Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u razdoblju od 2018. do 2020. godine
UVOD
Kao članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast od 2011. godine, Republika Hrvatska je iskazala spremnost podupirati načela transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja prednosti novih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija, te se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje javnih usluga, odnosno upravljanje javnim resursima.
Vrijednosti na kojima počivaju napori zemalja članica Partnerstva za otvorenu vlast u cijelosti su komplementarne vrijednostima na čije se poštivanje Republika Hrvatska obvezala još u tijeku postupka pridruživanja Europskoj uniji, kroz višegodišnje napore uložene u ispunjavanje zahtjeva reformi i prilagodbi na svim područjima društvenog, političkog i gospodarskog djelovanja.
Ujedno, vrijednosti inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast prepoznate su i u Programu Vlade Republike Hrvatske 2016.-2020., koji najavljuje provođenje mjera koje uključuju racionalizaciju zakonodavnog okvira i informatizaciju procesa, te sljedeće ciljeve: izgradnju učinkovite javne uprave, depolitizaciju i učinkovito upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru te informatizaciju javnih usluga. Također, Program Vlade navodi kao ciljeve i učinkovitu borbu protiv korupcije, aktivaciju i bolje upravljanje državnom imovinom te digitalizaciju društva.
Određeni koraci ka ostvarenju tih ciljeva su već poduzeti kroz provedbu prethodna dva akcijska plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u razdoblju od 2012. do 2013. godine i u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Tijekom tog razdoblja, Republika Hrvatska je dokazala svoju posvećenost realizaciji ideja Partnerstva za otvorenu vlast, što je prepoznala i Jedinica podrške Partnerstva za otvorenu vlast te države članice inicijative, između ostalog i slijedom toga da su hrvatski akcijski planovi visoko pozitivno ocijenjeni, i što se tiče kvalitete sadržaja koji je zadovoljio SMART kriterije i što se tiče provedbe.
Osim toga, Republika Hrvatska je od početka pokazala volju da pridonosi dinamizmu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast uspješno organizirajući Europski regionalni sastanak u Dubrovniku 2012. godine. Izbor Republike Hrvatske u Upravni odbor inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast 2014. godine, uključenost predsjednika Republike Hrvatske i nekoliko ministara, aktivan doprinos razmjeni dobrih praksi među državama članicama inicijative i promociji Partnerstva za otvorenu vlast, zajedno s angažmanom Ureda predsjednika Vlade, Ureda predsjednika Republike, Hrvatskoga sabora, Ureda za udruge, više ministarstava i vladinih agencija u razvoj i provedbu ambicioznih nacionalnih akcijskih planova jasno demonstriraju visoku odlučnost i snagu hrvatskog sudjelovanja u Partnerstvu za otvorenu vlast.
Kao članica Upravnog odbora inicijative Republika Hrvatska je aktivno sudjelovala u radu pododbora Kriteriji i standardi te sudjelovala na sastancima Upravnog odbora, koji su se većinom održavali putem interneta. Što se tiče sastanaka koji su se održavali uživo, hrvatska delegacija je sudjelovala na sastancima Upravnog odbora koji su se održavali u Južnoj Africi (Johannesburg 2015. i Cape Town 2016.), na sastanku u Washingtonu 2017. te na sastancima koji su se održavali uz globalne samite POV-a (Ciudad de México 2015. i Pariz 2016.), kao i onima koji su održavani svake godine na marginama Opće skupštine UN-a.
Republika Hrvatska prepoznaje potencijal Partnerstva za otvorenu vlast kao platforme koja podupire savezništva između vlada i civilnog društva u svrhu odgovora na aktualne izazove u različitim područjima kroz stvaranje poticajnog okruženja za snažnija partnerstva unutar društva i tako pridonoseći kvaliteti javnih politika i usluga, što sve zajedno stvara više vrijednosti za društvo u cjelini. Upravo stoga, Republika Hrvatska nastavlja rad na provedbi inicijative, nakon određene stanke uzrokovane objektivnim razlozima, odnosno utemeljene na činjenici da zbog redovnih i izvanrednih parlamentarnih izbora više od godinu dana nije bio uspostavljen novi Savjet inicijative Partnerstva za otvorenu vlast.
Uvažavajući činjenicu da dio aktivnosti prethodnog akcijskog plana nije bio proveden u potpunosti upravo zbog ranije navedenih objektivnih razloga koji su utjecali i na kašnjenje u njegovoj izradi, te uvažavajući činjenicu da su u prethodnom akcijskom planu tek postavljeni osnovni preduvjeti za otvaranje podataka u Republici Hrvatskoj, kao i to da je potrebno učvrstiti provedbu procesa čiji okvir je uspostavljen prethodnim akcijskim planom (npr. pravo na pristup informacijama, savjetovanja s javnošću), mjere i aktivnosti ovog akcijskog plana se logički i sadržajno nastavljaju na prethodni. Također, pri njegovu razvijanju uzeti su u obzir nalazi Neovisnog izvješća koje je pripremila neovisna stručnjakinja izabrana na razini međunarodne Inicijative. Polazište je, uzimajući navedeno u obzir, bilo da je usprkos postignutim značajnim rezultatima trajno potrebno ulagati napore u postizanje pune transparentnosti i otvorenosti kao vodećih principa otvorene vlasti i dobrog upravljanja.
U ovome akcijskom planu naglasak je stavljen prvenstveno na otvaranje podataka, za što je podloga osigurana u prethodnom akcijskom planu uspostavom Portala otvorenih podataka. Također, akcijski plan predviđa nastavak aktivnosti na području prava na pristup informacijama, fiskalne transparentnosti i sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka.
Posebnu komponentu ovog akcijskog plana čine mjere usmjerene na lokalnu i područnu (regionalnu) razinu, što predstavlja prvi korak u implementaciji Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini u Republici Hrvatskoj i dodatno približavanje Partnerstva za otvorenu vlast građanima.
I u ovome akcijskom planu uzeta je u obzir potreba da se osigura održivost provedenih mjera, pri čemu je posebno važno osvijestiti nove generacije o temeljnim vrijednostima Partnerstva. Podrška obrazovnog sustava i jače uključivanje mladih u svrhu stvaranja transparentnog i otvorenog društva digitalnog doba od presudne je važnosti za dugoročno postizanje ciljeva Partnerstva.
Slijedeći temeljno načelo partnerstva na kojemu počiva inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast, sve mjere i aktivnosti ovog Akcijskog plana formulirane su u izravnom dijalogu s predstavnicima organizacija civilnog društva. U svim fazama razvoja dokumenta, organizacijama civilnog društva omogućeno je ravnopravno sudjelovanje.
Imajući u vidu sadržaj rasprava s predstavnicima zainteresirane javnosti i organizacija civilnog društva aktivnih na područjima koje pokriva Partnerstvo za otvorenu vlast, ali i s obzirom na druge strateške dokumente koje je usvojila Vlada Republike Hrvatske (Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine, Strategiju e-Hrvatska 2020) kao prioritetni izazovi na koje su usmjerene mjere i aktivnosti Akcijskog plana istaknuti su: pristup informacijama; otvoreni podaci; fiskalna transparentnost i sudjelovanje zainteresirane javnosti u oblikovanju i praćenju provedbe javnih politika, te provedba Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini.
U tematskom dijelu Akcijskog plana pod nazivom „Transparentnost“ daje se naglasak na unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je izmijenjen u proteklom razdoblju provedbe inicijative Partnerstva za otvorenu vlast i kao takav rangiran kao 7. najbolji na listi od 115 država prema Globalnoj rang listi prava na pristup informacijama (Global Right to Information Rating). S obzirom na to da postoji kvalitetan zakonski okvir, no i dalje se primjećuju nedostaci u provedbi Zakona, Akcijski plan predviđa aktivnosti kojima bi se učvrstilo provedbu i osiguralo njenu kvalitetu, a koje prvenstveno uključuju aktivnosti usmjerene na edukaciju i informiranje o pravu na pristup informacijama. Kao i u oba prethodna akcijska plana, tako su i u ovom predviđene aktivnosti usmjerene na osiguranje fiskalne transparentnosti. U okviru toga posebno se ističu sljedeće aktivnosti: objava jedinstvene strojno čitljive baze financijskih izvještaja svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika; prikaz proračunskih podataka uz mogućnosti vizualizacije, pretraživanja i preuzimanja podataka u strojno čitljivom obliku; unaprjeđenje baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna koja je izrađena u proteklom razdoblju provedbe inicijative; kao i aktivnost kojom će se osigurati redovito objavljivanje podataka o proračunu i izvršenju proračuna tijela državne uprave i agencija u otvorenim formatima. Nadalje, kao nastavak započetog u prethodnom Akcijskom planu predviđene su aktivnosti kojima će se unaprijediti transparentnost financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe, a što bi trebalo rezultirati izradom trajno dostupne i pretražive baze podataka godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača i financijskih izvještaja o izbornoj promidžbi, sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, a osigurat će se i objava informacija na stranicama Državnog izbornog povjerenstva, prvenstveno izbornih rezultata, u otvorenim formatima. U ovoj tematskoj cjelini predviđene su također i aktivnosti kojima se jača transparentnost i odgovornost na razini trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i transparentnost financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva. Predviđena je i mjera usmjerena ka zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju tzv. „zviždača“, koja bi trebala rezultirati usvojenim Zakonom o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju, kao i mjere usmjerene na povećanje transparentnosti internetskih stranica Hrvatskoga sabora.
U tematskoj cjelini pod nazivom „Otvorenost“ naglasak je stavljen na aktivnosti otvaranja podataka, pa bi tako tijekom provedbe ovog Akcijskog plana trebao biti usvojen, strateški dokument o otvorenim podacima i prateći zaključak Vlade RH te izrađen akcijski plan otvaranja podataka na temelju provedene analize podataka u vlasništvu tijela državne uprave, kako bi se potaklo otvaranje podataka, ali i provedene aktivnosti usmjerene ka podizanju razine znanja i svijesti o samom značaju otvorenih podataka kako bi se potaklo i njihovo korištenje u komercijalne i nekomercijalne svrhe. U tom smislu je predviđena i aktivnost koja je usmjerena na mlade, kao ciljanu skupinu važnu za osiguranje održivosti aktivnosti pa je tako predviđeno i da se po treći puta organizira Open Youth Academy o otvorenim podacima, koja okuplja mlade iz Hrvatske i inozemstva i daje im priliku da radeći s mentorima nauče više o otvorenim podacima, ali isto tako i o drugim pitanjima iz domene „Partnerstva za otvorenu vlast“. Također, predviđen je nastavak rada na razvijanju Središnjeg državnog portala kako bi se povećalo kvalitetu objavljenih informacija i osigurala dostupnost svih građanima relevantnih informacija iz nadležnosti tijela državne uprave na jednom mjestu.
Tematska cjelina pod nazivom „Sudjelovanje građana / civilnog društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika ima primarno naglasak na aktivnostima koje su usmjerene na unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću, kako bi se gradilo dalje na uspješno ostvarenim rezultatima u ovom području kroz provedbu prethodnih akcijskih planova. Ujedno, kroz jednu od mjera djelovat će se na jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva za aktivan doprinos provedbi antikorupcijskih mjera.
Tematska cjelina pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini usmjerena je na to da se aktivnosti inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast „spuste“ u jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome će se provesti pilot projekti provedbe inicijative u 5 jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pokrenuti gradski portali otvorenih podataka te uspostaviti internetski sustav za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini koji slijedi rezultate ostvarene uspostavom e-Savjetovanja na nacionalnoj razini.
Tematska cjelina pod nazivom „Održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast“ usmjerena je na to da se osigura održivost vrijednosti i sadržaja inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, kroz povećanje informiranosti o ciljevima inicijative, s posebnim naglaskom na uključivanje tema u vezi s važnošću transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja suvremenih informacijsko komunikacijskih tehnologija u svrhu povećanja učinkovitosti i odgovornosti tijela javne vlasti te učinkovitijeg i inovativnijeg pružanja javnih usluga u obrazovni sustav.
Sukladno uputama Upravljačkog odbora inicijative, sam Akcijski plan izrađen je za razdoblje od dvije godine, no s obzirom na zastoje u procesu definiranja Akcijskog plana uslijed kojih je većina mjera i aktivnosti dogovorena do rujna 2017. godine, a ne želeći dodatno pomicati rok za donošenje Akcijskog plana, Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast je na sjednici održanoj u siječnju 2018. godine donio odluku da će krajem 2018. godine otpočeti proces savjetovanja o eventualnoj reviziji Akcijskog plana, kako bi ga se prilagodilo sukladno novim okolnostima u djelovanju tijela javne vlasti i doprinosu organizacija civilnog društva i šire javnosti općenito. Sukladno tome, u 2019. godini će biti usvojena odluka o eventualnim izmjenama i dopunama Akcijskog plana. Provedba pojedinih mjera Akcijskog plana otpočela je prije njegovog usvajanja budući da je ili riječ o mjerama koje su nastavak provedbe prethodnog Akcijskog plana ili je riječ o mjerama čija je provedba otpočela nešto prije usvajanja Akcijskog plana, s obzirom da je samo usvajanje kasnilo u odnosu na planirane rokove tijekom provedbe savjetovanja i sastanaka radi utvrđivanja mjera i aktivnosti Akcijskog plana te su ih tijela sukladno tome uvrstile u svoje planove aktivnosti i započela provoditi.
DOSADAŠNJI NAPORI PREMA OTVORENOJ VLASTI
Kroz provedbu prethodna dva akcijska plana Republika Hrvatska je postigla značajan napredak na područjima pokrivenima inicijativom Partnerstvo za otvorenu vlast. Strateški okvir za borbu protiv korupcije i jačanje otvorenosti i transparentnosti tijela javne vlasti sveobuhvatno je definiran u Strategiji suzbijanja korupcije i pripadajućem Akcijskom planu. Unatoč i dalje prisutnim izazovima na području jačanja otvorene i transparentne vlasti, vrijedno je ukazati na neka od važnijih postignuća u proteklom razdoblju:
1.Pristup informacijama
Značajan je pomak učinjen Promjenom Ustava RH (NN, 76/2010 i 85/2010-pročišćeni tekst), čime je pravo na pristup informacijama postalo ustavom zajamčeno pravo. Nadalje, novim Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) u 15 točaka detaljno je propisano koje informacije su tijela javne vlasti dužna objaviti na lako pretraživ način na internetskim stranicama. U Zakon je ugrađena Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a usklađen je i s Ustavom RH radi ostvarivanja načela transparentnosti i slobodnog pristupa informacijama. Umjesto Agencije za zaštitu osobnih podataka, predviđeno je da poslove neovisnog državnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama obavlja Povjerenik za informiranje koji je državni dužnosnik kojeg Hrvatski sabor bira na 5 godina. Osim što je ojačana funkcija neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama, detaljno su uređene njegove ovlasti, osobito s aspekta mogućnosti uvida u klasificirane podatke te provođenje testa razmjernosti i javnog interesa. Zakonskim izmjenama iz srpnja 2015. (NN 85/2015) Zakon o pravu na pristup informacijama je izmijenjen na način da su određene odredbe jasnije uredile pojedina pitanja, osobito u pogledu objave podataka na internetskoj stranici (proaktivna objava) i provedbe savjetovanja s javnošću, te su izvršene izmjene u skladu s izmijenjenom Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (2013/37/EU) i objava otvorenih podataka učinjena obveznom, te je ojačana zaštita od strane neovisnog tijela.
Kroz rad Povjerenika za informiranje građanima se olakšalo i ostvarivanje prava na pristup informacijama izradom baze tijela javne vlasti, u pretraživom formatu, u kojoj građani lako mogu pronaći kontakte službenika za informiranje. Kroz edukaciju širokog kruga polaznika – državnih i lokalnih službenika, novinara, pravosudnih tijela te akademske zajednice utjecalo se općenito na jačanje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
2.Sudjelovanje javnosti u oblikovanju javnih politika
Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/2009) u studenom 2009. stvoreni su preduvjeti za jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti u ovom području. Na razini središnjih tijela državne uprave i ureda Vlade imenovani su koordinatori za savjetovanje zaduženi za dosljedno praćenje i koordinaciju postupaka savjetovanja u okviru svojeg tijela, odnosno ureda. Prema već spomenutom Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) savjetovanja s javnošću postala su zakonska obveza svih tijela javne vlasti. Tijela javne vlasti dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, čime je produljen rok od 15 dana koji je predviđen Kodeksom. Dopunom Poslovnika Vlade RH (NN 121/12) propisano je da se prilikom upućivanja u proceduru Vlade, uz nacrt prijedloga zakona, drugih propisa i akata, prilažu i izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ured za udruge Vlade RH kontinuirano prati provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Prema Izvješću koje je izradio Ured za udruge, a Vlada RH prihvatila 11. svibnja 2017., u 2016. godini provedeno je ukupno 642 savjetovanja o nacrtima zakona, drugih propisa i akata. To je 6% više savjetovanja nego u 2015. godini kad ih je provedeno 608. U odnosu na 2014. godinu, kada su provedena 544 savjetovanja, riječ je o porastu od 18% posto. Proaktivniji pristup državnih tijela javnim savjetovanjima rezultirao je i povećanim interesom građana i zainteresirane javnosti za sudjelovanje u procesima oblikovanja javnih politika, što je vidljivo iz podatka o 4.105 pravnih i fizičkih osoba koje su u 2016. dostavile komentare na nacrt zakona, drugog propisa ili akta nadležnom državnom tijelu. Najveći broj podnositelja, čak njih 3.055 bili su pojedinci. Podnositelji komentara su i udruge (248), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (241), trgovačka društva (237), ustanove (134), državna tijela (67) te brojne druge pravne osobe.
Uz to, građanima i općenito zainteresiranoj javnosti je putem sustava e-Savjetovanja, uspostavljenog u travnju 2015. godine, olakšano uključivanje u procese javnih savjetovanja. Uspostavom internetskog sustava za savjetovanje koji predstavlja aktivnost korištenja tehnologije i inovacije čitav proces javnih savjetovanja je učinjen dodatno transparentnim jer su svi komentari koje građani upućuju odmah javno objavljeni, a također se javno objavljuju i izvještaji o provedenim savjetovanjima koji uključuju i odgovor na svaki od upućenih komentara, odnosno obrazloženje s razlozima neprihvaćanja u slučaju da komentar nije prihvaćen. S obzirom na ostvarenu visoku razinu transparentnosti procesa savjetovanja utječe se i na podizanje javne odgovornosti, odnosno odgovornosti tijela zaduženih za provedbu savjetovanja. Također, očekuje se da će aktivnost i ubuduće pridonijeti većem uključivanju građana u procese savjetovanja, budući da je novim sustavom olakšan postupak uključivanja jednostavnom registracijom u sustav, nakon čega se korisnika redovito putem elektronske pošte obavještava o novootvorenim savjetovanjima.
S druge strane, u zadnjih desetak godina učinjeno je puno i po pitanju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Hrvatska je među prvim zemljama u ovom dijelu Europe koja je učinila značajne pomake u izgradnji pravnog, institucionalnog i financijskog okvira za suradnju s udrugama i ostalim organizacijama civilnog društva u izgradnji demokratskog i socijalno osjetljivog društva.
3.Informacijske tehnologije – uprava na usluzi građanima
Tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast uspostavljen je Središnji državni portal (gov.hr) koji će objediniti informacije i sadržaje svih internetskih stranica tijela državne uprave (za sada je njih 18 integrirano na portal), a putem jedne od sastavnica tog portala omogućen je siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama u različitim informacijskim sustavima javne uprave – projekt e-Građani. Upravo projekt e-Građani predstavlja velik uspjeh provedbe prethodnog akcijskog plana. Projektom e-Građani osiguran je veći broj e-usluga za građane te Osobni korisnički pretinac u koji građani zaprimaju obavijesti tijela državne uprave (npr. podsjetnik da im istječe valjanost osobne iskaznice). S obzirom na kontinuirani rast broja korisnika sustava e-Građani i te uzevši u obzir brojke o korištenju pojedinih usluga vidljivo je da je veći broj građana prepoznao koristi od korištenja sustava (do siječnja 2018. zabilježena su 500.602 jedinstvena korisnika u sustavu). Na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održanom 28. listopada 2015. u Mexico Cityju na temu „Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga“, projekt e-Građani osvojio je nagradu za najbolji europski projekt te je i međunarodno priznat kao uspješan projekt unaprjeđenja dostupnosti javnih usluga. Građanima je olakšano i snalaženje u informacijama iz područja nadležnosti državnih tijela njihovim objedinjavanjem po temama na stranicama Moja uprava, tako da građani mogu vrlo jednostavno pronaći informacije koje se tiču rada, obrazovanja, poreza, zdravlja, stanovanja, prometa i drugih građanima zanimljivih tema.
Započet je rad na objedinjavanju i povezivanju svih informacija koje se tiču statusa fizičkih i pravnih osoba, a o kojima evidencije vode pojedina tijela javne vlasti te su izrađene upute i smjernice za daljnji razvoj korisnički orijentiranih elektroničkih usluga i njihovo povezivanje sa sustavom E-građani.
4.Otvoreni podaci
Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), u skladu s Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (PSI Direktiva), propisana je obveza za sva tijela javne vlasti da u strojno-čitljivom formatu objavljuju svoje baze, registre, popise kao i druge podatke, a u svrhu ponovne uporabe. U području otvaranja podataka u razdoblju od usvajanja Zakona učinjen je značajan pomak otvaranjem niza podatka, pokretanjem portala otvorenih podataka (državnog portala, tri gradska portala – Zagreb, Rijeka, Virovitica) te izradom niza aplikacija koje se temelje na otvorenim podacima. Prema benchmarkingu Europske komisije u 2016. Hrvatska je zauzela 14. mjesto među državama članicama u smislu otvaranja podataka i napretka u primjeni Direktive.
Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske uspostavljen je 19. ožujka 2015. i dostupan na internetskoj adresi data.gov.hr. Osim pregleda skupova podataka, korisnici portala mogu podnijeti prijedlog za objavu skupa podataka. Omogućen je i anonimizirani pregled prijedloga koji su podnijeli korisnici. Trenutno je na portalu dostupno preko 500 skupova podataka te je na portal uključeno 68 institucija/izdavača.
Ministarstvo uprave i Povjerenik za informiranje organizirali su nekoliko edukativnih radionica i treninga za službenike koji pripremaju ili će pripremati podatke za ponovno korištenje za objavu na Portalu otvorenih podataka i stranicama tijela javne vlasti. Također, u okviru programa Državne škole za javnu upravu kontinuirano se provode edukacije državnih službenika o provedbi zakona o pravu na pristup informacijama, tijekom kojih ih se informira i o pripremi podataka za objavu na Portalu.
16. studenog 2015. objavljena je nova verzija Europskog portala otvorenih podataka na novoj adresi – http://www.europeandataportal.eu. Na tom portalu mogu se pronaći i vizualizirati otvoreni podaci iz cijele Europe, uključujući i skupove podataka s Portala otvorenih podataka RH.
Možemo reći kako su do sada stvoreni preduvjeti za šire otvaranje podataka te će upravo rad na tome predstavljati okosnicu provedbe ovog akcijskog plana.
5.Povećana transparentnost financiranja političkih stranaka
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/2011, 61/2011, 27/13, 02/14, 96/16, 70/17) uspostavljen je jedinstveni okvir za transparentno financiranje političkih stranaka te neovisan sustav nadzora i sankcija u slučaju kršenja Zakona. Izmjenama Zakona u 2013. utvrđeno je da se godišnji financijski izvještaji i financijskiizvještaji o financiranju izborne promidžbe trajno objavljuju na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Financijski izvještaji, sukladno Zakonu, pored ostalog, sadrže i specificirane podatke odonatoru (osobno ime/naziv i adresu), datumu uplate, iznosu i vrsti donacije, te se trajnom objavom financijskih izvještaja omogućuje trajni pristup tim podacima i pretraživanje baze podataka po različitim osnovama. Izvješća o donacijama i troškovimaizborne promidžbe također se javno objavljuju na internetskim stranicama političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno na internetskim stranicama sudionika izbora. Svi oni ujedno su dužni obavijest o adresi internetske stranice na kojoj su objavili izvješća dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu.
6.Napredak prema fiskalnoj transparentnosti
Ministarstvo financija državno je tijelo odgovorno za pripremu i provođenje vladine fiskalne politike, a osnovni cilj mu je pridonositi stabilnom gospodarskom rastu i razvoju društva u stabilnom makroekonomskom okruženju. Na internetskim stranicama Ministarstva financija moguće je, između ostaloga, pronaći informacije o osnovnim poslovima Ministarstva financija kao što su informacije o državnom proračunu i državnoj riznici, europskim strukturnim i investicijskim fondovima, aukcijama trezorskih zapisa, statističkim podacima te je moguće pregledati različite publikacije, i izvješća koje priprema Ministarstvo financija. Iako Ministarstvo financija objavljuje sve ključne dokumente vezane uz proračunski proces (smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, državni proračun s projekcijama, mjesečne izvještaje o izvršenju državnog proračuna, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika, izvještaj o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Državnog ureda za reviziju), te su tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast učinjeni određeni koraci u smislu poboljšanja u njihovom sadržaju, i dalje postoji prostor za unaprjeđenja, a kako bi se doprinijelo fiskalnoj transparentnosti kao bitnoj sastavnici djelotvornijeg upravljanja javnim resursima te jačanju gospodarskog rasta. U provedbi prethodnog akcijskog plana poseban uspjeh u ovom području predstavlja objava pretražive baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna. Na ovoj stranici mogu se pretraživati podaci o izvršenim plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima uz parametre pretraživanja OIB dobavljača i oznaka godine. Pretraživa baza će se kroz provedbu ovog akcijskog plana dodatno unaprijediti.
PROCES IZRADE AKCIJSKOG PLANA
Republika Hrvatska je trebala u srpnju 2016. godine započeti provedbu novog, trećeg akcijskog plana, no akcijski plan nije izrađen uslijed činjenice da su krajem 2015. godine održani parlamentarni izbori te je nova Vlada uspostavljena tek u 2016. godini.
Ured za udruge je kao uvod u izradu akcijskog plana od 16. do 30. svibnja 2016. godine proveo putem e-Savjetovanja inicijalno internetsko savjetovanje o prioritetima akcijskog plana na koje je bio minimalan odaziv. Po usvajanju Odluke o osnivanju Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u travnju 2016. godine Ured za udruge je zatražio od tijela državne uprave da imenuju predstavnike u Savjet te objavio javni poziv za izbor predstavnika organizacija civilnog društva u Savjetu. Međutim, sva tijela državne uprave nisu dostavila imenovanja prije no što su raspisani novi izbori te Savjet nije uspostavljen.
Nakon provedbe još jednih izbora u listopadu 2016. godine Hrvatski sabor je izglasao povjerenje novoj Vladi. Odmah po uspostavi nove Vlade, Ured za udruge je kontaktirao Ured predsjednika Vlade u vezi s provedbom Partnerstva za otvorenu vlast. Ured za udruge je pripremio Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici 12. listopada 2016. godine i ono je dostavljeno Upravnom odboru inicijative te je time ispunjena obaveza Republike Hrvatske o izradi izvješća o provedbi akcijskog plana (s rokom do 30. rujna koji je neznatno premašen). Ured za udruge je kao uvod u izradu akcijskog plana od 24. veljače do 12. ožujka 2017. godine proveo putem e-Savjetovanja inicijalno internetsko savjetovanje o prioritetima novog akcijskog plana i komentari zaprimljeni putem e-Savjetovanja poslužili su kao podloga za razvijanje mjera i aktivnosti Akcijskog plana, što je uslijedilo tijekom razdoblja od travnja do lipnja.
Nova Odluka o osnivanju Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast usvojena je 23. veljače 2017. godine. Konstituirajuća sjednica novog saziva Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast održana je 4. travnja 2017. godine, nakon provedenog postupka imenovanja članova Savjeta iz tijela državne uprave te izbora predstavnika organizacija civilnog društva. Članovi Savjeta su na sjednici zaključili su da će novim Akcijskim planom biti nastavljena provedba aktivnosti iz prethodnog Akcijskog plana koje nisu provedene ili su provedene djelomično, te da će u narednih nekoliko tjedana i oni istaknuti prioritete za provedbu u narednom razdoblju putem elektroničke pošte.
Slijedom toga, tijekom razdoblja od travnja do lipnja, pa do same finalizacije nacrta Akcijskog plana u rujnu 2017. održan je veći niz radnih sastanaka na kojima su raspravljeni prijedlozi zaprimljeni tijekom javnog savjetovanja te dodatni prijedlozi članova Savjeta, koji su potom svi raspravljeni kako bi se definirale konkretne mjere i aktivnosti Akcijskog plana. Na sastancima su sudjelovali predstavnici Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, nadležnih tijela državne uprave te organizacija civilnog društva. Tijekom srpnja organizirani su sastanci u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu uprave i Ministarstvu financija te s Povjerenicom za informiranje i predstavnicima Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa na kojima je sudjelovala i gospođa Helen Darbishire, članica Upravnog odbora inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, inače izvršna direktorica organizacije Access Info Europe, a na kojima su razmatrane mogućnosti za uključivanje određenih aktivnosti u nacrt Akcijskog plana te promovirana Pariška deklaracija i kolektivne akcije koje idu uz nju.
Dodatno, prioriteti Akcijskog plana predstavljeni su na javnoj raspravi pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu Hrvatsku“ koja je održana 31. svibnja 2017. u Zagrebu. Osim što su na njoj predstavnici tijela državne uprave i organizacija civilnog društva koji su uključeni u rad Savjeta inicijative Partnerstva za otvorenu vlast predstavili ključne mjere i aktivnosti koje se planira provesti u okviru ovog Akcijskog plana, prisutnima su se uvodno obratili i predstavnici predsjednika Vlade Republike Hrvatske, predsjednice Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora, čime je potvrđeno da hrvatska Vlada nastavlja s provedbom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, u čvrstom partnerstvu s civilnim društvom, posebice udrugama, ali i poslovnim sektorom. Dodatno, na javnoj raspravi je sudjelovao i predstavnik Jedinice za podršku međunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, koji je predstavio izazove i novosti na međunarodnoj razini u okviru inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, a on je također tijekom svog boravka u Zagrebu održao i sastanke s predstavnicima tijela državne uprave i organizacija civilnog društva u Savjetu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
Također, u razdoblju od ________ do ________ provedeno je internetsko javno savjetovanje o nacrtu Akcijskog plana na portalu e-Savjetovanja.
O postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću izrađeno je izvješće, koje je zajedno s nacrtom Akcijskog plana upućeno __________ 2018. na razmatranje Vladi RH i koje sadrži informacije o tome što je od pristiglih prijedloga prihvaćeno, kao i obrazloženja zašto pojedini prijedlozi nisu prihvaćeni. Izvješće je objavljeno na portalu e-Savjetovanja.
OBAVEZE KOJE SE PREUZIMAJU AKCIJSKIM PLANOM
Slijedom rezultata inicijalnog javnog savjetovanja o prioritetima za naredno razdoblje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, savjetovanja s organizacijama civilnog društva, međuresornih konzultativnih radnih sastanaka te provedenog javnog savjetovanja o nacrtu Akcijskog plana, utvrđena su glavna prioritetna područja za sljedeće dvije godine – a to su: transparentnost, otvorenost, sudjelovanje građana/civilnog društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika, provedba Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Za svako od ovih područja definirane su mjere i provedbene aktivnosti koje je potrebno realizirati u svrhu ostvarenja postavljenih ciljeva, ukupno 15 mjera i 50 aktivnosti. Provedba Akcijskog plana trajat će do 30. kolovoza 2020. godine, te je taj rok naveden i kao krajnji rok za provedbu aktivnosti koje će se provoditi kontinuirano, pa i nakon kraja provedbe ovog Akcijskog plana.
Provedbu mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana pratit će i koordinirati Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, uz stručnu potporu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ured za udruge će izraditi upute za izvještavanje o provedbi svake mjere/aktivnosti i tablično praćenje statusa provedbe mjera/aktivnosti od strane nositelja i sunositelja mjera/aktivnosti kao podlogu za izradu godišnjeg izvješća o provedbi Akcijskog plana.
Pisano izvješće o provedbi Akcijskog plana po završetku svake godine provedbe podnosi se Vladi Republike Hrvatske, a po potrebi i češće. S ciljem unaprjeđenja provedbe Akcijskog plana, a na prijedlog Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Ured za udruge može uz izvješće predložiti Vladi RH i reviziju pojedinih mjera/aktivnosti, njihovih nositelja i/ili sunositelja i suradnika u provedbi, rokova izvršenja, potrebnih sredstava i pokazatelja provedbe u narednom razdoblju. Sukladno zaključku sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast koja je održana u siječnju 2018. godine, krajem 2018. godine će se pristupiti reviziji mjera i aktivnosti Akcijskog plana.
Sva tijela državne uprave nositelji i sunositelji provedbe pojedinih aktivnosti Akcijskog plana dužni su na svojim proračunskim stavkama na vrijeme planirati sredstva za provedbu pojedinih aktivnosti u predstojećem proračunskom razdoblju.
Također, provedbu Akcijskog plana će pratiti i evaluirati i neovisno tijelo Nezavisni mehanizam izvješćivanja (Independent Reporting Mechanism - IRM) koje djeluje u suradnji s Upravnim odborom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
Dodatno, kroz javne rasprave koje će biti organizirane tijekom provedbe Akcijskog plana zainteresirana javnost imat će priliku komentirati njegovu provedbu.
A.TRANSPARENTNOST
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Provedba mjere je u tijeku i provodi se do 31. kolovoza 2020.
Nositelj mjere
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Usprkos povećanju količine javno dostupnih informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti te pružanju informacija na zahtjev korisnika, građani i drugi korisnici još se uvijek ne mogu pouzdati da će do informacija doći lako, pristupačno i brzo. Na to ukazuje i velik broj žalbi zbog šutnje uprave ili pogrešnog tumačenja odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama pri postupanju tijela javne vlasti, koji su u pravilu posljedica nepoznavanja propisa i nedovoljnih kompetencija tijela javne vlasti, ali i nedovoljne svijesti građana o njihovim pravima. Potrebno je uložiti daljnje strukturirane napore u edukaciju i standardiziranje postupanja od strane tijela javne vlasti, podizati razinu znanja i svijesti o Ustavom i Zakonom zajamčenom pravu na pristup informacijama i kako ga učinkovito koristiti od strane građana, udruga i medija, te drugih dionika u društvu. Treba nastaviti poticati i pratiti proaktivno objavljivanje informacija od strane tijela javne vlasti, kompetentno postupanje po zahtjevima poštujući zakonske rokove.
Što mjera uključuje?
Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama i prakticiranje tog prava izravno ovise o ispravnom postupanju od strane davatelja informacija, odnosno tijela javne vlasti, ali i o osviještenosti građana, udruga i medija o tome kako koristiti mehanizam koji pruža Zakon o pravu na pristup informacijama. S obzirom da se najveći dio edukativnih i promotivnih aktivnosti Povjerenika za informiranje od 2013. godine do danas odnosio na kapacitiranje postupanja službenika za informiranje, iz analize prakse Povjerenika za informiranje vidljivo je kako je nužno uložiti dodatne napore u edukaciju građana, udruga i medija.
Glavni cilj je unaprijediti i standardizirati postupanje tijela javne vlasti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, smanjiti broj žalbi korisnika i udio šutnje uprave, uz istovremeno podizanje razine znanja i svijesti medija, građana i udruga o mehanizmima koje pruža Zakon o pravu na pristup informacijama, te kako ga učinkovito koristiti.
Provedbom edukacijskih ciklusa očekuje se da će se o primjeni Zakona u prvostupanjskom postupku, kao i u vezi sa specifičnim segmentima primjene Zakona godišnje educirati preko 200 službenika za informiranje i drugih službenika koji sudjeluju u kreiranju web sadržaja i službenika za IT podršku, te podići razinu znanja i svijesti o Zakonu o pravu na pristup informacijama među korisnicima.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera će doprinijeti rješavanju navedenog problema kroz ostvarenje planiranih pokazatelja provedbe pojedinih aktivnosti u okviru mjere. Očekuje se da će se provedbom mjere podići informiranost medija, udruga i građana o pravu na pristup informacijama i načinu ostvarivanja tog prava. Također, očekuje se da će se kroz edukacije zaposlenika tijela javne vlasti zaduženih za pružanje informacija unaprijediti provedba Zakona o pravu na pristup informacijama, a posljedično i broj žalbi korisnika. Na taj način olakšat će se i ubrzati ostvarivanje pristupa informacijama.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Unaprjeđenje i standardizacija primjene Zakona o pravu na pristup informacijama direktno doprinose javnoj odgovornosti i transparentnosti javne uprave.
Mjera odgovara na probleme prepoznate i u okviru Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Tamo je među strateškim područjima u borbi protiv korupcije identificiran kao horizontalni cilj pravo na pristup informacijama. Također, navode se sljedeći problemi: nedovoljno poštivanje zakonskih odredbi u vezi sa zakonskim rokovima postupanja i manjkava primjena propisa u rješavanju zahtjeva za pristup informacijama i zahtjeva za ponovnu uporabu informacija od strane tijela javne vlasti, kao i u postupanju po drugim zakonskim odredbama (osobito o objavljivanju informacija, savjetovanja s javnošću te javnim raspravama); nedostatan institucionalni kapacitet tijela javne vlasti: nedovoljno poznavanje ZPPI-a od strane tijela javne vlasti i službenika za informiranje koji su nadležni za njegovu provedbu, a isto se odražava na brzinu i kvalitetu rješavanja i postupanja, neadekvatno praćenje provedbe Zakona koje bi omogućilo definiranje problema i nalaženje rješenja za njihovo ispravljanje, te suradnju s povjerenikom i dostavljanje izvješća; nedovoljna informiranost građana o pravu na pristup informacijama te mogućnostima zaštite tog prava; nedovoljna informiranost građana, civilnog i privatnog sektora o mogućnostima ponovne uporabe informacija kao novog prava zajamčenog Zakonom; nedovoljna regulacija pristupa informacijama za medije te nedostatna educiranost novinara o postupku i njihovim pravima u pogledu pristupa informacijama.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
1.1. Jačanje svijesti udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
U tijeku
31. prosinac 2019.
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
U tijeku
31. kolovoza 2020.
1.3. Poticati i pratiti proaktivnu objavu informacija od strane tijela javne vlasti
Državni akteri: Ministarstvo uprave, Državna škola za javnu upravu, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Ostali akteri: OCD, JLP(R)S
Broj i naziv aktivnosti:
1.1. Jačanje svijesti udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Ministarstvo uprave, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Pokazatelji provedbe:
-Izrađeni promotivni/ edukativni video sadržaji (4x3 minute)
-Izrađeni, distribuirani i objavljeni online edukativni materijali
-Otvoreni profili na društvenim mrežama u cilju komunikacije s korisnicima prava na pristup informacijama
-Održane 4 online edukacije za korisnike godišnje
-redovito odgovaranje na upite udruga, medija i građana pisanim putem i putem info-telefona
-Distribucija newslettera za medije Povjerenika za informiranje 4 puta godišnje
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 258 Povjerenik za informiranje, aktivnosti A874006 Promicanje prava na pristup informacijama i A874007 OP Projekt jačanje kapaciteta tijela javne vlasti, udruga i medija za provedbu ZPPI
(Napomena: Svuda u Akcijskom planu gdje nisu brojčano navedeni iznosi sredstava za provedbu pojedinih aktivnosti znači da za provedbu tih aktivnosti nisu potrebna dodatna sredstva, mimo onih osiguranih za redovan rad nadležnih tijela.)
Broj i naziv aktivnosti:
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu
Pokazatelji provedbe:
-Održano godišnje 5 edukacija o pravu na pristup informacijama
-Održano godišnje 5 webinara o pravu na pristup informacijama
-Podijeljeni edukativni materijali i dostupni za preuzimanje na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje
-Izrađene i objavljene upute i mišljenja za primjenu pojedinih odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama
-Edukaciju polazilo najmanje 200 službenika
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 258 Povjerenik za informiranje, aktivnosti A874006 Promicanje prava na pristup informacijama i A874007 OP Projekt jačanje kapaciteta tijela javne vlasti, udruga i medija za provedbu ZPPI te je za provedbu 5 edukacija o pravu na pristup informacijama Državna škola za javnu upravu osigurala 9.700,00 kn na razdjelu 095, glava 09515, aktivnost A677018 Administracija i upravljanje
Broj i naziv aktivnosti:
1.3. Poticati i pratiti proaktivnu objavu informacija od strane tijela javne vlasti
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
-Tijekom provedbenog razdoblja izrađene i objavljene najmanje četiri upute za objavu određenih vrsta informacija iz članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama
-Izrađene najmanje 4 analitičke studije praćenja objave informacija koje obuhvaćaju najmanje 100 tijela javne vlasti
-O nalazima analitičkog praćenja upoznati službenike i tijela javne vlasti na koja se nalazi odnose s preporukama za poboljšanje stanja (objava na webu, distribucija putem e-mail)
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 258 Povjerenik za informiranje, aktivnosti A874006 Promicanje prava na pristup informacijama i A874001 Administracija i upravljanje ,
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Provedba mjere je u tijeku i provodi se do 31. kolovoza 2020.
Nositelj mjere
MINISTARSTVO FINANCIJA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Transparentnost proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju informacije o proračunu koje su potpune, bitne, točne, pravovremene i predstavljene na razumljiv način. Transparentan proračun doprinosi boljem upravljanju proračunskim sredstvima , omogućava građanima pozivanje vlasti na odgovornost te jača povjerenje u političke procese. Osim pozitivnih učinaka na kvalitetu upravljanja, proračunska transparentnost donosi i značajne financijske koristi državi. Istraživanja pokazuju da države s transparentnim proračunima imaju bolji pristup međunarodnim financijskim tržištima i niže troškove zaduživanja.
Fiskalne podatke potrebno je učiniti još dostupnijim javnosti te ih objavljivati u otvorenim formatima. Također, od objave baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna uočene su potrebe za unaprjeđenjem te baze kako bi ona pružala bolje mogućnosti pretraživanja, kao i preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku.
Što mjera uključuje?
Glavni cilj mjere je povećati fiskalnu transparentnost, prvenstveno kroz pravovremenu objavu i otvaranje fiskalnih podataka za ponovnu uporabu.
Mjera uključuje više aktivnosti kojima će se osigurati redovito objavljivanje točnih i relevantnih informacija o fiskalnim podacima i mogućnosti njihovog preuzimanja u svrhu ponovne uporabe.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera doprinosi rješavanju problema pravovremenom objavom podataka u otvorenim formatima.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna u smislu transparentnosti budući da se povećava fiskalna transparentnost, a time olakšava participacija građana u proračunskim procesima (što bi trebalo rezultirati učinkovitijim pružanjem javnih usluga). Uz to, mjera je relevantna i s obzirom na pitanje javne odgovornosti jer se kroz povećanje transparentnosti proračuna i odnosno cjelokupnog proračunskog procesa otvaraju dodatne mogućnosti za ocjenu odgovornosti državnih dužnosnika i službenika u vezi s provođenjem javnih politika iz njihove nadležnosti.
Dodatne informacije:
Troškovi provedbe mjere iznose: ____________
Mjera je sukladna Strategiji suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine u kojoj su, između ostalog, predviđene mjere: Učinkovito upravljanje i kontrola javnih financija i učinkovita naplata prihoda iz nadležnosti proračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zakonitost korištenja proračunskih sredstava i Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu zaposlenika Ministarstva financija.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
2.1. Unaprijediti bazu podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
Lipanj 2018.
Rujan 2019.
2.2. Pravovremeno na jednom mjestu objavljivati strojno čitljive bilance svih JLP(R)S
U tijeku
Kontinuirano; u roku od 15 dana od dana zaprimanja baze financijskih izvještaja od FINE
2.3. Objaviti jedinstvenu, strojno čitljivu arhivu bilanci svih JLP(R)S za pet godina unazad
U tijeku
Kontinuirano; u roku od 15 dana od dana zaprimanja baze financijskih izvještaja od FINE
2.4. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna, s tabelama u strojno čitljivom formatu
U tijeku
Kontinuirano; do 15. studenog 2018. i 2019.
2.5. Pravovremeno objavljivati statističke prikaze Ministarstva financija s tabelama u strojno čitljivom formatu
U tijeku
Kontinuirano; najkasnije dva mjeseca nakon završetka razdoblja na koje se odnose, osim statističkog prikaza koji se izrađuje za prosinac, a koji je moguće objaviti s konačnim podacima najranije u svibnju
2.6. Pravovremeno objaviti polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna (s tabelama u strojno čitljivom formatu)
U tijeku
Kontinuirano; do 15. rujna tekuće proračunske godine
2.7. Redovito objavljivati podatke o financijskom planu i izvršenju financijskog plana tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije na njihovim internetskim stranicama u otvorenim formatima pogodnim za ponovnu upotrebu
U tijeku
Kontinuirano po usvajanju akcijskog plana
2.8. Objaviti jedinstvenu, strojno čitljivu bazu financijskih izvještaja svih proračuna proračunskih i izvanproračunskih korisnika
Provedba je započela u sklopu EU projekta „Učinkovitiji sustav financijskog i statističkog izvještavanja“
U skladu s dinamikom provođenja projekta
2.9. Prikaz proračunskih podataka uz mogućnosti vizualizacije, pretraživanja i preuzimanja podataka u strojno čitljivom obliku
2.1. Unaprijediti bazu podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
-Unaprjeđene mogućnosti pretraživanja baze podataka:
Prema godini, kvartalu, mjesecu
Prema proračunskoj klasifikaciji, od prve do četvrte razine
Prema nazivu proračunskog korisnika, njegovom OIB-u, broju razdjela/glave
Prema nazivu dobavljača pravne osobe, OIB-u dobavljača pravne osobe
Prema imenu i prezimenu dobavljača fizičke osobe, uz korištenje drugog identifikatora umjesto OIB-a
-Omogućeno preuzimanje podataka iz baze u strojno čitljivom obliku pogodnom za ponovnu uporabu
-S obzirom na veličinu baze neće biti moguće preuzimanje cijele baze, već po upitu, dok će cijela baza biti dostupna na zahtjev, o čemu će biti navedena napomena na internetskoj stranici Ministarstva financija
-Uklonjeni CAPTCHA kodovi
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnostiA539161 USLUGE PLATNOG PROMETA I OBRADE PODATAKA.
Broj i naziv aktivnosti:
2.2. Pravovremeno na jednom mjestu objavljivati strojno čitljive bilance svih JLP(R)S
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
-Pravovremeno, na jednom mjestu, u strojno čitljivom obliku i na lako pretraživ način, objavljene bilance JLP(R)S
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.3. Objaviti jedinstvenu, strojno čitljivu arhivu bilanci svih JLP(R)S za pet godina unazad
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
-U roku, na jednom mjestu, u strojno čitljivom obliku i na lako pretraživ način, objavljene bilance svih JLP(R)S za pet godina unazad
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.4. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna, s tabelama u strojno čitljivom formatu
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
-Do 15.11.2017. objavljen strojno čitljivi prijedlog državnog proračuna te Obrazloženje prijedloga državnog proračuna za 2018. i projekcije za 2019. i 2020., odnosno u narednim godinama za odgovarajuća naredna vremenska razdoblja, nadopunjeno navedenim elementima tako da sadrži sljedeće podatke ili informacije gdje se ti podaci mogu pronaći:
planirano stanje javnog duga za prethodnu godinu i projekcije javnog duga za srednjoročno razdoblje;
planiranu strukturu javnog duga za proračunsku i prethodnu godinu (domaći ili inozemni dug, kamatne stope, dospijeće, itd.);
informacije o financijskoj i nefinancijskoj imovini države (popis imovine i vrijednost)
informacije o učinku različitih makroekonomskih pretpostavki (kao što su stopa inflacije, razina kamatnih stopa i realnog BDP-a) na proračunske prihode, rashode i javni dug (analiza osjetljivosti).
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.5. Pravovremeno objavljivati statističke prikaze Ministarstva financija s tabelama u strojno čitljivom formatu
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
-Pravovremeno objavljeni statistički prikazi sa strojno čitljivim tabelama
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.6. Pravovremeno objaviti polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna (s tabelama u strojno čitljivom formatu)
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
-Pravovremeno objavljeno polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna, sa strojno čitljivim tabelama, uključujući revidirane podatke o planiranim vrijednostima (prihoda, rashoda, duga, makroekonomskih varijabli) za tekuću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.7. Redovito objavljivati podatke o financijskom planu i izvršenju financijskog plana tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije na njihovim internetskim stranicama u otvorenim formatima pogodnim za ponovnu upotrebu
Sunositelji:
tijela državne uprave, agencije
Pokazatelji provedbe:
-Ministarstvo financija je izradilo uputu o objavljivanju podataka o proračunu i izvršenju proračuna i uputilo je tijelima državne uprave i agencijama
-Tijela državne uprave i agencije na svojim internetskim stranicama redovito objavljuju informacije o proračunu, uključujući i četvrtu razinu izvršenja proračuna (godišnje i polugodišnje) u strojno čitljivim formatima pogodnim za ponovnu uporabu
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu nadležnih tijela državne uprave i agencija u sklopu aktivnosti administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.8. Objaviti jedinstvenu, strojno čitljivu bazu financijskih izvještaja svih proračuna proračunskih i izvanproračunskih korisnika
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
-U roku, na jednom mjestu, u strojno čitljivom obliku i na lako pretraživ način, objavljeni financijski izvještaji svih proračuna proračunskih i izvanproračunskih korisnika
Potrebna financijska sredstva:
S obzirom da se radi o EU sredstvima za koje se aktivnost u državnom proračunu može otvarati tijekom godine, aktivnost za navedeni projekt otvorit će se u državnom proračunu unutar razdjela Ministarstva financija po formalnom odobrenju projekta od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Broj i naziv aktivnosti:
2.9. Prikaz proračunskih podataka uz mogućnosti vizualizacije, pretraživanja i preuzimanja podataka u strojno čitljivom obliku
Sunositelji:
Open Spending Project Team
Pokazatelji provedbe:
-Na web stranicama Ministarstva financija omogućen je pristup aplikaciji za pregled proračunskih podataka uz mogućnosti pretraživanja. Podatke je moguće vizualizirati uz nekoliko tipova grafova i u tabelarnom obliku. Pretraživanje je moguće po godinama i po bilo kojoj proračunskoj klasifikaciji. Podatke je moguće prikazati po nekoj klasifikaciji grafički, i propadati u dubinu po hijerarhijama. Moguće je preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku za cijeli proračun.
-Podaci se prikazuju kroz aplikaciju koju je razvio Open Spending Project Team međunarodne neprofitne organizacije Open Knowledge International (OKI) u suradnji s GIFT-om (Global Initiative for Fiscal Transparency) i BOOST inicijativom Svjetske banke
-Podaci se osvježavaju sa svakim novim proračunskim dokumentom koji usvoji Hrvatski sabor (Rebalans proračuna i Državni proračun).
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Mjera 3. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI FINANCIRANJA POLITIČKIH AKTIVNOSTI I IZBORNE PROMIDŽBE
Provedba mjere je u tijeku te se provodi do 31. kolovoza 2019.
Nositelj mjere
MINISTARSTVO UPRAVE
DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Transparentnost financiranja i provođenje učinkovitog nadzora financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe pridonosi povjerenju građana u izborne procese te ima važnu ulogu u jačanju preventivnih mjera u borbi protiv korupcije. U ovom trenutku već je osiguran visoki stupanj transparentnosti političkog financiranja, uspostavljeni su mehanizmi nadzora i predviđene su administrativne i prekršajne sankcije za kršenje odredbi Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Međutim, uočene su poteškoće u provedbi nadzora uzrokovane brojnošću subjekata nadzora i načinom dostavljanja i objave financijskih izvještaja. Naime, financiranje političkih aktivnosti i izborne promidžbe uređeno je Zakonom na transparentan način, međutim s obzirom na uočene nedostatke postojećeg rješenja (prema kojem se financijski izvještaji, izvješća o donacijama, o troškovima izborne promidžbe i druga propisana izvješća, objavljuju na vlastitim internetskim stranicama subjekata nadzora ili u različitim tiskovinama, što otežava nadzor i praćenje političkog financiranja od strane javnosti), potrebno je rješenje unaprijediti, u smislu uvođenja informacijskog sustava za nadzor financiranja putem kojeg će subjekti nadzora dostavljati sva propisana izvješća nadzornim tijelima i osigurati će se objava propisanih izvješća svih subjekata nadzora, putem navedenog informacijskog sustava na jedinstvenom mjestu, na stranicama nadzornog tijela, što će omogućiti učinkovitiji nadzor i olakšati praćenje političkog financiranja od strane javnosti. Također, financiranje referendumskih aktivnosti koje sada uopće nije uređeno niti jedinim propisom, uredit će se zakonom, na transparentan način. Osim toga, za pravilnu primjenu zakona, potrebno je osigurati provođenje aktivnosti radi informiranja subjekata nadzora o propisima koji uređuju financiranje političkih aktivnosti te kontinuiranu edukaciju obveznika primjene zakona i osoba koje su uključene u nadzor.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje unaprjeđivanje načina dostavljanja i objave financijskih izvještaja, izvješća o donacijama, izvješća o troškovima izborne promidžbe i drugih propisanih izvješća, osiguravanje zakonskih pretpostavki za uspostavu informacijskog sustava za nadzor financiranja, te uspostavu navedenog informacijskog sustava, putem kojeg će subjekti nadzora (sudionici izborne promidžbe i sudionici redovitog financiranja političkih aktivnosti) dostavljati nadležnim tijelima financijske izvještaje, izvješća o donacijama, izvješća o troškovima izborne promidžbe i druga propisana izvješća, elektronskim putem, unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, te njihovu objavu putem tog sustava na jedinstvenom mjestu - na internetskoj stranici Državnog izbornog povjerenstva. Mjera također uključuje zakonsko uređenje financiranja referendumskih aktivnosti. Izvršenjem mjere osigurat će se učinkovitiji nadzor, uspostava trajno dostupne i lako pretražive baze podataka, e olakšati praćenje političkog financiranja od strane javnost. Također, u svrhu osiguranja provedivosti mjere predviđene su i aktivnosti educiranja stranaka, nezavisnih zastupnika, članova predstavničkih tijela JLP(R)S i sudionika na izborima. Ukupni cilj mjere je podići razinu transparentnosti financiranja redovnih političkih aktivnosti te izbora i referenduma.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uspostavom informacijskog sustava za nadzor financiranja putem kojeg će se na jedinstvenom mjestu objavljivati svi izvještaji koji se odnose na financiranje političkih aktivnosti i izborne promidžbe, za sve subjekte, osigurat će se jednostavniji i pristupačniji način podacima i time osigurati učinkovitiji nadzor i olakšati praćenje financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe, od strane javnosti. Također, bit će osigurani preduvjeti za praćenje financiranja referendumskih aktivnosti.
Time će se podići transparentnost financiranja tih aktivnosti, a i ostvariti antikoruptivni učinci. Također, transparentnost financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe će se dodatno osigurati kroz provedbu edukacija sudionika tih aktivnosti.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za transparentnost jer osigurava javnu dostupnost informacija o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe kroz unaprjeđenje načina objave (financijskih izvještaja, izvješća o donacijama, e drugih propisanih izvješća), koji će se umjesto na vlastitim internetskim stranicama različitih subjekata nadzora, objavljivati putem informacijskog sustava za nadzor financiranja na jedinstvenom mjestu za sve subjekte - na stranicama nadzornog tijela (Državnog izbornog povjerenstva), putem kojeg će javnost lakše doći do podataka o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.
Mjera također osigurava transparentno financiranje referendumskih aktivnosti, koje sada nije uređeno zakonom, te osigurava dostupnost javnosti podataka o financiranju referendumskih aktivnosti.
Ujedno, mjera je relevantna i za javnu odgovornost budući da transparentno izvještavanje o financijskom poslovanju osigurava mehanizam kojim javnost drži dužnosnike i općenito političare odgovornima, posebice što se tiče trošenja javnih sredstava.
Dodatne informacije:
Ukupan trošak provedbe mjere iznosi 500.000,00 HRK za aktivnosti Državnog izbornog povjerenstva dok su za aktivnosti Ministarstva uprave sredstva osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Ministarstva uprave 09505, aktivnosti A83000, unutar redovnog poslovanja Ministarstva uprave (bez dodatnih troškova).
Mjera je sukladna Strategiji suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine koja također identificira ovaj problem u okviru strateškog područja Integritet unutar političkog sustava i uprave.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
3.1. Unaprijediti zakonski i institucionalni okvir transparentnog financiranja izbornih kampanja
U tijeku
30. rujna 2018.
3.2. Urediti zakonski i institucionalni okvir transparentnog financiranja referendumskih kampanja
U tijeku
30. rujna 2018.
3.3. Unaprijediti način prikupljanja i objavljivanja podataka o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe
U tijeku
31. prosinca 2018.
3.4. Prilagodba i održavanje internetskih stranica Državnog izbornog povjerenstva strojno čitljivim oblicima
U tijeku
30. lipnja 2018.
3.5. Edukacija političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača s ciljem povećanja transparentnosti financiranja redovnih političkih aktivnosti
Siječanj 2019.
Veljača 2019.
3.6. Edukacija sudionika izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske s ciljem transparentnosti financiranja izborne promidžbe na navedenim izborima
Siječanj 2019.
Ožujak 2019.
3.7. Edukacija sudionika izbora za predsjednika Republike Hrvatske s ciljem transparentnosti financiranja izborne promidžbe na navedenim izborima
Ožujak 2019.
30. kolovoza 2019.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
doc. dr. sc. Mladen Nakić
Funkcija, odjel
pomoćnik ministra, Uprava za politički sustav i organizaciju uprave
3.1. Unaprijediti zakonski i institucionalni okvir transparentnog financiranja izbornih kampanja
Nositelj:
Ministarstvo uprave
Sunositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
-Izrađen i usvojen na sjednici Vlade prijedlog izmjena i dopuna Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe u pitanjima koja su se u provedbi Zakona pokazala nedostatno uređena.
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Ministarstva uprave 09505, aktivnosti A830001 – unutar redovnog poslovanja Ministarstva uprave.
Broj i naziv aktivnosti:
3.2. Urediti zakonski i institucionalni okvir transparentnog financiranja referendumskih kampanja
Nositelj:
Ministarstvo uprave
Sunositelji:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
-Izrađen i usvojen na sjednici Vlade prijedlog izmjena i dopuna Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe kojim bi se uredilo transparentno financiranje referendumskih kampanja.
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Ministarstva uprave 09505, aktivnosti A830001 – unutar redovnog poslovanja Ministarstva uprave.
Broj i naziv aktivnosti:
3.3. Unaprijediti način prikupljanja i objavljivanja podataka o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe
Nositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Sunositelji:
Ministarstvo uprave, Državni ured za reviziju, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Pokazatelji provedbe:
-Izrada aplikativnog rješenja koje će omogućiti dostavu i prikupljanje podataka od subjekata nad kojima se provodi redovni nadzor financiranja političkih aktivnosti i nadzor financiranja izborne promidžbe
-Izrada trajno dostupne i pretražive baze podataka godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača i financijskih izvještaja koji su, sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, tijekom izborne promidžbe Državnom izbornom povjerenstvu i državnom uredu za reviziju dužne podnositi političke stranke, nositelji nezavisnih lista, odnosno nositelja lista grupe birača i kandidati, a koja omogućava lako pretraživanje podataka po različitim osnovama, te trajna objava navedenih izvještaja na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva u otvorenim formatima
Potrebna financijska sredstva:
300.000,00 HRK
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Državnog izbornog povjerenstva, aktivnosti A 896002 Administracija i upravljanje
Broj i naziv aktivnosti:
3.4. Prilagodba i održavanje internetskih stranica Državnog izbornog povjerenstva sukladno principu da otvoreni podaci budu strojno čitljivi
Nositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
-Izborni podaci na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva prilagođeni su strojno čitljivim oblicima, kako bi korisnici mogli preuzimati informacije s internetskih stranica, te se održava standarde objavljenih podataka u strojno čitljivim oblicima.
Potrebna financijska sredstva:
50.000,00 HRK
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Državnog izbornog povjerenstva, aktivnosti A 896002 Administracija i upravljanje
Broj i naziv aktivnosti:
3.5. Edukacija političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača s ciljem povećanja transparentnosti financiranja redovnih političkih aktivnosti
Nositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
-Izrada online edukacije za nadzor financiranja političkih aktivnosti i objava online edukacije na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Potrebna financijska sredstva:
50.000,00 HRK
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Državnog izbornog povjerenstva, aktivnosti A 896002 Administracija i upravljanje
Broj i naziv aktivnosti:
3.6. Edukacija sudionika izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske s ciljem transparentnosti financiranja izborne promidžbe na navedenim izborima
Nositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
-Izrada online edukacije za nadzor financiranja izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament i objava online edukacije na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Potrebna financijska sredstva:
50.000,00 HRK
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Državnog izbornog povjerenstva, aktivnosti A 896001 Provedba izbora.
Broj i naziv aktivnosti:
3.7. Edukacija sudionika izbora za predsjednika Republike Hrvatske s ciljem transparentnosti financiranja izborne promidžbe na navedenim izborima
Nositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
-Izrada online edukacije za nadzor financiranja izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament i objava online edukacije na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Potrebna financijska sredstva:
50.000,00 HRK
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Državnog izbornog povjerenstva, aktivnosti A 896001 Provedba izbora.
Mjera 4. JAČANJE TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI NA RAZINI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VEĆINSKOM VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Mjera 4. JAČANJE TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI NA RAZINI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VEĆINSKOM VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Provedba mjere je u tijeku i provodi se do 31. kolovoza 2020.
Nositelj mjere
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
URED ZA UDRUGE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Pregledom postojećeg stanja lokalnih razina vlasti detektirano je postojanje stvarnih rizika nastanka korupcije u radu i upravljanju imovinom odnosno trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Primjenom Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nastojat će se pojačati transparentnost i odgovornost te kontrolirati rizicima u poslovima upravljanja imovinom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Između ostalog, u izvještajima o financiranju programa i projekata organizacija civilnog društva iz javnih izvora, koje priprema Ured za udruge iznose se i podaci o financiranju organizacija civilnog društva iz prihoda javnih trgovačkih društava. S obzirom na to, Ured za udruge je utvrdio potrebu da provede edukaciju koja bi obuhvatila javna trgovačka društva i osigurala da se raspodjela sredstava organizacijama civilnog društva iz njihovih prihoda provodi sukladno pozitivnim propisima.
Što mjera uključuje?
Mjerom se omogućuje daljnja primjena antikorupcijskih mehanizama s ciljem osiguravanja djelotvornijeg upravljanja imovinom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izradom i objavom jedinstvenog popisa trgovačkih društava u vlasništvu JLP(R)S na internet stranicama Ministarstva pravosuđa uz objavu podataka o članovima upravnih i nadzornih odbora ostvaren je jedan od preduvjeta jačanju nadzora nad radom trgovačkih društava u većinskom vlasništvu JLP(R)S, a s ciljem jačanja transparentnosti odnosno upravljanja korupcijskim rizicima u tom području.
Izrada navedenog popisa pretpostavka je izradi i učinkovitoj provedbi Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLP(R)S za razdoblje od 2018. do 2020. godine.U suradnji sa sunositeljima izradit će se Antikorupcijski program za trgovačka društva u vlasništvu lokalnih razina vlasti te će se njegovom primjenom nastojati uspostaviti učinkoviti mehanizmi za sprečavanje korupcije u poduzećima u vlasništvu lokalnih razina vlasti, u cilju promicanja sveobuhvatnih politika prevencije, učinkovitih mehanizama prijavljivanja i visokih standarda odgovornosti.
Također, donošenjem Upute za vođenje i objavljivanje popisa trgovačkih društava u većinskom vlasništvu JLP(R)S uputiti će se lokalne i područne (regionalne) jedinice da informacije o trgovačkim društvima u kojima imaju većinske vlasničke udjele, kao i eventualne promjene u njihovom radu (npr. strukturi vlasništva, članovima uprava i nadzornih odbora) redovito objavljuju na vlastitim internetskim stranicama na lako pretraživ način u strojno čitljivom obliku s naglaskom na njihovu otvorenost i pogodnost za ponovnu upotrebu (sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama). Na taj način omogućit će se konstantno ažuriranje.
Mjera također uključuje i provedbu programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu RH ili jedne ili više JLP(R)S o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Donošenjem i provedbom Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nastoje se uspostaviti učinkoviti mehanizmi za sprečavanje korupcije u poduzećima u vlasništvu lokalnih razina vlasti, u cilju promicanja sveobuhvatnih politika prevencije, učinkovitih mehanizama prijavljivanja i visokih standarda odgovornosti poduzeća te doprinosa općenitoj poslovnoj učinkovitosti.
Nadležna tijela poduzeća upućuje se da, rukovodeći se glavnim elementima borbe protiv korupcije, intenzivnije razvijaju odgovarajuće upravljačke prakse i aktivno djeluju na ostvarenju prioritetnih ciljeva antikorupcijske politike, posebno u dijelu usmjerenom na ostvarenje ciljeva jačanja integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu.
Očekuje se da će provedba programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu RH ili jedne ili više JLP(R)S o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva utjecati na podizanje transparentnosti tih procesa, kao i općenito podići njihovu kvalitetu, kao i usklađenost s pozitivnim propisima u tom području.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Provedbom mjere doprinosi se jačanju transparentnosti odnosno pristupa informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti na lokalnim razinama te unaprjeđuje kvalitetu objavljenih informacija.
Isto tako, provedba omogućuje i jačanje odgovornosti poduzeća te djelotvornije upravljanje javnim resursima povećanje integriteta javnih službi, odnosno javnih službenika i dužnosnika
Dodatne informacije:
Za provedbu mjere nisu potrebna dodatna sredstva.
Mjera je sukladna sa sljedećim dokumentima:
- Akcijskim planom za 2017. i 2018. godine uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
- Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
4.1. Izrada i primjena Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018.-2020.
U tijeku
Travanj 2018.
4.2. Provedba programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva
Državni akteri: Povjerenik za informiranje, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Ministarstvo državne imovine, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
4.1. Izraditi i primijeniti Antikorupcijski program za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018.-2020. godine
Nositelj:
Ministarstvo pravosuđa
Sunositelji:
Povjerenik za informiranje, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Ministarstvo državne imovine, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Pokazatelji provedbe:
-Izrađen Antikorupcijski program za trgovačka društva u vlasništvu lokalnih razina vlasti
-Rezultati primjene Antikorupcijskog programa (izvješća o provedbi Antikorupcijskog programa)
Potrebna financijska sredstva:
Za provedbu aktivnosti nisu potrebna dodatna sredstva.
Broj i naziv aktivnosti:
4.2. Provedba programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva
Nositelj:
Ured za udruge
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
-Održane minimalno 2 edukativne radionice godišnje
Potrebna financijska sredstva:
Za provedbu aktivnosti nisu potrebna dodatna sredstva.
Mjera 5. TRANSPARENTNOST FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
Mjera 5. TRANSPARENTNOST FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA
ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
Mjera se provodi od listopada 2017. do 31. kolovoza 2020.
Nositelj mjere
URED ZA UDRUGE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
U Hrvatskoj je uspostavljen sustav financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva iz javnih izvora i godinama se taj sustav unaprjeđuje u smislu veće transparentnosti te standardizacije kriterija, mjerila i postupaka za dodjelu sredstava. Međutim, u javnosti je i dalje raširena percepcija da se sredstva dodjeljuju i troše netransparentno te je stoga potrebno uložiti dodatne napore u smislu povećanja transparentnosti i dostupnosti tih podataka javnosti.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje uspostavu novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro, te ažuriranje i nadogradnju javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora, kao i provedbu programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a sve u svrhu ostvarenja cilja veće transparentnosti financiranja programa i projekata udruga i veće javne dostupnosti informacija o tim programima i projektima.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uspostavom novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro osigurat će se bolja platforma za sva tijela koja dodjeljuju sredstva udrugama, a u svrhu praćenja i vrednovanja programa i projekata udruga, kao i u svrhu prevencije „dvostrukog“ financiranja istih programa i projekata. Ažuriranjem i nadogradnjom javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora osigurat će se javna dostupnost informacija o tim programima i projektima, dok će se kroz provedbu programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge osigurati standardizacija primjene Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na razini svih tijela koje financiraju programe i projekte udruga, kao i osigurati transparentnost cijelog procesa, odnosno korištenje informacijskog sustava i javne baze podataka koji će biti uspostavljeni, odnosno ažurirani i nadograđeni kroz provedbu ove mjere.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za transparentnost budući da se njom osigurava transparentnost postupaka dodjele sredstava udrugama, kao i dostupnost informacija o programima i projektima koji se financiraju. Također, ona je relevantna i za javnu odgovornost budući da se osiguravanjem transparentnosti i dostupnosti informacija u ovom području ujedno utječe i na odgovornost državnih dužnosnika i službenika koji donose odluke i provode aktivnosti u području dodjele sredstava udrugama.
Dodatne informacije:
Za početak uspostave informacijskog sustava u 2018. godini planirano je 2.000.000,00 HRK.
Mjera je sukladna sa sljedećim dokumentima:
-Nacionalnom strategijom stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012.-2016.
-Akcijskim planom za 2017. i 2018. godine uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
-Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
5.1. Izrada novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro (čl. 56. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge) - I. faza
Po usvajanju Akcijskog plana
31. kolovoza 2020.
5.2. Provedba programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
Po usvajanju Akcijskog plana
31. kolovoza 2020.
5.3. Ažuriranje i nadogradnja javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora
Državni akteri: Državna škola za javnu upravu, TDU, JLP(R)S, trgovačka društva u većinskom državnom i većinskom vlasništvu JLP(R)S, turističke zajednice
Ostali akteri: Hrvatski olimpijski odbor, nacionalni sportski savezi te sportske zajednice na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, Hrvatska zajednica tehničke kulture te zajednice tehničke kulture na lokalnoj i područnoj (regionalnoj)razini, Hrvatska vatrogasna zajednica te vatrogasne zajednice na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
Broj i naziv aktivnosti:
5.1. Izrada novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro (čl. 56. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge) – I. faza
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
-Uspostavljen novi informacijski sustav
-Objavljeni izvještaji o provedenim financiranim programima organizacija civilnog društva
-Broj tijela državne uprave koja koriste sustav
Potrebna financijska sredstva:
2.000.000,00 kn. Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 020, aktivnosti A509069 OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI, PRIORITET 4 I 5 (EU fondovi 85%, Državni proračun 15%)
Broj i naziv aktivnosti:
5.2. Provedba programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu
Pokazatelji provedbe:
-Provedena 4 edukacijska seminara na državnoj te 4 na razini JLP(R)S
-Broj sudionika na seminarima
Potrebna financijska sredstva:
45.700,00 kn. Državna škola za javnu upravu je osigurala sredstva na razdjelu 095, glava 09515, aktivnost A677018 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
5.3. Ažuriranje i nadogradnja javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora
Sunositelji:
TDU, JLP(R)S, trgovačka društva u većinskom državnom i većinskom vlasništvu JLP(R)S
Pokazatelji provedbe:
-Ažurirana i nadograđena javna baza podataka s podacima o financiranju projekata organizacija civilnog društva u otvorenom obliku
Potrebna financijska sredstva:
10.000,00 kn. Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 020, aktivnosti A509000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
REPUBLIKA HRVATSKA
Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u razdoblju od 2018. do 2020. godine
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
UVOD
Kao članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast od 2011. godine , Republika Hrvatska je iskazala spremnost podupirati načela transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja prednosti novih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija, te se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje javnih usluga, odnosno upravljanje javnim resursima.
Vrijednosti na kojima počivaju napori zemalja članica Partnerstva za otvorenu vlast u cijelosti su komplementarne vrijednostima na čije se poštivanje Republika Hrvatska obvezala još u tijeku postupka pridruživanja Europskoj uniji, kroz višegodišnje napore uložene u ispunjavanje zahtjeva reformi i prilagodbi na svim područjima društvenog, političkog i gospodarskog djelovanja.
Ujedno, vrijednosti inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast prepoznate su i u Programu Vlade Republike Hrvatske 2016.-2020., koji najavljuje provođenje mjera koje uključuju racionalizaciju zakonodavnog okvira i informatizaciju procesa, te sljedeće ciljeve: izgradnju učinkovite javne uprave, depolitizaciju i učinkovito upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru te informatizaciju javnih usluga. Također, Program Vlade navodi kao ciljeve i učinkovitu borbu protiv korupcije, aktivaciju i bolje upravljanje državnom imovinom te digitalizaciju društva.
Određeni koraci ka ostvarenju tih ciljeva su već poduzeti kroz provedbu prethodna dva akcijska plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u razdoblju od 2012. do 2013. godine i u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Tijekom tog razdoblja, Republika Hrvatska je dokazala svoju posvećenost realizaciji ideja Partnerstva za otvorenu vlast, što je prepoznala i Jedinica podrške Partnerstva za otvorenu vlast te države članice inicijative, između ostalog i slijedom toga da su hrvatski akcijski planovi visoko pozitivno ocijenjeni, i što se tiče kvalitete sadržaja koji je zadovoljio SMART kriterije i što se tiče provedbe.
Osim toga, Republika Hrvatska je od početka pokazala volju da pridonosi dinamizmu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast uspješno organizirajući Europski regionalni sastanak u Dubrovniku 2012. godine. Izbor Republike Hrvatske u Upravni odbor inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast 2014. godine, uključenost predsjednika Republike Hrvatske i nekoliko ministara, aktivan doprinos razmjeni dobrih praksi među državama članicama inicijative i promociji Partnerstva za otvorenu vlast, zajedno s angažmanom Ureda predsjednika Vlade, Ureda predsjednika Republike, Hrvatskoga sabora, Ureda za udruge, više ministarstava i vladinih agencija u razvoj i provedbu ambicioznih nacionalnih akcijskih planova jasno demonstriraju visoku odlučnost i snagu hrvatskog sudjelovanja u Partnerstvu za otvorenu vlast.
Kao članica Upravnog odbora inicijative Republika Hrvatska je aktivno sudjelovala u radu pododbora Kriteriji i standardi te sudjelovala na sastancima Upravnog odbora, koji su se većinom održavali putem interneta. Što se tiče sastanaka koji su se održavali uživo, hrvatska delegacija je sudjelovala na sastancima Upravnog odbora koji su se održavali u Južnoj Africi ( Johannesburg 2015. i Cape Town 2016.), na sastanku u Washingtonu 2017. te na sastancima koji su se održavali uz globalne samite POV-a ( Ciudad de México 2015. i Pariz 2016.), kao i onima koji su održavani svake godine na marginama Opće skupštine UN-a.
Republika Hrvatska prepoznaje potencijal Partnerstva za otvorenu vlast kao platforme koja podupire savezništva između vlada i civilnog društva u svrhu odgovora na aktualne izazove u različitim područjima kroz stvaranje poticajnog okruženja za snažnija partnerstva unutar društva i tako pridonoseći kvaliteti javnih politika i usluga, što sve zajedno stvara više vrijednosti za društvo u cjelini. Upravo stoga, Republika Hrvatska nastavlja rad na provedbi inicijative, nakon određene stanke uzrokovane objektivnim razlozima, odnosno utemeljene na činjenici da zbog redovnih i izvanrednih parlamentarnih izbora više od godinu dana nije bio uspostavljen novi Savjet inicijative Partnerstva za otvorenu vlast.
Uvažavajući činjenicu da dio aktivnosti prethodnog akcijskog plana nije bio proveden u potpunosti upravo zbog ranije navedenih objektivnih razloga koji su utjecali i na kašnjenje u njegovoj izradi, te uvažavajući činjenicu da su u prethodnom akcijskom planu tek postavljeni osnovni preduvjeti za otvaranje podataka u Republici Hrvatskoj, kao i to da je potrebno učvrstiti provedbu procesa čiji okvir je uspostavljen prethodnim akcijskim planom (npr. pravo na pristup informacijama, savjetovanja s javnošću), mjere i aktivnosti ovog akcijskog plana se logički i sadržajno nastavljaju na prethodni. Također, pri njegovu razvijanju uzeti su u obzir nalazi Neovisnog izvješća koje je pripremila neovisna stručnjakinja izabrana na razini međunarodne Inicijative. Polazište je, uzimajući navedeno u obzir, bilo da je usprkos postignutim značajnim rezultatima trajno potrebno ulagati napore u postizanje pune transparentnosti i otvorenosti kao vodećih principa otvorene vlasti i dobrog upravljanja.
U ovome akcijskom planu naglasak je stavljen prvenstveno na otvaranje podataka, za što je podloga osigurana u prethodnom akcijskom planu uspostavom Portala otvorenih podataka. Također, akcijski plan predviđa nastavak aktivnosti na području prava na pristup informacijama, fiskalne transparentnosti i sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka.
Posebnu komponentu ovog akcijskog plana čine mjere usmjerene na lokalnu i područnu (regionalnu) razinu, što predstavlja prvi korak u implementaciji Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini u Republici Hrvatskoj i dodatno približavanje Partnerstva za otvorenu vlast građanima.
I u ovome akcijskom planu uzeta je u obzir potreba da se osigura održivost provedenih mjera, pri čemu je posebno važno osvijestiti nove generacije o temeljnim vrijednostima Partnerstva. Podrška obrazovnog sustava i jače uključivanje mladih u svrhu stvaranja transparentnog i otvorenog društva digitalnog doba od presudne je važnosti za dugoročno postizanje ciljeva Partnerstva.
Slijedeći temeljno načelo partnerstva na kojemu počiva inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast, sve mjere i aktivnosti ovog Akcijskog plana formulirane su u izravnom dijalogu s predstavnicima organizacija civilnog društva. U svim fazama razvoja dokumenta, organizacijama civilnog društva omogućeno je ravnopravno sudjelovanje.
Imajući u vidu sadržaj rasprava s predstavnicima zainteresirane javnosti i organizacija civilnog društva aktivnih na područjima koje pokriva Partnerstvo za otvorenu vlast, ali i s obzirom na druge strateške dokumente koje je usvojila Vlada Republike Hrvatske (Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine, Strategiju e-Hrvatska 2020) kao prioritetni izazovi na koje su usmjerene mjere i aktivnosti Akcijskog plana istaknuti su: pristup informacijama; otvoreni podaci; fiskalna transparentnost i sudjelovanje zainteresirane javnosti u oblikovanju i praćenju provedbe javnih politika, te provedba Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini.
U tematskom dijelu Akcijskog plana pod nazivom „Transparentnost“ daje se naglasak na unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je izmijenjen u proteklom razdoblju provedbe inicijative Partnerstva za otvorenu vlast i kao takav rangiran kao 7. najbolji na listi od 115 država prema Globalnoj rang listi prava na pristup informacijama (Global Right to Information Rating). S obzirom na to da postoji kvalitetan zakonski okvir, no i dalje se primjećuju nedostaci u provedbi Zakona, Akcijski plan predviđa aktivnosti kojima bi se učvrstilo provedbu i osiguralo njenu kvalitetu, a koje prvenstveno uključuju aktivnosti usmjerene na edukaciju i informiranje o pravu na pristup informacijama. Kao i u oba prethodna akcijska plana, tako su i u ovom predviđene aktivnosti usmjerene na osiguranje fiskalne transparentnosti. U okviru toga posebno se ističu sljedeće aktivnosti: objava jedinstvene strojno čitljive baze financijskih izvještaja svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika; prikaz proračunskih podataka uz mogućnosti vizualizacije, pretraživanja i preuzimanja podataka u strojno čitljivom obliku; unaprjeđenje baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna koja je izrađena u proteklom razdoblju provedbe inicijative; kao i aktivnost kojom će se osigurati redovito objavljivanje podataka o proračunu i izvršenju proračuna tijela državne uprave i agencija u otvorenim formatima. Nadalje, kao nastavak započetog u prethodnom Akcijskom planu predviđene su aktivnosti kojima će se unaprijediti transparentnost financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe, a što bi trebalo rezultirati izradom trajno dostupne i pretražive baze podataka godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača i financijskih izvještaja o izbornoj promidžbi, sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, a osigurat će se i objava informacija na stranicama Državnog izbornog povjerenstva, prvenstveno izbornih rezultata, u otvorenim formatima. U ovoj tematskoj cjelini predviđene su također i aktivnosti kojima se jača transparentnost i odgovornost na razini trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i transparentnost financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva. Predviđena je i mjera usmjerena ka zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju tzv. „zviždača“, koja bi trebala rezultirati usvojenim Zakonom o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju, kao i mjere usmjerene na povećanje transparentnosti internetskih stranica Hrvatskoga sabora.
U tematskoj cjelini pod nazivom „Otvorenost“ naglasak je stavljen na aktivnosti otvaranja podataka, pa bi tako tijekom provedbe ovog Akcijskog plana trebao biti usvojen, strateški dokument o otvorenim podacima i prateći zaključak Vlade RH te izrađen akcijski plan otvaranja podataka na temelju provedene analize podataka u vlasništvu tijela državne uprave, kako bi se potaklo otvaranje podataka, ali i provedene aktivnosti usmjerene ka podizanju razine znanja i svijesti o samom značaju otvorenih podataka kako bi se potaklo i njihovo korištenje u komercijalne i nekomercijalne svrhe. U tom smislu je predviđena i aktivnost koja je usmjerena na mlade, kao ciljanu skupinu važnu za osiguranje održivosti aktivnosti pa je tako predviđeno i da se po treći puta organizira Open Youth Academy o otvorenim podacima, koja okuplja mlade iz Hrvatske i inozemstva i daje im priliku da radeći s mentorima nauče više o otvorenim podacima, ali isto tako i o drugim pitanjima iz domene „Partnerstva za otvorenu vlast“. Također, predviđen je nastavak rada na razvijanju Središnjeg državnog portala kako bi se povećalo kvalitetu objavljenih informacija i osigurala dostupnost svih građanima relevantnih informacija iz nadležnosti tijela državne uprave na jednom mjestu.
Tematska cjelina pod nazivom „Sudjelovanje građana / civilnog društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika ima primarno naglasak na aktivnostima koje su usmjerene na unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću, kako bi se gradilo dalje na uspješno ostvarenim rezultatima u ovom području kroz provedbu prethodnih akcijskih planova. Ujedno, kroz jednu od mjera djelovat će se na jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva za aktivan doprinos provedbi antikorupcijskih mjera.
Tematska cjelina pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini usmjerena je na to da se aktivnosti inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast „spuste“ u jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome će se provesti pilot projekti provedbe inicijative u 5 jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pokrenuti gradski portali otvorenih podataka te uspostaviti internetski sustav za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini koji slijedi rezultate ostvarene uspostavom e-Savjetovanja na nacionalnoj razini.
Tematska cjelina pod nazivom „Održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast“ usmjerena je na to da se osigura održivost vrijednosti i sadržaja inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, kroz povećanje informiranosti o ciljevima inicijative, s posebnim naglaskom na uključivanje tema u vezi s važnošću transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja suvremenih informacijsko komunikacijskih tehnologija u svrhu povećanja učinkovitosti i odgovornosti tijela javne vlasti te učinkovitijeg i inovativnijeg pružanja javnih usluga u obrazovni sustav.
Sukladno uputama Upravljačkog odbora inicijative, sam Akcijski plan izrađen je za razdoblje od dvije godine, no s obzirom na zastoje u procesu definiranja Akcijskog plana uslijed kojih je većina mjera i aktivnosti dogovorena do rujna 2017. godine, a ne želeći dodatno pomicati rok za donošenje Akcijskog plana, Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast je na sjednici održanoj u siječnju 2018. godine donio odluku da će krajem 2018. godine otpočeti proces savjetovanja o eventualnoj reviziji Akcijskog plana, kako bi ga se prilagodilo sukladno novim okolnostima u djelovanju tijela javne vlasti i doprinosu organizacija civilnog društva i šire javnosti općenito. Sukladno tome, u 2019. godini će biti usvojena odluka o eventualnim izmjenama i dopunama Akcijskog plana. Provedba pojedinih mjera Akcijskog plana otpočela je prije njegovog usvajanja budući da je ili riječ o mjerama koje su nastavak provedbe prethodnog Akcijskog plana ili je riječ o mjerama čija je provedba otpočela nešto prije usvajanja Akcijskog plana, s obzirom da je samo usvajanje kasnilo u odnosu na planirane rokove tijekom provedbe savjetovanja i sastanaka radi utvrđivanja mjera i aktivnosti Akcijskog plana te su ih tijela sukladno tome uvrstile u svoje planove aktivnosti i započela provoditi.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
DOSADAŠNJI NAPORI PREMA OTVORENOJ VLASTI
Kroz provedbu prethodna dva akcijska plana Republika Hrvatska je postigla značajan napredak na područjima pokrivenima inicijativom Partnerstvo za otvorenu vlast. Strateški okvir za borbu protiv korupcije i jačanje otvorenosti i transparentnosti tijela javne vlasti sveobuhvatno je definiran u Strategiji suzbijanja korupcije i pripadajućem Akcijskom planu. Unatoč i dalje prisutnim izazovima na području jačanja otvorene i transparentne vlasti, vrijedno je ukazati na neka od važnijih postignuća u proteklom razdoblju:
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
1. Pristup informacijama
Značajan je pomak učinjen Promjenom Ustava RH (NN, 76/2010 i 85/2010-pročišćeni tekst), čime je pravo na pristup informacijama postalo ustavom zajamčeno pravo. Nadalje, novim Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) u 15 točaka detaljno je propisano koje informacije su tijela javne vlasti dužna objaviti na lako pretraživ način na internetskim stranicama. U Zakon je ugrađena Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a usklađen je i s Ustavom RH radi ostvarivanja načela transparentnosti i slobodnog pristupa informacijama. Umjesto Agencije za zaštitu osobnih podataka, predviđeno je da poslove neovisnog državnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama obavlja Povjerenik za informiranje koji je državni dužnosnik kojeg Hrvatski sabor bira na 5 godina. Osim što je ojačana funkcija neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama, detaljno su uređene njegove ovlasti, osobito s aspekta mogućnosti uvida u klasificirane podatke te provođenje testa razmjernosti i javnog interesa . Zakonskim izmjenama iz srpnja 2015. (NN 85/2015) Zakon o pravu na pristup informacijama je izmijenjen na način da su određene odredbe jasnije uredile pojedina pitanja, osobito u pogledu objave podataka na internetskoj stranici (proaktivna objava) i provedbe savjetovanja s javnošću, te su izvršene izmjene u skladu s izmijenjenom Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (2013/37/EU) i objava otvorenih podataka učinjena obveznom, te je ojačana zaštita od strane neovisnog tijela.
Kroz rad Povjerenika za informiranje građanima se olakšalo i ostvarivanje prava na pristup informacijama izradom baze tijela javne vlasti, u pretraživom formatu, u kojoj građani lako mogu pronaći kontakte službenika za informiranje. Kroz edukaciju širokog kruga polaznika – državnih i lokalnih službenika, novinara, pravosudnih tijela te akademske zajednice utjecalo se općenito na jačanje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
2. Sudjelovanje javnosti u oblikovanju javnih politika
Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/2009) u studenom 2009. stvoreni su preduvjeti za jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti u ovom području. Na razini središnjih tijela državne uprave i ureda Vlade imenovani su koordinatori za savjetovanje zaduženi za dosljedno praćenje i koordinaciju postupaka savjetovanja u okviru svojeg tijela, odnosno ureda. Prema već spomenutom Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) savjetovanja s javnošću postala su zakonska obveza svih tijela javne vlasti. Tijela javne vlasti dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, čime je produljen rok od 15 dana koji je predviđen Kodeksom. Dopunom Poslovnika Vlade RH (NN 121/12) propisano je da se prilikom upućivanja u proceduru Vlade, uz nacrt prijedloga zakona, drugih propisa i akata, prilažu i izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ured za udruge Vlade RH kontinuirano prati provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Prema Izvješću koje je izradio Ured za udruge, a Vlada RH prihvatila 11. svibnja 2017., u 2016. godini provedeno je ukupno 642 savjetovanja o nacrtima zakona, drugih propisa i akata. To je 6% više savjetovanja nego u 2015. godini kad ih je provedeno 608. U odnosu na 2014. godinu, kada su provedena 544 savjetovanja, riječ je o porastu od 18% posto. Proaktivniji pristup državnih tijela javnim savjetovanjima rezultirao je i povećanim interesom građana i zainteresirane javnosti za sudjelovanje u procesima oblikovanja javnih politika, što je vidljivo iz podatka o 4.105 pravnih i fizičkih osoba koje su u 2016. dostavile komentare na nacrt zakona, drugog propisa ili akta nadležnom državnom tijelu. Najveći broj podnositelja, čak njih 3.055 bili su pojedinci. Podnositelji komentara su i udruge (248), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (241), trgovačka društva (237), ustanove (134), državna tijela (67) te brojne druge pravne osobe.
Uz to, građanima i općenito zainteresiranoj javnosti je putem sustava e-Savjetovanja, uspostavljenog u travnju 2015. godine, olakšano uključivanje u procese javnih savjetovanja. Uspostavom internetskog sustava za savjetovanje koji predstavlja aktivnost korištenja tehnologije i inovacije čitav proces javnih savjetovanja je učinjen dodatno transparentnim jer su svi komentari koje građani upućuju odmah javno objavljeni, a također se javno objavljuju i izvještaji o provedenim savjetovanjima koji uključuju i odgovor na svaki od upućenih komentara, odnosno obrazloženje s razlozima neprihvaćanja u slučaju da komentar nije prihvaćen. S obzirom na ostvarenu visoku razinu transparentnosti procesa savjetovanja utječe se i na podizanje javne odgovornosti, odnosno odgovornosti tijela zaduženih za provedbu savjetovanja. Također, očekuje se da će aktivnost i ubuduće pridonijeti većem uključivanju građana u procese savjetovanja, budući da je novim sustavom olakšan postupak uključivanja jednostavnom registracijom u sustav, nakon čega se korisnika redovito putem elektronske pošte obavještava o novootvorenim savjetovanjima.
S druge strane, u zadnjih desetak godina učinjeno je puno i po pitanju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Hrvatska je među prvim zemljama u ovom dijelu Europe koja je učinila značajne pomake u izgradnji pravnog, institucionalnog i financijskog okvira za suradnju s udrugama i ostalim organizacijama civilnog društva u izgradnji demokratskog i socijalno osjetljivog društva.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
3. Informacijske tehnologije – uprava na usluzi građanima
Tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast uspostavljen je Središnji državni portal (gov.hr) koji će objediniti informacije i sadržaje svih internetskih stranica tijela državne uprave (za sada je njih 18 integrirano na portal), a putem jedne od sastavnica tog portala omogućen je siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama u različitim informacijskim sustavima javne uprave – projekt e-Građani. Upravo projekt e-Građani predstavlja velik uspjeh provedbe prethodnog akcijskog plana. Projektom e-Građani osiguran je veći broj e-usluga za građane te Osobni korisnički pretinac u koji građani zaprimaju obavijesti tijela državne uprave (npr. podsjetnik da im istječe valjanost osobne iskaznice). S obzirom na kontinuirani rast broja korisnika sustava e-Građani i te uzevši u obzir brojke o korištenju pojedinih usluga vidljivo je da je veći broj građana prepoznao koristi od korištenja sustava (do siječnja 2018. zabilježena su 500.602 jedinstvena korisnika u sustavu). Na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održanom 28. listopada 2015. u Mexico Cityju na temu „Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga“, projekt e-Građani osvojio je nagradu za najbolji europski projekt te je i međunarodno priznat kao uspješan projekt unaprjeđenja dostupnosti javnih usluga. Građanima je olakšano i snalaženje u informacijama iz područja nadležnosti državnih tijela njihovim objedinjavanjem po temama na stranicama Moja uprava, tako da građani mogu vrlo jednostavno pronaći informacije koje se tiču rada, obrazovanja, poreza, zdravlja, stanovanja, prometa i drugih građanima zanimljivih tema.
Započet je rad na objedinjavanju i povezivanju svih informacija koje se tiču statusa fizičkih i pravnih osoba, a o kojima evidencije vode pojedina tijela javne vlasti te su izrađene upute i smjernice za daljnji razvoj korisnički orijentiranih elektroničkih usluga i njihovo povezivanje sa sustavom E-građani.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
4. Otvoreni podaci
Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), u skladu s Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (PSI Direktiva), propisana je obveza za sva tijela javne vlasti da u strojno-čitljivom formatu objavljuju svoje baze, registre, popise kao i druge podatke, a u svrhu ponovne uporabe. U području otvaranja podataka u razdoblju od usvajanja Zakona učinjen je značajan pomak otvaranjem niza podatka, pokretanjem portala otvorenih podataka (državnog portala, tri gradska portala – Zagreb, Rijeka, Virovitica) te izradom niza aplikacija koje se temelje na otvorenim podacima. Prema benchmarkingu Europske komisije u 2016. Hrvatska je zauzela 14. mjesto među državama članicama u smislu otvaranja podataka i napretka u primjeni Direktive.
Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske uspostavljen je 19. ožujka 2015. i dostupan na internetskoj adresi data.gov.hr. Osim pregleda skupova podataka, korisnici portala mogu podnijeti prijedlog za objavu skupa podataka. Omogućen je i anonimizirani pregled prijedloga koji su podnijeli korisnici. Trenutno je na portalu dostupno preko 500 skupova podataka te je na portal uključeno 68 institucija/izdavača.
Ministarstvo uprave i Povjerenik za informiranje organizirali su nekoliko edukativnih radionica i treninga za službenike koji pripremaju ili će pripremati podatke za ponovno korištenje za objavu na Portalu otvorenih podataka i stranicama tijela javne vlasti. Također, u okviru programa Državne škole za javnu upravu kontinuirano se provode edukacije državnih službenika o provedbi zakona o pravu na pristup informacijama, tijekom kojih ih se informira i o pripremi podataka za objavu na Portalu.
16. studenog 2015. objavljena je nova verzija Europskog portala otvorenih podataka na novoj adresi – http://www.europeandataportal.eu . Na tom portalu mogu se pronaći i vizualizirati otvoreni podaci iz cijele Europe, uključujući i skupove podataka s Portala otvorenih podataka RH.
Možemo reći kako su do sada stvoreni preduvjeti za šire otvaranje podataka te će upravo rad na tome predstavljati okosnicu provedbe ovog akcijskog plana.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
5. Povećana transparentnost financiranja političkih stranaka
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/2011, 61/2011, 27/13, 02/14, 96/16, 70/17) uspostavljen je jedinstveni okvir za transparentno financiranje političkih stranaka te neovisan sustav nadzora i sankcija u slučaju kršenja Zakona. Izmjenama Zakona u 2013. utvrđeno je da se godišnji financijski izvještaji i financijski izvještaji o financiranju izborne promidžbe trajno objavljuju na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Financijski izvještaji, sukladno Zakonu, pored ostalog, sadrže i specificirane podatke o donatoru (osobno ime/naziv i adresu), datumu uplate, iznosu i vrsti donacije, te se trajnom objavom financijskih izvještaja omogućuje trajni pristup tim podacima i pretraživanje baze podataka po različitim osnovama. Izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe također se javno objavljuju na internetskim stranicama političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno na internetskim stranicama sudionika izbora. Svi oni ujedno su dužni obavijest o adresi internetske stranice na kojoj su objavili izvješća dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
6. Napredak prema fiskalnoj transparentnosti
Ministarstvo financija državno je tijelo odgovorno za pripremu i provođenje vladine fiskalne politike, a osnovni cilj mu je pridonositi stabilnom gospodarskom rastu i razvoju društva u stabilnom makroekonomskom okruženju. Na internetskim stranicama Ministarstva financija moguće je, između ostaloga, pronaći informacije o osnovnim poslovima Ministarstva financija kao što su informacije o državnom proračunu i državnoj riznici, europskim strukturnim i investicijskim fondovima, aukcijama trezorskih zapisa, statističkim podacima te je moguće pregledati različite publikacije, i izvješća koje priprema Ministarstvo financija. Iako Ministarstvo financija objavljuje sve ključne dokumente vezane uz proračunski proces (smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, državni proračun s projekcijama, mjesečne izvještaje o izvršenju državnog proračuna, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika, izvještaj o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Državnog ureda za reviziju), te su tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast učinjeni određeni koraci u smislu poboljšanja u njihovom sadržaju, i dalje postoji prostor za unaprjeđenja, a kako bi se doprinijelo fiskalnoj transparentnosti kao bitnoj sastavnici djelotvornijeg upravljanja javnim resursima te jačanju gospodarskog rasta. U provedbi prethodnog akcijskog plana poseban uspjeh u ovom području predstavlja objava pretražive baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna. Na ovoj stranici mogu se pretraživati podaci o izvršenim plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima uz parametre pretraživanja OIB dobavljača i oznaka godine. Pretraživa baza će se kroz provedbu ovog akcijskog plana dodatno unaprijediti.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
PROCES IZRADE AKCIJSKOG PLANA
Republika Hrvatska je trebala u srpnju 2016. godine započeti provedbu novog, trećeg akcijskog plana, no akcijski plan nije izrađen uslijed činjenice da su krajem 2015. godine održani parlamentarni izbori te je nova Vlada uspostavljena tek u 2016. godini.
Ured za udruge je kao uvod u izradu akcijskog plana od 16. do 30. svibnja 2016. godine proveo putem e-Savjetovanja inicijalno internetsko savjetovanje o prioritetima akcijskog plana na koje je bio minimalan odaziv. Po usvajanju Odluke o osnivanju Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u travnju 2016. godine Ured za udruge je zatražio od tijela državne uprave da imenuju predstavnike u Savjet te objavio javni poziv za izbor predstavnika organizacija civilnog društva u Savjetu. Međutim, sva tijela državne uprave nisu dostavila imenovanja prije no što su raspisani novi izbori te Savjet nije uspostavljen.
Nakon provedbe još jednih izbora u listopadu 2016. godine Hrvatski sabor je izglasao povjerenje novoj Vladi. Odmah po uspostavi nove Vlade, Ured za udruge je kontaktirao Ured predsjednika Vlade u vezi s provedbom Partnerstva za otvorenu vlast. Ured za udruge je pripremio Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici 12. listopada 2016. godine i ono je dostavljeno Upravnom odboru inicijative te je time ispunjena obaveza Republike Hrvatske o izradi izvješća o provedbi akcijskog plana (s rokom do 30. rujna koji je neznatno premašen). Ured za udruge je kao uvod u izradu akcijskog plana od 24. veljače do 12. ožujka 2017. godine proveo putem e-Savjetovanja inicijalno internetsko savjetovanje o prioritetima novog akcijskog plana i komentari zaprimljeni putem e-Savjetovanja poslužili su kao podloga za razvijanje mjera i aktivnosti Akcijskog plana, što je uslijedilo tijekom razdoblja od travnja do lipnja.
Nova Odluka o osnivanju Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast usvojena je 23. veljače 2017. godine. Konstituirajuća sjednica novog saziva Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast održana je 4. travnja 2017. godine, nakon provedenog postupka imenovanja članova Savjeta iz tijela državne uprave te izbora predstavnika organizacija civilnog društva. Članovi Savjeta su na sjednici zaključili su da će novim Akcijskim planom biti nastavljena provedba aktivnosti iz prethodnog Akcijskog plana koje nisu provedene ili su provedene djelomično, te da će u narednih nekoliko tjedana i oni istaknuti prioritete za provedbu u narednom razdoblju putem elektroničke pošte.
Slijedom toga, tijekom razdoblja od travnja do lipnja, pa do same finalizacije nacrta Akcijskog plana u rujnu 2017. održan je veći niz radnih sastanaka na kojima su raspravljeni prijedlozi zaprimljeni tijekom javnog savjetovanja te dodatni prijedlozi članova Savjeta, koji su potom svi raspravljeni kako bi se definirale konkretne mjere i aktivnosti Akcijskog plana. Na sastancima su sudjelovali predstavnici Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, nadležnih tijela državne uprave te organizacija civilnog društva. Tijekom srpnja organizirani su sastanci u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvu uprave i Ministarstvu financija te s Povjerenicom za informiranje i predstavnicima Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa na kojima je sudjelovala i gospođa Helen Darbishire, članica Upravnog odbora inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, inače izvršna direktorica organizacije Access Info Europe, a na kojima su razmatrane mogućnosti za uključivanje određenih aktivnosti u nacrt Akcijskog plana te promovirana Pariška deklaracija i kolektivne akcije koje idu uz nju.
Dodatno, prioriteti Akcijskog plana predstavljeni su na javnoj raspravi pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu Hrvatsku“ koja je održana 31. svibnja 2017. u Zagrebu. Osim što su na njoj predstavnici tijela državne uprave i organizacija civilnog društva koji su uključeni u rad Savjeta inicijative Partnerstva za otvorenu vlast predstavili ključne mjere i aktivnosti koje se planira provesti u okviru ovog Akcijskog plana, prisutnima su se uvodno obratili i predstavnici predsjednika Vlade Republike Hrvatske, predsjednice Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora, čime je potvrđeno da hrvatska Vlada nastavlja s provedbom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, u čvrstom partnerstvu s civilnim društvom, posebice udrugama, ali i poslovnim sektorom. Dodatno, na javnoj raspravi je sudjelovao i predstavnik Jedinice za podršku međunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, koji je predstavio izazove i novosti na međunarodnoj razini u okviru inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, a on je također tijekom svog boravka u Zagrebu održao i sastanke s predstavnicima tijela državne uprave i organizacija civilnog društva u Savjetu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
Također, u razdoblju od ________ do ________ provedeno je internetsko javno savjetovanje o nacrtu Akcijskog plana na portalu e-Savjetovanja.
O postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću izrađeno je izvješće, koje je zajedno s nacrtom Akcijskog plana upućeno __________ 2018. na razmatranje Vladi RH i koje sadrži informacije o tome što je od pristiglih prijedloga prihvaćeno, kao i obrazloženja zašto pojedini prijedlozi nisu prihvaćeni. Izvješće je objavljeno na portalu e-Savjetovanja.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
OBAVEZE KOJE SE PREUZIMAJU AKCIJSKIM PLANOM
Slijedom rezultata inicijalnog javnog savjetovanja o prioritetima za naredno razdoblje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, savjetovanja s organizacijama civilnog društva, međuresornih konzultativnih radnih sastanaka te provedenog javnog savjetovanja o nacrtu Akcijskog plana, utvrđena su glavna prioritetna područja za sljedeće dvije godine – a to su: transparentnost, otvorenost, sudjelovanje građana/civilnog društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika, provedba Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Za svako od ovih područja definirane su mjere i provedbene aktivnosti koje je potrebno realizirati u svrhu ostvarenja postavljenih ciljeva, ukupno 15 mjera i 50 aktivnosti. Provedba Akcijskog plana trajat će do 30. kolovoza 2020. godine, te je taj rok naveden i kao krajnji rok za provedbu aktivnosti koje će se provoditi kontinuirano, pa i nakon kraja provedbe ovog Akcijskog plana.
Provedbu mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana pratit će i koordinirati Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, uz stručnu potporu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ured za udruge će izraditi upute za izvještavanje o provedbi svake mjere/aktivnosti i tablično praćenje statusa provedbe mjera/aktivnosti od strane nositelja i sunositelja mjera/aktivnosti kao podlogu za izradu godišnjeg izvješća o provedbi Akcijskog plana.
Pisano izvješće o provedbi Akcijskog plana po završetku svake godine provedbe podnosi se Vladi Republike Hrvatske, a po potrebi i češće. S ciljem unaprjeđenja provedbe Akcijskog plana, a na prijedlog Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Ured za udruge može uz izvješće predložiti Vladi RH i reviziju pojedinih mjera/aktivnosti, njihovih nositelja i/ili sunositelja i suradnika u provedbi, rokova izvršenja, potrebnih sredstava i pokazatelja provedbe u narednom razdoblju. Sukladno zaključku sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast koja je održana u siječnju 2018. godine, krajem 2018. godine će se pristupiti reviziji mjera i aktivnosti Akcijskog plana.
Sva tijela državne uprave nositelji i sunositelji provedbe pojedinih aktivnosti Akcijskog plana dužni su na svojim proračunskim stavkama na vrijeme planirati sredstva za provedbu pojedinih aktivnosti u predstojećem proračunskom razdoblju.
Također, provedbu Akcijskog plana će pratiti i evaluirati i neovisno tijelo Nezavisni mehanizam izvješćivanja (Independent Reporting Mechanism - IRM) koje djeluje u suradnji s Upravnim odborom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
Dodatno, kroz javne rasprave koje će biti organizirane tijekom provedbe Akcijskog plana zainteresirana javnost imat će priliku komentirati njegovu provedbu.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
A. TRANSPARENTNOST
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Provedba mjere je u tijeku i provodi se do 31. kolovoza 2020.
Nositelj mjere
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Usprkos povećanju količine javno dostupnih informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti te pružanju informacija na zahtjev korisnika, građani i drugi korisnici još se uvijek ne mogu pouzdati da će do informacija doći lako, pristupačno i brzo. Na to ukazuje i velik broj žalbi zbog šutnje uprave ili pogrešnog tumačenja odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama pri postupanju tijela javne vlasti, koji su u pravilu posljedica nepoznavanja propisa i nedovoljnih kompetencija tijela javne vlasti, ali i nedovoljne svijesti građana o njihovim pravima. Potrebno je uložiti daljnje strukturirane napore u edukaciju i standardiziranje postupanja od strane tijela javne vlasti, podizati razinu znanja i svijesti o Ustavom i Zakonom zajamčenom pravu na pristup informacijama i kako ga učinkovito koristiti od strane građana, udruga i medija, te drugih dionika u društvu. Treba nastaviti poticati i pratiti proaktivno objavljivanje informacija od strane tijela javne vlasti, kompetentno postupanje po zahtjevima poštujući zakonske rokove.
Što mjera uključuje?
Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama i prakticiranje tog prava izravno ovise o ispravnom postupanju od strane davatelja informacija, odnosno tijela javne vlasti, ali i o osviještenosti građana, udruga i medija o tome kako koristiti mehanizam koji pruža Zakon o pravu na pristup informacijama. S obzirom da se najveći dio edukativnih i promotivnih aktivnosti Povjerenika za informiranje od 2013. godine do danas odnosio na kapacitiranje postupanja službenika za informiranje, iz analize prakse Povjerenika za informiranje vidljivo je kako je nužno uložiti dodatne napore u edukaciju građana, udruga i medija.
Glavni cilj je unaprijediti i standardizirati postupanje tijela javne vlasti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, smanjiti broj žalbi korisnika i udio šutnje uprave, uz istovremeno podizanje razine znanja i svijesti medija, građana i udruga o mehanizmima koje pruža Zakon o pravu na pristup informacijama, te kako ga učinkovito koristiti.
Provedbom edukacijskih ciklusa očekuje se da će se o primjeni Zakona u prvostupanjskom postupku, kao i u vezi sa specifičnim segmentima primjene Zakona godišnje educirati preko 200 službenika za informiranje i drugih službenika koji sudjeluju u kreiranju web sadržaja i službenika za IT podršku, te podići razinu znanja i svijesti o Zakonu o pravu na pristup informacijama među korisnicima.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera će doprinijeti rješavanju navedenog problema kroz ostvarenje planiranih pokazatelja provedbe pojedinih aktivnosti u okviru mjere. Očekuje se da će se provedbom mjere podići informiranost medija, udruga i građana o pravu na pristup informacijama i načinu ostvarivanja tog prava. Također, očekuje se da će se kroz edukacije zaposlenika tijela javne vlasti zaduženih za pružanje informacija unaprijediti provedba Zakona o pravu na pristup informacijama, a posljedično i broj žalbi korisnika. Na taj način olakšat će se i ubrzati ostvarivanje pristupa informacijama.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Unaprjeđenje i standardizacija primjene Zakona o pravu na pristup informacijama direktno doprinose javnoj odgovornosti i transparentnosti javne uprave.
Dodatne informacije:
Ukupni troškovi provedbe mjere iznose 250.000 HRK.
Mjera odgovara na probleme prepoznate i u okviru Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Tamo je među strateškim područjima u borbi protiv korupcije identificiran kao horizontalni cilj pravo na pristup informacijama. Također, navode se sljedeći problemi: nedovoljno poštivanje zakonskih odredbi u vezi sa zakonskim rokovima postupanja i manjkava primjena propisa u rješavanju zahtjeva za pristup informacijama i zahtjeva za ponovnu uporabu informacija od strane tijela javne vlasti, kao i u postupanju po drugim zakonskim odredbama (osobito o objavljivanju informacija, savjetovanja s javnošću te javnim raspravama); nedostatan institucionalni kapacitet tijela javne vlasti: nedovoljno poznavanje ZPPI-a od strane tijela javne vlasti i službenika za informiranje koji su nadležni za njegovu provedbu, a isto se odražava na brzinu i kvalitetu rješavanja i postupanja, neadekvatno praćenje provedbe Zakona koje bi omogućilo definiranje problema i nalaženje rješenja za njihovo ispravljanje, te suradnju s povjerenikom i dostavljanje izvješća; nedovoljna informiranost građana o pravu na pristup informacijama te mogućnostima zaštite tog prava; nedovoljna informiranost građana, civilnog i privatnog sektora o mogućnostima ponovne uporabe informacija kao novog prava zajamčenog Zakonom; nedovoljna regulacija pristupa informacijama za medije te nedostatna educiranost novinara o postupku i njihovim pravima u pogledu pristupa informacijama.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
1.1. Jačanje svijesti udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
U tijeku
31. prosinac 2019.
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
U tijeku
31. kolovoza 2020.
1.3. Poticati i pratiti proaktivnu objavu informacija od strane tijela javne vlasti
U tijeku
31. prosinac 2019.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Dr.sc. Anamarija Musa
Funkcija, odjel
Povjerenica za informiranje
Email i telefon
povjerenica@pristupinfo.hr ; +385 1 46 09 041
Drugi uključeni akteri
Državni akteri: Ministarstvo uprave, Državna škola za javnu upravu, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Ostali akteri: OCD, JLP(R)S
Broj i naziv aktivnosti:
1.1. Jačanje svijesti udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Ministarstvo uprave, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Pokazatelji provedbe:
- Izrađeni promotivni/ edukativni video sadržaji (4x3 minute)
- Izrađeni, distribuirani i objavljeni online edukativni materijali
- Otvoreni profili na društvenim mrežama u cilju komunikacije s korisnicima prava na pristup informacijama
- Održane 4 online edukacije za korisnike godišnje
- redovito odgovaranje na upite udruga, medija i građana pisanim putem i putem info-telefona
- Distribucija newslettera za medije Povjerenika za informiranje 4 puta godišnje
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 258 Povjerenik za informiranje, aktivnosti A874006 Promicanje prava na pristup informacijama i A874007 OP Projekt jačanje kapaciteta tijela javne vlasti, udruga i medija za provedbu ZPPI
(Napomena: Svuda u Akcijskom planu gdje nisu brojčano navedeni iznosi sredstava za provedbu pojedinih aktivnosti znači da za provedbu tih aktivnosti nisu potrebna dodatna sredstva, mimo onih osiguranih za redovan rad nadležnih tijela.)
Broj i naziv aktivnosti:
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu
Pokazatelji provedbe:
- Održano godišnje 5 edukacija o pravu na pristup informacijama
- Održano godišnje 5 webinara o pravu na pristup informacijama
- Podijeljeni edukativni materijali i dostupni za preuzimanje na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje
- Izrađene i objavljene upute i mišljenja za primjenu pojedinih odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama
- Edukaciju polazilo najmanje 200 službenika
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 258 Povjerenik za informiranje, aktivnosti A874006 Promicanje prava na pristup informacijama i A874007 OP Projekt jačanje kapaciteta tijela javne vlasti, udruga i medija za provedbu ZPPI te je za provedbu 5 edukacija o pravu na pristup informacijama Državna škola za javnu upravu osigurala 9.700,00 kn na razdjelu 095, glava 09515, aktivnost A677018 Administracija i upravljanje
Broj i naziv aktivnosti:
1.3. Poticati i pratiti proaktivnu objavu informacija od strane tijela javne vlasti
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
- Tijekom provedbenog razdoblja izrađene i objavljene najmanje četiri upute za objavu određenih vrsta informacija iz članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama
- Izrađene najmanje 4 analitičke studije praćenja objave informacija koje obuhvaćaju najmanje 100 tijela javne vlasti
- Izrađen instrument samoprocjene proaktivne objave (self-assessment tool)
- O nalazima analitičkog praćenja upoznati službenike i tijela javne vlasti na koja se nalazi odnose s preporukama za poboljšanje stanja (objava na webu, distribucija putem e-mail)
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 258 Povjerenik za informiranje, aktivnosti A874006 Promicanje prava na pristup informacijama i A874001 Administracija i upravljanje ,
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Provedba mjere je u tijeku i provodi se do 31. kolovoza 2020.
Nositelj mjere
MINISTARSTVO FINANCIJA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Transparentnost proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju informacije o proračunu koje su potpune, bitne, točne, pravovremene i predstavljene na razumljiv način. Transparentan proračun doprinosi boljem upravljanju proračunskim sredstvima , omogućava građanima pozivanje vlasti na odgovornost te jača povjerenje u političke procese. Osim pozitivnih učinaka na kvalitetu upravljanja, proračunska transparentnost donosi i značajne financijske koristi državi. Istraživanja pokazuju da države s transparentnim proračunima imaju bolji pristup međunarodnim financijskim tržištima i niže troškove zaduživanja.
Fiskalne podatke potrebno je učiniti još dostupnijim javnosti te ih objavljivati u otvorenim formatima. Također, od objave baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna uočene su potrebe za unaprjeđenjem te baze kako bi ona pružala bolje mogućnosti pretraživanja, kao i preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku.
Što mjera uključuje?
Glavni cilj mjere je povećati fiskalnu transparentnost, prvenstveno kroz pravovremenu objavu i otvaranje fiskalnih podataka za ponovnu uporabu.
Mjera uključuje više aktivnosti kojima će se osigurati redovito objavljivanje točnih i relevantnih informacija o fiskalnim podacima i mogućnosti njihovog preuzimanja u svrhu ponovne uporabe.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera doprinosi rješavanju problema pravovremenom objavom podataka u otvorenim formatima.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna u smislu transparentnosti budući da se povećava fiskalna transparentnost, a time olakšava participacija građana u proračunskim procesima (što bi trebalo rezultirati učinkovitijim pružanjem javnih usluga). Uz to, mjera je relevantna i s obzirom na pitanje javne odgovornosti jer se kroz povećanje transparentnosti proračuna i odnosno cjelokupnog proračunskog procesa otvaraju dodatne mogućnosti za ocjenu odgovornosti državnih dužnosnika i službenika u vezi s provođenjem javnih politika iz njihove nadležnosti.
Dodatne informacije:
Troškovi provedbe mjere iznose: ____________
Mjera je sukladna Strategiji suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine u kojoj su, između ostalog, predviđene mjere: Učinkovito upravljanje i kontrola javnih financija i učinkovita naplata prihoda iz nadležnosti proračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zakonitost korištenja proračunskih sredstava i Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu zaposlenika Ministarstva financija.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
2.1. Unaprijediti bazu podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
Lipanj 2018.
Rujan 2019.
2.2. Pravovremeno na jednom mjestu objavljivati strojno čitljive bilance svih JLP(R)S
U tijeku
Kontinuirano; u roku od 15 dana od dana zaprimanja baze financijskih izvještaja od FINE
2.3. Objaviti jedinstvenu, strojno čitljivu arhivu bilanci svih JLP(R)S za pet godina unazad
U tijeku
Kontinuirano; u roku od 15 dana od dana zaprimanja baze financijskih izvještaja od FINE
2.4. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna, s tabelama u strojno čitljivom formatu
U tijeku
Kontinuirano; do 15. studenog 2018. i 2019.
2.5. Pravovremeno objavljivati statističke prikaze Ministarstva financija s tabelama u strojno čitljivom formatu
U tijeku
Kontinuirano; najkasnije dva mjeseca nakon završetka razdoblja na koje se odnose, osim statističkog prikaza koji se izrađuje za prosinac, a koji je moguće objaviti s konačnim podacima najranije u svibnju
2.6. Pravovremeno objaviti polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna (s tabelama u strojno čitljivom formatu)
U tijeku
Kontinuirano; do 15. rujna tekuće proračunske godine
2.7. Redovito objavljivati podatke o financijskom planu i izvršenju financijskog plana tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije na njihovim internetskim stranicama u otvorenim formatima pogodnim za ponovnu upotrebu
U tijeku
Kontinuirano po usvajanju akcijskog plana
2.8. Objaviti jedinstvenu, strojno čitljivu bazu financijskih izvještaja svih proračuna proračunskih i izvanproračunskih korisnika
Provedba je započela u sklopu EU projekta „Učinkovitiji sustav financijskog i statističkog izvještavanja“
U skladu s dinamikom provođenja projekta
2.9. Prikaz proračunskih podataka uz mogućnosti vizualizacije, pretraživanja i preuzimanja podataka u strojno čitljivom obliku
U tijeku
30. lipanj 2018.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Ivana Jakir Bajo
Funkcija, odjel
Glavna državna rizničarka, Državna riznica
Email i telefon
Ivana.Jakir-Bajo@mfin.hr , +385 1 4591 249
Drugi uključeni akteri
Državni akteri: Fina
Ostali akteri: Open Spending Project Team
Broj i naziv aktivnosti:
2.1. Unaprijediti bazu podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
- Unaprjeđene mogućnosti pretraživanja baze podataka:
Prema godini, kvartalu, mjesecu
Prema proračunskoj klasifikaciji, od prve do četvrte razine
Prema nazivu proračunskog korisnika, njegovom OIB-u, broju razdjela/glave
Prema nazivu dobavljača pravne osobe, OIB-u dobavljača pravne osobe
Prema imenu i prezimenu dobavljača fizičke osobe, uz korištenje drugog identifikatora umjesto OIB-a
- Omogućeno preuzimanje podataka iz baze u strojno čitljivom obliku pogodnom za ponovnu uporabu
- S obzirom na veličinu baze neće biti moguće preuzimanje cijele baze, već po upitu, dok će cijela baza biti dostupna na zahtjev, o čemu će biti navedena napomena na internetskoj stranici Ministarstva financija
- Uklonjeni CAPTCHA kodovi
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A539161 USLUGE PLATNOG PROMETA I OBRADE PODATAKA.
Broj i naziv aktivnosti:
2.2. Pravovremeno na jednom mjestu objavljivati strojno čitljive bilance svih JLP(R)S
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
- Pravovremeno, na jednom mjestu, u strojno čitljivom obliku i na lako pretraživ način, objavljene bilance JLP(R)S
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.3. Objaviti jedinstvenu, strojno čitljivu arhivu bilanci svih JLP(R)S za pet godina unazad
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
- U roku, na jednom mjestu, u strojno čitljivom obliku i na lako pretraživ način, objavljene bilance svih JLP(R)S za pet godina unazad
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.4. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna, s tabelama u strojno čitljivom formatu
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
- Do 15.11.2017. objavljen strojno čitljivi prijedlog državnog proračuna te Obrazloženje prijedloga državnog proračuna za 2018. i projekcije za 2019. i 2020., odnosno u narednim godinama za odgovarajuća naredna vremenska razdoblja, nadopunjeno navedenim elementima tako da sadrži sljedeće podatke ili informacije gdje se ti podaci mogu pronaći:
planirano stanje javnog duga za prethodnu godinu i projekcije javnog duga za srednjoročno razdoblje;
planiranu strukturu javnog duga za proračunsku i prethodnu godinu (domaći ili inozemni dug, kamatne stope, dospijeće, itd.);
informacije o financijskoj i nefinancijskoj imovini države (popis imovine i vrijednost)
informacije o učinku različitih makroekonomskih pretpostavki (kao što su stopa inflacije, razina kamatnih stopa i realnog BDP-a) na proračunske prihode, rashode i javni dug (analiza osjetljivosti).
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.5. Pravovremeno objavljivati statističke prikaze Ministarstva financija s tabelama u strojno čitljivom formatu
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
- Pravovremeno objavljeni statistički prikazi sa strojno čitljivim tabelama
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.6. Pravovremeno objaviti polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna (s tabelama u strojno čitljivom formatu)
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
- Pravovremeno objavljeno polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna, sa strojno čitljivim tabelama, uključujući revidirane podatke o planiranim vrijednostima (prihoda, rashoda, duga, makroekonomskih varijabli) za tekuću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.7. Redovito objavljivati podatke o financijskom planu i izvršenju financijskog plana tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije na njihovim internetskim stranicama u otvorenim formatima pogodnim za ponovnu upotrebu
Sunositelji:
tijela državne uprave, agencije
Pokazatelji provedbe:
- Ministarstvo financija je izradilo uputu o objavljivanju podataka o proračunu i izvršenju proračuna i uputilo je tijelima državne uprave i agencijama
- Tijela državne uprave i agencije na svojim internetskim stranicama redovito objavljuju informacije o proračunu, uključujući i četvrtu razinu izvršenja proračuna (godišnje i polugodišnje) u strojno čitljivim formatima pogodnim za ponovnu uporabu
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu nadležnih tijela državne uprave i agencija u sklopu aktivnosti administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
2.8. Objaviti jedinstvenu, strojno čitljivu bazu financijskih izvještaja svih proračuna proračunskih i izvanproračunskih korisnika
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
- U roku, na jednom mjestu, u strojno čitljivom obliku i na lako pretraživ način, objavljeni financijski izvještaji svih proračuna proračunskih i izvanproračunskih korisnika
Potrebna financijska sredstva:
S obzirom da se radi o EU sredstvima za koje se aktivnost u državnom proračunu može otvarati tijekom godine, aktivnost za navedeni projekt otvorit će se u državnom proračunu unutar razdjela Ministarstva financija po formalnom odobrenju projekta od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Broj i naziv aktivnosti:
2.9. Prikaz proračunskih podataka uz mogućnosti vizualizacije, pretraživanja i preuzimanja podataka u strojno čitljivom obliku
Sunositelji:
Open Spending Project Team
Pokazatelji provedbe:
- Na web stranicama Ministarstva financija omogućen je pristup aplikaciji za pregled proračunskih podataka uz mogućnosti pretraživanja. Podatke je moguće vizualizirati uz nekoliko tipova grafova i u tabelarnom obliku. Pretraživanje je moguće po godinama i po bilo kojoj proračunskoj klasifikaciji. Podatke je moguće prikazati po nekoj klasifikaciji grafički, i propadati u dubinu po hijerarhijama. Moguće je preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku za cijeli proračun.
- Podaci se prikazuju kroz aplikaciju koju je razvio Open Spending Project Team međunarodne neprofitne organizacije Open Knowledge International (OKI) u suradnji s GIFT-om (Global Initiative for Fiscal Transparency) i BOOST inicijativom Svjetske banke
- Podaci se osvježavaju sa svakim novim proračunskim dokumentom koji usvoji Hrvatski sabor (Rebalans proračuna i Državni proračun).
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 3. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI FINANCIRANJA POLITIČKIH AKTIVNOSTI I IZBORNE PROMIDŽBE
Mjera 3. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI FINANCIRANJA
POLITIČKIH AKTIVNOSTI I IZBORNE PROMIDŽBE
Provedba mjere je u tijeku te se provodi do 31. kolovoza 2019.
Nositelj mjere
MINISTARSTVO UPRAVE
DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Transparentnost financiranja i provođenje učinkovitog nadzora financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe pridonosi povjerenju građana u izborne procese te ima važnu ulogu u jačanju preventivnih mjera u borbi protiv korupcije. U ovom trenutku već je osiguran visoki stupanj transparentnosti političkog financiranja, uspostavljeni su mehanizmi nadzora i predviđene su administrativne i prekršajne sankcije za kršenje odredbi Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Međutim, uočene su poteškoće u provedbi nadzora uzrokovane brojnošću subjekata nadzora i načinom dostavljanja i objave financijskih izvještaja. Naime, financiranje političkih aktivnosti i izborne promidžbe uređeno je Zakonom na transparentan način, međutim s obzirom na uočene nedostatke postojećeg rješenja (prema kojem se financijski izvještaji, izvješća o donacijama, o troškovima izborne promidžbe i druga propisana izvješća, objavljuju na vlastitim internetskim stranicama subjekata nadzora ili u različitim tiskovinama, što otežava nadzor i praćenje političkog financiranja od strane javnosti), potrebno je rješenje unaprijediti, u smislu uvođenja informacijskog sustava za nadzor financiranja putem kojeg će subjekti nadzora dostavljati sva propisana izvješća nadzornim tijelima i osigurati će se objava propisanih izvješća svih subjekata nadzora, putem navedenog informacijskog sustava na jedinstvenom mjestu, na stranicama nadzornog tijela, što će omogućiti učinkovitiji nadzor i olakšati praćenje političkog financiranja od strane javnosti. Također, financiranje referendumskih aktivnosti koje sada uopće nije uređeno niti jedinim propisom, uredit će se zakonom, na transparentan način . Osim toga, za pravilnu primjenu zakona, potrebno je osigurati provođenje aktivnosti radi informiranja subjekata nadzora o propisima koji uređuju financiranje političkih aktivnosti te kontinuiranu edukaciju obveznika primjene zakona i osoba koje su uključene u nadzor.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje unaprjeđivanje načina dostavljanja i objave financijskih izvještaja, izvješća o donacijama, izvješća o troškovima izborne promidžbe i drugih propisanih izvješća, osiguravanje zakonskih pretpostavki za uspostavu informacijskog sustava za nadzor financiranja, te uspostavu navedenog informacijskog sustava, putem kojeg će subjekti nadzora (sudionici izborne promidžbe i sudionici redovitog financiranja političkih aktivnosti) dostavljati nadležnim tijelima financijske izvještaje, izvješća o donacijama, izvješća o troškovima izborne promidžbe i druga propisana izvješća, elektronskim putem, unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, te njihovu objavu putem tog sustava na jedinstvenom mjestu - na internetskoj stranici Državnog izbornog povjerenstva. Mjera također uključuje zakonsko uređenje financiranja referendumskih aktivnosti. Izvršenjem mjere osigurat će se učinkovitiji nadzor, uspostava trajno dostupne i lako pretražive baze podataka, e olakšati praćenje političkog financiranja od strane javnost. Također, u svrhu osiguranja provedivosti mjere predviđene su i aktivnosti educiranja stranaka, nezavisnih zastupnika, članova predstavničkih tijela JLP(R)S i sudionika na izborima. Ukupni cilj mjere je podići razinu transparentnosti financiranja redovnih političkih aktivnosti te izbora i referenduma.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uspostavom informacijskog sustava za nadzor financiranja putem kojeg će se na jedinstvenom mjestu objavljivati svi izvještaji koji se odnose na financiranje političkih aktivnosti i izborne promidžbe, za sve subjekte, osigurat će se jednostavniji i pristupačniji način podacima i time osigurati učinkovitiji nadzor i olakšati praćenje financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe, od strane javnosti. Također, bit će osigurani preduvjeti za praćenje financiranja referendumskih aktivnosti.
Time će se podići transparentnost financiranja tih aktivnosti, a i ostvariti antikoruptivni učinci. Također, transparentnost financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe će se dodatno osigurati kroz provedbu edukacija sudionika tih aktivnosti.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za transparentnost jer osigurava javnu dostupnost informacija o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe kroz unaprjeđenje načina objave (financijskih izvještaja, izvješća o donacijama, e drugih propisanih izvješća), koji će se umjesto na vlastitim internetskim stranicama različitih subjekata nadzora, objavljivati putem informacijskog sustava za nadzor financiranja na jedinstvenom mjestu za sve subjekte - na stranicama nadzornog tijela (Državnog izbornog povjerenstva), putem kojeg će javnost lakše doći do podataka o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.
Mjera također osigurava transparentno financiranje referendumskih aktivnosti, koje sada nije uređeno zakonom, te osigurava dostupnost javnosti podataka o financiranju referendumskih aktivnosti.
Ujedno, mjera je relevantna i za javnu odgovornost budući da transparentno izvještavanje o financijskom poslovanju osigurava mehanizam kojim javnost drži dužnosnike i općenito političare odgovornima, posebice što se tiče trošenja javnih sredstava.
Dodatne informacije:
Ukupan trošak provedbe mjere iznosi 500.000,00 HRK za aktivnosti Državnog izbornog povjerenstva dok su za aktivnosti Ministarstva uprave sredstva osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Ministarstva uprave 09505, aktivnosti A83000, unutar redovnog poslovanja Ministarstva uprave (bez dodatnih troškova).
Mjera je sukladna Strategiji suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine koja također identificira ovaj problem u okviru strateškog područja Integritet unutar političkog sustava i uprave.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
3.1. Unaprijediti zakonski i institucionalni okvir transparentnog financiranja izbornih kampanja
U tijeku
30. rujna 2018.
3.2. Urediti zakonski i institucionalni okvir transparentnog financiranja referendumskih kampanja
U tijeku
30. rujna 2018.
3.3. Unaprijediti način prikupljanja i objavljivanja podataka o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe
U tijeku
31. prosinca 2018.
3.4. Prilagodba i održavanje internetskih stranica Državnog izbornog povjerenstva strojno čitljivim oblicima
U tijeku
30. lipnja 2018.
3.5. Edukacija političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača s ciljem povećanja transparentnosti financiranja redovnih političkih aktivnosti
Siječanj 2019.
Veljača 2019.
3.6. Edukacija sudionika izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske s ciljem transparentnosti financiranja izborne promidžbe na navedenim izborima
Siječanj 2019.
Ožujak 2019.
3.7. Edukacija sudionika izbora za predsjednika Republike Hrvatske s ciljem transparentnosti financiranja izborne promidžbe na navedenim izborima
Ožujak 2019.
30. kolovoza 2019.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
doc. dr. sc. Mladen Nakić
Funkcija, odjel
pomoćnik ministra, Uprava za politički sustav i organizaciju uprave
Email i telefon
mnakic@uprava.hr ; +385 1 2357 671
Drugi uključeni akteri
n/a
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Janja Horvat-Drobnjak, dipl. iur.
Funkcija, odjel
Članica Državnog izbornog povjerenstva
Email i telefon
jhorvat-drobnjak@izbori.hr
Drugi uključeni akteri
n/a
Broj i naziv aktivnosti:
3.1. Unaprijediti zakonski i institucionalni okvir transparentnog financiranja izbornih kampanja
Nositelj:
Ministarstvo uprave
Sunositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
- Izrađen i usvojen na sjednici Vlade prijedlog izmjena i dopuna Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe u pitanjima koja su se u provedbi Zakona pokazala nedostatno uređena.
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Ministarstva uprave 09505 , aktivnosti A830001 – unutar redovnog poslovanja Ministarstva uprave.
Broj i naziv aktivnosti:
3.2. Urediti zakonski i institucionalni okvir transparentnog financiranja referendumskih kampanja
Nositelj:
Ministarstvo uprave
Sunositelji:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
- Izrađen i usvojen na sjednici Vlade prijedlog izmjena i dopuna Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe kojim bi se uredilo transparentno financiranje referendumskih kampanja.
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Ministarstva uprave 09505 , aktivnosti A830001 – unutar redovnog poslovanja Ministarstva uprave.
Broj i naziv aktivnosti:
3.3. Unaprijediti način prikupljanja i objavljivanja podataka o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe
Nositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Sunositelji:
Ministarstvo uprave, Državni ured za reviziju, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Pokazatelji provedbe:
- Izrada aplikativnog rješenja koje će omogućiti dostavu i prikupljanje podataka od subjekata nad kojima se provodi redovni nadzor financiranja političkih aktivnosti i nadzor financiranja izborne promidžbe
- Izrada trajno dostupne i pretražive baze podataka godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača i financijskih izvještaja koji su, sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, tijekom izborne promidžbe Državnom izbornom povjerenstvu i državnom uredu za reviziju dužne podnositi političke stranke, nositelji nezavisnih lista, odnosno nositelja lista grupe birača i kandidati, a koja omogućava lako pretraživanje podataka po različitim osnovama, te trajna objava navedenih izvještaja na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva u otvorenim formatima
Potrebna financijska sredstva:
300.000,00 HRK
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Državnog izbornog povjerenstva, aktivnosti A 896002 Administracija i upravljanje
Broj i naziv aktivnosti:
3.4. Prilagodba i održavanje internetskih stranica Državnog izbornog povjerenstva sukladno principu da otvoreni podaci budu strojno čitljivi
Nositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
- Izborni podaci na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva prilagođeni su strojno čitljivim oblicima, kako bi korisnici mogli preuzimati informacije s internetskih stranica, te se održava standarde objavljenih podataka u strojno čitljivim oblicima.
Potrebna financijska sredstva:
50.000,00 HRK
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Državnog izbornog povjerenstva, aktivnosti A 896002 Administracija i upravljanje
Broj i naziv aktivnosti:
3.5. Edukacija političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača s ciljem povećanja transparentnosti financiranja redovnih političkih aktivnosti
Nositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
- Izrada online edukacije za nadzor financiranja političkih aktivnosti i objava online edukacije na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Potrebna financijska sredstva:
50.000,00 HRK
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Državnog izbornog povjerenstva, aktivnosti A 896002 Administracija i upravljanje
Broj i naziv aktivnosti:
3.6. Edukacija sudionika izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske s ciljem transparentnosti financiranja izborne promidžbe na navedenim izborima
Nositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
- Izrada online edukacije za nadzor financiranja izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament i objava online edukacije na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Potrebna financijska sredstva:
50.000,00 HRK
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Državnog izbornog povjerenstva, aktivnosti A 896001 Provedba izbora.
Broj i naziv aktivnosti:
3.7. Edukacija sudionika izbora za predsjednika Republike Hrvatske s ciljem transparentnosti financiranja izborne promidžbe na navedenim izborima
Nositelj:
Državno izborno povjerenstvo
Pokazatelji provedbe:
- Izrada online edukacije za nadzor financiranja izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament i objava online edukacije na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Potrebna financijska sredstva:
50.000,00 HRK
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu Državnog izbornog povjerenstva, aktivnosti A 896001 Provedba izbora.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 4. JAČANJE TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI NA RAZINI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VEĆINSKOM VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Mjera 4. JAČANJE TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI NA RAZINI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VEĆINSKOM VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Provedba mjere je u tijeku i provodi se do 31. kolovoza 2020.
Nositelj mjere
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
URED ZA UDRUGE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Pregledom postojećeg stanja lokalnih razina vlasti detektirano je postojanje stvarnih rizika nastanka korupcije u radu i upravljanju imovinom odnosno trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Primjenom Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nastojat će se pojačati transparentnost i odgovornost te kontrolirati rizicima u poslovima upravljanja imovinom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Između ostalog, u izvještajima o financiranju programa i projekata organizacija civilnog društva iz javnih izvora, koje priprema Ured za udruge iznose se i podaci o financiranju organizacija civilnog društva iz prihoda javnih trgovačkih društava. S obzirom na to, Ured za udruge je utvrdio potrebu da provede edukaciju koja bi obuhvatila javna trgovačka društva i osigurala da se raspodjela sredstava organizacijama civilnog društva iz njihovih prihoda provodi sukladno pozitivnim propisima.
Što mjera uključuje?
Mjerom se omogućuje daljnja primjena antikorupcijskih mehanizama s ciljem osiguravanja djelotvornijeg upravljanja imovinom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izradom i objavom jedinstvenog popisa trgovačkih društava u vlasništvu JLP(R)S na internet stranicama Ministarstva pravosuđa uz objavu podataka o članovima upravnih i nadzornih odbora ostvaren je jedan od preduvjeta jačanju nadzora nad radom trgovačkih društava u većinskom vlasništvu JLP(R)S, a s ciljem jačanja transparentnosti odnosno upravljanja korupcijskim rizicima u tom području.
Izrada navedenog popisa pretpostavka je izradi i učinkovitoj provedbi Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLP(R)S za razdoblje od 2018. do 2020. godine. U suradnji sa sunositeljima izradit će se Antikorupcijski program za trgovačka društva u vlasništvu lokalnih razina vlasti te će se njegovom primjenom nastojati uspostaviti učinkoviti mehanizmi za sprečavanje korupcije u poduzećima u vlasništvu lokalnih razina vlasti, u cilju promicanja sveobuhvatnih politika prevencije, učinkovitih mehanizama prijavljivanja i visokih standarda odgovornosti.
Također, donošenjem Upute za vođenje i objavljivanje popisa trgovačkih društava u većinskom vlasništvu JLP(R)S uputiti će se lokalne i područne (regionalne) jedinice da informacije o trgovačkim društvima u kojima imaju većinske vlasničke udjele, kao i eventualne promjene u njihovom radu (npr. strukturi vlasništva, članovima uprava i nadzornih odbora) redovito objavljuju na vlastitim internetskim stranicama na lako pretraživ način u strojno čitljivom obliku s naglaskom na njihovu otvorenost i pogodnost za ponovnu upotrebu (sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama). Na taj način omogućit će se konstantno ažuriranje.
Mjera također uključuje i provedbu programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu RH ili jedne ili više JLP(R)S o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Donošenjem i provedbom Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nastoje se uspostaviti učinkoviti mehanizmi za sprečavanje korupcije u poduzećima u vlasništvu lokalnih razina vlasti, u cilju promicanja sveobuhvatnih politika prevencije, učinkovitih mehanizama prijavljivanja i visokih standarda odgovornosti poduzeća te doprinosa općenitoj poslovnoj učinkovitosti.
Nadležna tijela poduzeća upućuje se da, rukovodeći se glavnim elementima borbe protiv korupcije, intenzivnije razvijaju odgovarajuće upravljačke prakse i aktivno djeluju na ostvarenju prioritetnih ciljeva antikorupcijske politike, posebno u dijelu usmjerenom na ostvarenje ciljeva jačanja integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu.
Očekuje se da će provedba programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu RH ili jedne ili više JLP(R)S o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva utjecati na podizanje transparentnosti tih procesa, kao i općenito podići njihovu kvalitetu, kao i usklađenost s pozitivnim propisima u tom području.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Provedbom mjere d oprinosi se jačanju transparentnosti odnosno pristupa informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti na lokalnim razinama te unaprjeđuje kvalitetu objavljenih informacija.
Isto tako, provedba omogućuje i jačanje odgovornosti poduzeća te djelotvornije upravljanje javnim resursima povećanje integriteta javnih službi, odnosno javnih službenika i dužnosnika
Dodatne informacije:
Za provedbu mjere nisu potrebna dodatna sredstva.
Mjera je sukladna sa sljedećim dokumentima:
- Akcijskim planom za 2017. i 2018. godine uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
- Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
4.1. Izrada i primjena Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018.-2020.
U tijeku
Travanj 2018.
4.2. Provedba programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva
Po usvajanju Akcijskog plana
31. kolovoza 2020.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Maja Baričević
Funkcija, odjel
načelnica Sektora za suzbijanje korupcije
Email i telefon
maja.baricevic@pravosudje.hr , + 385 1 3714 204
Drugi uključeni akteri
Državni akteri: Povjerenik za informiranje, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Ministarstvo državne imovine, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Vesna Lendić Kasalo
Funkcija, odjel
Ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja
Email i telefon
vesna.lendickasalo@udruge.vlada.hr , +385 1 4599 810
Drugi uključeni akteri:
n/a
Broj i naziv aktivnosti:
4.1. Izraditi i primijeniti Antikorupcijski program za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018.-2020. godine
Nositelj:
Ministarstvo pravosuđa
Sunositelji:
Povjerenik za informiranje, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Ministarstvo državne imovine, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Pokazatelji provedbe:
- Izrađen Antikorupcijski program za trgovačka društva u vlasništvu lokalnih razina vlasti
- Rezultati primjene Antikorupcijskog programa (izvješća o provedbi Antikorupcijskog programa)
Potrebna financijska sredstva:
Za provedbu aktivnosti nisu potrebna dodatna sredstva.
Broj i naziv aktivnosti:
4.2. Provedba programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva
Nositelj:
Ured za udruge
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
- Održane minimalno 2 edukativne radionice godišnje
Potrebna financijska sredstva:
Za provedbu aktivnosti nisu potrebna dodatna sredstva.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 5. TRANSPARENTNOST FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
Mjera 5. TRANSPARENTNOST FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA
ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
Mjera se provodi od listopada 2017. do 31. kolovoza 2020.
Nositelj mjere
URED ZA UDRUGE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
U Hrvatskoj je uspostavljen sustav financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva iz javnih izvora i godinama se taj sustav unaprjeđuje u smislu veće transparentnosti te standardizacije kriterija, mjerila i postupaka za dodjelu sredstava. Međutim, u javnosti je i dalje raširena percepcija da se sredstva dodjeljuju i troše netransparentno te je stoga potrebno uložiti dodatne napore u smislu povećanja transparentnosti i dostupnosti tih podataka javnosti.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje uspostavu novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro, te ažuriranje i nadogradnju javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora, kao i provedbu programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a sve u svrhu ostvarenja cilja veće transparentnosti financiranja programa i projekata udruga i veće javne dostupnosti informacija o tim programima i projektima.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uspostavom novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro osigurat će se bolja platforma za sva tijela koja dodjeljuju sredstva udrugama, a u svrhu praćenja i vrednovanja programa i projekata udruga, kao i u svrhu prevencije „dvostrukog“ financiranja istih programa i projekata. A žuriranjem i nadogradnjom javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora osigurat će se javna dostupnost informacija o tim programima i projektima, dok će se kroz provedbu programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge osigurati standardizacija primjene Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na razini svih tijela koje financiraju programe i projekte udruga, kao i osigurati transparentnost cijelog procesa, odnosno korištenje informacijskog sustava i javne baze podataka koji će biti uspostavljeni, odnosno ažurirani i nadograđeni kroz provedbu ove mjere.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za transparentnost budući da se njom osigurava transparentnost postupaka dodjele sredstava udrugama, kao i dostupnost informacija o programima i projektima koji se financiraju. Također, ona je relevantna i za javnu odgovornost budući da se osiguravanjem transparentnosti i dostupnosti informacija u ovom području ujedno utječe i na odgovornost državnih dužnosnika i službenika koji donose odluke i provode aktivnosti u području dodjele sredstava udrugama.
Dodatne informacije:
Za početak uspostave informacijskog sustava u 2018. godini planirano je 2.000.000,00 HRK.
Mjera je sukladna sa sljedećim dokumentima:
- Nacionalnom strategijom stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012.-2016.
- Akcijskim planom za 2017. i 2018. godine uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
- Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
- Operativnim programom „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
5.1. Izrada novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro (čl. 56. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge) - I. faza
Po usvajanju Akcijskog plana
31. kolovoza 2020.
5.2. Provedba programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
Po usvajanju Akcijskog plana
31. kolovoza 2020.
5.3. Ažuriranje i nadogradnja javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora
U tijeku
31. prosinca 2018.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Vesna Lendić Kasalo
Funkcija, odjel
Ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja
Email i telefon
vesna.lendickasalo@udruge.vlada.hr , +385 1 4599 810
Drugi uključeni akteri
Državni akteri: Državna škola za javnu upravu, TDU, JLP(R)S, trgovačka društva u većinskom državnom i većinskom vlasništvu JLP(R)S, turističke zajednice
Ostali akteri: Hrvatski olimpijski odbor, nacionalni sportski savezi te sportske zajednice na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, Hrvatska zajednica tehničke kulture te zajednice tehničke kulture na lokalnoj i područnoj (regionalnoj)razini, Hrvatska vatrogasna zajednica te vatrogasne zajednice na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
Broj i naziv aktivnosti:
5.1. Izrada novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro (čl. 56. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge) – I. faza
Sunositelji:
Pokazatelji provedbe:
- Uspostavljen novi informacijski sustav
- Objavljeni izvještaji o provedenim financiranim programima organizacija civilnog društva
- Broj tijela državne uprave koja koriste sustav
Potrebna financijska sredstva:
2.000.000,00 kn. Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 020, aktivnosti A509069 OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI, PRIORITET 4 I 5 (EU fondovi 85%, Državni proračun 15%)
Broj i naziv aktivnosti:
5.2. Provedba programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu
Pokazatelji provedbe:
- Provedena 4 edukacijska seminara na državnoj te 4 na razini JLP(R)S
- Broj sudionika na seminarima
Potrebna financijska sredstva:
45.700,00 kn. Državna škola za javnu upravu je osigurala sredstva na razdjelu 095, glava 09515, aktivnost A677018 Administracija i upravljanje.
Broj i naziv aktivnosti:
5.3. Ažuriranje i nadogradnja javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora
Sunositelji:
TDU, JLP(R)S, trgovačka društva u većinskom državnom i većinskom vlasništvu JLP(R)S
Pokazatelji provedbe:
- Ažurirana i nadograđena javna baza podataka s podacima o financiranju projekata organizacija civilnog društva u otvorenom obliku
Potrebna financijska sredstva:
10.000,00 kn. Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 020, aktivnosti A509000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE