I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; dalje u tekstu: Ustav).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Zakon o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj 100/15.; dalje u tekstu: Zakon) donesen je 10. rujna 2015., a stupio je na snagu 1. siječnja 2016.  Potreba za donošenjem sada važećeg Zakona o stečaju potrošača proizlazila je iz potrebe učinkovitijeg rješenja problema prezaduženosti fizičkih osoba.

Opći cilj Zakona i uvođenja instituta stečaja potrošača je razviti sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta insolventnim potrošačima za reprogramiranje njihovih obveza ili novi početak, a vjerovnicima omogućiti ravnomjerno namirenje njihovih tražbina. Posebni ciljevi Zakona su stvaranje uvjeta da se kroz neformalne (neinstitucionalne) i formalne (institucionalne) okvire postigne dogovor između vjerovnika i potrošača oko restrukturiranja postojećih tražbina, stvaranje uvjeta za odgovorno i ekonomski racionalno ponašanje potrošača te rasterećenje sustava od bezuspješnih i višestrukih ovršnih postupaka.

Prema podacima iz evidencija Ministarstva pravosuđa u  2017. sudovi su primili ukupno 377 predmeta stečaja potrošača (građana), od kojih je 281 riješen. Najviše predmeta je primljeno na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Prosječno trajanje predmeta je 209 dana, dok su predmeti najdulje trajali na Općinskom sudu u Splitu – 420 dana. U pogledu broja zaprimljenih predmeta na nadležnim sudovima u 2016. podaci su približno jednaki podatku iz 2017., dok  podaci o broju riješenih predmeta u 2016. nisu relevantni s obzirom na to da je to prva godina primjene Zakona.

Imajući u vidu navedeno, može se zaključiti da postupak stečaja pred nadležnim sudovima prosječno pokrene oko 350 potrošača, što nije u razmjeru s brojem osoba čiji su računi kod banaka blokirani zbog provedbe ovrhe. Međutim, prerano je donositi zaključke o razlozima zbog kojih je relativno mali broj potrošača pokrenuo postupak stečaja nad svojom imovinom. Iz navedenog razloga nije moguće provjeriti pojedina zakonska rješenja propisana Zakonom, kao niti govoriti o ustaljenoj sudskoj praksi.

Međutim, određeni problemi u provedbi Zakona su jasno vidljivi. Najveći problem jest manjak povjerenika, tj. osoba koje su voljne biti povjerenicima u postupku stečaja potrošača. Trenutno je na listi povjerenika upisano samo dvoje povjerenika jer ne postoji interes za obavljanje te dužnosti. Lista povjerenika objavljena je na e-Oglasnoj ploči, na poveznici: https://e-oglasna.pravosudje.hr/?q=opcinski-sudovi .

Konkretno, jedan povjerenik je upisan na listu za područje nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu,  Općinskog suda u Novom Zagrebu, Općinskog suda u Dubrovniku, Općinskog suda u Rijeci, Općinskog suda u Puli-Pola, Općinskog suda u Zadru i Općinskog suda u Splitu. Drugi povjerenik upisan je za područje nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Općinskog suda u Novom Zagrebu, Općinskog suda u Sisku, Općinskog suda u Bjelovaru, Općinskog suda u Zlataru, Općinskog suda u Varaždinu, Općinskog suda u Karlovcu i Općinskog suda u Velikoj Gorici. Na listama devet općinskih sudova nije upisan niti jedan povjerenik.

Stoga se ovim Zakonom rješava problem nedostatka osoba koje bi se upisale na listu povjerenika (trenutno postoje samo dva povjerenika) na način da se olakšava upis na listu povjerenika (omogućava se odvjetnicima, stečajnim upraviteljima, ovlaštenim revizorima i poreznim savjetnicima da obavljaju poslove povjerenika bez potrebe polaganja stručnog ispita), ali i propisuje mogućnost imenovanja stečajnih upravitelja umjesto povjerenika, čime se osigurava primjena Zakona o stečaju potrošača.

Osim manjka povjerenika, problem koji se javlja u praksi jest namirenje vjerovnika čije tražbine ne prestaju otvaranjem postupka stečaja potrošača (tražbine iz članka 77. Zakona). Zbog toga se ovim Zakonom propisuje osnovica prema kojoj će i ti vjerovnici (kao stečajni vjerovnici) sudjelovati u razmjernom namirenju, pri čemu im ostaje pravo na razliku do punog iznosa njihovih tražbine, koje pravo će moći ostvariti nakon zaključenja postupka stečaja potrošača i  razdoblja provjere ponašanja.

Nadalje, ovim zakonom se želi riješiti još jedan veliki problem u Republici Hrvatskoj, a to je prezaduženost velikog broja fizičkih osoba na što upućuje broj osoba nad kojima se provodi ovrha na novčanim sredstvima duže vrijeme pa čak i više godina (građani s blokiranim računima). Te fizičke osobe dio svojih primanja mogu ostvarivati putem tzv. zaštićenih računa, ali nisu kreditno sposobni i zbog blokade računa im je otežan normalan život.

Od početka 2011. broj ovrha i iznos duga za koji se provodi ovrha na novčanim sredstvima fizičkih osoba se povećao jer je do tada bilo vrlo teško provesti ovrhu na računima građana,  što je omogućeno centraliziranim sustavom putem Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA).

Broj blokiranih građana na dan 31. ožujka 2018. iznosio je 325.254, a dugovi blokiranih građana iznosili su 43.374.019.657,98 kuna, što treba uvećati za zakonske zatezne kamate koje iznose oko 21.747.988.075,81 kuna.

Nadalje, prema podacima FINA-e, broj građana koji su blokirani dulje od tri godine i čiji iznos glavnice duga iznosi do 20.000,00 kuna je 81.046, a ukupni dug iznosi 653.513.536,33 kuna, što treba uvećati za zakonske zatezne kamate koje iznose oko 347.822.640,61 kuna.

Svrha i cilj ovoga Zakona jest omogućiti dijelu insolventnih građana, koji su u tzv. „dugotrajnoj blokadi“ za relativno male iznose, da u ubrzanom i pojednostavljenom postupku namire vjerovnike iz imovine koja je za to podobna i da se oslobode od preostalog duga, zatim osigurati primjenu Zakona i na onim općinskim sudovima na kojima nema osoba koje su zainteresirane obavljati dužnost povjerenika, kao i doraditi pojedine odredbe sada važećeg Zakona.

Konkretno, ovim Zakonom uređuju se uvjeti, način i postupak provođenja jednostavnog postupka stečaja potrošača u kojem bi se većem broju osoba koji imaju blokirane račune duže od tri godine, a čiji iznos glavnice duga iznosi do 20.000,00 kuna, omogućilo da se oslobode od obveza, a čime bi se smanjio broj insolventnih građana i ovršnih postupaka.

Oslobođenje se neće provoditi za obveze potrošača koje se odnose na zakonske obveze na uzdržavanje djece, roditelja i drugih osoba koje je po zakonu potrošač dužan uzdržavati, vraćanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili prekršajem, naknade štete nastale kaznenim djelom ili prekršajem i naknade štete zbog smrti ili teže tjelesne ozljede.

Jednostavni postupak stečaja potrošača po službenoj dužnosti pokreće FINA nakon zaprimljenog očitovanja potrošača da je suglasan s provođenjem postupka ili izostanka tog očitovanja. Postupak se može provesti u dvije varijante, ovisno o tome ima li potrošač vredniju imovinu. Ako potrošač nema imovine ili ima neznatnu imovinu jednostavni postupak stečaja potrošača bit će istovremeno otvoren i zaključen, neće se imenovati povjerenik kao ni  odrediti razdoblje provjere ponašanja te će sud osloboditi potrošača od preostalih obveza koje su evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje u vrijeme podnošenja prijedloga za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača.  U slučaju da potrošač ima imovinu čija vrijednost nije neznatna, otvara se jednostavni  postupak stečaja potrošača u kojem se imenuje povjerenik, prodaje imovina potrošača i razmjerno namiruju vjerovnici.

Polazeći od svega navedenog treba odgovoriti na pitanje ispunjava li ovaj Zakon zahtjeve razmjernosti iz članka 16. Ustava, odnosno, postoji li legitimni cilj u javnom interesu za njegovo donošenje i to prvenstveno u odnosu na odredbe kojima se uvodi tzv. jednostavni postupak stečaja potrošača, te ako ispunjava te zahtjeve, je li bio nužan, prikladan i razmjeran u užem smislu za ostvarenje legitimnog cilja koji se nastojao postići tako da se njime ne stavlja prekomjeran teret na njegove adresate.

Načelo razmjernosti, na kojem počiva ustavni poredak Republike Hrvatske, sadržano u članku 16. Ustava, glasi:

"Članak 16.

Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju."

U rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3685/2015 i dr. od 4. travnja 2017., između ostalog, navodi se sljedeće:

„Načelo razmjernosti u svjetlu socijalne države i socijalne pravde sastavni je dio koncepta materijalne pravne države, odnosno vladavine prava (članak 3. Ustava).

...

27.1.Miješanje državne vlasti u prava adresata obuhvaćenih pozitivnim mjerama državne i javne vlasti u gospodarskom području, kako bi se osiguralo ostvarenje temeljnih socijalnih prava i socijalne sigurnost te kako bi se izjednačile ili umanjile ekstremne socijalne razlike, može se opravdati samo ako takvo miješanje zadovoljava dva uvjeta. Prvo, da je riječ o pravno valjanom (zakonitom) miješanju. Drugo, da to miješanje ima legitimni cilj i da je opravdano s aspekta javnog ili općeg interesa.

…

28.Kao što je već ranije spomenuto (v. točku 26.4. obrazloženja rješenja) država koja počiva na načelu socijalne države, kao što je Republika Hrvatska, ima obvezu brinuti se za pravedan socijalni poredak pri čemu zakonodavcu, u cilju ispunjenja ove obveze, pripada širok prostor slobodnog odlučivanja. Drugim riječima, Ustav dopušta državi da donese ili primjeni zakone koje smatra potrebnima da bi ispunila ovu svoju zadaću i u tom smislu ZIDZoPK, kao mjera državne i javne vlasti, prema stajalištu Ustavnog suda, predstavlja pravno valjano ("zakonito") miješanje države u imovinska prava adresata ZIDZoPK-a.

28.1.U pogledu utvrđenja je li za takvo miješanje postojao legitimni cilj, zakonodavac mora pokazati postojanje osobito važnog javnog interesa.“

Imajući u vidu navedeno, Vlada Republike Hrvatske ocjenjuje da je riječ o zakonitom miješanju države u imovinska prava adresata, kao i da postoji legitiman cilj za to, misleći pod time na dio ovoga Zakona kojim se uvodi jednostavni postupak stečaja potrošača.

Naime, stupanjem na snagu Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj, 112/12.) prestala je postojati osnova po kojoj bi se mogao obustaviti postupak ovrhe radi naplate novčane tražbine kada se ovrha provodi na novčanoj tražbini po računu pa čak i onda kada je očito da takva ovrha nije moguća i kada ona nema smisla. Odnosno, u slučajevima kada je sud odredio ovrhu radi naplate novčane tražbine na novčanoj tražbini po računu, sud tu provedbu ovrhe može obustaviti samo ako ovrhovoditelj povuče prijedlog za ovrhu (argumenti iz članka 5. stavaka 3. i 5. Ovršnog zakona, „Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17.; dalje u tekstu: OZ). S druge strane, kada se provodi izvansudska ovrha, tj. kada ovrhovoditelj izravno zatraži od FINA-e provedbu ovrhe (članak 209. OZ-a), mogućnost obustave ovrhe u navedenoj situaciji uopće nije regulirana pa će se i u tim slučajevima ovrha provoditi sve dok se ovrhovoditelj ne naplati u cijelosti ili dok ne povuče zahtjev za ovrhu. Stoga, ukratko, jednom kada ovrhovoditelj pokrene postupak ovrhe na novčanoj tražbini po računu, a dužnik nema dovoljno sredstava za namirenje vjerovnikove tražbine, dužnik je doveden u položaj da će se protiv njega neograničeno voditi postupak (bilo sudski bilo izvansudski), za razliku od ovrhe određene drugim sredstvima i na drugim predmetima ovrhe koja se obustavlja nakon što se ovršne radnje ne uspiju provesti nakon zakonom propisanog broja pokušaja.

Izlaz iz takve situacije za dužnike zakonodavac je ponudio kroz izmjene stečajnog zakonskog okvira 2015. kada je donesen novi Stečajni zakon i kada je donesen Zakon o stečaju potrošača. Novim Stečajnim zakonom je propisana obveza da se protiv dužnika pravne osobe čiji računi su blokirani 120 dana pokreće stečajni postupak po službenoj dužnosti, dok je fizičkim osobama – potrošačima (ali i fizičkim osobama nepotrošačima) dana mogućnost da sami procjene i odluče žele li u slučajevima kada nisu ispunili svoje obveze da se protiv njih vodi jedan ili više ovršnih postupaka ili pristaju na to da se odnos s njihovim vjerovnicima riješi u stečajnom postupku (navedeno pravilo vrijedi i za fizičke osobe nepotrošače tj. dužnike pojedince prema terminologiji Stečajnog zakona, protiv kojih bi se mogao voditi stečajni postupak prema Stečajnom zakonu samo na njihov prijedlog; argument iz članka 109. stavka 7. kojim je propisano: „Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad imovinom dužnika pojedinca ovlašten je podnijeti samo osobno dužnik pojedinac.“ ).

Međutim, navedeno rješenje očito nije dovoljno kada je riječ o relativno malim novčanim obvezama fizičkih osoba potrošača, ali i fizičkih osoba koje se prema članku 4. stavku 3. Zakona o stečaju potrošača smatraju potrošačima, jer nije realno za očekivati od potrošača da će pokrenuti postupak stečaja nad svojom imovinom radi malog duga i pristati biti pod nadzorom povjerenika u razdoblju od jedne do pet godina radi ispunjenja obveze prema jednom ili više vjerovnika koja iznosi nekoliko prosječnih mjesečnih plaća. Pritom treba imati u vidu da postoje skupine ljudi bez primanja ili s primanjima koja su toliko mala da je provedba bilo kakve ovrhe protiv njih neprovediva.

Zbog navedenoga, predlagatelj drži nužnim donijeti zakonska rješenja kojima će se omogućiti obustava ovrhe radi naplate novčane tražbine na novčanoj tražbini po računu (ova mogućnost će se posebno i primarno urediti donošenjem novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji zakon će biti u zakonodavnoj proceduri paralelno s ovim Zakonom), dok se ovim Zakonom uvodi mogućnost (po)jednostav(lje)nog načina za konačno rješenje vjerovničko-dužničkih odnosi koji traju više godina, a koji su relativno male vrijednosti.

U tom smislu ovim Zakonom se uređuje poseban postupak stečaja potrošača koji bi se primjenjivao na one potrošače koji imaju blokirane račune duže od tri godine, a čiji iznos glavnice duga iznosi do 20.000,00 kuna. Dakle, riječ je o potrošačima čiji računi su u dugotrajnoj blokadi (blokadi dužoj od tri godine), a koji su s osnova glavnice dužni nešto više od tri prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (prema objavi Državnog zavoda za statistiku, „Narodne novine“, broj 25/18 od 14. ožujka 2018.,  prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2017. iznosila je 5.985,00 kuna).

Pritom, i dalje je sačuvano pravo potrošača da otkloni mogućnost da se protiv njega provede postupak stečaja potrošača, a vjerovnici potrošača se štite na način da je i nadalje nužno unovčiti potrošačevu imovinu kada je ovaj ima i kada ona nije neznatne vrijednosti. Također, vjerovnici potrošača se štite i time što će se eventualni ovršni postupci koje su oni pokrenuli protiv potrošača pred sudom paralelno s ovrhom na novčanoj tražbini po računu nastaviti voditi.

Imajući u vidu sve navedeno, predlagatelj ocjenjuje da ovaj Zakon ima legitimni cilj: povećanje socijalne zaštite i sprječavanje produbljivanja dužničke krize, kao i da je riječ o mjeri koja je razmjerna cilju s obzirom na to da su sva ograničavajuća pravna pravila prikladna za ostvarenje postavljenog legitimnog cilja, a nisu (oštrija) stroža no što je to neophodno i ne nameću prekomjerni teret vjerovnicima. Ovo stoga što se ovim Zakonom, zapravo, zadire samo u one vjerovničko-dužničke odnose koji se nisu uspjeli riješiti u razdoblju od tri godine i to za iznose tražbina za koje ni sami vjerovnici nisu pokazali interes s obzirom na to da protiv dužnika potrošača nisu pokretali ovrhe na drugim predmetima ovrhe (vjerovnike koji su protiv dužnika potrošača pokrenuli ovrhu na drugom predmetu ovrhe ovaj Zakon štiti time što propisuje nastavak vođenja tih drugih ovršnih postupaka). Osim toga, vjerovnici dužnika potrošača su osigurani i time što se i nadalje traži i očekuje unovčenje dužnikove imovine radi namirenja vjerovnika, ali i time što država omogućuje vjerovnicima čije tražbine su prestale, a koje su obveznici poreza na dobit, da im se na temelju članka 9. stavka 9. Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14., 50/16. i 115/16.), otpis duga prizna kao porezni rashod (članak 9. stavak 9. Zakona o porezu na dobit glasi: „ Porezno priznatim rashodom otpisa potraživanja smatra se otpis duga prema posebnom propisu o stečaju potrošača.“ ).

U konačnici, predlagatelj paralelno s ovim Zakonom predlaže poseban zakon kojim se potiče vjerovnike da otpišu dugove potrošačima, što će im se također priznati kao porezno priznati rashod.

Što se tiče pitanja retroaktivnog djelovanja Zakona, ovim Zakonom se uvodi novi oblik postupka stečaja potrošača koji će se primjenjivati na nove situacije (kao što je 1. siječnja 2016. stupio na snagu Zakona o stečaju potrošača, kojim je uveden postupak stečaja potrošača, za koji je bilo logično da se primjenjuje i na odnose koji su nastali prije njegovog stupanja na snagu, kao što je to primjerice propisano člankom 84. stavkom 1. Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti prema kojem se odredbe te Uredbe primjenjuju na postupke u slučaju nesolventnosti pokrenute nakon 26. lipnja 2017. – dakle, bitan je trenutak pokretanja postupka, a ne vrijeme nastanka obveze), zbog čega je predlagatelj stajališta da se uopće ne bi radilo o retroaktivnom djelovanju Zakona. Međutim, čak i u suprotnom, nesporno je da bi ovaj Zakon zahvatio pravne situacije kod kojih se novo pravno pravilo primjenjuje na odnose nastale prije njegova stupanja na snagu, ali koji još uvijek nisu dovršeni, u kojem slučaju bi se eventualno radilo o tzv. „nepravoj ili kvazi-retroaktivnosti“ koju treba dopustiti jer se cilj mjere ne bi mogao postići na drugi način.

b) Posljedice donošenja Zakona

Predvidive posljedice koje će proisteći donošenjem ovoga Zakona sastoje se prije svega u smanjenju broju građana s blokiranim računima i broju ovršnih postupaka, čime će se građanima olakšati situacija u kojoj su se našli zbog dugotrajne blokade računa, pružajući im u skladu s najboljom europskom praksom pravo na drugu priliku.

Ovaj Zakon je dio paketa mjera Vlade Republike Hrvatske kojima se rješavaju problemi dijela građana s blokiranim računi i to kroz: ex lege otpust dugova, dobrovoljni otpust dugova za koji se vjerovnicima koji na to pristanu zakonom utvrđeni iznos priznaje kao porezno priznati rashod odnosno ne uzima se za oporezivi primitak te kroz obustavu provedbe ovrhe koja se provodi na novčanoj tražbini po računu.

U suprotnom, ako se ne bi poduzele mjere kojima je cilj rješavanje postojećeg problema prezaduženih građana, može se očekivati povećanje negativnih trendova u gospodarstvu, povećanje broja ovršnih postupaka i blokada računa, dodatnih zaduživanja po nepovoljnim uvjetima i posljedično povećanje broja insolventnih građana.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona u iznosu od 10.000.000,00 kuna za troškove pokretanja i provođenja jednostavnog postupka stečaja potrošača (dostava, nagrada i naknada povjerenicima, sudski troškovi) osigurat će se u okviru limita ukupnih rashoda državnog proračuna za 2019. godinu.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16. i 29/18.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Osobito opravdan razlog za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku jest nužnost da se u što kraćem roku omogući rješavanje problema insolventnosti građana, odnosno otvaranje mogućnosti za deblokadu računa građana. Time se povećava socijalna zaštita i sprječava produbljivanje dužničke krize, potiče potrošnja i gospodarski rast, a dijelu građana olakšava financijsko-materijalna situacija i pruža druga prilika. Osim toga, donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nužno je da bi se omogućila primjena Zakona, koja nije moguća s postojećim brojem povjerenika. S obzirom na to da će se Zakonom smanjiti broj blokiranih građana i ovršnih postupaka kao i pružiti građanima prilika za novi odgovorniji početak opravdano je donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

V. NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STEČAJU POTROŠAČA

Članak 1.

U Zakonu o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj 100/15.) u članku 4. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Ovaj zakon primjenjuje se i na osobe koje su bile obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ili obveznici poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit.“.

Članak 2.

U članku 6. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Ako podnesak u postupku stečaja potrošača sadržajem ne odgovara sadržaju propisanog obrasca, sud će ga odbaciti kao nedopušten.“.

Članak 3.

U članku 8. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvansudski postupak neće se provoditi ako potrošač umjesto zahtjeva za provedbu izvansudskog postupka od savjetovališta zatraži izdavanje potvrde iz članka 18. stavka 3. ovoga Zakona.“.

Članak 4.

U članku 33. stavku 1. točki 3. iza riječi „povjerenika“ dodaju se riječi „ili je oslobođena obveze polaganja tog ispita“.

Članak 5.

U članku 35. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Stečajni upravitelji, odvjetnici, ovlašteni revizori i porezni savjetnici oslobođeni su obveze polaganja stručnog ispita za povjerenika.“.

U stavku 3. podstavak 2. briše se.

Članak 6.

Iza članka 37. dodaju se naslov i članak 37.a koji glase:

„Stečajni upravitelji

Članak 37.a

(1) Ako na listi povjerenika za područje općinskog suda koji vodi postupak stečaja potrošača nisu upisana barem dva povjerenika, za povjerenika se može imenovati osoba koja je upisana na listi A ili listi B stečajnih upravitelja za područje trgovačkog suda na čijem području je sjedište općinskog suda koji vodi postupak stečaja potrošača.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izbor povjerenika obavlja se odgovarajućom primjenom članka 37. ovoga Zakona.“.

Članak 7.

U članku 59. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u viši ili niži isplatni red. Tražbine nižeg isplatnog reda namiruju se prema redoslijedu propisanom Stečajnim zakonom.“.

Članak 8.

Iza članka 59. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 59.a do 59.c koji glase:

„Uzdržavanje iz stečajne mase

Članak 59.a

(1) Na izvještajnom ročištu vjerovnici odlučuju hoće li se i u kojem obujmu potrošaču i njegovoj obitelji davati uzdržavanje iz stečajne mase.

(2) Do odluke vjerovnika povjerenik može, uz suglasnost suda, odrediti nužno uzdržavanje potrošaču odnosno osobama koje je on dužan uzdržavati po zakonu u skladu s odredbama obiteljskoga prava.

(3) Ako su vjerovnici na ročištu iz stavka 1. ovoga članka odlučili da se osobama koje je potrošač dužan uzdržavati daje uzdržavanje iz stečajne mase, to davanje ne može biti manje od iznosa koje bi osobe koje je potrošač dužan uzdržavati dobile prema članku 59.b ovoga Zakona.

Tražbine vjerovnika na koje postupak stečaja potrošača ne utječe

Članak 59.b

(1) Ako vjerovnici na ročištu iz članka 59.a stavka 1. ovoga Zakona nisu odlučili da se osobama koje je potrošač dužan uzdržavati daje uzdržavanje iz stečajne mase, za vrijeme trajanja stečajnog postupka i u razdoblju provjere ponašanja, osobe koje je potrošač dužan uzdržavati po zakonu u skladu s odredbama obiteljskoga prava namiruju se razmjerno visini njihovih tražbina zajedno s ostalim stečajnim vjerovnicima.

(2) Za vrijeme trajanja stečajnog postupka i u razdoblju provjere ponašanja namiruju se razmjerno visini njihovih tražbina zajedno s ostalim stečajnim vjerovnicima i ostali vjerovnici tražbina iz članka 77. točke 2. do 4. ovoga Zakona.  

(3) Za utvrđenje visine tražbina za koje će se razmjerno namirivati vjerovnici iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju pravila Stečajnog zakona o povremenim davanjima, bez odbitka međukamata, uzimajući da je trajanje davanja određeno na razdoblje od tri godine.

Smrti potrošača

Članak 59.c

(1) Ako potrošač umre nakon donošenja rješenja o otvaranju postupka stečaja potrošača u slučajevima u kojima se otvoreni postupak stečaja potrošača provodi, stečajni postupak se nastavlja voditi nad stečajnom masom.

(2) U ime i za račun stečajne mase mogu se voditi sporovi ako ovim Zakonom ili Stečajnim zakonom nije drukčije određeno, a stečajna masa može biti nositelj prava vlasništva i drugih stvarnih prava.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga Zakona, u rješenju o zaključenju postupka stečaja potrošača sud će odrediti da se eventualni ostatak stečajne mase prenese u ostavinsku masu iza pokojnog potrošača.

(4) Ako potrošač umre prije donošenja rješenja o otvaranju postupka stečaja potrošača, stečajni postupak će se obustaviti, a ako umre u razdoblju provjere ponašanja povjerenik je dužan raspodijeliti potrošačevu imovinu u skladu sa završnim diobnim popisom.“.

Članak 9.

U članku 64. stavku 6. iza riječi: „svrhovitom“ dodaju se riječi: „i ako bi se ovrha na nekretnini mogla odrediti prema pravilima ovršnog postupka.“.

Članak 10.

Naslov iznad članka i članak 68. mijenjaju se i glase:

„Završna dioba i završni diobni popis

Članak 68.

(1) Završnoj diobi pristupa se čim završi unovčenje stečajne mase, uz suglasnost suda, a nakon što povjerenik sastavi završni diobni popis.

(2) Radi završne diobe sud određuje završno ročište vjerovnika na kojem se:

1. raspravlja o završnom diobnom popisu i računu povjerenika

2. daje suglasnost na završni diobni popis i račun povjerenika

3. odlučuje o neunovčivim predmetima stečajne mase.

(3) Vrijeme između objave poziva za završno ročište i dana održavanja ne smije biti kraće od 30 dana ni duže od 60 dana.

(4) Prigovore na završni diobni popis vjerovnici mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana objave završnog diobnog popisa. Neobrazložene prigovore prvostupanjski sud će odbaciti bez pozivanja podnositelja na njihov ispravak ili dopunu.

(5) Na završnom ročištu sud će rješenjem odlučiti o prigovorima vjerovnika iz stavka 4. ovoga članka.“.

Članak 11.

U članku 69.  stavak 4. briše se.

Članak 12.

U članku 73.  stavku 2. riječ „imovinu“ zamjenjuje se riječima „jednu polovinu imovine“.

Članak 13.

U članku 77.  iza stavku 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Za vrijeme trajanja stečajnog postupka i razdoblja provjere ponašanja za tražbine iz stavka 1. ovoga članka zastara ne teče, a ako je vjerovnik prijavio tražbinu u postupku stečaja potrošača zastara se prekida.“

Članak 14.

Iza članka 79. dodaje se glava IX.a i članci 79.a do 79.o koji glase:  

„GLAVA IX.a JEDNOSTAVNI POSTUPAK STEČAJA POTROŠAČA

Pretpostavke za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.a

(1) Iznimno od odredbi članka 5. ovoga Zakona, sud će prema odredbama ove glave Zakona provesti jednostavni postupak stečaja potrošača nad imovinom potrošača iz članka 4. stavaka 2. i 5. ovoga Zakona koji u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje kojeg vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbina u iznosu do 20.000,00 kuna s osnova glavnica u neprekinutom razdoblju dužem od tri godine.

(2) Tražbine vjerovnika koje su radi osiguranja upisane u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ne uzimaju se u obzir kod utvrđivanja uvjeta za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača niti se jednostavni postupak stečaja potrošača na njih primjenjuje.

Prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.b

(1) Prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača podnosi Financijska agencija nadležnom sudu u elektroničkom obliku.

(2) Prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača sadržava:

1. podatke za identifikaciju potrošača

2. podatak o ukupnom iznosu duga evidentiranog na temelju neizvršenih osnova za plaćanje, uključujući troškove i kamate na dan podnošenja prijedloga

3. podatak o trajanju neprekinutog razdoblja u kojem potrošač ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbine

4. podatke za identifikaciju svih potrošačevih vjerovnika i iznosima za koje su namirivani ti vjerovnici u razdoblju iz točke 3. ovoga stavka    

5. podatke za identifikaciju potrošačevih vjerovnika i osnove po kojima ti vjerovnici imaju nenamirene tražbine prema potrošaču na dan podnošenja prijedloga.

Očitovanje potrošača

Članak 79.c

(1) Nakon zaprimanja prijedloga za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača sud će naložiti potrošaču da se u roku od 15 dana od dana dostave naloga očituje je li suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom.

(2) Nalog iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti potrošaču osobnom dostavom zajedno s nalogom da u roku za davanje suglasnosti za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača popiše svoju imovinu na obrascu popisa imovine i obveza.

(3) Ako se ne očituje u roku od 15 dana od dana dostave naloga ili dostavi samo popis imovine, smatrat će se da je potrošač suglasan da se može provesti jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom.

(4) Ako se očituje u roku od 15 dana od dana dostave naloga da je suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom ali ne priloži popis imovine, smatrat će se da potrošač izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici.

(5) Nalog iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se potrošaču na adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj prema podacima o prebivalištu iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova. Iznimno, ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je potrošač prijavio boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavio koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava se obavlja na adresi boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način.

(6) Ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 5. ovoga članka, dostava će se obaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, uz slanje obavijesti potrošaču da je dostava naloga iz stavka 1. ovoga članka obavljena isticanjem na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Obavijest potrošaču dostavlja se na adresu iz stavka 5. ovoga članka predajom u poštanski sandučić.

(7) Ako iz evidencije Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da potrošač nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, jednostavni postupak stečaja potrošača će se obustaviti.

Oglas

Članak 79.d

(1) Ako je potrošač suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom ili ako se u skladu s ovim Zakonom smatra da je potrošač suglasan da se može provesti jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom, sud će na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova objaviti oglas koji sadržava:

– podatke za identifikaciju potrošača

– podatak o ukupnom iznosu duga evidentiranog na temelju neizvršenih osnova za plaćanje na dan podnošenja prijedloga za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača

– popis imovine ako ga je potrošač dostavio

– poziv vjerovnicima da najkasnije u roku od 45 dana od objave oglasa istaknu prigovor protiv  popisa imovine i da obavijeste sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da stečaj potrošača bude otvoren

– upozorenje o pravnim posljedicama nepodnošenja prigovora protiv otvaranja jednostavnog stečajnoga postupka potrošača iz članka 79.f i 79.g ovoga Zakona.

(2) Sud je dužan i ovlašten u roku od 45 dana od objave oglasa iz stavka 1. ovoga članka potrošačevu imovinu kao i raspolaganja imovinom koja je potrošač poduzeo u razdoblju  iz članka 79.b stavka 2. točke 3. ovoga Zakona utvrđivati neposredno elektroničkim putem od Ministarstva financija – Porezne uprave ili na drugi prikladan način.

(3) Vrijednost potrošačevih pokretnina odnosno tražbina sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni. Sud može procjenu povjeriti sudskom ovršitelju odnosno sudskom procjenitelju ili posebnom vještaku.

Razlog za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.e

Jednostavan stečajni postupak potrošača će se otvoriti ako su ispunjene pretpostavke iz članka 79.a ovoga Zakona i ako je potrošač suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom odnosno ako se prema ovom Zakonom smatra da je potrošač suglasan da se može provesti jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom.

Otvaranje i zaključenje jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.f

(1) Ako utvrdi da potrošač ima imovinu koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa čija vrijednost je jednaka ili manja od 5.000,00 kuna (alt. 10.000,00 kuna), sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sud neće po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača ako utvrdi da vjerovnik iz članka 79.b stavka 2. točke 5. ovoga Zakona protiv potrošača vodi ovršni postupak pred sudom u Republici Hrvatskoj, u kojem slučaju će sud donijeti rješenje iz članka 79.g stavka 1. ovoga Zakona.

(3) U rješenju o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača sud neće imenovati povjerenika niti odrediti razdoblje provjere ponašanja.

(4) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka sud će osloboditi potrošača od preostalih obveza u odnosu na osnove i vjerovnike iz članka 79.b stavka 2. točke 5. ovoga Zakona.

Provođenje jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.g

(1) Ako utvrdi da potrošač ima imovinu koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa čija vrijednost je veća od 5.000,00 kuna (alt. 10.000,00 kuna), sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača.

(2) Tražbine vjerovnika za koje je Financijska agencija u prijedlogu za provedbu jednostavnog stečajnog postupka potrošača dostavila podatak za identifikaciju potrošačevih vjerovnika smatraju se utvrđenim u iznosu u kojem su evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje. Drugi vjerovnici i njihove tražbine neće se utvrđivati.

(3) U rješenju o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača sud kao povjerenika može imenovati odvjetnika s liste odvjetnika koju za potrebe vođenja jednostavnog postupka stečaja potrošača za taj sud odredi Hrvatska odvjetnička komora ili stečajnog upravitelja koji je upisan na listi A ili listi B stečajnih upravitelja za područje trgovačkog suda na čijem području je sjedište općinskog suda koji vodi postupak stečaja potrošača.

(4) Kao povjerenik ne može biti imenovan odvjetnik koji:

- se mora izuzeti odgovarajućom primjenom članka 31. stavka 2. ovoga Zakona ili

- u O čevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja.  

(5) Stečajni upravitelj odnosno odvjetnik koji je imenovan kao povjerenik dužan je u roku od šest (alt. dvanaest) mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja unovčiti pokretnine odnosno tražbine koje je potrošač naveo u popisu imovine te pokretnine odnosno tražbine čije postojanje je sud utvrdio neposredno elektroničkim putem od Ministarstva financija – Porezne uprave.

(6) Pokretnine odnosno tražbine potrošača stečajni upravitelj odnosno odvjetnik koji je imenovan kao povjerenik unovčuje neposrednom pogodbom odgovarajućom primjenom pravila ovršnog postupka o prodaji pokretnina.

(7) Radi namirenja vjerovnika u jednostavnom postupku stečaja potrošača ne mogu se unovčiti potrošačeve nekretnine, osim u slučaju iz članka 79.h stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Stečajni upravitelj odnosno odvjetnik koji je imenovan kao povjerenik ima pravo na nagradu u iznosu od 20% od postignute vrijednosti za unovčene pokretnine odnosno tražbine potrošača, koja nagrada se namiruje iz postignute kupovnine, a ako je taj iznos manji od nagrade propisane stavkom 9. ovoga članka ima pravo na isplatu razlike.

(9) Stečajni upravitelj odnosno odvjetnik koji je imenovan kao povjerenik ima pravo na jedinstvenu nagradu i naknadu troškova u skladu s uredbom o nagradi i naknadi troškova kojom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrada i naknada za povjerenike u jednostavnom postupku stečaja potrošača.

(10) Ako potrošač ima novčana primanja, sud će naložiti potrošaču da u roku od šest (alt dvanaest) mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača uplaćuje na račun suda određeni iznos stalnog novčanog primanja kojeg će sud odrediti ovisno odgovarajućom primjenom pravila ovršnog prava o ograničenjima ovrhe na stalnim novčanim primanjima.

(11) Nakon što se unovči imovina potrošača odnosno nakon što potrošač ispuni obveze iz stavka 10. ovoga članka, sud će provjeriti imovinsko stanje potrošača u razdoblju od otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača do dana provjere.

Ovršni postupci u tijeku

Članak 79.h

(1) Ovršni postupci koji se na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača vode protiv potrošača pred sudom u Republici Hrvatskoj neće se prekidati već će se nastaviti pred sudom pred kojim se vode.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sud koji je odredio ovrhu radi naplate novčane tražbine na potrošačevoj novčanoj tražbini po računu će po službenoj dužnosti ili na prijedlog potrošača rješenjem obustaviti tu ovrhu.

(3) Radi prisilnog ostvarenja tražbina po osnovama iz članka 79.b stavka 2. točke 5. ovoga Zakona, vjerovnici iz članka 79.b stavka 2. točke 5. ovoga Zakona stupaju u ovršni postupak kojega je pokrenuo neki od vjerovnika iz članka 79.b stavka 2. točke 5. ovoga Zakona radi namirenja novčane tražbine.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka svi vjerovnici iz članka 79.b stavka 2. točke 5. ovoga Zakona namiruju se kao jedan vjerovnik, odgovarajućom primjenom pravila o razmjernom namirenju vjerovnika u stečaju, nakon što se vjerovnik iz članka 79.b stavka 2. točke 5. ovoga Zakona koji je pokrenuo ovršni postupak namiri s osnove troškova koje je imao u tom postupku.

(5) Nakon otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača vjerovnici iz članka 79.b stavka 2. točke 5. ovoga Zakona ne mogu tražiti promjenu sredstava i predmeta ovrhe u ovršnim postupcima radi namirenja novčane tražbine niti mogu pokretati nove ovršne postupke protiv potrošača.

(6) Jednostavni postupak stečaja potrošača može se zaključiti i ako ovršni postupci iz stavka 1. ovoga članka nisu dovršeni.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka sud će osloboditi potrošača od preostalih obveza nakon obavijesti ovršnog suda da je rješenje o namirenju steklo svojstvo pravomoćnosti. Ako se protiv potrošača vodi više ovršnih postupka, sud će osloboditi potrošača od preostalih obveza nakon zadnje obavijesti ovršnog suda da je rješenje o namirenju steklo svojstvo pravomoćnosti.

(8) Otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača bez utjecaja je na ovršne postupke u kojima stranka nije vjerovnik iz članka 79.b stavka 2. točke 5. ovoga Zakona ili na ovršne postupke koji se vode protiv potrošača radi namirenja nenovčanih tražbina.

Obustava jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.i

Sud će obustaviti jednostavni postupak stečaja potrošača ako:

- potrošač u roku od šest (alt. dvanaest) mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača ne uplati na račun suda iznos koji mu je sud naložio uplatiti

- sud utvrdi da je u roku od šest (alt. dvanaest) mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača potrošač stekao ili raspolagao imovinom koju nije prijavio sudu.

Zaključenje jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.j

(1) Nakon unovčenja stvari i prava koja se prema odredbama ove glave Zakona moraju unovčiti odnosno nakon što potrošač ispuni obveze iz članka 79.g  stavka 10. ovoga Zakona, ako nisu ispunjeni uvjeti za obustavu jednostavnog postupka stečaja potrošača, sud će rješenjem zaključiti jednostavni postupak stečaja potrošača bez određivanja razdoblja provjere ponašanja.

(2) U rješenju o zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača sud će osloboditi potrošača od preostalih obveza u odnosu na osnove i vjerovnike iz članka 79.b stavka 2. točke 5. ovoga Zakona.

Odgovarajuća primjena odredbi ovoga Zakona

Članak 79.k

(1) U jednostavnom postupku stečaja potrošača na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 21. do 30., članaka 37. do 43., članka 54., članka 56., članka 57., članaka 59.a do 63., članka 65., članka 68., članka 74. stavaka 2. i 3., članka 75., članka 76. stavka 1., članka 77., članka 78. i članka 79. ovoga Zakona.

Sudski savjetnici

Članak 79.l

Sudski savjetnici ovlašteni su provoditi jednostavni postupak stečaja potrošača i donositi odluke.

Postupanje Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.m

(1) Od dana primitka rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača Financijska agencija prestaje izvršavati sve osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret potrošača, osim osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja.

(2) Od dana primitka rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača do dana primitka pravomoćnoga rješenja o obustavi ili zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača , Financijska agencija će nove osnove za plaćanje  upisivati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, ali neće po njima postupati osim ako je riječ o ispravama iz stavka 1. ovoga članka.

Postupanje Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon obustave ili zaključenja jednostavnog postupka stečaja potrošača

Članak 79.n

(1) Od dana primitka pravomoćnoga rješenja o obustavi jednostavnog postupka stečaja potrošača, Financijska agencija će nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu potrošača na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača.

(2) Od dana primitka pravomoćnoga rješenja o zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača, Financijska agencija će provoditi ovrhu na novčanim sredstvima po računu potrošača na temelju osnova za plaćanje koje su nastale nakon otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača i po osnovama iz članka 77. ovoga Zakona.  

Postupanje Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon pravomoćnosti rješenja o oslobođenju od preostalih obveza

Članak 79.o

(1) Od dana primitka pravomoćnoga rješenja kojim se oslobađa potrošača od preostalih obveza nakon jednostavnog postupka stečaja potrošača, Financijska agencija će na osnovama za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača naznačiti da je potrošač oslobođen od preostalih obveza, osim na:

− osnovama za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja

− osnovama za plaćanje iz članka 77. ovoga Zakona.

(2) Ako se na temelju osnove za plaćanje iz stavka 1. ovoga članka naplati tražbina vjerovnika od koje je potrošač oslobođen u jednostavnom postupku stečaja potrošača, potrošač može tražiti proglašenje ovrhe nedopuštenom i povrat prenesenih novčanih sredstava u posebnoj parnici.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

Uredbu o nagradi i naknadi troškova iz članka 79.g ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ovog Zakona.

Naknadna procjena učinaka propisa

Članak 16.

Ministarstvo pravosuđa će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 17.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. rujna 2018.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom dodatno se pojašnjava definicija pojma potrošača s obzirom na dvojbe koje su se javile u sudskoj praksi te se propisuje da se ovaj Zakon mora primjenjivati i na one fizičke osobe koje su bile obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ili poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit, ali to više nisu. U tom smislu za određivanje tko je potrošač i na koga se primjenjuje ovaj Zakon nije bitno je li fizička osoba pravni posao sklopila,  j. obvezu preuzela unutar svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti, ako ona više ne obavlja tu djelatnost. Odnosno, za određivanje tko je potrošač i na koga se primjenjuje ovaj Zakona bitno je to je li u trenutku pokretanja postupka potrošač fizička osoba koja je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ili poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

Uz članak 2.

Ovim člankom se odredba članka 6. stavka 4. Zakona mijenja na način da sud neće više odbaciti podnesak zbog toga što nije podnesen na propisanom obrascu, već će ga odbaciti samo u slučaju da podnesak sadržajem ne odgovara sadržaju propisanog obrasca.

Članak 3.

Ovim člankom se mijenja pravilo o nužnosti provođenja prethodnog postupka pred savjetovalištem radi sklapanja izvansudskog sporazuma između potrošača i vjerovnika. Potrošač može, ali i ne mora pokrenuti izvansudski postupak. Međutim, potrošač je obvezan i dalje javiti se u savjetovalište i zatražiti od savjetovališta izdavanje odgovarajuće potvrde s ciljem da u savjetovalištu dobije potrebne informacije i priliku raspitati se o značenju i posljedicama pokretanja stečaja potrošača.

Uz članak 4. i 5.

Ovim člancima se propisuje koja zanimanja su oslobođena od obveze polaganja stručnog ispita za povjerenika (stečajni upravitelji, odvjetnici, ovlašteni revizori i porezni savjetnici), odnosno detaljnije se uređuju uvjeti za upis na listu povjerenika.

Uz članak 6.

Ovim člankom propisuje se da u postupku stečaja potrošača postoje samo dva isplatna reda i to viši i niži isplatni red. Navedeno proizlazi iz odgovarajuće primjene Stečajnog zakona i pravila da potrošač ne može biti fizička osobe koja je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ili poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit ako, između ostalog, ima obveze iz radnih odnosa prema radnicima, tako da se ovom odredbom ne uvode nova pravila za razvrstavanje vjerovnika.

Uz članak 7.

Ovom odredbom se uređuje način izbora povjerenika u slučaju kada na listi povjerenika za područje općinskog suda koji vodi postupak stečaja potrošača nisu upisana barem dva povjerenika na način da se za povjerenika može imenovati osoba koja je upisana na listi A ili listi B stečajnih upravitelja za područje trgovačkog suda na čijem području je sjedište općinskog suda koji vodi postupak stečaja potrošača, u kojem slučaju se izbor povjerenika obavlja odgovarajućom primjenom članka 37. Zakona o stečaju potrošača.

Uz članak 8.

Ovim člankom rješavaju se dvojbe koje su uočene u praksi. Prva dvojba odnosi se na mogućnost davanja u zdržavanja iz stečajne mase. U skladu s pravilima iz Stečajnog zakona, propisuje se mogućnost da se n a izvještajnom ročištu vjerovnici očituju hoće li se i u kojem obujmu potrošaču i njegovoj obitelji davati uzdržavanje iz stečajne mase. Do odluke vjerovnika povjerenik može, uz suglasnost suda, odrediti nužno uzdržavanje potrošaču odnosno osobama koje je on dužan uzdržavati po zakonu u skladu s odredbama obiteljskoga prava. Ako su vjerovnici na ročištu iz stavka 1. ovoga članka odlučili da se osobama koje je potrošač dužan uzdržavati daje uzdržavanje iz stečajne mase, to davanje ne može biti manje od iznosa koje bi osobe koje je potrošač dužan uzdržavati dobile prema članku 59.b ovoga Zakona.

Nadalje, ako vjerovnici ne bi odlučili da se osobama koje je potrošač dužan uzdržavati daje uzdržavanje iz stečajne mase, za vrijeme trajanja stečajnog postupka i u razdoblju provjere ponašanja, osobe koje je potrošač dužan uzdržavati po zakonu u skladu s odredbama obiteljskoga prava namiruju se razmjerno visini njihovih tražbina zajedno s ostalim stečajnim vjerovnicima. Ova odredba bitna je kako bi se riješila konkurencija između vjerovnika koji imaju tražbinu s osnove zakonskog uzdržavanja i ostalih vjerovnika. Naime, dvije su moguće opcije. Prema prvoj opciji vjerovnici koji imaju tražbinu s osnove zakonskog uzdržavanja ne bi bili izjednačeni s ostalim vjerovnicima i imali bi prednost u namirenju, a prema drugoj opciji svi stečajni vjerovnici bi se ravnomjerno namirivali. S obzirom na to da je cilj stečajnih postupaka osigurati ravnomjerno namirenje vjerovnika, ovom odredbom se to i propisuje.

Međutim, da bi se znao odrediti iznos tražbine koji pripada vjerovnicima koji imaju tražbinu s osnove zakonskog uzdržavanja, propisuje se pravilo prema kojem se na odgovarajući način  primjenjuju pravila Stečajnog zakona o povremenim davanjima, bez odbitka međukamata, uzimajući da je trajanje davanja određeno na razdoblje od tri godine.

Navedeno pravilo primjenjuje se i na druge vjerovnike na koje postupak stečaja potrošača ne utječe (vjerovnici iz članka 77. Zakona o stečaju potrošača).  

U slučaju smrti dužnika potrošača postoji potreba zakonom propisati stranačku sposobnost za stečajnu masu potrošača. Naime, donošenjem i objavom rješenja o otvaranju stečajnog postupka nastupaju određene postupovnopravne i materijalnopravne posljedice koje ukazuju na potrebu dovršenja stečajnog postupka nakon smrti potrošača provođenjem stečajnog postupka nad stečajnom masom. U trenutku smrti potrošača stječe se nasljedno pravo u korist ostaviteljevih nasljednika (članak 4. stavak 4. Zakona o nasljeđivanju), a ako ostavitelj nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu odnosno grad (članak 6. Zakona o nasljeđivanju). Potrošač nad čijom se imovinom provodi stečajni postupak nema pravo tražiti da mu se prije okončanja stečajnog postupka prenesu stvari i prava koja čine stečajnu masu, pa samim time ta prava nemaju ni njegovi nasljednici. Potrošač ima pravo da mu se tek nakon  okončanja stečajnog postupka prenese eventualni ostatak stečajne mase, a to pravo u trenutku smrti prelazi na nasljednike. Kako bi nasljednici ostvarili svoje pravo na eventualni ostatak stečajne mase, potrebno je provesti stečajni postupak unovčenjem stečajne mase i namirenjem vjerovnika. U tu svrhu potrebno je stečajnoj masi zakonom priznati stranačku sposobnost te sposobnost biti nositeljem prava i obveza. Treba također imati na umu da otvaranjem stečajnog postupka i vjerovnici stječu određena prava, prije svega pravo skupnog namirenja iz stečajne mase. Potrebno je stoga radi očuvanja njihovih stečenih prava dovršiti stečajni postupak na način da se postupak provede u odnosu na stečajnu masu kao stranku u postupku. Pravnu osnovu za priznanje stranačke sposobnosti stečajnoj masi sadrži odredba članka 77. Zakona o parničnom postupku kojom je propisano: (1) Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. (2) Posebnim propisima određuje se tko može biti stranka u postupku osim fizičkih i pravnih osoba. Ova odredba se primjenjuje na odgovarajući način u postupku stečaja potrošača na temelju odredbe članka 10. Stečajnog zakona i članka 23. Zakona o stečaju potrošača.

Uz članak 9.

Ovim člankom se Zakon o stečaju potrošača usklađuje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2017. te se uvažavaju sva pravila ovršnog prava prema kojima određivanje ovrhe na nekretnini nije dopušteno.

Tako se prema pravilima ovršnog prava nekretnina potrošača ne može prodati ako se radi o jedinoj nekretnini u kojoj stanuje potrošač koji ne obavlja registriranu djelatnost i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Također, ne može se provoditi ovrha na nekretnini radi namirenju tražbine čija glavnica iznosi od 20.000,00 kuna.

Uz članak 10.

Ovim člankom se u odnosu na trenutno važeći Zakon o stečaju potrošača detaljnije razrađuje završna dioba i završni diobni popis kako bi se otklonile nedoumice koje su se pojavile u sudskoj praksi.

Uz članak 11.

Ovom odredbom briše se odredba stavka 4. članka 69. Zakona o stečaju potrošača prema kojoj je sud dužan dostaviti rješenje o zaključenju postupka stečaja potrošača po pravomoćnosti Ministarstvu pravosuđa. Navedena obveza suda je nepotrebna te samo dodatno opterećuje rad suda s obzirom na to da se podaci koji su Ministarstvu pravosuđa bitni za vođenje registra dostupni elektroničkim putem.

Uz članak 12.

Ovim člankom se mijenja članak 73. stavak 2. Zakona o stečaju potrošača na način da je potrošač dužan predati povjereniku jednu polovinu imovine koju stekne nasljeđivanjem, a ne ukupnu naslijeđenu imovinu, kako bi se odredba uskladila sa Stečajnim zakonom (članak 381. stavak 1. točka 2.), tj. kako potrošač ne bi bio u nepovoljnijem položaju od dužnika pojedinca nad kojim se provodi stečaj.

Uz članak 13.

Ovim člankom se uređuje tijek zastare za vrijeme trajanja stečajnog postupka i razdoblja provjere ponašanja, te se određuje u kojem slučaju se zastara prekida. Naime, ova odredba je dodana kako bi se zaštiti vjerovnici tražbina iz članka 77. stavka 1. Zakona o stečaju potrošača, a sve s obzirom na to da je dodan članak 59.b Zakona prema kojem se vjerovnici tražbina iz članka 77. stavka 1. Zakona o stečaju potrošača za vrijeme trajanja postupka stečaja potrošača i razdoblja provjere ponašanja mogu namirivati samo zajedno s ostalim stečajnim vjerovnicima i to razmjerno visini svoje tražbine. Razliku na koju ti vjerovnici nesporno imaju pravo jer se potrošača ne smije osloboditi obveza prema tim vjerovnicima oni mogu ostvari prema potrošaču nakon razdoblje provjere ponašanja, slijedom čega je bitno regulirati pitanje zastarijevanja.

Uz članak 14.

Ovim člankom se propisuje način i uvjeti za provođenje jednostavnog postupka stečaja potrošača, kao iznimku od redovnog postupka stečaja potrošača, za potrošače čiji računi su blokirani u neprekinutom razdoblju dužem od tri godine i čiji dug s osnove glavnica ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna. Novom glavom IX.a Zakona u člancima 79.a do 79.o propisuje se i razrađuje jednostavni postupak stečaja potrošača na način:

- odredbom novog članka 79.a propisuju se pretpostavke za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača te pravilo da se tražbine koje su s osnova osiguranja upisane u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA ne uzimaju u obzir kod utvrđivanja uvjeta za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača kao i da se jednostavni postupak stečaja potrošača na njih ne primjenjuje

- odredbom novog članka 79.c određuje se obveza FINA-e da po službenoj dužnosti pokrene jednostavni postupak stečaja potrošača

- odredbom novog članka 79.b propisuje se način dostave naloga potrošaču da dostavi suglasnost za provođenje postupka i podataka o imovini potrošača te presumpcija da potrošač nema imovine ako u danom roku za očitovanje nije dostavio popis svoje imovine

- odredbom novog članka 79.d propisuje se sadržaj oglasa koji se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova nakon primitka prijedloga za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača

- odredbom novog članka 79.e propisuje se razlog za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača

- odredbom novog članka 79.f propisuje se donošenje rješenja o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača bez provođenja postupka, ovisno o tome jesu li ispunjene Zakonom propisane pretpostavke (potrošač nema imovine ili ima neznatnu imovinu), u kojem slučaju se neće imenovati povjerenik niti će se odrediti razdoblje provjere ponašanja te će sud osloboditi potrošača od preostalih obveza iz neizvršenih osnova za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje u vrijeme podnošenja prijedloga za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača

- odredbom novog članka 79.g propisuje se način provođenja jednostavnog postupka stečaja potrošača ako sud utvrdi da potrošač ima imovinu koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa

- odredbom novog članka 79.h propisuju se učinci jednostavnog postupka stečaja potrošača na ovršne postupke u tijeku

- odredbom novog članka 79.i propisuju se pretpostavke za obustavu jednostavnog postupka stečaja potrošača

- odredbom novog članka 79.j propisuje se vrijeme kada će sud donijeti rješenje o zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača

- odredbom novog članka 79.k propisuje se odgovarajuća primjena odredaba Zakona o stečaju potrošača na jednostavni postupak stečaja potrošača

- odredbom novog članka 79.l propisuje se ovlast sudskih savjetnika za provođenje jednostavnog postupka stečaja potrošača i donošenje odluka

- odredbom novog članka 79.m propisuje se postupanje FINA-e s osnovama za plaćanje nakon otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača

- odredbom novog članka 79.n propisuje se postupanje FINA-e s osnovama za plaćanje nakon obustave ili zaključenja jednostavnog postupka stečaja potrošača

- odredbom novog članka 79.o propisuje se postupanje FINA-e s osnovama za plaćanje nakon pravomoćnosti rješenja o oslobođenju od preostalih obveza.

Uz članak 15.

Ovom odredbom propisuje se rok u kojem je Vlada Republike Hrvatske dužna donijeti uredbu o nagradi i naknadi troškova povjerenika u jednostavnom postupku stečaja potrošača.

Uz članak 16.

Ovom odredbom se zadužuje Ministarstvo pravosuđa da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona provede naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Uz članak 17.

Ovom odredbom propisuje se da će se Zakon objaviti u Narodnim novinama, kao i njegovo stupanje na snagu.

TEKST ODREDBI ZAKONA O STEČAJU POTROŠAČA
KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU

Potrošač kao stečajni dužnik

Članak 4.

(1) Postupak stečaja potrošača provodi se nad imovinom potrošača.

(2) Potrošačem se, u smislu ovoga Zakona, smatra svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti.

(3) Potrošačem se, u smislu ovoga Zakona, smatra i fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit ako:

1. nema više od 20 vjerovnika

2. obveze iz obavljanja djelatnosti ne prelaze iznos od 100.000,00 kuna

3. nema obveza iz radnih odnosa koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti i

4. nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

(4) Nakon otvaranja postupka stečaja potrošača ne može se s uspjehom predložiti ni provesti predstečajni ili stečajni postupak nad imovinom osobe iz stavka 3. ovoga članka.

Obrasci

Članak 6.

(1) U izvansudskom postupku i postupku stečaja potrošača podnesci se podnose na propisanim obrascima, ako je to ovim Zakonom određeno.

(2) Sadržaj i oblik obrazaca iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) Savjetovališta su dužna osigurati dostupnost obrazaca iz stavka 1. ovoga članka u prostorijama savjetovališta bez naknade, a ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

(4) Ako podnesak u postupku stečaja potrošača nije podnesen na propisanom obrascu, sud će ga odbaciti kao nedopušten.

Svrha izvansudskog postupka

Članak 8.

Izvansudski postupak provodi se prije pokretanja postupka stečaja potrošača radi sklapanja izvansudskog sporazuma između potrošača i vjerovnika.

Upis na listu povjerenika

Članak 33.

(1) Na listu povjerenika može biti upisana fizička osoba:

1. koja ima poslovnu sposobnost

2. koja ima završeni diplomski sveučilišni studij, odnosno završeno visoko obrazovanje s najmanje 300 ECTS bodova

3. koja ima položen stručni ispit za povjerenika i

4. koja je dostojna za obavljanje poslova povjerenika.

(2) Smatrat će se da ne ispunjava pretpostavku iz stavka 1. točke 4. ovoga članka osoba:

1. protiv koje je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

2. koja je osuđena za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

3. koja je razriješena dužnosti povjerenika zbog neurednog obavljanja dužnosti u više od dva postupka stečaja potrošača u tijeku tri godine, dok ne prođu tri godine od dana brisanja i ponovno ne položi ispit za povjerenika ili

4. koja je prezadužena.

Stručni ispit i stručno usavršavanje

Članak 35.

(1) Stručni ispit za povjerenika sastoji se od općeg i posebnog dijela.

(2) Opći dio nije dužna polagati osoba koja ima položen ispit za stečajnoga upravitelja.

(3) Uvjet za polaganje stručnog ispita ispunjava osoba:

– koja je obavila stručnu obuku u trajanju od jedne godine ili

– koja je upisana na listu A stečajnih upravitelja.

(4) Povjerenici su dužni stručno se usavršavati nakon položenoga stručnog ispita.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom program, pretpostavke i način polaganja stručnoga ispita za povjerenike, stručne obuke i stručnoga usavršavanja nakon položenoga stručnog ispita za povjerenike.

Slučajevi u kojima se otvoreni postupak stečaja potrošača provodi

Članak 59.

Ako sud stekne uvjerenje da su ispunjene pretpostavke za otvaranje postupka stečaja potrošača, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Stečajnog zakona o:

– stečajnim, izlučnim i razlučnim vjerovnicima

– vjerovnicima stečajne mase

– pravnim posljedicama otvaranja stečajnoga postupka

– unovčenju stečajne mase i unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo i

– namirenju stečajnih vjerovnika, osim odredbi o obustavi stečajnog postupka.

Zaštita doma

Članak 64.

(1) Potrošač može predložiti da se do okončanja razdoblja provjere ponašanja ne prodaje nekretnina koja mu je potrebna za stanovanje:

1. ako u vlasništvu nema drugu nekretninu i

2. nema na raspolaganju drugi smještaj niti ga je u mogućnosti osigurati.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka potrošač je dužan pisano obrazložiti. Sud je dužan pozvati vjerovnike koji imaju razlučno pravo na nekretnini da se u roku od osam dana očituju o prijedlogu potrošača i izjasne daju li svoj pristanak.

(3) O prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sud u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga odnosno isteka roka za očitovanje vjerovnika koji imaju razlučno pravo na nekretnini uzimajući u obzir da nekretnina mora biti razmjerna osnovnim stambenim potrebama potrošača. Sud može odlučiti da se nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne prodaje do okončanja razdoblja provjere ponašanja nakon kojeg razdoblja će ocijeniti svrhovitost prodaje nekretnine, vodeći računa o opsegu namirenja svih vjerovnika koji će se namiriti iz prodajne cijene nekretnine.

(4) Sud može bez odgode ukinuti odluku iz stavka 3. ovoga članka ako utvrdi da potrošač ne ispunjava obveze propisane ovim Zakonom.

(5) Protiv odluka iz stavaka 3. i 4. ovoga članka vjerovnici i potrošač mogu podnijeti žalbu u roku od tri dana od obavljene dostave.

(6) Ako prodaju nekretnine iz stavka 1. ovoga sud ocijeni svrhovitom, sud će po službenoj dužnosti pokrenuti ovršni postupak radi naplate novčane tražbine te odrediti ovrhu na nekretnini iz stavka 1. ovoga članka.

(7) U ovršnom postupku iz stavka 6. ovoga članka sudjeluje povjerenik s ovlastima ovrhovoditelja, troškovi prodaje plaćaju se iz plaćene kupovnine, a vjerovnici se namiruju prema pravilima o namirenju stečajnih vjerovnika.

Sastavljanje završnog diobnog popisa

Članak 68.

(1) Povjerenik je dužan sastaviti završni diobni popis o kojem se raspravlja na posebnom ročištu.

(2) Prigovore na završni diobni popis vjerovnici mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana objave završnog diobnog popisa. Neobrazložene prigovore prvostupanjski sud će odbaciti bez pozivanja podnositelja na njihov ispravak ili dopunu.

Zaključenje postupka stečaja potrošača

Članak 69.

(1) Rješenjem o zaključenju postupka stečaja potrošača sud će odrediti razdoblje provjere ponašanja koje ne može biti kraće od godinu dana ni duže od pet godina.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, potrošač se neće osloboditi od preostalih obveza i sud neće odrediti razdoblje provjere ponašanja:

– ako potrošač do zaključenja postupka stečaja potrošača izjavi da ne želi oslobođenje od preostalih obveza ili

– ako je potrošač u posljednjih deset godina koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača oslobođen od preostalih obveza ili mu je oslobođenje uskraćeno.

(3) Razdoblje provjere ponašanja počinje teći od pravomoćnosti rješenja o zaključenju postupka stečaja potrošača.

(4) Pravomoćno rješenje o zaključenju postupka stečaja potrošača sud je dužan dostaviti Ministarstvu pravosuđa.

Obveze potrošača u razdoblju provjere ponašanja

Članak 73.

(1) U razdoblju provjere ponašanja potrošač je dužan sudu i povjereniku, na njihov zahtjev, dati obavijesti o svom poslu ili svojim nastojanjima da nađe posao.

(2) Potrošač je dužan predati povjereniku imovinu koju stekne nasljeđivanjem. Naslijeđena imovina unosi se u stečajnu masu.

(3) Potrošač je dužan bez odgode prijaviti povjereniku svaku promjenu mjesta stanovanja ili mjesta zaposlenja.

(4) Ako sud smatra potrebnim, uputit će potrošača u odgovarajuće savjetovalište radi poduke o financijski racionalnom ponašanju.

Obveze izuzete od oslobođenja

Članak 77.

Rješenjem o oslobođenju od preostalih obveza potrošač se ne može osloboditi:

1. zakonske obveze na uzdržavanje djece, roditelja i drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati

2. vraćanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili prekršajem

3. naknade štete nastale kaznenim djelom ili prekršajem

4. naknade štete zbog smrti ili teže tjelesne ozljede.