I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (dalje u tekstu: Zakon) sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 41/01- pročišćeni tekst, 55/01- ispravak, 76/10).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine 91/10 i 112/12) ujednačio je, uredio i centralizirao postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima te je njegova primjena polučila izvanredne učinke u smislu učinkovitosti i ekonomičnosti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Također, centraliziranost i elektronička baza podataka iz sustava provedbe ovrhe koju vodi Financijska agencija, omogućili su praćenje stanja vezano za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima te prepoznavanje i uočavanje problema pri provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Upravo zbog podataka kojima Financijska agencija raspolaže i javno ih objavljuje, prepoznat je problem blokiranih, posebice dugotrajno blokiranih građana uslijed nemogućnosti izvršenja osnova za plaćanje radi nedostatnih novčanih sredstava na njihovim računima u banci.

Uzimajući u obzir da je Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, propis koji je na snazi već više od sedam godina i koji je do sada imao samo jedne izmjene i dopune, unatoč činjenici što opisuje postupanja koja se odnose odnosno naslanjaju na veći broj zakonskih propisa kao Ovršni zakon, Stečajni zakon i drugi koji su u istom razdoblju doživjeli veći broj izmjena i dopuna, bilo je neophodno većinu odredbi Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima nadopuniti i izmijeniti kako bi odredbe bile usklađene sa ostalim propisima te kako bi se otklonile dvojbe oko pojedinih pitanja koja su se kroz višegodišnju praksu pojavile.

Slijedom navedenog, ovim Zakonom nastojano je u okviru zakonske regulative riješiti probleme:

- uskladiti pojam osnove za plaćanje sa Ovršnim zakonom

- pojednostaviti mogućnost dostave osnove za plaćanje na prisilnu naplatu

- definirati krajnji rok postupanja po nenaplaćenim osnovama za plaćanje evidentiranim u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret fizičkih osoba

- postupanja u slučaju zatvaranja svih računa, stečaja, statusnih promjena i prestanka postojanja pravnih osoba

- postupanja u slučaju smrti fizičkih osoba

- prilagoditi rokove čuvanja i postupanje s osnovama za plaćanje nakon izvršenja uzimajući u obzir racionalnost i ekonomičnost postupanja

- uskladiti način naplate troška provedbe ovrhe na novčanim sredstvima sa Ovršnim zakonom

- davanja podataka iz Očevidnika.

Naime, dosadašnja praksa i podaci o izvršenoj prisilnoj naplati na novčanim sredstvima po računu nesporno govore u prilog donošenja Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima jer je isti osigurao brzu, razmjerno jednostavnu, učinkovitu i sveobuhvatnu ovrhu na novčanim sredstvima. Stupanjem na snagu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i ustrojem Jedinstvenog registra računa koji obuhvaća sve račune i novčana sredstva svih pravnih i fizičkih osoba otvorenih u bilo kojoj banci u Republici Hrvatskoj više nije bilo mogućnosti da ovršenik, otvaranjem računa u nekoj drugoj banci, izbjegne ovrhu. No, unatoč prednostima, dosadašnja praksa ukazala je potrebnim u Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima implementirati određene dopune odnosno usklađenja, a kako bi se otklonile nedoumice u postupanju.

Tako se pokazalo potrebnim izvršiti usklađenje pojma osnove za plaćanje s Ovršnim zakonom s obzirom da je usklađenjem Ovršnog zakona s europskom regulativom proširen opseg osnova za plaćanje koje ovrhovoditelj može dostaviti u izvansudskom postupku izravne naplate.

Nadalje, pokazalo se potrebnim uskladiti način dostave osnove za plaćanje budući da odredbe Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisuju da se osnove za plaćanje mogu dostaviti na prisilnu naplatu isključivo u izvorniku ili otpravku, a što je u direktnoj suprotnosti sa zadnje donesenim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koje omogućavaju ovrhovoditelju da na izravnu naplatu dostavi osnovu za plaćanje i u ovjerenom prijepisu odnosno ovjerenoj preslici čime je izbjegnuto da ovrhovoditelj zbog neraspolaganja sa izvornikom ili otpravkom osnove za plaćanje treba pokrenuti postupak pred sudom.

Također, uočen je i veliki problem podnormiranosti u slučaju kada je otvoren stečaj nad ovršenikom posebice u slučaju stečaja dužnika pojedinca, što je novim odredbama zakona uređeno. Velik problem u praksi predstavljale su i situacije kada su ovrhovoditelji pravne osobe brisani iz sudskog registra bez pravnog sljednika (brisanje po članku 70. Zakona o sudskom registru, Narodne novine 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14, 110/15) jer nije dolazilo do prestanka ovrhe pred Financijskom agencijom, a ovršenik zbog nedostatka pasivne legitimacije nije protiv ovrhovoditelja odnosno same ovrhe mogao pokretati nikakav postupak pred sudom, što je također uređeno odredbom članka 19. ovog Zakona.

Najvažnije nove odredbe koje Zakon sadrži su odredbe kojima je svrha ograničavanje dugotrajnih blokada računa građana u slučaju kada se ovrha na novčanim sredstvima pokazala neuspješnom.

Broj blokiranih građana na dan 31.01.2018. godine je 324.910 s ukupnim dugom koji iznosi 42.3 milijarde kn, uvećanom za zakonsku zateznu kamatu koja iznosi oko 21,39 milijarde kn. Od ukupnog iznosa duga od 42.3 milijarde kn, 2,3 milijarde kn odnosno 5,5% se odnosi na troškove postupka, a ostalo na glavnicu. Natpolovična većina dužnika građana, njih 58% duguje male iznose duga, koji se uglavnom odnose na tekuću potrošnju i potrošačke usluge te iako čine najveći broj dužnika, njihov ukupan dug iznosi samo 4% od ukupnog iznosa duga. Najveći dužnici, koji duguju po više od milijun kuna, iako čine samo 1% ukupnog broja blokiranih građana duguju čak 52 % ukupnog duga.

Što se tiče dužine uzastopne blokade računa, 276.836 ili 85 % građana ima blokirane račune u razdoblju duljem od 360 dana, a njihov dug iznosi 41.24 milijardi kuna ili 97,0 % ukupnog iznosa duga.

Na dan 31.03.2018. godine, broj blokiranih građana je  325.254 s ukupnim evidentiranim iznosom duga 43,37 milijarde kuna iz čega se vidi blagi porast broja blokiranih građana i iznosa evidentiranog duga.

Razlog za dugotrajnu blokadu nalazi se u tome što prema odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10, 112/12) nema krajnjeg roka do kojega je Financijska agencija dužna neizvršenu osnovu za plaćanje držati u redoslijedu radi provedbe ovrhe. Iako je odredbama članka 5. stavaka 4.i 5. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/2014, 55/16, 73/17) propisana mogućnost obustave ovrhe u slučaju nemogućnosti provedbe ovrhe, ta odredba se odnosi samo na sudsku ovrhu. Odredbe o obustavi odnosno prestanku ovrhe u slučaju nemogućnosti provedbe ovrhe postoje i u Prekršajnom zakonu, Zakonu o sudskim pristojbama i drugim propisima koji uređuju provedbu ovrhe temeljem pojedinih osnova za plaćanje. Međutim, najveći broj osnova za plaćanje i iznos od ukupnog duga blokiranih građana odnosi se na izvansudsku ovrhu – zadužnice i rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (javnobilježnička rješenja). Za izvansudsku ovrhu nema propisanog „kraja“ provedbe ovrhe, te stoga ta ovrha može trajati zauvijek odnosno do smrti građana (i nastaviti se nakon smrti u odnosu na nasljednike). Stoga ukupan dug blokiranih građana, neovisno o tome što se godišnja stopa novih osnova za plaćanje smanjuje, može i mora samo rasti iz razloga jer kumulativ starih ovrha ostaje i dalje evidentiran, pa koliko god da se godišnji priljev novih ovrha smanjuje.

Iz navedenog razloga, nužno je bilo propisati i rok za prestanak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koju provodi Financijska agencija, u slučaju nemogućnosti provedbe ovrhe, odnosno kada tražbina iz osnove za plaćanje nije u određenom roku naplaćena u cijelosti te je to i glavni razlog donošenja ovog zakona. Pri ocjeni koji rok je potrebno uzeti kao rok nakon kojega se može predmnijevati da je ovrha postala nemoguća, kako bi se zaštitila i prava vjerovnika, analizirani su podaci Financijske agencije. Prema tim podacima, prosjek naplata po osnovama za plaćanje koje su u Očevidniku evidentirane dulje od 3 godine iznosi samo 2,40% od ukupnog iznosa duga iz tih osnova za plaćanje, s tim da je ukupan iznos naplata izvršen nakon treće godine po tim osnovama za plaćanje samo 1,19 % od ukupnog duga iz tih osnova za plaćanje. S obzirom na navedenu analizu, procijenjeno je da se objektivno može smatrati da je ovrha na novčanim sredstvima postala nemoguća ako se tražbina iz osnove za plaćanje nije naplatila u roku od 3 godine od početka provedbe ovrhe temeljem te osnove za plaćanje. U skladu s time, odredbama ovog zakona ograničava se trajanje provedbe ovrhe za slučaj kada tražbina iz osnova za plaćanje nije naplaćena u cijelosti, a po osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno na rok od 3 godine od početka provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.Budući da se ograničava trajanje provedbe ovrhe, nužno je promijeniti i način plaćanja naknade za provedbu ovrhe – prema važećim odredbama Zakona Financijska agencija posredno kreditira vjerovnike na način da obavlja posao provedbe ovrhe i prije plaćanja naknade i preuzima na sebe rizik naplate od ovršenika, što u konačnici zbog velikog dijela nenaplaćenih naknada utječe visinu propisane naknade budući da iznos prikupljene naknade mora biti dovoljan za održivost sustava provedbe ovrhe. Takav način ujedno stimulira vjerovnike da pokreću ovrhu i kada pretpostavljaju da se neće namiriti iz tog predmeta ovrhe budući da je provedba ovrhe na novčanim sredstvima za njih besplatna i ne moraju snositi nikakav rizik. Stoga se odredbama ovog Zakona mijenja način naplate naknade za provedbu ovrhe i usklađuje se s odredbom članka 14. Ovršnog zakona, u smislu da trošak ovrhe prethodno snosi ovrhovoditelj, a konačno ovršenik. Time se ujedno potiče vjerovnik da pokreće ovrhu na novčanim sredstvima kada je to nužno i kada očekuje da će se od ovršenika na tom predmetu moći namiriti.

Nadalje, kako bi vjerovnik mogao donijeti informiranu odluku o tome hoće li ili neće pokrenuti ovrhu na novčanim sredstvima i kako bi se smanjio broj pokrenutih ovrha na novčanim sredstvima kada je izvjesna nemogućnost naplate na tom predmetu ovrhe, ovim Zakonom se mijenjaju i odredbe o davanju podataka na način da je vjerovniku omogućeno da pribavi podatke o iznosu i trajanju blokade računa građanina.

b) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Donošenjem ovoga Zakona pristupit će se rješavanju problema dugotrajno blokiranih građana, uklanjanjem pravne neizvjesnosti u smislu neograničenog trajanja provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, na način koji neće ograničiti prava vjerovnika budući da vjerovnici mogu neometano tražiti određivanje ovrhe na drugim predmetima ovrhe niti će vjerovnicima nanijeti štetu u vidu smanjene mogućnosti naplate budući da se prema analizama samo 1,19% tražbina iz osnove za plaćanje naplati nakon treće godine.

Primjenom odredbe o ograničenju trajanja provedbe ovrhe na tri godine, već od stupanja na snagu ovoga Zakona broj blokiranih građana će se smanjiti za oko 60.000 dok će se ukupan iznos duga evidentiran u sustavu prisilne naplate na novčanim sredstvima smanjiti za oko 33 milijarde kuna. Dug građana na ovaj način neće nestati, ali će ovrhovoditelj koji nema razuman interes da ustraje na ovrsi na novčanim sredstvima budući da ovršenik nema sredstava za naplatu njegove tražbine, trebati pokretati novi ovršni postupak ili na drugi način rješavati svoj odnos sa dužnikom.

Nadalje, ostalim mjerama uz ograničenje trajanja ovrhe, smanjiti će se broj zaprimljenih novih osnova za plaćanje u odnosu na građane koji su već blokirani, izmjenom odredbi o načinu plaćanja naknade. Uvođenjem predujma troškova provedbe ovrhe na novčanim sredstvima od strane ovrhovoditelja, destimulirat će se ovrhovoditelji na pokretanje ovrhe na novčanim sredstvima u slučaju kada nije vjerojatno da se na tom predmetu ovrhe mogu namiriti. Također, vjerovnici će uslijed izmjena koje im omogućuju uvid u podatke o blokadi građana, moći i donijeti informiranu odluku o tome da li uopće pokrenuti ovrhu na novčanim sredstvima ili ne ovisno o tome procjenjuju li da će se na tom predmetu ovrhe moći naplatiti.

Također, novim odredbama, posebice odredbama o postupanju u slučaju zatvaranja računa ovršenika, stečaja, statusne promjene i prestanka postojanja pravne osobe odnosno smrti fizičke osobe, uredit će se pitanja koja je nužno urediti radi usklađenja s ostalim propisima te će se postići veća pravna sigurnost uslijed nestanka pravnih praznina oko postupanja u tim situacijama.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu.

IV. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, jer se Zakon donosi radi otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu koji su nastupili uslijed velikog broja građana čiji su računi dugotrajno blokirani.

V. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM

Tekst nacrta Prijedloga zakona dan je u obliku Konačnog prijedloga zakona.

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Predmet zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava ovršenika za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegovog računa, davanje, čuvanje i pohrana podataka, naknade, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Članak 2.

Ovrhu na novčanim sredstvima na temelju ovoga Zakona provode Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija), Hrvatska narodna banka i banke.

Pojmovi

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1) »osnova za plaćanje« jest ovršna odluka domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršna nagodba sklopljena pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršna nagodba postignuta u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnica, bjanko zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europski ovršni naslov i europski platni nalog, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe ,

2) »nadležno tijelo« jest tijelo koje je na temelju zakona ovlašteno donositi, odnosno izdavati osnovu za plaćanje i voditi postupak radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima,

3) »ovrhovoditelj« jest osoba koja je podnijela zahtjev Agenciji za prisilnu naplatu novčane tražbine te osoba u čiju je korist takav zahtjev podnesen,

4) »ovršenik« jest osoba protiv koje se tražbina ostvaruje,

5) »banka« jest kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

6) »poslovni subjekt« je pravna osoba, fizička osoba koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem,

7) »građanin« je fizička osoba koja ne obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i koja se ne bavi slobodnim zanimanjem,

8) »nalog« jest nalog koji Agencija na temelju osnove za plaćanje daje banci i Hrvatskoj narodnoj banci da prema podacima sadržanima u tom nalogu izvrši pljenidbu novčanih sredstava na računu ovršenika, izvrši plaćanje s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja ili drugi račun naveden u osnovi za plaćanje, provede odluku nadležnog tijela kojom je određena mjera osiguranja na novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima , izvrši blokadu, odnosno deblokadu računa ovršenika ili obavi drugu radnju radi izvršenja osnove za plaćanje,

9) »račun« jest transakcijski račun prema zakonu kojim se uređuje platni promet, na kojem se u banci, odnosno Hrvatskoj narodnoj banci vode novčana sredstva u domaćoj i stranoj valuti te novčani polog po viđenju i ulog na štednju po viđenju,

10) »oročena novčana sredstva« jesu novčana sredstva po ugovoru o oročenom novčanom pologu i oročenom ulogu na štednju,

11) »blokada računa« jest zabrana isplate i prijenosa novčanih sredstava s računa ovršenika, osim izvršenja naloga na temelju ovoga Zakona,

12) »račun specifične namjene« jest račun odnosno oročena novčana sredstva na kojima se temeljem posebnog propisa vode novčana sredstva odvojeno od imovine osobe koja upravlja tim sredstvima i koji je odgovarajuće označen u Jedinstvenom registru računa,

13) » donositelj osnove za plaćanje« jest ovlašteno tijelo koje je donijelo odluku odnosno izdalo ili potvrdilo ispravu koja se smatra osnovom za plaćanje,

14) » podnositelj osnove za plaćanje« jest ovrhovoditelj, odnosno osoba koja je podnijela osnovu za plaćanje,

15) »jedinstveni identifikacijski podatak« jest jedinstveni matični broj građana, matični broj koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku, matični broj subjekta iz sudskog registra odnosno drugi brojčani identifikacijski podatak koji je jedinstven za određenu fizičku ili pravnu osobu, pomoću kojega Agencija može na temelju dostupnih joj podataka iz službenih evidencija nedvojbeno utvrditi osobni identifikacijski broj te osobe.

GLAVA II.

II.1. PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA

Opća odredba

Članak 4.

(1) Ovrha na novčanim sredstvima ovršenika provodi se na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti, osim ako je osnovom za plaćanje ovrha odnosno osiguranje određeno isključivo na pojedinim računima u kojem slučaju će se se ovrha odnosno osiguranje provesti na način i u opsegu kako je osnovom za plaćanje naloženo.

(2) Kada se ovrha treba provesti na novčanim sredstvima po računu specifične namjene, provodi se  isključivo na  novčanim sredstvima po tom računu.

(3) Ovrha se ne provodi na novčanim sredstvima, odnosno računima izuzetima od ovrhe temeljem posebnog propisa.

(4) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na provedbu ovrhe odgovarajuće se primjenjuju zakoni kojima se uređuje ovršni postupak.

(5) Agencija će postupiti po osnovi za plaćanje ako su osobni identifikacijski broj i ime i prezime odnosno naziv ovršenika i ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje odnosno zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjeva za naplatu istovjetni osobnom identifikacijskom broju i imenu i prezimenu odnosno nazivu koje je Agenciji dostavilo nadležno tijelo koje je temeljem propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.

(6) Ako u osnovi za plaćanje nije naznačen osobni identifikacijski broj ovršenika odnosno ovrhovoditelja, Agencija će postupiti po osnovi za plaćanje i ovrhu provesti prema podatku o osobnom identifikacijskom broju ovršenika odnosno ovrhovoditelja iz  zahtjeva za izravnu naplatu odnosno iz zahtjeva za naplatu koji su dostavljeni uz osnovu za plaćanje, ako dostavljeni podatak nije u suprotnosti s jedinstvenim identifikacijskim podacima iz osnove za plaćanje ili ako u osnovi za plaćanje nije naveden niti jedan jedinstveni identifikacijski podatak o ovršeniku odnosno ovrhovoditelju, ako je za tako dostavljeni osobni identifikacijski broj ispunjen uvjet iz prethodnog stavka ovog članka.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovog članka, ovrhovoditelj odgovara za štetu nastalu zbog pogrešno dostavljenog podatka o osobnom identifikacijskom broju.  

(8) Odredbe ovog Zakona kojima se uređuje provedba ovrhe temeljem osnove za plaćanje na odgovarajući način primjenjuju se i na provedbu osiguranja.

(9) Postupanje sa novčanim sredstvima odnosno računima građana izuzetim od ovrhe temeljem posebnog propisa detaljnije propisuje Ministar financija pravilnikom kojim se uređuje način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

Podnošenje osnove za plaćanje

Članak 5.

(1) Nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj podnosi osnovu za plaćanje Agenciji, u izvorniku, otpravku, ovjerenoj preslici ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom s povratnicom, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom. Zadužnica i bjanko zadužnica se uvijek dostavljaju u izvorniku.

(2) Osnova za plaćanje može se podnijeti i kao elektronička isprava u skladu sa propisima kojima se uređuje uporaba elektroničke isprave, a na način propisan pravilnikom kojim se uređuju tehnički uvjeti i postupak prilagodbe Zakonu.

(3) Pismena temeljem kojih se zahtijeva postupanje po osnovi za plaćanje podnose se na način iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.

(4) Odredbe ovog Zakona koje uređuju postupanje s osnovom za plaćanje primjenjuju se na svaki pojedinačni zahtjev kojim se traži provedba ovrhe za određeni iznos iz osnove za plaćanje.

(5) Ovrhovoditelj uz osnovu za plaćanje za izravnu naplatu novčane tražbine na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine koju podnosi Agenciji, prilaže i zahtjev za izravnu naplatu na propisanom obrascu s podacima potrebnim za provedbu ovrhe prema odredbama ovoga Zakona.

(6) Ovrhovoditelj uz pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Agenciji podnosi i zahtjev za naplatu na propisanom obrascu, osim ako se ovrha provodi za poreze, doprinose i druga javna davanja.

(7) Zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu ovrhovoditelj podnosi na propisanom obrascu.

(8) Ako osnovu za plaćanje podnosi punomoćnik, dužan je dostaviti i punomoć za zastupanje pred Agencijom u izvorniku ili u ovjerenoj preslici.

(9) Prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati isključivo u korist računa koji pripada ovrhovoditelju. Iznimno, prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati u korist računa zakonskog zastupnika fizičke osobe koja je ovrhovoditelj iz osnove za plaćanje te u korist računa odvjetnika koji u tom postupku zastupa ovrhovoditelja kao punomoćnik za iznos troškova postupka iz osnove za plaćanje .

(10) Ovrhovoditelj koji ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj može tražiti prijenos novčanih sredstava isključivo u korist računa otvorenog u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim ako je osnovom za plaćanje drugačije određeno.

(11) Ako banka zaprimi osnovu za plaćanje kojom je sud naložio banci provedbu ovrhe ili osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika, banka će tu osnovu za plaćanje dostaviti Agenciji najkasnije idući radni dan preporučenom pošiljkom ili neposrednom dostavom.

(12) Ministar financija uređuje način i postupak podnošenja osnova za plaćanje, postupanje Agencije povodom podnesene osnove za plaćanje, oblik i sadržaj zahtjeva za naplatu iz stavka 6. te oblik i sadržaj zahtjeva za opoziv iz stavka 7. ovoga članka pravilnikom kojim se uređuje način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

Članak 6.

(1) Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje (u daljnjem tekstu: Očevidnik) jedinstvena je baza podataka o svim zaprimljenim osnovama za plaćanje pojedinog ovršenika, stanju njihove izvršenosti te radnjama poduzetim prilikom provedbe ovrhe temeljem tih osnova za plaćanje.

( 2) Očevidnik sadrži podatke o primljenim, vraćenim, izvršenim i neizvršenim osnovama za plaćanje.

(3) Agencija vodi Očevidnik u elektroničkom obliku.

(4) Osnova za plaćanje upisuje se u Očevidnik prema redoslijedu primitka u Agenciju, na način da Agencija upisuje osnove za plaćanje u Očevidnik redom kojim su zaprimljene, a kao vrijeme primitka pojedine osnove za plaćanje upisat će se datum, sat i minuta kada je Agencija podatke o osnovi za plaćanje upisala u Očevidnik.

(5) Ministar financija detaljnije uređuje sadržaj i način vođenja Očevidnika pravilnikom kojim se uređuje način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

Redoslijed izvršenja osnove za plaćanje

Članak 7.

Agencija daje naloge za izvršavanje osnova za plaćanje onim redoslijedom kojim su upisane u Očevidnik ako drugim zakonom nije drugačije propisano.

Način izvršenja osnove za plaćanje

Članak 8.

Osnova za plaćanje izvršava se na računima i oročenim novčanim sredstvima počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun odnosno oročena novčana sredstva, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u toj banci, te dalje redom po svim bankama prema vremenu otvaranja najranijeg računa odnosno oročenih novčanih sredstava na način da se ovrha uvijek provodi na svim računima odnosno oročenim novčanim sredstvima u toj banci.

Postupak izvršenja osnove za plaćanje

Članak 9.

(1) Agencija nalaže banci da, u roku propisanom pravilnikom kojim se uređuje način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, izvrši nalog u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje. Banka izvršava nalog u visini raspoloživih novčanih sredstava po računima na kojima se provodi ovrha do iznosa određenog u nalogu Agencije i o tome obavještava Agenciju.

(2) Pod raspoloživim novčanim sredstvima po računima iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se odobreno prekoračenje na računu ovršenika na temelju kredita banke, osim ako je ovršenik nakon početka provedbe ovrhe dao izričitu suglasnost banci da se ovrha može provesti iz tih sredstava.

(3) Ako nalog iz stavka 1. ovoga članka nije izvršen u cijelosti, banka će prema nalogu Agencije zabraniti raspolaganje novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima do visine određene u nalogu iz stavka 1. ovoga članka, sve do novoga naloga Agencije.

(4) Postupak iz stavka 1. i 3. ovoga članka Agencija ponavlja pojedinačno po bankama prema odredbi članka 8. ovoga Zakona.

(5) Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti nakon provedenog postupka sukladno stavku 1. i 4. ovoga članka, Agencija daje nalog bankama da blokiraju sve ovršenikove račune i zabrane raspolaganje oročenim novčanim sredstvima.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Agencija u Jedinstveni registar računa stavlja oznaku blokade ovršenikovih računa  na kojima se provodi ovrha i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.

(7) Nakon blokade ovršenikovih računa i zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, banke su dužne Agenciji dostavljati obavijest o svakom priljevu novčanih sredstava na račun ovršenika, sve do naloga Agencije za deblokadu računa ovršenika i slobodno raspolaganje novčanim sredstvima. Priljev novčanih sredstava koristi se isključivo za izvršenje neizvršenih osnova za plaćanje, sve do izvršenja svih neizvršenih osnova za plaćanje pojedinog ovršenika, osim ako se prije provedbe ovrhe utvrdi da se radi o novčanim sredstvima koja nisu predmet ovrhe na novčanim sredstvima.

(8) Ako su svi računi ovršenika na kojima se provodi ovrha blokirani, po primitku nove osnove za plaćanje na teret računa tog ovršenika,  Agencija će dati nalog banci ovršenika za izvršenje te osnove za plaćanje odmah po primitku obavijesti banke o priljevu novčanih sredstava na račun ovršenika.

(9) Nakon izvršenja svih osnova za plaćanje evidentiranih u Očevidniku za ovršenika Agencija daje nalog bankama za deblokadu svih ovršenikovih računa na kojima se provodi ovrha, a u Jedinstvenom registru računa briše oznaku blokade računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.

(10) Ako tražbina iz osnove za plaćanje nije namirena u cijelosti, Agencija će na zahtjev ovrhovoditelja i/ili nadležnog tijela izdati potvrdu o nemogućnosti namirenja, u roku od osam dana od dana primitka takvog zahtjeva.

(11) Agencija i banke dužne su osigurati tehničke uvjete za međusobnu razmjenu naloga i podataka.

(12) Ministar financija detaljnije pravilnicima propisuje način i postupak izvršenja osnove za plaćanje, način i rokove razmjene naloga i podataka između Agencije i banke te tehničke uvjete koje su Agencija i banke dužne osigurati za međusobnu razmjenu podataka.

Izvršenje osnove za plaćanje na oročenim novčanim sredstvima

Članak 10.

(1) Oročena novčana sredstva koriste se za izvršenje osnove za plaćanje po isteku ugovora o oročenju te se smatraju priljevom novčanih sredstava prema članku 9. stavku 7. ovoga Zakona.

(2) Dospjele kamate koje se prema ugovoru o oročenju isplaćuju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima koriste se za izvršenje osnove za plaćanje po dospijeću te se smatraju priljevom novčanih sredstava prema članku 9. stavku 7. ovoga Zakona.

(3) Banka i ovršenik ne smiju produžiti niti mijenjati ugovor o oročenju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ali ugovor mogu otkazati ili raskinuti u kojem slučaju se ta sredstva smatraju priljevom novčanih sredstava prema članku 9. stavku 7. ovoga Zakona.

(4) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje izvršenje osnove za plaćanje na oročenim novčanim sredstvima.

Izvršenje naloga

Članak 11.

(1) Nalog za prijenos novčanih sredstava smatrat će se izvršenim onda kada je banka teretila ovršenikov račun u skladu sa standardima korištenja bankovnih tehnologija. Odmah po izvršenju naloga, banka je dužna bez odgađanja o tome propisanom elektroničkom porukom obavijestiti Agenciju.

(2) Ako ovršenik ima račun u istoj banci u kojoj je otvoren račun na koji je potrebno izvršiti prijenos novčanih sredstava, banka je dužna isti dan teretiti račun ovršenika i odobriti račun ovrhovoditelja.

(3) Ako su račun ovršenika i račun na koji je potrebno izvršiti prijenos novčanih sredstava u različitim bankama, banka koja provodi nalog dužna je isti radni dan, a najkasnije sljedeći radni dan odobriti račun banke na koji se vrši prijenos novčanih sredstava, a ta je banka dužna isti radni dan odobriti račun na koji je izvršen prijenos novčanih sredstava, osim ako je ovim Zakonom drugačije određeno.

(4) Ako je određena pljenidba novčanih sredstava ili zabrana raspolaganja odnosno uskrata isplate, smatra se da je nalog izvršen onda kada je banka zaplijenila raspoloživa novčana sredstva na računu ovršenika i/ili oročena novčana sredstva ili kada je ovršeniku ili trećoj osobi na temelju naloga ovršenika zabranila odnosno uskratila isplatu s računa i/ili oročenih novčanih sredstava. Banka je dužna bez odgađanja o tome propisanom elektroničkom porukom obavijestiti Agenciju.

(5) Ako se ovrha provodi radi naplate kamata koje temeljem osnove za plaćanje dospijevaju i nakon zapljene novčanih sredstva ovršenika, a ukupni iznos tražbine, uključujući i dospjelu kamatu do dana zapljene glavnice je zaplijenjen u cijelosti, protekom roka od 60 dana od primitka osnove za plaćanje, Agencija će dati nalog banci da zaplijeni i iznos dospjelih kamata na dan tog naloga. Daljnju zapljenu novčanih sredstava ovršenika na ime dospjelih kamata, Agencija je dužna obavljati svakih 60 dana računajući od dana slanja posljednjeg naloga banci za zapljenu dospjelih kamata, sve do izvršenja osnove za plaćanje u cijelosti.

(6) Ako su na teret ovršenika u Očevidniku upisane osnove za plaćanje za koje nije započeto izvršenje, Agencija dostavlja banci novi nalog iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovoga članka nakon primitka elektroničke poruke kojom je banka potvrdila da je izvršila prethodno dostavljeni nalog u cijelosti.

Nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje za ovršenika fizičku osobu

Članak 12.

(1) Ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od ovršenika fizičke osobe u cijelosti u roku od 3 godine od primitka u Agenciju, nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Agencija prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje za ovršenika iz osnove za plaćanje za kojeg su zadovoljeni navedeni uvjeti.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka Agencija neće prestati s izvršavanjem upisane osnove za plaćanje niti nakon proteka roka od 3 godine ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta i druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, Agencija neće prestati s izvršavanjem upisane osnove za plaćanje niti nakon proteka roka od 3 godine ako se radi o postupku osiguranja.

(4) Ako je po osnovi za plaćanje, za koju je ispunjen uvjet iz stavka 1. ovog članka zaplijenjen određeni iznos, taj iznos ostaje zaplijenjen i nakon prestanka daljnjeg izvršenja osnove, dok se ne steknu uvjeti za prijenos ili prestanak zapljene.

(5) Ministar financija detaljnije će propisati postupanje Agencije u slučaju nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje pravilnikom kojim se uređuje način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

II.2. PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE I PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 13.

(1) Radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnih propisa kojima se uređuju državni proračun i proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Nalog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske Agencija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci, a nalog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Agencija dostavlja banci.

(3) Ovrha na novčanim sredstvima ovršenika Republike Hrvatske provodi se na računu državnog proračuna Republike Hrvatske.

(4) Agencija će provesti ovrhu na računu državnog proračuna Republike Hrvatske i kada je ovrha određena protiv proračunskog korisnika državnog proračuna kada se temeljem propisa kojim se uređuje proračun račun državnog proračuna smatra računom proračunskog korisnika.

(5) Agencija će provesti ovrhu na računu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada je ovrha određena protiv korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada se temeljem propisa kojim se uređuje proračun, račun proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave smatra računom proračunskog korisnika.

(6) Ministar financija detaljnije će pravilnikom urediti način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

II.3. PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA BANKE

Članak 14.

(1) Na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima banke odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i međubankovnih platnih sustava.

(2) Ovrha na novčanim sredstvima banke provodi se iz sredstava banke u Hrvatskoj narodnoj banci.

(3) Nalog za provedbu ovrhe iz stavka 2. ovoga članka Agencija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci.

(4) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje poseban način, uvjete i rokove izvršavanja osnove za plaćanje kod provedbe ovrhe na novčanim sredstvima banke.

GLAVA III.

POSTUPANJE POSLOVNOG SUBJEKTA U UVJETIMA BLOKADE RAČUNA

Obračunsko plaćanje

Članak 15.

(1) Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika obračunskog plaćanja bez uporabe novčanih sredstava, a provodi se  ustupom potraživanja, asignacijom te drugim oblicima namire međusobnih novčanih obveza i potraživanja.

(2) Ovršenik – poslovni subjekt ne smije sklapati ugovore radi obračunskog plaćanja ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.

Plaćanje gotovim novcem

Članak 16.

Ovršenik – poslovni subjekt ne smije svoje obveze plaćati gotovim novcem ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, a gotov novac koji je primio obavljajući registriranu djelatnost dužan je položiti na svoj račun u banci.

Plaćanje preko institucije za platni promet

Članak 17.

(1) Ovršenik – poslovni subjekt ne smije plaćati preko institucije za platni promet niti preko ostalih pružatelja platnih usluga u Republici Hrvatskoj kao niti plaćati ili primati plaćanja preko računa otvorenog kod pružatelja platnih usluga u inozemstvu, ne smije preusmjeravati novčane i financijske tijekove na drugu osobu niti primati uplate i isplaćivati novčana sredstva na račune drugih osoba ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.

(2) Institucija za platni promet iz stavka 1. ovoga članka jest pravna osoba koja na temelju zakona koji uređuje platni promet može pružati usluge platnog prometa u Republici Hrvatskoj.

GLAVA IV.

STEČAJNI POSTUPAK, BRISANJE POSLOVNOG SUBJEKTA I ZATVARANJE RAČUNA

Stečajni postupak nad ovršenikom

Članak 18.

(1) Trgovački sud dužan je rješenje o otvaranju stečajnog postupka, rješenje o obustavi stečajnog postupka, pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka, rješenje o ukidanju rješenja kojim je otvoren stečajni postupak i rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka dostaviti Agenciji bez odgode, neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom ili kao elektroničku ispravu u skladu sa propisom kojim se uređuje uporaba elektroničke isprave. Pod rješenjem o otvaranju stečajnog postupka, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se i rješenje kojim se stečajni postupak otvara i istodobno zaključuje.

(2) Na temelju rješenja o otvaranju stečajnog postupka iz stavka 1. ovoga članka u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Agencija prestaje s izvršavanjem osnova za plaćanje koje su upisane u Očevidnik i pohranjuje ih, a naknadno zaprimljene osnove za plaćanje ne izvršava već iste vraća donositelju odnosno podnositelju uz obrazloženje razloga vraćanja. Iznimno, Agencija izvršava osnovu za plaćanje koja je donesena nakon otvaranja stečajnog postupka ako se ovrha provodi na novčanim sredstvima stečajne mase dužnika.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka Agencija u Jedinstvenom registru računa stavlja oznaku stečaja na sve računa ovršenika, a na računima otvorenim prije otvaranja stečajnog postupka za vrijeme trajanja stečajnog postupka ostaje upisana oznaka blokade računa. Ako dužnik pojedinac otvori račun u banci nakon otvaranja stečajnog postupka, Agencija će banci dati nalog za blokadu tog računa, osim ako je račun dužnik pojedinac otvorio uz suglasnost stečajnog upravitelja odnosno suda.

(4) Nakon otvaranja stečajnog postupka Agencija daje nalog banci da novčana sredstva zaplijenjena po nalogu Agencije na računu stečajnog dužnika prije otvaranja stečajnog postupka oslobodi na račun stečajnog dužnika. Novčana sredstva sa računa stečajnog dužnika banka će temeljem naloga suda ili stečajnog upravitelja prenijeti na račun koji je za stečajnog dužnika otvoren nakon otvaranja stečajnog postupka.

(5) Ako Agencija zaprimi rješenje kojim se ukida rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili rješenje o obustavi stečajnog postupka koje je doneseno iz razloga koji ne dovode do brisanja iz odgovarajućeg registra, Agencija će osnove za plaćanje iz stavka 2. ovoga članka ponovno započeti izvršavati onim redoslijedom kojim su bile upisane u Očevidnik prije otvaranja stečajnog postupka i nastaviti s provedbom ovrhe sukladno odredbama ovoga Zakona.

(6) Ako Agencija nakon saznanja o pravomoćnom zaključenju ili obustavi stečajnog postupka za dužnika pojedinca zaprimi zahtjev za provođenjem ovrhe na temelju neke od osnova za plaćanje koje su pohranjene na temelju rješenja o otvaranju stečajnog postupka, osnovu za plaćanje će upisati u Očevidnik prema vremenu primitka tog zahtjeva.

(7) Agencija će postupiti sukladno odredbama ovoga članka i ako podatak o otvaranju stečaja, zaključenju stečaja odnosno brisanju ovršenika zaprimi na temelju vjerodostojnih podataka dobivenih od nadležnog tijela koje je temeljem propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.

(8) Ministar financija detaljnije će pravilnicima propisati postupanje Agencije i banaka u slučaju zaprimanja rješenja o otvaranju, zaključenju ili obustavi stečajnog postupka odnosno temeljem druge odluke donesene temeljem odredbi posebnog propisa kojim se uređuje stečajni postupak.

Zatvaranje računa, statusne promjene, prestanak postojanja

Članak 19.

(1) Račun ovršenika pravne osobe ne smije se zatvoriti ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade, a nema otvoren niti jedan drugi račun u banci.

(2) Račun ovršenika pravne osobe, neovisno o oznaci blokade u Jedinstvenom registru računa, banka  je dužna zatvoriti kada je ovršenik prestao postojati brisanjem iz odgovarajućeg registra i u drugim slučajevima kada je to određeno propisom.

(3) Ako Agencija utvrdi da su zatvoreni svi računi ovršenika na kojima se može provesti ovrha, te da ovršenik niti u jednoj banci nema oročena novčana sredstva na kojima se može provesti ovrha, osnove za plaćanje upisane u Očevidnik nastavit će izvršavati kada temeljem podataka iz Jedinstvenog registra računa utvrdi da je ovršenik otvorio novi račun pod istim osobnim identifikacijskim brojem. Za vrijeme dok ovršenik nema otvorenih računa na kojima se može provesti ovrha, Agencija neće nove osnove za plaćanje upisivati u Očevidnik niti po njima postupati.

(4) Ako Agencija iz dostupnih službenih evidencija zaprimi podatak ili na drugi način sazna za statusnu promjenu pripajanja odnosno spajanja ovršenika, Agencija neizvršene osnove za plaćanje upisuje u Očevidnik pravnog sljednika ovršenika.

(5) Ako je za ovršenika nastupila statusna promjena podjele, Agencija će nastaviti s provedbom ovrhe protiv pravnog sljednika ovršenika na zahtjev ovrhovoditelja ako ovrhovoditelj dostavi plan podjele ili drugu službenu ispravu izdanu od strane nadležnog tijela iz koje Agencija može nedvojbeno utvrditi da je obveza iz određene osnove za plaćanje na njega prešla.

(6) Ako je ovršenik pravna osoba prestao postojati uslijed brisanja iz odgovarajućeg registra bez pravnog sljednika odnosno ako je ovršenik fizička osoba umro, Agencija po saznanju za tu okolnost prestaje s izvršavanjem osnova za plaćanje i iste pohranjuje. Agencija će nakon saznanja o prestanku postojanja ovršenika pravne osobe dati nalog bankama da novčana sredstva prethodno zaplijenjena na računu tog ovršenika po nalogu Agencije, prenesu na račun državnog proračuna, dok će u slučaju saznanja za smrt ovršenika fizičke osobe, novčana sredstva ostati zaplijenjena do zaprimanja drugačijeg naloga za postupanje s tim sredstvima. Iznimno, novčana sredstva zaplijenjena na računu ovršenika će ostati zaplijenjena i za ista će Agencija izdati nalog banci za prijenos i nakon saznanja da je ovršenik pravna osoba prestao postojati odnosno ovršenik fizička osoba umro, u slučaju kada za ista teče rok za prijenos novčanih sredstava od 60 dana od dana zaprimanja osnove za plaćanje u Agenciju sukladno odredbama Ovršnog zakona.

(7) Ako dođe do statusne promjene ovrhovoditelja pravne osobe, Agencija će nastaviti provedbu ovrhe u korist pravnog sljednika u skladu s podacima iz Jedinstvenog registra računa, odnosno temeljem zahtjeva pravnog slijednika ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje. Ako se radi o statusnoj promjeni podjele, uz zahtjev za nastavak provedbe ovrhe ovrhovoditelj mora dostaviti plan podjele ili drugu službenu ispravu izdanu od strane nadležnog tijela iz koje Agencija može nedvojbeno utvrditi da je tražbina iz određene osnove za plaćanje na njega prešla.

(8) Ako je ovrhovoditelj pravna osoba prestao postojati uslijed brisanja iz odgovarajućeg registra bez pravnog sljednika, Agencija po saznanju za tu okolnost prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje i istu pohranjuje. Ako postoje zaplijenjena sredstva temeljem te osnove za plaćanje, po ispunjenju uvjeta za prijenos Agencija će dati banci nalog za prijenos tih sredstava u korist računa Državnog proračuna.

(9) Ako je ovrhovoditelj fizička osoba umro, Agencija prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje i istu pohranjuje. Ako postoje zaplijenjena sredstva temeljem osnove za plaćanje, Agencija će nalog za prijenos zaplijenjenih sredstava dati banci nakon što se ispune uvjeti za nastavak ovrhe u korist nasljednika.

(10) Ministar financija pravilnicima će detaljnije propisati postupanje Agencije i banaka u slučaju zatvaranja računa ovršenika ili ovrhovoditelja, statusne promjene na strani ovršenika ili ovrhovoditelja kao i za slučaj prestanka postojanja ovršenika ili ovrhovoditelja.

GLAVA V.

DAVANJE, ČUVANJE I POHRANA PODATAKA

Davanje podataka

Članak 20.

(1) Agencija daje podatke, preslike i potvrde iz Očevidnika na temelju zahtjeva koji nadležno tijelo, ovrhovoditelj, ovršenik, banke za njezine klijente te druge ovlaštene osobe dostavljaju u Agenciju u pisanom ili elektroničkom obliku.

(2) Nadležno tijelo u smislu stavka 1. ovoga članka je tijelo javne vlasti koje je ovlašteno na temelju zakona voditi parnični, izvanparnični, kazneni, prekršajni ili upravni postupak kada podatke traže radi potreba vođenja tog postupka.

(3) Agencija će ovršeniku i ovrhovoditelju na zahtjev dati sve podatke iz Očevidnika koji se na njih odnose.

(4) Agencija će banci za njenog klijenta na zahtjev dati podatke o ukupnom iznosu neizvršenih osnova za plaćanje, danima blokade i postojanju mjere osiguranja.

(5) Agencija će osobi koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja dati podatke koji su za ovršenika evidentirani u Očevidniku o ukupnom iznosu neizvršenih osnova za plaćanje i danima blokade računa.

(6) Podnositelj zahtjeva iz prethodnog stavka ovog članka dužan je u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg ostvarenja ili osiguranja namjerava pokrenuti ovršni postupak odnosno postupak osiguranja te priložiti presliku isprave na kojoj se ona temelji.

(7) Agencija podatke iz Očevidnika obrađuje i daje na temelju ovog Zakona, odgovarajuće primjenjujući pritom propise kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(8) Agencija podatke iz Očevidnika može koristiti za izradu analiza i izvješća u agregiranom obliku za statističke, analitičke i druge potrebe, a daje ih na temelju pisanog zahtjeva podnositelja.

(9) Banka može podatke iz Očevidnika odnosno druge podatke do kojih je došla na temelju odredaba ovog Zakona, koristiti isključivo za potrebe provedbe Zakona i ne smije ih koristiti u druge svrhe, prosljeđivati niti ugrađivati u svoje proizvode i usluge.

(10) Na davanje, korištenje, uporabu, čuvanje, pohranu podataka koji se prikupljaju, obrađuju i daju na temelju ovog Zakona, ne primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje pravo na pristup informacijama.

(11) Agencija je ovlaštena prikupljati, obrađivati, pohranjivati i koristiti podatke o svim pravnim i fizičkim osobama iz svih registara i od svih javnih tijela koja te podatke vode, i prije početka provedbe ovrhe u korist ili na teret tih osoba, ako se radi o podacima koji su Agenciji potrebni za pravovremeno postupanje po odredbama ovog Zakona.

(12) Agencija je dužna primjenjivati odgovarajuće mjere informacijske sigurnosti za zaštitu informacijskog sustava i podataka od neovlaštenog korištenja, izmjena i gubitka.

(13) Ministar financija pravilnikom propisuje opseg podataka koji se daju, način i rokove njihova davanja, korištenja i uporabe te podatke iz stavka 11. ovog članka.

Čuvanje, pohrana i zaštita podataka

Članak 21.

(1) Agencija je dužna čuvati osnovu za plaćanje tri godine od dana kada je tražbina za koju je zatražena ovrha temeljem osnove za plaćanje naplaćena u cijelosti, odnosno od dana kada je Agencija prestala provoditi ovrhu radi obustave, na zahtjev ovrhovoditelja ili temeljem posebnog propisa kojim se uređuje prestanak provedbe ovrhe u odnosu na pojedinu osnovu za plaćanje.

(2) Ovrhovoditelj ili ovršenik kada je ovlašten temeljem zakona može u roku iz stavka 1. ovog članka od Agencije zatražiti vraćanje osnove za plaćanje. Ako ovrhovoditelj ili ovršenik ne zatraži vraćanje osnove za plaćanje, Agencija ju može uništiti.

(3) Agencija je dužna čuvati podatke iz Očevidnika u elektroničkom obliku trajno.

(4) Ministar financija detaljnije propisuje način čuvanja i pohrane podataka pravilnikom kojim se uređuje način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

GLAVA VI.

NAKNADE

Članak 22.

(1) Ovrhovoditelj je dužan predujmiti Agenciji iznos propisane naknade za provedbu osnove za plaćanje, a Agencija će taj iznos upisati u Očevidnik zajedno s tražbinom iz osnove za plaćanje te provesti ovrhu u korist ovrhovoditelja.

(2) Agencija neće upisati osnovu za plaćanje u Očevidnik niti poduzimati radnje po osnovi za plaćanje ako ovrhovoditelj nije platio iznos predujma.

(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovog članka, ovrhovoditelj nije dužan Agenciji predujmiti naknadu u slučaju kada se ovrha/osiguranje provodi:

- radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja,

- radi naplate tražbine po osnovi privremenog uzdržavanja,

- radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće ili naknade plaće,

- radi naplate tražbina Republike Hrvatske te tražbina s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja

- radi naplate novčane kazne, oduzete imovinske koristi i troškova u prekršajnom i kaznenom postupku,

- radi izvršenja mjera osiguranja iz kaznenog, prekršajnog ili poreznog postupka,

- radi naplate tražbine u korist Agencije.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovog članka, naknadu za provedbu ovrhe Agenciji dužan je platiti ovršenik. U tom slučaju, Agencija će iznos naknade upisati u Očevidnik prije tražbine iz osnove za plaćanje za koju se naplaćuje i za taj iznos provesti ovrhu sukladno odredbama ovog Zakona.

(5) Ovrhovoditelj je dužan Agenciji platiti naknadu za povlačenje osnove za plaćanje s naplate, vraćanje osnove za plaćanje, promjenu ovrhovoditelja i druge radnje koje Agencija poduzima na zahtjev ovrhovoditelja.

(6) Ovršenik je dužan Agenciji platiti naknadu za vraćanje naplaćene zadužnice te naknadu za druge radnje koje Agencija poduzima na zahtjev ovršenika.

(7) Naknadu za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika na novčanim sredstvima plaća podnositelj zahtjeva, a Agencija nije dužna dati podatke, preslike niti potvrde prije plaćanja naknade.

(8) Na iznos naknada koje Agencija naplaćuje za poduzimanje radnji pri provedbi ovrhe ne plaća se porez na dodanu vrijednost.

(9) Ministar financija propisuje vrste i visine naknada za obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom te način naplate naknade.

GLAVA VII.

JEDINSTVENI REGISTAR RAČUNA

Vođenje i dostava podataka

Članak 23.

(1) Agencija vodi Jedinstveni registar računa.

(2) Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o svim računima i oročenim novčanim sredstvima te podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama svih fizičkih i pravnih osoba.

(3) Obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa jesu banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije.

(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovog članka dužni su dnevno dostavljati u Jedinstveni registar računa podatke o otvorenim računima i oročenim novčanim sredstvima, podatke o stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama kao i podatke o naknadno nastalim promjenama po tim računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama.

(5) Podaci koje obveznici iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju u Jedinstveni registar računa ne sadrže podatke o stanju na računu niti podatke o stanju oročenih novčanih sredstava odnosno stambene štednje.

(6) Na dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se obveza čuvanja bankovne tajne sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne institucije, odnosno obveza čuvanja povjerljivih podataka sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne unije.

(7) Agencija u Jedinstveni registar računa upisuje podatke o oznaci blokade računa i zabrani raspolaganja oročenim novčanim sredstvima te podatke dobivene od nadležnog tijela koje je temeljem propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.

(8) Obveznik iz stavka 3. ovoga članka dužan je uskladiti podatke koje je dostavio u Jedinstveni registar računa s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija sukladno stavku 7. ovoga članka.

(9) Podatke koje je Agencija u Jedinstveni registar računa upisala za račune, oročena novčana sredstva , stambene štednje i depozite obveznici dostave iz stavka 3. ovoga članka mogu koristiti isključivo za potrebe postupanja sukladno ovome Zakonu.

(10) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj Jedinstvenog registra računa, obuhvat podataka, način i rokove dostave i usklađivanja podataka, davanje, korištenje i uporabu podataka, uvid u podatke iz Jedinstvenog registra računa te postupanje obveznika dostave podataka s podacima koje u Jedinstveni registar računa upisuje Agencija.

Javni podaci, uvid i davanje podataka

Članak 24.

(1) Javni podaci u Jedinstvenom registru računa jesu podaci o poslovnom subjektu, a to su:

– osobni identifikacijski broj,

– tvrtka ili naziv, odnosno ime i prezime,

– sjedište i adresa,

– broj računa i oročenih novčanih sredstava odnosno depozita u kreditnoj uniji i naziv banke odnosno koja vodi račun odnosno oročena novčana sredstva odnosno kreditne unije u kojoj se vodi depozit,

– oznaka blokade računa odnosno zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima,

– datum otvaranja i zatvaranja računa i oročenih novčanih sredstava u banci odnosno depozita u kreditnoj uniji,

– datum isteka ugovora o oročenju,

– drugi podaci o računu i oročenim novčanim sredstvima odnosno depozitu u kreditnoj uniji poslovnog subjekta koji su propisani pravilnikom iz članka 23. stavka 10. ovog Zakona.

(2) U odnosu na poslovnog subjekta koji je fizička osoba javni podaci u smislu stavka 1. ovog članka su samo podaci o računima koji su otvoreni radi obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti ili slobodnog zanimanja.

(3) Agencija će podnositelju na temelju njegova pisanog zahtjeva osigurati uvid u javne podatke u Jedinstvenom registru računa ili će mu ih dati u pisanom obliku.

(4) Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na građane, a koje upisuju obveznici dostave podataka iz članka 23. stavak 3. Zakona nisu javni i na njih se na odgovarajući način primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, osim podatka o tome ima li građanin prema podacima iz Jedinstvenog registra računa otvoren račun te podataka o računima specifične namjene.

(5) Podatke koji nisu javni Agencija daje na temelju pisanog zahtjeva sudu i drugom nadležnom tijelu te banci, Hrvatskoj narodnoj banci, stambenoj štedionici i kreditnoj uniji za njihove klijente i građaninu  podatke koji se na njega odnose.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje naknadu za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa.

Odgovornost za točnost podataka

Članak 25.

(1) Banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije odgovorne su za točnost podataka i redovitost njihove dostave u Jedinstveni registar računa.

(2) Agencija je odgovorna za istovjetnost podataka u Jedinstvenom registru računa s podacima koje su dostavile banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije.

(3) Agencija nije odgovorna za nepravilnosti nastale u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ako je do tih nepravilnosti došlo uslijed netočnih ili nepotpunih podataka koje su obveznici dostave podataka dostavili u Jedinstveni registar računa odnosno uslijed netočnih ili nepotpunih podataka dostavljenih od strane nadležnog tijela koje je temeljem propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.

GLAVA VIII.

NADZOR I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 26.

(1) Ministarstvo financija nadzire primjenu ovoga Zakona u Agenciji, Hrvatskoj narodnoj banci i poslovnim subjektima.

(2) Hrvatska narodna banka nadzire primjenu ovoga Zakona u bankama, stambenim štedionicama i kreditnim unijama.

(3) Agencija, banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije dužne su na zahtjev nadzornih tijela iz stavka 1. i 2. ovoga članka dostaviti izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora prema ovom Zakonu.

(4) U postupku nadzora nadzorna tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka zaključkom će, ovisno o vrsti nepravilnosti, odrediti otklanjanje utvrđene nepravilnosti i ostaviti primjereni rok za njezino otklanjanje, koji ne može biti kraći od tri dana.

(5) Ako nepravilnost iz stavka 4. ovoga članka bude otklonjena u tijeku nadzora ili u ostavljenom roku za otklanjanje nepravilnosti, nadzorno tijelo iz stavka 4. ovoga članka neće pokrenuti prekršajni postupak.

(6) Ako je nepravilnost iz stavka 4. ovoga članka neotklonjiva, a radi iste nije nastala šteta ovršeniku, ovrhovoditelju ili trećoj osobi, ili je nastala šteta popravljena, nadzorno tijelo iz stavka 4. ovoga članka neće pokrenuti prekršajni postupak.

GLAVA IX.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaji Agencije

Članak 27.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj Agencija:

1) ako osnovu za plaćanje ne upiše u Očevidnik prema redoslijedu primitka u Agenciju (članak 6. stavak 4.),

2) ako osnovu za plaćanje ne izvrši propisanim redoslijedom (članak 7.),

3) ako ne naloži banci da izvrši nalog u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje (članak 9. stavak 1.),

4) ako nakon izvršenja svih osnova za plaćanje evidentiranih u Očevidniku za ovršenika ne da banci nalog za deblokadu svih ovršenikovih računa na kojima se provodi ovrha i u Jedinstvenom registru računa ne briše oznaku blokade računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima (članak 9. stavak 9.),5) ako ne osigura tehničke uvjete za razmjenu naloga i podataka (članak 9. stavak 11.),

6) ako ne prestane s izvršavanjem osnova za plaćanje koje su upisane u Očevidnik na temelju rješenja o otvaranju stečajnog postupka ( članak 18. stavak 2.),

7) ako ne dade podatke, preslike i potvrde iz Očevidnika na temelju zahtjeva nadležnog tijela,  ovrhovoditelja, ovršenika, banke za njezine klijente te druge ovlaštene osobe dostavljenog u pisanom ili elektroničkom obliku (članak 20. stavak 1.),

8) ako osnovu za plaćanje ne čuva u roku u kojem ju je dužna čuvati (članak 21. stavak 1.),9) ako ne čuva trajno podatke iz Očevidnika u elektroničkom obliku (članak 21. stavak 3.),.

10) ako ne primjenjuje odgovarajuće mjere informacijske sigurnosti za zaštitu informacijskog sustava i podataka od neovlaštenog korištenja, izmjena i gubitka (članak 20. stavak 12.),

11) ako podaci u Jedinstvenom registru računa nisu istovjetni s podacima koje su dostavile banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije i(članak 25. stavak 2.),

12) ako na zahtjev nadzornih tijela ne dostavi izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnim za provođenje nadzora (članak 26. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba u Agenciji.

Prekršaji banke

Članak 28.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj banka i Hrvatska narodna banka:

1) ako u roku ne izvrši nalog u visini raspoloživih sredstva na računima do iznosa određenog u nalogu Agencije i ako o tome ne obavijesti Agenciju (članak 9. stavak 1),

2) ako odobreno prekoračenje na računu ovršenika na temelju kredita banke dostavi kao priljev novčanih sredstava na račun, osim ako je ovršenik nakon početka provedbe ovrhe dao izričitu suglasnost banci da se ovrha može provesti iz tih sredstava (članak 9. stavak 2.)

2) Pod raspoloživim novčanim sredstvima po računima iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se odobreno prekoračenje na računu ovršenika na temelju kredita banke, osim ako je ovršenik nakon početka provedbe ovrhe dao izričitu suglasnost banci da se ovrha može provesti iz tih sredstava.

3) ako u slučaju kada nalog Agencije nije izvršen u cijelosti ne zabrani raspolaganje novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima do visine određene u nalogu Agencije (članak 9. stavak 3),

4) ako ne blokira sve ovršenikove račune i ne zabrani raspolaganje oročenim novčanim sredstvima na temelju naloga Agencije u slučaju kada osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti (članak 9. stavak 5.),5) ako nakon blokade ovršenikovih računa i zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ne dostavi obavijest o svakom priljevu novčanih sredstava na račun ovršenika, sve do naloga Agencije za deblokadu računa ovršenika i slobodno raspolaganje novčanim sredstvima (članak 9. stavak 7.),

6) ako priljev novčanih sredstava na blokirani račun ovršenika koristi za izvršenje bilo kojeg drugog naloga osim za izvršenje neizvršenih osnova za plaćanje, sve do izvršenja svih neizvršenih osnova za plaćanje pojedinog ovršenika (članak 9. stavak 7.),

7) ako ne osigura tehničke uvjete za razmjenu naloga i podataka (članak 9. stavak 11.),

8) ako promijeni ili produži ugovor o oročenju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima (članak 10. stavak 3.),

9) ako za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ne doznači kao priljev na račun ovršenika oročena novčana sredstva po isteku ugovora o oročenju odnosno dospjelu kamatu koje se prema ugovoru o oročenju isplaćuju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima (članak 10. stavak 1. i 2.),

10) ako novčana sredstva po ugovoru o oročenju koji je otkazan ili raskinut za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima isplati ovršeniku umjesto da ih doznači kao priljev na račun ovršenika (članak 10. stavak 3.),

11) ako po nalogu ne tereti ovršenikov račun u skladu sa standardima korištenja bankovnih tehnologija i o tome ne obavijesti Agenciju bez odgađanja (članak 11.stavak 1.),

12) ako isti dan ne tereti račun ovršenika i ne odobri račun ovrhovoditelja, u slučaju da ovršenik ima račun u istoj banci u kojoj ovrhovoditelj ima otvoren račun (članak 11. stavak 2.),

13) ako ne odobri isti radni dan ili najkasnije sljedeći radni dan račun banke u kojoj ovrhovoditelj ima otvoren račun, u slučaju da su račun ovršenika i račun ovrhovoditelja u različitim bankama (članak 11. stavak 3.),

14) ako po nalogu ne zaplijeni novčana sredstva na računu ovršenika i/ili oročena novčana sredstva i o tome ne obavijesti Agenciju bez odgađanja (članak 11. stavak 4.),

15) ako po nalogu ne zabrani, odnosno uskrati isplatu s računa i/ili oročenih novčanih sredstva ovršeniku ili trećoj osobi na temelju naloga ovršenika kada je određena mjera osiguranja (članak 11. stavak 4.),

16) ako zatvori račun pravne osobe koji u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade, a ta osoba nema otvoren niti jedan drugi račun u banci (članak 19. stavak 1.),

17) ako podatke iz Očevidnika odnosno druge podatke do kojih je došla na temelju odredaba ovog Zakona ne koristi isključivo za potrebe provedbe ovog Zakona, već iste koristi u druge svrhe, prosljeđuje odnosno ugrađuje u svoje proizvode i usluge (članak 20. stavak 9.), 18) ako dnevno ne dostavi podatke o otvorenim računima i promjenama po računima i oročenim novčanim sredstvima u Jedinstveni registar računa (članak 23. stavak 4.),

19) ako podatke dostavljene u Jedinstveni registar računa ne uskladi s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija (članak 23. stavak 8.),.

20) ako ne uskladi podatke koje je dostavila u Jedinstveni registar računa s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija (članak 23. stavak 8.),

21) ako na zahtjev nadzornih tijela ne dostavi izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora (članak 26. stavak 3.),

22) ako ne dostavi Agenciji isti ili najkasnije sljedeći radni dan osnovu za plaćanje kojom je sud naložio banci provedbu ovrhe ili osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika (članak 5. stavak 11.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba u banci.

Prekršaji stambene štedionice ili kreditne unija

Članak 29.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj stambena štedionica ili kreditna unija:

1) ako dnevno ne dostavi podatke o otvorenim stambenim štednim ulozima i depozitima  i podatke o naknadno nastalim promjenama po štednim ulozima i depozitima u Jedinstveni registar računa (članak 23. stavak 4.),2) ako podatke dostavljene u Jedinstveni registar računa ne uskladi s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija (članak 23. stavak 8.),

3) ako na zahtjev nadzornih tijela ne dostavi izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora (članak 26. stavak 3).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba u stambenoj štedionici ili kreditnoj uniji.

Prekršaji ovršenika – poslovnog subjekta

Članak 30.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovršenik – pravna osoba:

1) ako sklopi ugovor radi obračunskog plaćanja dok u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu (članak 15. stavak 2.),

2) ako za vrijeme dok u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, svoje obveze plati gotovim novcem ili ako gotov novac koji je primio obavljajući registriranu djelatnost ne položi na svoj račun u banci (članak 16.),

3) ako za vrijeme dok u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima plati preko institucije za platni promet ili preko ostalih pružatelja platnih usluga u Republici Hrvatskoj, plati ili primi plaćanje preko računa otvorenog kod pružatelja platnih usluga u inozemstvu, odnosno preusmjerava novčane i financijske tijekove na drugu osobu ili prima uplate i isplaćuje novčana sredstva na račune drugih osoba (članak 17. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba u poslovnom subjektu pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se ovršenik – fizička osoba koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

GLAVA X.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za donošenje propisa

Članak 31.

Ministar financija donijet će propise koje je ovlašten donijeti na temelju ovoga Zakona u roku od šezdeset dana od dana njegova stupanja na snagu.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjivat će se:

- Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ br. 6/13),

- Pravilnik o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ br. 96/10, 130/10, 99/11 i 6/13),

- Pravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ br. 105/10, 124/11, 52/12 i 6/13),

- Pravilnik o Jedinstvenom registru računa („Narodne novine“ br. 156/13, 71/16),

- Pravilnik o načinu provedbe ovrhe na novčanim sredstvima banke („Narodne novine“ br. 6/13).

Prestanak važenja propisa

Članak 32.

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ br. 91/10. i 112/12.).

Članak 33.

Do stupanja na snagu odredbe članka 22. ovog Zakona naknada za izvršenje osnove za plaćanje koju naplaćuju Agencija i banke smatra se troškom i sadržana je u nalogu te ju snosi ovršenik. Naknadu za davanje podataka, preslika i potvrda iz članka 20. ovoga Zakona plaća podnositelj zahtjeva, odnosno tijelo kojem se ti podaci, preslike i potvrde daju na temelju posebnog propisa. Na vrste i visine naknada primjenjuje se do stupanja na snagu članka 22. ovog Zakona Pravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ br. 105/10, 124/11, 52/12 i 6/13).

Stupanje na snagu

Članak 34.

(1) Agencija je dužna u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona prestati izvršavati osnove za plaćanje koje na dan stupanja na snagu ovog Zakona ispunjavaju uvjet iz članka 12. stavka 1. ovog Zakona. Ako od dana stupanja na snagu ovog Zakona do prestanka izvršenja osnove za plaćanje tražbina iz osnove za plaćanje bude barem djelomično naplaćena, Agencija neće prestati izvršavati tu osnovu za plaćanje.

(3) Osnove za plaćanje za koje je ispunjen uvjet iz članka 21. stavka 1. ovog Zakona do dana stupanja ovog Zakona na snagu, Agencija će čuvati tri godine od dana stupanja Zakona na snagu.

Članak 35.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 36.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“ osim odredbe članka 22. ovog Zakona koja stupa na snagu 1. studenog 2018. godine.

III. OBJAŠNJENJE POJEDINIH ODREDBI ZAKONA

Uz članak 1.

Predmet ovog Zakona je provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegovog računa, davanje, čuvanje i pohrana podataka, naknade, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Uz članak 2.

Ovim člankom utvrđeno je da ovrhu na novčanim sredstvima provode Agencija, Hrvatska narodna banka i banke.

Uz članak 3.

U ovom članku objašnjeni su pojmovi koji će se primjenjivati u ovome Zakonu radi posljednjih izmjena Ovršnog zakona kojima je izmijenjen i proširen popis ovršnih isprava koje se mogu dostaviti na izravnu naplatu prema odredbi članka 209. tog zakona, osobito je nužno uskladiti odredbu Zakona koja uređuje što se ima smatrati osnovom za plaćanje.

Uz članak 4.

Članak 4. sadrži opće odredbe o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika. Ovrha se provodi na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti, osim ako je osnovom za plaćanje ovrha odnosno osiguranje određeno isključivo na pojedinim računima u kojem slučaju će se se ovrha odnosno osiguranje provesti na način i u opsegu kako je osnovom za plaćanje naloženo.

Odredbom stavaka 2. i 3.  definiraju se iznimke od pravila provedbe ovrhe na svim računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika,prema osobnom identifikacijskom broju i to u slučaju kada se ovrha treba provesti na novčanim sredstvima po računu specifične namjene kao i za slučaj  da se radi o novčanim sredstvima, odnosno računima izuzetima od ovrhe temeljem propisa, na kojima se ovrha ne provodi.

Odredbom stavka 4. propisana je podredna primjena zakona kojima se uređuje ovršni postupak.

Odredbom stavka 5. propisuje se da će Agencija postupiti po osnovi za plaćanje samo u slučaju kada su podaci o nazivu odnosno imenu i prezimenu ovršenika i ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje istovjetni onima koje je za osobni identifikacijski broj iz osnove upisalo  nadležno tijelo koje je temeljem propisa dodjeljuje osobne identifikacijske brojeve i vodi evidenciju o osobnim identifikacijskim brojevima.

Odredbom stavka 6. propisuje se da će Agencija, ako je ispunjen uvjet iz stavka 5., postupiti i onda kada u osnovi za plaćanje nije naznačen osobni identifikacijski broj ovršenika odnosno ovrhovoditelja, te će ovrhu provesti prema podatku o osobnom identifikacijskom broju ovršenika odnosno ovrhovoditelja iz zahtjeva za izravnu naplatu odnosno iz zahtjeva za naplatu koji su dostavljeni uz osnovu za plaćanje, ako dostavljeni podatak nije u suprotnosti s jedinstvenim identifikacijskim podacima iz osnove za plaćanje ili ako u osnovi za plaćanje nije naveden niti jedan jedinstveni identifikacijski podatak o ovršeniku odnosno ovrhovoditelju.

Odredbom stavka 7. propisano je da u slučaju iz stavka 5. ovog članka ovrhovoditelj odgovara za štetu nastalu zbog pogrešno dostavljenog podatka o osobnom identifikacijskom broju.  

Uz članak 5.

Mijenja se naslov članka i termin „dostaviti“, u smislu fizičke dostave, mijenja se u cijelom članku u prikladniji i precizniji termin „podnositi“ u smislu zahtijevanja postupanja od Agencije temeljem osnove za plaćanje.

U odredbama stavaka 6. i 7. propisuje se i obveza podnošenja posebnog obrasca zahtjeva za provedbu ovrhe temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, budući da ove osnove za plaćanje nisu obuhvaćene zahtjevom za izravnu naplatu, kao i obveza podnošenja propisanog obrasca za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjeva za provedbu ovrhe. Korištenje obrazaca pojednostavljuje postupanje strankama i osigurava da se pri podnošenju zahtjeva ne propuste dostaviti podaci koji su nužni za provedbu ovrhe odnosno za postupanje po zahtjevu za opozivom te se time smanjuje broj osnova za plaćanje koje Agencija vraća podnositelju radi nedostajućih podataka. Iznimka od obveze podnošenja propisanog obrasca propisana je za slučajeve kad se ovrha provodi za poreze, doprinose i druga javna davanja budući da se u navedenim slučajevima radi u pravilu o rješenjima o ovrsi koja na izvršenje dostavlja Porezna uprava u obliku elektroničke isprave pri čemu se vrši automatska provjera dostavljenih podataka i nije moguće zaprimanje isprave s nedostajućim ili neispravnim podacima.

Odredbom stavka 8. propisana je obveza dostave valjane punomoći u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku ako osnovu za plaćanje podnosi punomoćnik, a kako bi se razriješile dvojbe oko toga važi li dana punomoć u ranijem postupku i za podnošenje osnove za plaćanje na naplatu u Agenciju. Kako Agencija nema uvid u spise postupka koji je prethodio ishođenju osnove za plaćanje, a time niti uvida u opseg i trajanje dane punomoći u tom predmetu, nužno je da punomoćnik dokaže da za podnošenje osnove za plaćanje na naplatu ima ovlaštenje stranke.

Odredbom stavka 9. propisano je da ovrhovoditelj kada dostavlja osnovu za plaćanje na temelju koje se treba izvršiti prijenos novčanih sredstava s računa ovršenika u korist ovrhovoditelja, može tražiti prijenos novčanih sredstava isključivo u korist svog računa.  Iznimka je propisana sukladno odredbama Ovršnog zakona za iznos troškova postupka za koje se može tražiti i isplata na račun odvjetnika koji je punomoćnik ovrhovoditelja te za slučaj kada fizičku osobu zastupa zakonski zastupnik (roditelj, skrbnik) kada se isplata može tražiti u korist računa zakonskog zastupnika. Odredbom stavka 10. propisano je da ovrhovoditelji koji imaju prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj mogu tražiti isplatu samo na račun u domaćoj banci osim ako je osnovom za plaćanje drugačije naloženo. Ovim odredbama ujednačava se primjena pravila na sve sudionike provedbe ovrhe na novčanim sredstvima tako da se sprječava one ovrhovoditelje koji su ujedno i ovršenici, da koriste prednosti sustava kao ovrhovoditelji, a izbjegavaju svoje obveze kao ovršenici te se smanjuje mogućnost namjernog izbjegavanja ispunjenja obveza i porezne evazije.

Odredbom stavka 11. propisano je na koji način će postupiti banke, ako im je sud dostavio osnovu za plaćanje koju treba izvršiti s računa ovršenika, a kako bi se osigurao jedinstveni redoslijed i jedinstvena pravila u postupanju pri provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, odnosno kako bi se izbjeglo paralelno provođenje ovrhe i u banci mimo sustava provedbe ovrhe temeljem ovog zakona.

Uz članak 6.

Odredbom ovog članka propisano je što je Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, koje podatke sadrži i na koji način ga Agencija vodi. Odredbom stavka 4. propisan je način upisa osnova za plaćanje u Očevidnik. Osnove za plaćanje uvijek će se u Očevidnik upisati onim redom kojim su pristigle u Finu, a kao datum primitka upisati će se datum, sat i minuta kada je Agencija podatke o osnovi za plaćanje upisala u Očevidnik, odnosno kada je osnovu za plaćanje unijela u elektroničkom obliku jer je Očevidnik elektronička baza. Kako Agencija ne može pristupiti izvršenju prije nego što minimalne podatke iz osnove upiše u Očevidnik, jer se ovrha provodi elektroničkim putem na temelju unesenih podataka, potrebno je prvo osnovu skenirati i identificirati odnosno označiti.

Uz članak 7.

Ovim člankom uređeno je da Agencija izvršava osnove za plaćanje prema redoslijedu upisa u Očevidnik iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, dakle prema datumu, satu i minuti primitka, osim ako drugim zakonom nije drugačije propisano. Primjerice, odredba članka 527. Obiteljskog zakona propisuje da će se ovrha radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja provesti na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima te na novčanim sredstvima po računu prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina neovisno o vremenu njihova nastanka.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisano je da će se osnova za plaćanje izvršavati na računima i oročenim novčanim sredstvima počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun odnosno oročena novčana sredstva, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u toj banci, te dalje redom po svim bankama prema vremenu otvaranja najranijeg računa odnosno oročenih novčanih sredstava na način da se ovrha uvijek provodi na svim računima odnosno oročenim novčanim sredstvima u toj banci.

Uz članak 9.

Člankom 9. propisan je postupak izvršenja osnove za plaćanje. Agencija daje nalog banci da izvrši nalog u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje. Banka izvršava nalog u visini raspoloživih sredstava do iznosa određenog u nalogu Agencije, te o tome obavještava Agenciju.

Odredbom stavka 2. propisuje se i da će se ovrha iznimno provesti na sredstvima po odobrenom prekoračenju po računu kod banke (tzv. dozvoljeni minus) ako ovršenik nakon početka provedbe ovrhe da izričitu suglasnost banci da se ovrha može provesti iz tih sredstava. Naime, ovršeniku će u pravilu biti povoljnije iz odobrenog prekoračenja isplatiti tražbinu radi koje se provodi ovrha, jer će time namiriti tražbinu po kojoj najčešće teče zakonska zatezna kamata koja je u pravilu veća od one ugovorene za korištenje odobrenog prekoračenja, a dug prema odobrenom prekoračenju ovršenik vraća prema uvjetima i u rokovima koje je dogovorio s bankom. Međutim, kako se kod odobrenog prekoračenja po računu u pravilu radi o ugovornom odnosu između banke i klijenta (ovršenika) do takvog namirenja može doći samo u slučaju kada je i ovršenik dao svoj izričiti pristanak na to, odnosno kada je sam ocijenio da je takvo postupanje za njega povoljnije.

Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti, Agencija daje bankama nalog da blokiraju sve ovršenikove račune, odnosno da zabrane raspolaganje oročenim novčanim sredstvima, te u Jedinstveni registar računa stavlja oznaku blokade ovršenikovih računa, odnosno oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima. Propisana je obveza banke da Agenciji dostavi podatak o svakom priljevu na račun ovršenika, bez obzira na iznos, a kako bi se mogle izvršiti neizvršene osnove za plaćanje. Priljevi novčanih sredstava koriste se isključivo za izvršenje naloga zbog kojeg je ovršenikov račun blokiran sve do izvršenja osnove za plaćanje.

Odredbom stavka 8. propisuje na koji način će Agencija postupiti kada zaprimi osnovu za plaćanje za ovršenika čiji su računi već blokirani i koji već ima neizvršenih osnova za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje. Naime, kako je Agenciji u tom trenutku poznato da ovršenik nema novčanih sredstava na računu, nalog za izvršenje banci će poslati kada zaprimi podatak o priljevu novčanih sredstava na račun, odnosno kada bude na računima ovršenika sredstava iz kojih se osnova barem djelomično može izvršiti.

Zadnjim stavkom propisano je da će ministar financija pravilnikom detaljnije propisati način i postupak izvršenja osnove za plaćanje, način i rokove razmjene naloga i podataka između Agencije i banke te tehničke uvjete koje su Agencija i banke dužne osigurati za međusobnu razmjenu podataka.

Uz članak 10.

Postupak izvršenja osnove za plaćanje na oročenim novčanim sredstvima sadrži određene specifičnosti u odnosu na postupak izvršenja osnove za plaćanje na računima.

Oročena novčana sredstva ovršenika koriste se za izvršenje osnove za plaćanje po isteku ugovora o oročenju te se smatraju priljevom novčanih sredstava. Dok traje zabrana raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, dospjele kamate po ugovoru o oročenju banka doznačuje kao priljev na ovršenikov račun te se koriste za izvršenje osnove za plaćanje..

Također, banka i ovršenik ne smiju mijenjati ili produžiti ugovor o oročenju za vrijeme trajanja zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ali mogu za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima otkazati ili raskinuti ugovor o oročenju pri čemu se ta novčana sredstva smatraju priljevom novčanih sredstava i koriste se za izvršenje osnove za plaćanje.

Uz članak 11.

Ovim člankom propisan je trenutak izvršenja naloga radi jasne podjele odgovornosti između Agencije i banke.

Odredbom stavka 5. propisana je pljenidba novčanih sredstava i za iznos budućih kamata, kada je osnovom za plaćanje određena zapljena novčanih sredstava, a iznos za koji je naložena pljenidba novčanih sredstava je zaplijenjen u cijelosti na dan zapljene. Agencija će dati nalog banci da zapljeni i iznos kamata koje dospijevaju nakon pljenidbe i to na način da će protekom roka od šezdeset dana od dana kad joj je dostavljena osnova za plaćanje kojom je naložena zapljena novčanih sredstava, izvršiti daljnju zapljenu dospjelog iznosa kamata, te nakon toga protekom roka od šezdeset dana od dana izdavanja posljednjeg naloga do izvršenja osnove za plaćanje u cijelosti. Odredom ovog stavka usklađuje se postupanje s odredbom članka 179. Ovršnog zakona.Odredbom stavka 6. propisuje se način na koji Agencija postupa po zaprimljenim osnovama za plaćanje, kada za prethodno evidentiranu osnovu još uvijek nije gotov ciklus poruka u kojem je Agencija poslala nalog banci i bankaodgovorila Agenciji o stanju izvršenosti tog naloga, a kako bi se osiguralo da se osnove za plaćanje namire onim redom kojim su upisane u Očevidnik, odnosno kako bi se osiguralo da se ranije zaprimljena osnova izvrši prije kasnije zaprimljene osnove za plaćanje.

Uz članak 12.

U dosadašnjim odredbama ovog Zakona, ali niti Ovršnog zakona, za izvansudsku ovrhu koja se provodi temeljem odredbi ovog Zakona nije propisano vrijeme za koje se ovrha može provoditi, te bi ona bez uvođenja zakonskih ograničenja mogla trajati neodređeno dugo vremena. Kako je za pravnu sigurnost bitno odrediti vrijeme u kojem se neke radnje mogu poduzimati, nužno je ograničiti vrijeme za koje će Agencija provoditi ovrhu protiv ovršenika u slučaju kada ovrha postane nemoguća. Nemogućnost provedbe ovrhe na novčanim sredstvima razlog je i za obustavu provedbe ovrhe na novčanim sredstvima u slučaju sudske ovrhe, sukladno odredbi članka 5. Ovršnog zakona, gdje su za obustavu postupka propisani znatno kraći rokovi. Po odredbi članka 5. stavka 5. Ovršnog zakona, nemogućnost provedbe ovrhe definirana je na slijedeći način: „Smatrat će se da se ovrha ne može provesti ako na računima ovršenika nema novčanih sredstava potrebnih za naplatu tražbine ovrhovoditelja određene pravomoćnim rješenjem o ovrsi na novčanoj tražbini po računu.“.

Novom odredbom članka 12. propisano je stoga da ako se tražbina iz osnove za plaćanje ovršenika fizičke osobe ne namiri u roku od 3 godine od dana primitka osnove, a po osnovi nije bilo nikakvih naplata najmanje posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Agencija prestaje s provedbom ovrhe i to za ovršenika iz osnove za plaćanje za kojeg su zadovoljeni propisani uvjeti. Ako se radi o osnovi za plaćanje s više ovršenika (solidarni ovršenici, zadužnice/bjanko zadužnice u kojima je suglasnost uz glavnog dužnika dao i jedan ili više jamaca plataca) zadovoljenje uvjeta za prestanak izvršenja osnove za plaćanje uzima se za svakog od ovršenika iz osnove za plaćanje posebno odnosno odredba se primjenjuje na onog za kojeg je utvrđena nemogućnost ovrhe po toj osnovi za plaćanje prema propisanim kriterijima. Iznimno, Agencija neće prestati s provedbom ovrhe u slučaju naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja djeteta i druge tražbine kada se ovrha provodi i radi namirenja budućih obroka po dospijeću iz razloga jer se radi o tražbinama koje kontinuirano dospijevaju u budućnosti (u pravilu mjesečno). Također, Agencija neće prestati s provedbom mjera osiguranja s obzirom na svrhu tih postupaka. Ako je po osnovi za plaćanje za koju Agencija prestaje s izvršavanjem već zaplijenjen neki iznos, taj iznos, budući da je na njemu stečeno založno pravo ostati će zaplijenjen dok se ne steknu uvjeti za prijenos.

Ova odredba ne obuhvaća pravne osobe iz razloga što je odredbama Stečajnog zakona za iste propisano automatsko pokretanje stečaja od strane Financijske agencije za pravne osobe koje imaju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 120 dana te je za njih u pravilu do ovog razdoblja već otvoren stečaj ili će biti otvoren (u kojem slučaju osnove za plaćanje moraju ostati evidentirane kako ne bi otpao stečajni razlog iz prijedloga).

Uz članak 13.

Ovom odredbom uređuje se način provođenja ovrhe na teret ovršenika Republike Hrvatske, na način da se ovrha provodi isključivo na računu Državnog proračuna, bez obzira tko je proračunski korisnik na temelju čije aktivnosti je tražbina nastala. Ovom odredbom ne mijenja se dosadašnje postupanje već se otklanjaju dvojbe s obzirom na situaciju da određena tijela državne vlasti imaju i dodijeljen osobni identifikacijski broj od strane Porezne uprave i otvorene račune u bankama iako nemaju pravne osobnosti, odnosno dio su Republike Hrvatske kao pravne osobe.

Također, odredbama stavaka 4. i 5. propisano je postupanje Agencije kada je ovrha određena protiv proračunskog korisnika državnog proračuna odnosno protiv korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na način da će Agencija provesti ovrhu na računu državnog proračuna odnosno lokalnog proračuna i kada je ovrha određena protiv proračunskog korisnika državnog/loklanog proračuna kada se temeljem propisa kojim se uređuje proračun, račun državnog/lokalnog proračuna smatra i računom proračunskog korisnika. Na ovaj način izvršeno je usklađenja postupanja Agencije s odredbom članka 60. Zakona o proračunu koji propisuje da državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju jedan račun za sva plaćanja.

Uz članak 14.

Ovim člankom propisano je da će Agencija radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima banke nalog dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.

Uz članak 15.

Ovim člankom propisano je da ovršenik - poslovni subjekt ne smije obavljati obračunsko plaćanje ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa. Dosadašnja odredba članka 14. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima  nije bila u potpunosti jasna, posebice vezano uz postojanje prekršajne odgovornosti koja slijedi nepoštivanje ove odredbe. Kako se ovom odredbom zakona propisuje zabrana određenog ponašanja koja podliježe sankciji iz prekršajne odredbe članka 30. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, odredbu je bilo potrebno revidirati kako bi se jasno i nedvojbeno definiralo što je to obračunsko plaćanje i u kojem slučaju nije dozvoljeno.

Uz članak 16.

Ovim člankom propisano je da ovršenik - poslovni subjekt ne smije plaćati gotovim novcem ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, a gotov novac dužan je položiti na račun u banci.

Uz članak 17.

Ovim člankom propisano je da ovršenik – poslovni subjekt ne smije plaćati preko institucije za platni promet niti preko ostalih pružatelja platnih usluga u Republici Hrvatskoj kao niti plaćati ili primati plaćanja preko računa otvorenog kod pružatelja platnih usluga u inozemstvu, ne smije preusmjeravati novčane i financijske tijekove na drugu osobu niti primati uplate i isplaćivati novčana sredstva na račune drugih osoba ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.

Uz članak 18.

Odredbama ovog članka propisano je postupanje u situacijama do kojih dolazi u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kada je nad dužnikom otvoren stečaj. Odredbom stavka 1. definirano je koje odluke je trgovački sud dužan dostaviti u Agenciju, kako bi Agencija mogla pravovremeno postupiti sukladno odredbama ovog i posebnih zakona koji uređuju stečajni postupak. Stavkom 2. propisano je postupanje Agencije s osnovama za plaćanje u slučaju kada je nad dužnikom otvoren stečajni postupak, s obzirom na to da Stečajni zakon ne sadrži odredbe o postupanju Fine u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad ovršenikom, a propisuje da dolazi do prekida svih ovršnih postupaka i da se zaustavlja provedba ovrhe na imovini dužnika. Iznimno će Agencija provesti ovrhu i nakon otvaranja stečajnog postupka ako se radi o ovrsi koju je potrebno provesti iz sredstava stečajne mase dužnika odnosno kada je ta osnova za plaćanje donesena nakon otvaranja stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika.

Stavkom 3. propisano je da Agencija u slučaju iz stavka 2. u Jedinstvenom registru računa stavlja oznaku stečaja na sve računa ovršenika, a na računima za vrijeme trajanja stečajnog postupka ostaje upisana oznaka blokade računa. Također, ako dužnik pojedinac otvori račun u banci nakon otvaranja stečajnog postupka Agencija će banci dati nalog za blokadu tog računa, osim ako je račun dužnik pojedinac otvorio uz suglasnost stečajnog upravitelja odnosno suda.

Odredbom stavka 4. propisano je da će Agencija nakon otvaranja stečajnog postupka dati nalog banci da novčana sredstva zaplijenjena po nalogu Agencije na računu stečajnog dužnika prije otvaranja stečajnog postupka oslobodi na račun stečajnog dužnika, a banka će novčana sredstva temeljem naloga suda ili stečajnog upravitelja prenijeti na novootvoreni račun dužnika u stečaju.

Stavkom 5. određeno je postupanje Agencije s osnovama za plaćanje po zaprimanju rješenja kojim se ukida rješenje o otvaranju stečajnog postupka s potvrdom pravomoćnosti ili rješenja o obustavi stečajnog postupka s potvrdom pravomoćnosti koje je doneseno iz razloga koji ne dovode do brisanja iz odgovarajućeg registra na način da će Agencija osnove za plaćanje ponovno započeti izvršavati onim redoslijedom kojim su bile upisane u Očevidnik prije otvaranja stečajnog postupka i nastaviti s provedbom ovrhe sukladno odredbama ovoga zakona.

Odredbom stavka 6. određeno je postupanje Agencije nakon saznanja o pravomoćnom zaključenju ili obustavi stečajnog postupka za dužnika pojedinca u skladu s odredbom članka 287. Stečajnog zakona te je propisano da će Agencija kada zaprimi zahtjev za provođenjem ovrhe na temelju neke od osnova za plaćanje koje su pohranjene na temelju rješenja o otvaranju stečajnog postupka, osnovu za plaćanje upisati u Očevidnik prema vremenu primitka tog zahtjeva

Odredbom stavka 7. propisano je da će Agencija postupiti na odgovarajući način i ako je podatak o postupku stečaja zaprimila (elektroničkim putem) od nadležnog tijela (Ministarstvo financija – Porezna uprava).

Uz članak 19.

Odredbama članka 19. propisano je postupanje u slučaju zatvaranja računa ovršenika, statusne promjene ovršenika/ovrhovoditelja odnosno prestanka postojanja ovršenika/ovrhovoditelja.

Stavkom 1. propisano je da se račun ovršenika pravne osobe ne smije zatvoriti ako je blokiran, a poslovni subjekt nema otvoren niti jedan drugi račun. Ovom odredbom spriječit će se situacije da pravna osoba koja postoji i nije brisana iz odgovarajućeg registra egzistira i posluje bez da ima i jedan otvoreni račun, te na taj način može manipulirati i izbjegavati provedbu ovrhe na novčanim sredstvima.

Stavkom 2. propisane su iznimke kada je banka dužna zatvoriti račun ovršeniku pravnoj osobi u uvjetima blokade.

Odredbom stavka 3. određeno je postupanje u slučaju kada Agencija utvrdi da, iz bilo kojeg razloga, ovršenik više nema otvoren niti jedan račun odnosno novčana sredstva iz kojih bi se mogla provoditi ovrha na novčanim sredstvima odnosno u situaciji kada u trenutku primitka osnove za plaćanje Agencija utvrdi da prema podacima iz Jedinstvenog registra računa ovršenik nema novčanih sredstava na teret kojih bi se mogla provoditi ovrha. U posljednjem slučaju Agencija nije u mogućnosti provoditi ovrhu te takvu osnovu za plaćanje neće opisati u Očevidnik niti po njoj postupiti.

Odredbama stavaka 4., 5. i 7.  uređuje se postupanje Agencije u slučaju saznanja za činjenicu da je za ovršenika odnosno ovrhovoditelja nastupila statusna promjena spajanja, pripajanja odnosno podjele.

Novim odredbama Zakona (stavci 6., 8. i 9.) uređuje se i pravna praznina koja nastaje u slučaju prestanka postojanja pravnih osoba odnosno smrti fizičkih osoba, budući da kada se radi o izvansudskoj ovrsi i zadužnicama ne postoje rješenja u drugim propisima odnosno postupcima.

Ako je ovršenik pravna osoba prestao postojati bez pravnog sljednika ili ovršenik fizička osoba umro, Agencija prestaje izvršavati osnovu za plaćanje i pohranjuje ju. Agencija će nakon saznanja o prestanku postojanja ovršenika pravne osobe dati nalog bankama da novčana sredstva prethodno zaplijenjena na računu tog ovršenika po nalogu Agencije, prenesu na račun Državnog proračuna, dok će u slučaju saznanja za smrt ovršenika fizičke osobe, novčana sredstva ostati zaplijenjena do zaprimanja drugačijeg naloga za postupanje s tim sredstvima. Ovom odredbom osigurano je da se u slučajevima kada se ovrha više ne može provoditi zbog prestanka postojanja pravne osobe eventualno zaplijenjena novčana sredstva na računu ovršenika koji je prestao postojati prenesu u korist računa državnog proračuna. Drugačije je propisano za ovršenika fizičku osobu za koju Agencija sazna da je isti preminuo iz razloga što fizičke osobe uvijek imaju nasljednike te će Agencija dati banci nalog za prijenos eventualno zaplijenjenih sredstava nakon što se ispune uvjeti za nastavak ovrhe u korist nasljednika.

Iznimno, novčana sredstva zaplijenjena na računu ovršenika će ostati zaplijenjena i za ista će Agencija izdati nalog banci za prijenos i nakon saznanja da je ovršenik pravna osoba prestao postojati odnosno ovršenik fizička osoba umro, u slučaju kada za ista teče rok za prijenos novčanih sredstava od 60 dana od dana zaprimanja osnove za plaćanje u Agenciju sukladno odredbama Ovršnog zakona. Navedeno je propisano budući da je na novčanim sredstvima koja su zaplijenjena prije prestanka postojanja ovršenika ovrhovoditelj stekao založno pravo.

Podatke o prestanku pravne osobe odnosno smrti fizičke osobe, Agencija će dohvatiti iz OIB sustava bez potrebe za intervencijom stranaka.

Uz članak 20.

Odredbom ovog članka uređuje se kome će Agencija dati podatke iz Očevidnika. Agencija će ovrhovoditelju i ovršeniku dati sve podatke koji se na njih odnose. Agencija će podatke dati i nadležnom tijelu za potrebe postupaka koje vode, a pobliže je definirano i što se smatra nadležnim tijelom. Agencija će banci za njenog klijenta dati podatke o ukupnom iznosu neizvršenih osnova za plaćanje, danima blokade i postojanju mjere osiguranja, budući da banka temeljem toga daje klijentu podatke/potvrde o solventnosti.

Odredbom stavka 5. propisano je da će Agencija osobi koja tvrdi da namjerava pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja dati podatke koji su za ovršenika evidentirani u Očevidniku o ukupnom iznosu neizvršenih osnova za plaćanje i danima blokade računa. Na ovaj način, omogućit će se ovrhovoditeljima pribavljanje informacija nužnih za odluku o pokretanju ovršnog odnosno postpka osiguranja protiv ovršenika, a odredbom stavka 6. propisano je da tražitelj podataka mora dostaviti podatak o tražbini radi čijeg namirenja namjerava pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja te presliku isprave koja se na tu tražbinu odnosi.

Agencija je dužna prilikom obrade i davanja podataka primjenjivati propise koji uređuju zaštitu osobnih podataka. Agencija može podatke iz Očevidnika koristiti za izradu analiza i izvješća za statističke i analitičke potrebe. Propisan je i opseg u kojem banka smije koristiti podatke za koje je doznala temeljem ovog zakona. Propisano je i da se na podatke i isprave koje Agencija prikuplja i obrađuje temeljem ovog Zakona ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, budući da se ovim Zakonom točno određuje kome se koji podaci mogu dati. Agencija je dužna primjenjivati odgovarajuće mjere informacijske sigurnosti za zaštitu informacijskog sustava i podataka od neovlaštenog korištenja, izmjene i gubitka.

Odredbom stavka 11. propisano je i ovlaštenje Agencije da prikuplja, obrađuje, pohranjuje i koristi podatke o svim pravnim i fizičkim osobama iz svih registara i od svih javnih tijela koja te podatke vode, i prije početka provedbe ovrhe u korist ili na teret tih osoba, ako se radi o podacima koji su Agenciji potrebni za pravovremeno postupanje po odredbama ovog Zakona. Agenciji su navedeni podaci potrebni i prije početka provedbe ovrhe na teret određenog ovršenika odnosno u korist određenog ovrhovoditelja kako bi ista mogla postupati unutar kratkih vremenskih rokova propisanih za postupanje Agencije prilikom provođenja ovrhe na novčanim sredstvima temeljem ovog Zakona.

Uz članak 21.

Odredbom ovog članka, detaljnije se uređuju rokovi čuvanja dostavljenih isprava i podataka iz Očevidnika radi otklanjanja dvojbi iz ranijih odredbi. Propisano je da je Agencija dužna čuvati osnovu za plaćanje tri godine od dana kada je iznos tražbine (iznos za koji je ovrhovoditelj u svom zahtjevu za provedbu ovrhe, zahtjevu za izravnu naplatu odnosno drugom zahtjevu kojim se traži izvansudska ovrha zatražio ovrhu temeljem osnove za plaćanje), naplaćen u cijelosti, odnosno od dana kada je Agencija prestala provoditi ovrhu radi obustave, na zahtjev ovrhovoditelja ili temeljem propisa.

Odredbom stavka 2. propisano je da ovrhovoditelj odnosno ovršenik kada je na to ovlašten (prema odredbama Ovršnog zakona, Agencija će zadužnicu vratiti ovršeniku kada je tražbina iz zadužnice u cijelosti naplaćena) može tražiti vraćanje osnove za plaćanje. Ako ovrhovoditelj ne zatraži povrat osnove za plaćanje, Agencija je može uništiti.

Odredbom stavka 3. propisano je da Agencija podatke iz Očevidnika u elektroničkom obliku čuva trajno.

Uz članak 22.

U članku 7. propisan je novi način naplate naknade, kako bi isti bio usklađen s načelom ovršnog postupka o tome da troškove predujmljuje ovrhovoditelj, a konačno ih snosi ovršenik. Propisuje se da je ovrhovoditelj dužan predujmiti Agenciji iznos propisane naknade za provedbu osnove za plaćanje, a Agencija će taj iznos upisati u Očevidnik zajedno s tražbinom iz osnove za plaćanje te provesti ovrhu u korist ovrhovoditelja. Na taj način, omogućuje se predujmljivanje troškova provedbe ovrhe od strane ovrhovoditelja, a istovremeno i to da taj iznos troška ovrhovoditelju konačno plati ovršenik, kao i u slučaju svih drugih nužnih troškova u ovršnom postupku. Propisano je i da Agencija neće upisati osnovu za plaćanje u Očevidnik niti poduzimati radnje po osnovi za plaćanje ako ovrhovoditelj nije platio iznos predujma.

Iznimno, odredbom stavka 3. propisano je da su od plaćanja predujma oslobođeni vjerovnici u ovrsi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, radi naplate tražbine po osnovi privremenog uzdržavanja, radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće ili naknade plaće, radi naplate tražbina Republike Hrvatske te tražbina s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja, radi naplate novčane kazne, oduzete imovinske koristi i troškova u prekršajnom i kaznenom postupku, radi izvršenja mjera osiguranja iz kaznenog, prekršajnog ili poreznog postupka, radi naplate tražbine u korist Agencije. U tom slučaju, naknadu za provedbu ovrhe dužan je Agenciji platiti ovršenik te će Agencija provesti ovrhu pri čemu će naknadu upisati u Očevidnik prije tražbine iz osnove za plaćanje te istu naplatiti izravno od ovršenika prilikom provedbe ovrhe po toj osnovi za plaćanje.

Također, odredbom stavka 5. propisano je da je ovrhovoditelj dužan Agenciji platiti naknadu za povlačenje osnove za plaćanje s naplate, vraćanje osnove za plaćanje, promjenu ovrhovoditelja i druge radnje koje Agencija poduzima na zahtjev ovrhovoditelja, a stavkom 6. Propisano je da je ovršenik dužan Agenciji platiti naknadu za vraćanje naplaćene zadužnice te naknadu za druge radnje koje Agencija poduzima na zahtjev ovršenika. Na ovaj način, omogućeno je da svaka stranka snosi svoj trošak za one radnje koje nisu bile nužne u provedbi ovrhe, odnosno poduzete su na zahtjev pojedine stranke.

Odredbom stavka 7. propisano je da naknadu za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika plaća podnositelj zahtjeva, a Agencija nije dužna dati podatke, preslike niti potvrde prije plaćanja naknade.

Odredbom stavka 8. propisano je da se na iznos naknada koje Agencija naplaćuje za poduzimanje radnji pri provedbi ovrhe ne plaća porez na dodanu vrijednost, što je u skladu s odredbom članka 40. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Navedeno ne predstavlja promjenu postupanja već se samo izričitom odredbom Zakona uklanjaju eventualne nedoumice glede potrebe plaćanja ovog poreza.

Uz članak 23.

Ovim člankom Zakona propisano je da Agencija vodi Jedinstveni registar računa kao elektroničku bazu podataka koja sadrži podatke o svim računima i oročenim novčanim sredstvima svih fizičkih i pravnih osoba te je određeno koje podatke Agencija upisuje u Jedinstveni registar računa. Osim podataka o blokadi i deblokadi računa odnosno zabrani i ukidanju zabrane raspolaganja novčanim sredstvima ovršenika, koje Agencija upisuje sukladno postupanju s osnovama za plaćanje u Očevidniku, za potrebe pravilnog postupanja po osnovama za plaćanje Agencija preuzima pojedine podatke iz OIB sustava Ministarstva financija.

Odredbama stavaka 3. i 4. propisani su obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa te njihova dužnost da podatke o otvorenim računima i oročenim novčanim sredstvima kao i nastalim promjenama dostavljaju dnevno.

Odredbom stavka 6. propisano je da dostavom podataka u Jedinstveni registar računa obveznici dostave ne krše obvezu čuvanja bankovne tajne sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne institucije, odnosno obvezu čuvanja povjerljivih podataka sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne unije. Također su obveznicima dostave podataka u Jedinstveni registar računa određene obveze postupanja s računima sukladno podacima koje je Agencija upisala u Jedinstveni registar računa (stavak 8.), a također i ograničenje da podatke iz Jedinstvenog registra računa za koje imaju uvid za potrebe postupanja po Zakonu, mogu koristiti isključivo za potrebe provedbe Zakona (stavak 9.), kako bi se spriječila zlouporaba i distribucija podataka koje se obveznicima dostave podataka u Jedinstveni registar računa dostavljaju sukladno Zakonu.

Uz članak 24.

U ovome članku dodatno je određeno postupanje Agencije s podacima iz Jedinstvenog registra računa, a koji se odnose na građane. Striktno je navedeno da su podaci o računima tajni, osim kada tražitelj podataka temeljem propisa ima pravo na podatke. Iznimno, nije tajni podatak činjenica da li ovršenik – građanin ima otvoren račun ili novčana sredstva iz kojih se može provoditi ovrha na novčanim sredstvima, jer je Agencija ionako dužna priopćiti navedenu informaciju ovrhovoditelju iz osnove za plaćanje u trenutku podnošenja osnove za plaćanje (obrazložiti razlog zašto ne može postupiti po osnovi za plaćanje).

Odredbom stavka 2., radi otklanjanja svake dvojbe, propisano je da su za poslovnog subjekta koji je fizička osoba javni podaci u smislu stavka 1. ovog članka samo podaci o računima koji su otvoreni radi obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti ili slobodnog zanimanja.

Uz članak 25.

Ovom odredbom propisana je odgovornost obveznika dostave podataka u Jedinstveni registar računa za točnost i redovitost dostavljenih podataka.

Odredbom stavka 3. propisano je isključenje odgovornosti Agencije u postupanju sa podacima koji su u Jedinstveni registar računa dostavljeni i upisani od strane obveznika dostave podataka u Jedinstveni registar računa, s obzirom da Agencija nema mogućnosti niti ovlasti utvrditi ispravnost istih, osim formalnih kontrola koje se odnose na format podataka.

Uz članak 26.

Odredbama ovog članka propisano je da Ministarstvo financija nadzire primjenu ovoga Zakona u Agenciji, poslovnim subjektima i Hrvatskoj narodnoj banci koja se također obvezuje na obvezu dostave izvješća, podataka i drugih obavijesti u postupku nadzora. Hrvatska narodna banka nadzire primjenu ovoga Zakona u bankama, stambenim štedionicama i kreditnim unijama. Nadzorna tijela zaključkom određuju otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u postupku nadzora te ostavljaju primjereni rok za otklanjanje.

Odredbom stavka 6. propisana je iznimka u pokretanju prekršajnog postupka protiv Agencije za slučaj kada se radi o neotklonjivoj nepravilnosti uslijed koje nije nastala šteta ovršeniku, ovrhovoditelju ili trećoj osobi.

Uz članke 27., 28., 29. i 30.

Ovim člancima propisani su prekršaji i kazne za prekršaje, i to u rasponu od 50.000,00 kn do 500.000.00 kn za prekršaje koje počine Agencija, banka, stambena štedionica, kreditna unija i ovršenik koji je pravna osoba odnosno u rasponu od 10.000,00 kn do 200.000,00 kn za ovršenika koji je fizička osoba koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem. Propisane kazne za odgovorne osobe kreću se u rasponu od 10.000,00 kn do 50.000,00 kn.

Odredbama ovih članaka dopunjene su odredbe pojedinih stavaka u skladu sa izmjenama odredbi Zakona na koje se prekršajne odredbe odnose i pozivom na odredbe Zakona kršenje kojih predstavlja prekršaj. Također su propisane dodatne prekršajne odredbe kako bi se osiguralo da obveznici postupaju sukladno podacima upisanim u Jedinstvenom registru računa.

Uz članak 31.

Ovim člankom propisano je da će ministar financija u roku šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise koje je obvezan donijeti na temelju ovoga Zakona.

Uz članak 32.

Odredbom ovog članka propisano je da stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ br. 91/10. i 112/12.).

Uz članak 33.

Odredbom ovog članka uređena je naplata naknade do stupanja na snagu nove odredbe kojom su propisane naknade budući da nova odredba članka 22. ovog Zakona kojom su u propisane naknade stupa na snagu 1. studenog 2018. godine.

Uz članak 34.

Odredbom stavka 1. propisano je da je Agencija dužna prestati izvršavati osnove za plaćanje koje na dan stupanja na snagu ovog Zakona ispunjavaju uvjet iz članka 12. stavka 1. ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja ovog Zakona na snagu, a ako u roku od tih šest mjeseci prije nego što Agencija prestane izvršavati osnovu za plaćanje, tražbina iz osnove bude barem djelomično naplaćena Agencija istu neće prestati izvršavati do ponovnog ispunjenja uvjeta iz članka 12. stavka 1. ovog Zakona odnosno proteka roka od šest mjeseci bez naplate po toj osnovi.

Odredbom stavka 2. propisano je da će Agencija osnove za plaćanje za koje je ispunjen uvjet iz članka 21. stavka 1. ovog Zakona do dana stupanja ovog Zakona na snagu, čuvati tri godine od dana stupanja Zakona na snagu.

Uz članak 35.

Odredbom ovog članka propisano je da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Uz članak 36.

Odredbom članka 35. propisano je da Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredbe članka 22. ovog Zakona koja stupa na snagu 1. studenog 2018. godine budući da je navedeni rok potreban za izmjene u sustavu provedbe ovrhe.