Članak 1.

Ovim se Zakonom ustanovljavaju županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te se određuju područja njihove nadležnosti i sjedišta u kojima će djelovati.

1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova

Članak 2.

(1) Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova su:

I. Županijski sud u Bjelovaru za područje Općinskog suda u Bjelovaru i Općinskog suda u Virovitici.

Općinski sud u Bjelovaru za područje općina: Berek, Dežanovac, Đulovac, Gornja Rijeka, Hercegovac, Ivanska, Kalnik, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grđevac,Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac te gradova: Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Križevci, Lipik i Pakrac.

Općinski sud u Virovitici za područje općina: Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci te gradova: Orahovica, Slatina i Virovitica.

II. Županijski sud u Dubrovniku za područje Općinskog suda u Dubrovniku i Općinskog suda u Metkoviću.

Općinski sud u Dubrovniku za područje općina: Blato, Dubrovačko Primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka i Župa Dubrovačka te gradova: Dubrovnik i Korčula.

Općinski sud u Metkoviću za područje općina: Kula Norinska,  Pojezerje, Slivno i Zažablje te gradova: Metković, Opuzen, Ploče i Vrgorac.

III. Županijski sud u Karlovcu za područje Općinskog suda u Gospiću i Općinskog suda u Karlovcu.

Općinski sud u Gospiću za područje općina: Brinje, Donji Lapac, Gračac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina, Vrhovine te gradova: Gospić i Otočac.

Općinski sud u Karlovcu za područje općina: Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić, Žakanje te gradova: Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj i Slunj.

IV. Županijski sud u Osijeku za područje Općinskog suda u Đakovu i Općinskog suda u Osijeku.

Općinski sud u Đakovu za područje općina: Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Feričanci, Gorjani, Koška, Levanjska Varoš, Podgorač, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viškovci te gradova: Đakovo i Našice.

Općinski sud u Osijeku za područje općina: Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Magadenovac, Marijanci, Petlovac, Petrijevci, Podravska Moslavina, Popovac, Šodolovci, Viljevo, Vladislavci i Vuka te gradova: Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac Osijek i Valpovo.

V. Županijski sud u Puli – Pola za područje Općinskog suda u Pazinu i Općinskog suda u Puli – Pola.

Općinski sud u Pazinu za područje općina: Brtonigla –Verteneglio, Cerovlje, Funtana – Fontane, Gračišće, Grožnjan – Grisignana,  Karojba, Kaštelir – Labinci – Castelliere – S. Domenica, Kršan,  Lanišće, Lupoglav, Motovun – Montona,  Oprtalj – Portole, Pićan, Raša, Sveta Nedelja, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Tar – Vabriga – Torre – Abrega, Višnjan – Visignano, Vižinada – Visinada, Vrsar – Orsera i Tinjan te gradova: Buje – Buie, Buzet, Labin, Novigrad – Cittanova, Pazin, Poreč – Parenzo i Umag – Umago.

Općinski sud u Puli – Pola za područje općina: Bale – Valle, Barban, Fažana – Fasana, Kanfanar, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin, Svetvinčenat i Žminj te gradova: Pula – Pola, Rovinj – Rovigno i Vodnjan – Dignano.

VI. Županijski sud u Rijeci za područje Općinskog suda u Crikvenici i Općinskog suda u Rijeci.

Općinski sud u Crikvenici za područje općina: Baška, Dobrinj, Lopar, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat, Vinodolska općina i Vrbnik te gradova: Crikvenica, Krk, Novi Vinodolski, Rab i Senj.

Općinski sud u Rijeci za područje općina: Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lovran, Matulji, Mrkopalj, Mošćenička Draga, Ravna Gora, Skrad i Viškovo te gradova: Bakar, Cres, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Mali Lošinj, Opatija, Rijeka i  Vrbovsko.

VII. Županijski sud u Sisku za područje Općinskog suda u Kutini i Općinskog suda u Sisku.

Općinski sud u Kutini za područje općina: Jasenovac, Lipovljani, Velika Ludina i gradova: Kutina, Novska i Popovača.

Općinski sud u Sisku za područje općina: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Lekenik, Majur, Martinska Ves, Sunja i Topusko  e gradova: Glina, Hrvatska Kostajnica, Petrinja i Sisak.

VIII. Županijski sud u Slavonskom Brodu za područje Općinskog suda u Požegi i Općinskog suda u Slavonskom Brodu.

Općinski sud u Požegi za područje općina: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika te gradova: Kutjevo, Pleternica i Požega.

Općinski sud u Slavonskom Brodu za područje općina: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornja Vrba, Gornji Bogićevci, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje i Vrpolje te gradova: Nova Gradiška i Slavonski Brod.

IX. Županijski sud u Splitu za područje Općinskog suda u Makarskoj, Općinskog suda u Splitu I i Općinskog suda u Splitu II.

Općinski sud u Makarskoj za područje općina: Baška Voda, Brela, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Podgora, Proložac, Runovići, Tučepi, Zagvozd i Zmijavci te gradova Imotski i grad Makarska.

Općinski sud u Splitu I za područje općina: Bol, Jelsa, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta te gradova: Hvar, Komiža, Split, Supetar, Stari Grad i Vis.

Općinski sud u Splitu II za područje općina: Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podstrana, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Šestanovac i Zadvarje te gradova: Kaštela, Omiš, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika.

X. Županijski sud u Šibeniku za područje Općinskog suda u Šibeniku.

Općinski sud u Šibeniku za područje općina: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić te gradova: Drniš, Knin, Skradin, Šibenik i Vodice.

XI. Županijski sud u Varaždinu za područje Općinskog suda u Čakovcu, Općinskog suda u Koprivnici i Općinskog suda u Varaždinu.

Općinski sud u Čakovcu za područje općina: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec te gradova: Čakovec, Mursko Središće i Prelog.

Općinski sud u Koprivnici za područje općina: Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac i Virje te gradova: Đurđevac i Koprivnica.

Općinski sud u Varaždinu za područje općina: Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički Hum, Cestica, Donja Voća, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Martijanec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko te gradova: Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin i Varaždinske Toplice.

XII. Županijski sud u Velikoj Gorici za područje Općinskog suda u Novom Zagrebu i  Općinskog suda u Velikoj Gorici.

Općinski sud u Novom Zagrebu za područje općina: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje Klinča Sela, Krašić, Luka, Marija Gorica, Pisarovina, Pušća, Stupnik i Žumberak te gradova: Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić te gradskih četvrti Grada Zagreba: Brezovica i Novi Zagreb – zapad, Novi Zagreb – istok.

Općinski sud u Velikoj Gorici za područje općina: Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Orle i Pokupsko te gradova: Ivanić-Grad i Velika Gorica.

XIII. Županijski sud u Vukovaru za područje Općinskog suda u Vinkovcima i Općinskog suda u Vukovaru.

Općinski sud u Vinkovcima za područje općina: Andrijaševci, Babina Greda, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tordinci, Vođinci i Vrbanja te gradova: Vinkovci, Otok i Županja.

Općinski sud u Vukovaru za područje općina: Bogdanovci, Borovo, Lovas, Negoslavci, Tompojevci, Tovarnik i Trpinja te gradova: Ilok i Vukovar.

XIV. Županijski sud u Zadru za područje Općinskog suda u Zadru.

Općinski sud u Zadru za područje općina: Bibinje, Galovac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji te gradova: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Novalja, Obrovac, Pag i Zadar.

XV. Županijski sud u Zagrebu za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, Općinskog radnog suda u Zagrebu, Općinskog suda u Sesvetama i Općinskog suda u Zlataru.

Općinski građanski sud u Zagrebu postupat će u građanskim predmetima za područje gradskih četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad – Medveščak, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug i Trnje.

Općinski kazneni sud u Zagrebu postupat će u kaznenim predmetima za područje općina: Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec i Rugvica, gradova: Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te gradskih četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Donja Dubrava, Donji Grad, Gornja Dubrava, Gornji Grad – Medveščak, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Sesvete, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug i Trnje.

Općinski prekršajni sud u Zagrebu postupat će u prekršajnim predmetima za područje gradskih četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad – Medveščak, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug i Trnje.

Općinski radni sud u Zagrebu postupat će u radnim predmetima za područje općina: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Krašić, Luka, Marija Gorica, Pisarovina, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik i Žumberak, gradova: Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Zaprešić te gradskih četvrti Grada Zagreba: Brezovica, Črnomerec, Donja Dubrava, Donji Grad, Gornja Dubrava, Gornji Grad – Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Sesvete, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug i Trnje.

Općinski sud u Sesvetama postupat će u građanskim i prekršajnim predmetima za područje općina: Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec i Rugvica, gradova: Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te gradskih četvrti Grada Zagreba: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete.

Općinski sud u Zlataru za područje općina: Bedekovčina, Budinščina, Desinić, Đurmanec, Gornja Stubica, Hrašćina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjščina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Sveti Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska Sela i Zlatar Bistrica te gradova: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok i Zlatar.

(2) Općinski sud u Sisku nadležan je za postupanje u kaznenim predmetima i za područje Općinskog suda u Kutini, a Općinski sud u Osijeku i za područje Općinskog suda u Đakovu.

(3) Općinski kazneni sud u Zagrebu nadležan je za postupanje u svim predmetima kaznenopravne zaštite intelektualnog vlasništva, a Općinski prekršajni sud u Zagrebu za postupanje u svim predmetima prekršajnopravne zaštite intelektualnog vlasništva.

(4) Općinski sud u Rijeci nadležan je za postupanje u svim predmetima međunarodne otmice djece.

Članak 3.

Za odlučivanje o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim predmetima određuje se svaki županijski sud, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

Članak 4.

(1) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u sporovima iz radnih odnosa određuju se Županijski sud u Osijeku, Županijski sud u Splitu i Županijski sud u Zagrebu.

(2) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi određuju se Županijski sud u Puli – Pola, Županijski sud u Splitu i Županijski sud u Zagrebu.

(3) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe određuju se Županijski sud u Varaždinu i Županijski sud u Velikoj Gorici.

(4) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u predmetima stečaja potrošača određuju se Županijski sud u Osijeku i Županijski sud u Rijeci.

(5) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u ostalim građanskim predmetima određuje se svaki županijski sud.

Članak 5.

(1) Predmeti iz članaka 3. i 4. ovoga Zakona županijskim sudovima dodjeljivat će se u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama pravilnika kojim se uređuje rad u informacijskom sustavu u uporabi u sudu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je povodom žalbe odluka ukinuta, predmet se, u slučaju ponovne žalbe, dodjeljuje istom županijskom sudu.

2. Sjedišta i područja nadležnosti trgovačkih sudova

Članak 6.

Sjedišta i područja nadležnosti trgovačkih sudova su:

I. Trgovački sud u Bjelovaru za područja Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije.

II. Trgovački sud u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije.

III. Trgovački sud u Osijeku za područja Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije.

IV. Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.

V. Trgovački sud u Rijeci za područja Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije.

VI. Trgovački sud u Splitu za područje Splitsko-dalmatinske županije.

VII. Trgovački sud u Varaždinu za područja Međimurske i Varaždinske županije.

VIII. Trgovački sud u Zadru za područja Šibensko-kninske i Zadarske županije.

IX. Trgovački sud u Zagrebu za područja Karlovačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba.

Članak 7.

Za rješavanje sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama i na sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo; zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno pravo; zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unapređenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, određuju se sljedeći trgovački sudovi:

–Trgovački sud u Osijeku

–Trgovački sud u Rijeci i za područje Trgovačkog suda u Pazinu

–Trgovački sud u Splitu i za područje Trgovačkog suda u Dubrovniku i Trgovačkog suda u Zadru

–Trgovački sud u Zagrebu i za područje Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda Varaždinu.

3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova

Članak 8.

(1) Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova su:

I. Upravni sud u Osijeku za područja Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije.

II. Upravni sud u Rijeci za područja Istarske, Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije.

III. Upravni sud u Splitu za područja Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije.

IV. Upravni sud u Zagrebu za područja Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

(2) Upravni sud u Zagrebu nadležan je za postupanje u svim upravnim sporovima protiv rješenja poreznih tijela.

4. Zajedničke odredbe

Članak 9.

Ako zbog više sile sud nije u mogućnosti djelovati u svojem sjedištu utvrđenom u člancima 2., 6. i 8. ovoga Zakona, ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku kojom će privremeno odrediti drugo sjedište suda dok stanje više sile traje.

5. Prijelazne i završne odredbe

Članak 10.

(1) Zemljišnoknjižne postupke koji nisu dovršeni pred prvostupanjskim sudom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će sud u čiju mjesnu nadležnost prema ovom Zakonu spada rješavanje u zemljišnoknjižnim predmetima.

(2) Do usklađivanja granica katastarskih općina s granicama gradskih četvrti Grada Zagreba za koje je do dana stupanja na snagu ovog Zakona bila propisana nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu za vođenje zemljišnih knjiga i postupanje u zemljišnoknjižnim predmetima određuju se:

Općinski građanski sud u Zagrebu za katastarske općine Centar, Gornje Vrapče, Gornji Stenjevec, Gračani, Grad Zagreb, Jankomir, Markuševec, Remete, Stenjevec, Šestine, Trnje, Vrapče, Vrapče novo i Vrapče staro te

Općinski sud u Sesvetama za katastarske općine Adamovec, Blaguša, Đurđekovac, Čučerje, Dubrava, Glavnica, Goranec, Granešina, Granešina nova, Kašina, Lužan, Planina, Resnik, Resnik novi, Sesvete, Sesvete novo, Sesvetski Kraljevec, Šašinovec, Vugrovec i Vurnovec.

Članak 11.

Postupke u predmetima općinskih,  rgovačkih i prekršajnih sudova koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona provest će i dovršiti suci kojima su dodijeljeni u rad, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 12.

Ako nakon stupanja na snagu ovoga Zakona viši sud povodom pravnog lijeka predmet vrati na ponovni postupak, dostavit će ga sudu mjesno nadležnom sukladno ovom Zakonu.

Članak 13.

(1) Općinski sudovi ustanovljeni ovim Zakonom preuzet će arhive prekršajnih sudova koji su Zakonom o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj 128/14) ustanovljeni za područje njihove nadležnosti.

(2) Arhiv Trgovačkog suda u Splitu u dijelu koji se odnosi na Stalnu službu u Dubrovniku postaje arhiv Trgovačkog suda u Dubrovniku.

Članak 14.

(1) Predsjednicima prekršajnih sudova ustanovljenih Zakonom o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj 128/14) dužnost prestaje 31. prosinca 2018. godine.

(2) Predsjednici općinskih sudova ustanovljenih Zakonom o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj 128/14) nastavljaju obnašati dužnost predsjednika općinskih sudova ustanovljenih ovim Zakonom u istom mjestu sjedišta.

Članak 15.

(1) Ministar pravosuđa će u roku od 30 dana od dana objave ovoga Zakona u Narodnim novinama odlukom odrediti broj sudaca u pojedinom općinskom sudu te u Trgovačkom sudu u Dubrovniku i Trgovačkom sudu u Splitu.

(2) Državno sudbeno vijeće će najkasnije do 31. listopada 2018. donijeti odluke kojima se utvrđuje prestanak dužnosti predsjednika sudova i odluke o premještaju sudaca i odluke sukladno zakonu kojim se uređuje rad Državnog sudbenog vijeća.

(3) Državno sudbeno vijeće će prilikom donošenja odluka iz stavka 2. ovog članka uzeti u obzir iskazan interes sudaca, mjesto rada sudaca te duljinu obnašanja sudačke dužnosti i vrstu predmeta u kojima sude.

Članak 16.

Ministarstvo pravosuđa od dana objave ovoga Zakona u Narodnim novinama poduzet će sve potrebne radnje za osiguranje prostornih, tehničkih i drugih uvjeta za rad sudova ustanovljenih ovim Zakonom.

Članak 17.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj 128/14).

Članak 18.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.

O B R A Z L O Ž E NJ E

I.RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI

Ovim se zakonom ustanovljavaju županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te određuju njihova područja nadležnosti i sjedišta u kojima će djelovati.

Racionalizacija mreže sudova u Republici Hrvatskoj započela je 2008. i 2009., a nastavljena je 2010. te 2011. i 2015. godine. Tim procesima smanjen je broj općinskih sudova sa 108 na 24, broj prekršajnih sudova sa 114 na 22, broj županijskih sudova sa 21 na 15, a broj trgovačkih sa 13 na 8 sudova. S danom 1. siječnja 2012. godine s radom započela su i četiri upravna suda. Trenutna mreža županijskih, općinskih, prekršajnih, trgovačkih i upravnih sudova u Republici Hrvatskoj propisana je Zakonom o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj 128/14).  

Ustanovljeni su sljedeći sudovi:

- županijski sudovi

1. Županijski sud u Bjelovaru

2. Županijski sud u Dubrovniku

3. Županijski sud u Karlovcu  (Stalna služba u Gospiću)

4. Županijski sud u Osijeku

5. Županijski sud u Puli-Pola

6. Županijski sud u Rijeci

7. Županijski sud u Sisku

8. Županijski sud u Slavonskom Brodu (Stalna služba u Požegi)

9. Županijski sud u Splitu

10. Županijski sud u Šibeniku

11. Županijski sud u Varaždinu ( Stalna služba u Čakovcu, Stalna služba u Koprivnici)

12. Županijski sud u Velikoj Gorici

13. Županijski sud u Vukovaru

14. Županijski sud u Zadru i

15. Županijski sud u Zagrebu.

- općinski sudovi:

1. Općinski sud u Bjelovaru (Stalna služba u Čazmi, Stalna služba u Daruvaru, Stalna služba u Garešnici, Stalna služba u Križevcima, Stalna služba u Pakracu)

2. Općinski sud u Čakovcu

3. Općinski sud u Dubrovniku (Stalna služba u Korčuli, Stalna služba u Metkoviću, Stalna služba u Pločama)

4. Općinski sud u Gospiću

5. Općinski sud u Karlovcu (Stalna služba u Ogulinu)

6. Općinski sud u Koprivnici

7. Općinski sud u Novom Zagrebu (Stalna služba u Jastrebarskom, Stalna služba u Samoboru,  Stalna služba u Zaprešiću)

8. Općinski sud u Osijeku (Stalna služba u Belom Manastiru, Stalna služba u Đakovu, Stalna služba u Našicama, Stalna služba u Valpovu)

9. Općinski sud u Požegi

10. Općinski sud u Puli-Pola (Stalna služba u Bujama –Buie, Stalna služba u Labinu, Stalna služba u Pazinu, Stalna služba u Poreču –Parenzo, Stalna služba u Rovinju –Rovigno)

11. Općinski sud u Rijeci (Stalna služba u Crikvenici, Stalna služba u Delnicama, Stalna služba u Krku, Stalna služba u Malom Lošinju, Stalna služba u Opatiji i Stalna služba u Rabu)

12. Općinski sud u Sisku (Stalna služba u Glini, Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici, Stalna služba u Kutini)

13. Općinski sud u Slavonskom Brodu (Stalna služba u Novoj Gradiški)

14. Općinski sud u Splitu (Stalna služba u Imotskom, Stalna služba u Makarskoj, Stalna služba u Sinju, Stalna služba u Starom Gradu, Stalna služba u Supetru, Stalna služba u Trogiru)

15. Općinski sud u Šibeniku (Stalna služba u Kninu)

16. Općinski sud u Varaždinu (Stalna služba u Ivancu)

17. Općinski sud u Velikoj Gorici (Stalna služba u Ivanić Gradu, Stalna služba u Vrbovcu)

18. Općinski sud u Virovitici (Stalna služba u Slatini)

19. Općinski sud u Vukovaru (Stalna služba u Vinkovcima, Stalna služba u Županji)

20. Općinski sud u Zadru (Stalna služba u Benkovcu, Stalna služba u Biogradu na moru, Stalna služba u Pagu)

21. Općinski građanski sud u Zagrebu (Stalna služba u Dugom Selu, Stalna služba u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini)

22. Općinski kazneni sud u Zagrebu

23. Općinski radni sud u Zagrebu

24. Općinski sud u Zlataru (Stalna služba u Krapini, Stalna služba u Zaboku).

- prekršajni sudovi:

1. Prekršajni sud u Bjelovaru (Stalna služba u Daruvaru, Stalna služba u Garešnici, Stalna služba u Grubišnom Polju, Stalna služba u Križevcima, Stalna služba u Pakracu)

2. Prekršajni sud u Čakovcu

3. Prekršajni sud u Dubrovniku (Stalna služba u Blatu, Stalna služba u Korčuli, Stalna služba u Lastovu, Stalna služba u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, Stalna služba u Vrgorcu)

4. Prekršajni sud u Gospiću (Stalna služba u Gračacu, Stalna služba u Otočcu)

5. Prekršajni sud u Karlovcu (Stalna služba u Dugoj Resi, Stalna služba u Ogulinu, Stalna služba u Slunju)

6. Prekršajni sud u Koprivnici

7. Prekršajni sud u Novom Zagrebu (Stalna služba u Jastrebarskom, Stalna služba u Samoboru, Stalna služba u Zaprešiću)

8. Prekršajni sud u Osijeku (Stalna služba u Belom Manastiru, Stalna služba u Donjem Miholjcu, Stalna služba u Đakovu, Stalna služba u Našicama, Stalna služba u Valpovu)

9. Prekršajni sud u Požegi

10. Prekršajni sud u Puli-Pola (Stalna služba u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo,  Stalna služba u Rovinju – Rovigno, Stalna služba u Umagu – Umago)

11. Prekršajni sud u Rijeci (Stalna služba u Crikvenici, Stalna služba u Delnicama, Stalna služba u Krku, Stalna služba u Malom Lošinju, Stalna služba u Opatiji, Stalna služba u Rabu, Stalna služba u Senju)

12. Prekršajni sud u Sisku (Stalna služba u Glini, Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici, Stalna služba u Kutini, Stalna služba u Novskoj, Stalna služba u Petrinji)

13. Prekršajni sud u Slavonskom Brodu (Stalna služba u Novoj Gradiški)

14. Prekršajni sud u Splitu (Stalna služba u Imotskom, Stalna služba u Kaštel Sućurcu, Stalna služba u Makarskoj, Stalna služba u Omišu, Stalna služba u Sinju, Stalna služba u Solinu, Stalna služba u Starom Gradu, Stalna služba u Supetru, Stalna služba u Trogiru, Stalna služba u Visu)

15. Prekršajni sud u Šibeniku (Stalna služba u Kninu)

16. Prekršajni sud u Varaždinu (Stalna služba u Ivancu, Stalna služba u Novom Marofu)

17. Prekršajni sud u Velikoj Gorici (Stalna služba u Ivanić Gradu, Stalna služba u Vrbovcu)

18. Prekršajni sud u Virovitici (Stalna služba u Slatini)

19. Prekršajni sud u Vukovaru (Stalna služba u Vinkovcima, Stalna služba u Županji)

20. Prekršajni sud u Zadru (Stalna služba u Pagu)

21. Prekršajni sud u Zagrebu (Stalna služba u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini)

22. Prekršajni sud u Zlataru (Stalna služba u Donjoj Stubici, Stalna služba u Klanjcu, Stalna služba u Krapini, Stalna služba u Zaboku).

- trgovački sudovi:

1. Trgovački sud u Bjelovaru

2. Trgovački sud u Osijeku (Stalna služba u Slavonskom Brodu)

3. Trgovački sud u Pazinu

4. Trgovački sud u Rijeci

5. Trgovački sud u Splitu (Stalna služba u Dubrovniku)

6. Trgovački sud u Varaždinu

7. Trgovački sud u Zadru  (Stalna služba u Šibeniku)

8. Trgovački sud u Zagrebu (Stalna služba u Karlovcu).

- upravni sudovi:

1. Upravni sud u Osijeku

2. Upravni sud u Rijeci

3. Upravni sud u Splitu

4. Upravni sud u Zagrebu.

Reorganizacijom iz 2015. godine uvedena je značajna promjena u mjesnoj nadležnosti županijskih sudova, pa je od 1. siječnja 2016. godine svaki županijski sud nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka bilo kojeg općinskog suda u kaznenim i građanskim predmetima, osim u radnim, zemljišnoknjižnim i obiteljskim predmetima za koje su nadležni samo pojedini županijski sudovi. Odluka o tome kojem županijskom sudu se određeni predmet dodjeljuje u drugostupanjski postupak donosi se elektroničkom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika i posebnog pravilnika o radu u informacijskim sustavima sudova. Navedeni koncept zadržan je i u ovom Konačnom prijedlogu zakona.

Veličina pojedinih sudova odnosno pravosudnih područja i njihove geografske specifičnosti pokazale su poteškoće u upravljanju velikim sudovima i njihovim dislociranim stalnim službama, pri čemu su najizraženiji problemi takve vrste, uz konstantno najveći priliv predmeta, posebno izraženi na području sudova u Zagrebu i Splitu.

Značajniji pad priliva prekršajnih predmeta nakon izmjena mjerodavnog prekršajnog zakonodavstva pokazao je neperspektivnost daljnjeg zadržavanja posebnog ustroja prekršajnih sudova, čijim će spajanjem s općinskim sudovima biti omogućeno racionalnije korištenje sudaca i službeničkih potencijala.

II.PI T ANJA KOJA SE ZAKONOM RJEŠAVAJU

Ovim se Zakonom predlaže spajanje općinskih i prekršajnih sudova u Republici Hrvatskoj (spajaju se sudovi sa sjedištem u istom gradu) te ustanovljenje, uz postojeća 24, ukupno 10 novih općinskih sudova (u Crikvenici, Đakovu, Kutini, Makarskoj, Metkoviću, Pazinu, Sesvetama, Splitu, Vinkovcima i Zagrebu), pri čemu će svi novoustanovljeni općinski sudovi imati od najmanje 10 do najviše 100 sudaca. U mreži trgovačkih sudova predlaže se ustanovljavanje Trgovačkog suda u Dubrovniku kao novog trgovačkog suda te izmjena područja nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda u Varaždinu na način da Trgovački sud u Bjelovaru umjesto Trgovačkog suda u Varaždinu postaje nadležan za područje Koprivničko-križevačke županije.

Pri izradi novih područja pojedinih općinskih sudova u obzir su uzeti sljedeći parametri: veličina i geografska specifičnost pojedinih područja, broj stanovnika, prometna povezanost, kadrovski i statistički podaci o radu sudova te infrastrukturni uvjeti za ustanovljavanje novih sudova.

Očekivani pozitivni učinci predložene reorganizacije su:

- ujednačavanje radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u općinskim sudovima

- mogućnost jedinstvenog i punog iskorištavanja svih ljudskih potencijala sudova koji se spajaju (naročito mogućnosti da se dosadašnji suci prekršajnih sudova odrede za rad na drugim vrstama predmeta)

- olakšan pristup građana sudovima (novi sudovi u mreži, stalne službe i sudbeni dani)

- smanjenje područja nadležnosti pojedinih općinskih sudova i lakše upravljanje sudovima zbog manjeg broja lokacija na kojima djeluju

- smanjenje ukupnog broja upravljačkih funkcija u sudovima (predsjednika sudova i odjela) i veći broj rješavatelja

- racionalizacija putnih troškova pojedinih sudaca i službenika (koji su nakon reorganizacije 2015. bili primorani raditi u drugim mjestima).

III.OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Uz članak 1.  

Ovim člankom propisuje se sadržaj ovoga Zakona. Zakonom se ustanovljavaju županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te određuju njihova sjedišta i područja nadležnosti. Za pojedine sudove propisuje se i posebna mjesna nadležnost u kaznenim predmetima, a za pojedine vrste predmeta određuje se i stvarna nadležnost sudova.

Uz članak 2.  

Ovim člankom ustanovljava se 15 županijskih sudova i 34 općinska suda te određuju njihova sjedišta i područja nadležnosti. S obzirom da su veličina pojedinih sudova odnosno pravosudnih područja i njihove geografske specifičnosti pokazale poteškoće u upravljanju velikim sudovima i njihovim dislociranim stalnim službama, pri čemu su najizraženiji problemi takve vrste, uz konstantno najveći priliv predmeta, posebno izraženi na području sudova u Zagrebu i Splitu, uz postojeća 24 ustanovljava se i 10 novih općinskih sudova.

Uz članak 3.

Ovim člankom propisuje se da je svaki županijski sud nadležan za odlučivanje u drugom stupnju po žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Primjerice, Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta propisuje se da su za kaznena djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta nadležna samo četiri županijska i četiri općinska suda.

Uz članak 4.

Ovim člankom propisuje se nadležnost županijskih sudova za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv svih odluka (presuda i rješenja) općinskih sudova u građanskim postupcima. Naime, stavkom 1. propisuje se nadležnost određenih županijskih sudova za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u radnim predmetima, zatim stavkom 2. u predmetima prema zakonu kojima se uređuju obiteljski odnosi i stavkom 3. u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe. Stavkom 4. propisuje se nadležnost određenih županijskih sudova za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u predmetima stečaja potrošača. U stavku 5. propisuje se nadležnost svih županijskih sudova za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u ostalim građanskim predmetima.

Uz članak 5.

Ovim člankom stavkom 1. propisuje se da će se predmeti iz članka 3. i 4. ovoga Zakona županijskim sudovima dodjeljivati u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom, a stavkom 2. se propisuje iznimka od ovog pravila. Kada drugostupanjski sud ponovo odlučuje o žalbi u istom predmetu, tada se predmet dodjeljuje na postupanje istom županijskom sudu.

Uz članak 6.

Ovim člankom ustanovljava se devet trgovačkih sudova te se određuju njihova sjedišta i područja nadležnosti. U odnosu na važeći Zakon o područjima i sjedištima sudova, broj trgovačkih sudova povećava se za jedan s obzirom na ustanovljavanje Trgovačkog suda u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije. Razlozi za ustanovljavanje ovog suda prvenstveno leže u dislociranosti sadašnje Stalne službe u Dubrovniku Trgovačkog suda u Splitu, čija je međusobna komunikacija znatno otežana zbog udaljenosti i potrebe prelaska državne granice, pa se ustanovljavanje ovog suda ukazuje se opravdanim. Također se izmjenjuju područja nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda u Varaždinu, na način da Trgovački sud u Bjelovaru umjesto Trgovačkog suda u Varaždinu postaje nadležan za područje Koprivničko-križevačke županije, i to s ciljem ujednačavanja radne opterećenosti ova dva trgovačka suda, koja se do sada postizala delegacijom predmeta Trgovačkog suda u Varaždinu Trgovačkom sudu u Bjelovaru.

Uz članak 7.

Kao izuzetak od utvrđenih područja nadležnosti trgovačkih sudova u prethodnom članku, ovim člankom propisuje se da je za rješavanje sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama i sporova na koje se primjenjuje plovidbeno pravo,  sporova koji se odnose na zrakoplove i sporova na koje se primjenjuje zračno-plovidbeno pravo, kao i sporova koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma, tehničkih unapređenja i tvrtke određuju trgovački sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te se određuje područje njihove nadležnosti na koji način se omogućava specijalizacije sudova i sudaca za postupanje u navedenim vrstama predmeta.

Uz članak 8.

Ovim člankom ustanovljavaju se četiri upravna suda te utvrđuju njihova sjedišta i područja nadležnosti. Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10) u Republici Hrvatskoj provedena je reforma upravnog sudovanja i uvedeno dvostupanjsko sudovanje te su s radom 1. siječnja 2012. godine započela četiri upravna suda u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu i Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Mreža upravnih sudova ovim Zakonom nije mijenjana.

Ujedno se propisuje i isključiva nadležnost Upravnog suda u Zagrebu za postupanje u upravnim sporovima protiv rješenja nadležnih poreznih tijela, a radi specijalizacije sudaca te učinkovitijeg rješavanja tzv. poreznih predmeta.

Uz članak 9.

Ovim člankom propisuje se da će, ako sudovi zbog više sile nisu u mogućnosti djelovati u svojim sjedištima koja su utvrđena člancima 2., 6. i 8. ovoga Zakona, ministar pravosuđa donijeti odluku kojom će odrediti drugo privremeno sjedište suda dok te okolnosti traju. Ova je iznimka dozvoljena u strogo propisanim uvjetima i ograničenog je vremenskog trajanja. Naime, u slučaju nastupa okolnosti koje bi onemogućile djelovanje suda u njegovom sjedištu (npr. elementarne nepogode i dr.), a radi osiguravanja normalnog funkcioniranja pravosudnog sustava, ministar pravosuđa ima ovu ovlast odrediti drugo privremeno sjedište suda dok te okolnosti traju.

Uz članak 10.

Ovim člankom navodi se da zemljišnoknjižne postupke koji nisu dovršeni pred prvostupanjskim sudom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršava sud u čiju mjesnu nadležnost po ovom Zakonu spada rješavanje u zemljišnoknjižnim predmetima.

Također se propisuje poseban prijelazni režim do usklađivanja granica katastarskih općina s granicama gradskih četvrti Grada Zagreba za koje je do dana stupanja na snagu ovog Zakona bila propisana nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu za vođenje zemljišnih knjiga i zemljišnoknjižne predmete između Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Sesvetama.

Uz članak 11.

Ovim člankom navodi se da će postupke u predmetima općinskih, prekršajnih i trgovačkih sudova koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti i dovršiti suci koji su u njima postupali. Zbog promjene organizacijske strukture pravosudnog sustava, a s obzirom na postupke u tijeku i činjenicu da neki od njih traju dugi niz godina, ovom odredbom osigurava se da postupci ne moraju započinjati iznova zbog promjene vijeća odnosno raspravnog suca. Stoga će, bez obzira na koji sud će pojedini sudac nakon stupanja na snagu ovoga Zakona biti raspoređen, on dovršiti postupak u predmetu koji je započeo prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 12.

Ovim člankom propisuje se da se, ako nakon stupanja na snagu ovoga Zakona viši sud povodom pravnog lijeka predmet vrati na ponovni postupak, predmet dostavlja sudu u čiju nadležnost spada sukladno odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 13.

Ovim člankom propisuje se postupanje s arhivima prekršajnih sudova koji postaju arhivi općinskih sudova ustanovljenih ovim Zakonom stupanjem na snagu ovoga Zakona. Isto tako, propisuje se da arhiv Trgovačkog suda u Splitu u dijelu koji se odnosi na Stalnu službu u Dubrovniku, postaje arhiv Trgovačkog suda u Dubrovniku.

Uz članak 14.

Ovim člankom propisuje se prestanak dužnosti predsjednika prekršajnih sudova ustanovljenih Zakonom o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj 128/14), a s obzirom da stupanjem na snagu ovoga Zakona prekršajni sudovi prestaju postojati. Propisuje se i da predsjednici općinskih sudova ustanovljenih Zakonom o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj 128/14) nastavljaju obnašati dužnost predsjednika općinskih sudova ustanovljenih ovim Zakonom u istom mjestu sjedišta.

Uz članak 15.

Ovim člankom, radi ispunjenja uvjeta za početak rada sudova ustanovljenih ovim Zakonom, propisuje se da će ministar pravosuđa u roku od 30 dana od dana objave ovoga Zakona u Narodnim novinama odlukom odrediti broj sudaca u pojedinom općinskom sudu te u Trgovačkom sudu u Dubrovniku i Trgovačkom sudu u Splitu te da će Državno sudbeno vijeće najkasnije do 31. listopada 2018. donijeti odluke kojima se utvrđuje prestanak dužnosti predsjednika sudova i odluke o premještaju sudaca sukladno zakonu kojim se uređuje rad Državnog sudbenog vijeća, vodeći računa o iskazanom interesu sudaca, mjestu rada sudaca te duljini obnašanja sudačke dužnosti i vrsti predmeta u kojima sude.  

Uz članak 16.

Ovim člankom propisuje se obveza Ministarstva pravosuđa da od dana objave ovog Zakona u Narodnim novinama poduzima radnje za osiguranje prostornih, tehničkih i drugih uvjeta za rad sudova ustanovljenih ovim Zakonom.

Uz članak 17.

Ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine, broj 128/14).

Uz članak 18.

Ovim člankom propisuje se stupanje ovog Zakona na snagu.

IV.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu predloženog Zakona osigurana su sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu u razdjelu 110 - Ministarstva pravosuđa. Spajanje općinskih i prekršajnih sudova iziskivat će prvenstveno posebna financijska sredstava za prilagodbu informacijskih sustava u radu sudova zbog ustanovljavanja nove mreže sudova, te posebna financijska sredstva za osnivanje novih sudova. Nadogradnja informacijskih sustava planira se financirati iz fondova Europske unije, odnosno iz Europskog socijalnog fonda, te su za provedbu ove nadogradnje, kao i ustanovljavanje novih sudova osigurana sredstva u dijelu sredstava osiguranih za redovnu djelatnost u razdjelu 110 Ministarstva pravosuđa.

V.RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U ODNOSU NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA I RAZLOZI ZBOG KOJIH SU TE RAZLIKE NASTALE

Na 7. sjednici Hrvatski sabor je 16. ožujka 2018. donio zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova te je primjedbe, prijedloge i mišljenja uputio predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Razlike između rješenja koja se predlažu u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona su sljedeće:

U članku 2. stavku 1. pod točkom III. je iz područja nadležnosti Općinskog suda u Karlovcu brisan grad Vrbovsko te dodan pod točkom VI. u područje nadležnosti Općinskog suda u Rijeci, čime je prihvaćen prijedlog iznesen na sjednici Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora, a s obzirom da zajedno s općinama Brod Moravice i Ravna Gora čini geografsku cjelinu i gravitira području Gorskog Kotara, a ne Like.

U članku 2. stavku 1. pod točkom XV. su iz područja nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu izuzeta područja gradskih četvrti Grada Zagreba Donja Dubrava i Gornja Dubrava te dodana unutar ove točke u područje nadležnosti Općinskog suda u Sesvetama radi provedbe daljnjeg rasterećenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu smanjenjem područja njegove nadležnosti, a time i smanjenjem budućeg priljeva predmeta i radnog opterećenja. S obzirom da navedene gradske četvrti graniče s gradskom četvrti Sesvete i gravitiraju istočnom dijelu grada Zagreba, navedena izmjena neće utjecati na smanjenu dostupnost suda građanima. Unutar navedene točke područja nadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu dopunjena su općinama i gradovima koji prema važećem Zakonu o područjima i sjedištima sudova pripadaju području Općinskog suda u Novom Zagrebu, a koja su omaškom ispuštena u tekstu Prijedloga Zakona.

Članak 2. nadopunjen je novim stavcima 3. i 4. dodanim radi potrebe provedbe specijalizacije u predmetima kaznenopravne i prekršajnopravne zaštite intelektualnog vlasništva, koje će za područje cijele Republike Hrvatske rješavati Općinski kazneni sud u Zagrebu i Općinski prekršajni sud u Zagrebu, kao i potrebe provedbe specijalizacije u predmetima međunarodne otmice djece sukladno odredbama Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece iz 1980., čija je Republika Hrvatska stranka od 1991., a koje će za područje cijele Republike Hrvatske rješavati jedan sud, i to Općinski sud u Rijeci.

U članku 4. stavku 1. kao sudovi nadležni za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u sporovima iz radnih odnosa izostavljeni su Županijski sud u Bjelovaru i Županijski sud u Rijeci, a nakon provedene analize ove vrste predmeta te utvrđenog smanjenog priljeva i potrebe daljnjeg ujednačavanja sudske prakse u području radnopravnih odnosa. Radi preciziranja, ali i širenja obuhvata odredbe stavka 2. ovog članka na sve sudske postupke koji se vode prema Obiteljskom zakonu, dorađen je izričaj ove odredbe. U stavku 5. ovog članka, sukladno prijedlogu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, umjesto Županijskog suda u Velikoj Gorici za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u predmetima stečaja potrošača određeni su Županijski sud u Osijeku i Županijski sud u Rijeci.

U članku 8. dodan je novi stavak 2. kojim je propisana provedba specijalizacije unutar upravnog sudovanja za sve porezne predmete odnosno upravne sporove protiv rješenja poreznih tijela, a za koje je propisana isključiva nadležnost Upravnog suda u Zagrebu.

U članku 10., a radi naknadne izmjene područja nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu te nepodudarnosti granica i područja gradskih četvrti Grada Zagreba Donja i Gornja Dubrava te katastarskih općina na tom području, propisana je posebna privremena nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Sesvetama za vođenje zemljišnih knjiga i postupanje u zemljišnoknjižnim predmetima koje se odnose na pojedine katastarske općine do njihovog međusobnog usklađivanja.

U Prijelazne i završne odredbe Konačnog prijedloga Zakona dodani su novi članci 15. i 16. Člankom 15. propisane su potrebne radnje za ustanovljenje i početak rada općinskih sudova i novog Trgovačkog suda u Dubrovniku sukladno odredbama ovog Zakona, i to polazišni kriterij potrebnog broja sudaca u svakom sudu koji sukladno Zakonu o sudovima utvrđuje ministar pravosuđa te obveza Državnog sudbenog vijeća i kriteriji donošenja odluka o premještaju sudaca odnosno obveza ovog Vijeća na donošenje odluka o prestanku dužnosti predsjednika sudova koji preustrojem mreže sudova prestaju postojati, dok je člankom 16. propisana obveza Ministarstvo pravosuđa da od dana objave ovoga Zakona u Narodnim novinama poduzima potrebne radnje za osiguranje prostornih, tehničkih i drugih uvjeta za rad sudova ustanovljenih ovim Zakonom.

Tekst Konačnog prijedloga Zakona dorađen je prema danim nomotehničkim primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora.

VI.PRIJEDLOZI, PRIMJEDBE I MIŠLJENJA DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO TE RAZLOZI NEPRIHVAĆANJA

Sve upućene primjedbe, prijedlozi i mišljenja su razmotreni, a nisu prihvaćeni:

-primjedba o potrebi širenja stvarne nadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu na statusne i obiteljske predmete iznesena na sjednici Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora nije prihvaćena, a s obzirom da je predložena reorganizacija pravosudnog područja Grada Zagreba prvenstveno orijentirana na pitanja mjesne nadležnosti odnosno izmjenu područja mjesne nadležnosti zagrebačkih sudova.

-primjedba o potrebi zadržavanja nadležnosti Županijskog suda u Splitu ili određivanja stvarne nadležnosti Županijskog suda u Dubrovniku, Županijskog suda u Šibeniku, Županijskog suda u Zadru, Županijskog suda u Rijeci ili Županijskog suda u Puli-Pola za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe, iznesena na sjednici Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora također nije prihvaćena. Analiza priljeva ove vrste predmeta pokazala je osnovanost smanjenja broja nadležnih sudova, pri čemu se argument potrebe postojanja posebnih stručnih znanja za rješavanje predmeta koji se odnose na pomorsko dobro, a koje prema primjedbi imaju isključivo sudovi sa sjedištem na obali, ne smatra osnovanim jer za navedeno nije dano posebno obrazloženje. Pored navedenog, uvođenje trećeg suda sukladno ovom prijedlogu ne bi samo po sebi jamčilo da će predmeti koji se odnose na pomorska dobra biti dodijeljeni na odlučivanje baš tom sudu, a za što bi bilo nužno propisati dodatna i posebna pravila.

-primjedbe iznesene u raspravi u Hrvatskom saboru koje se odnose na potrebu provedbe reorganizacije mreže županijskih sudova i prekršajnog sudovanja općenito nisu prihvaćene s obzirom da je novi Zakon o područjima i sjedištima sudova predložen s ciljem provedbe reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova.

-primjedba o potrebi ustanovljavanja Općinskog suda u Sinju nije prihvaćena s obzirom da sukladno utvrđenim polazišnim kriterijima izrade nove mreže sudova nije utvrđena potreba ustanovljavanja ovog suda, a s obzirom da je i nakon stupanja na snagu ovog Zakona te predviđenog osnivanja novog općinskog suda sa sjedištem na istočnom području Splitsko-dalmatinske županije predviđeno zadržavanje stalne službe sa sjedištem u Imotskom, čime će građanima biti osiguran pristup sudu. Štoviše, predviđenim izmjenama Zakona o sudovima položaj stalnih službi kao ustrojstvenih jedinica sudova bit će dodatno ojačan propisivanjem obveze predsjednika svih sudova da osiguraju uvjete za poduzimanje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz nadležnosti suda koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice.

S obzirom na način osnivanja i prestanka rada stalnih službi njihov popis bio je izostavljen iz teksta Prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova, što je u javnosti izazvalo određene nedoumice u vezi sa zadržavanjem i nastavkom rada postojećih stalnih službi. Upravo iz navedenog razloga i propisanog načina osnivanja i prestanka rada ovih ustrojstvenih jedinica sudova, popis osnovanih stalnih službi nije uvršten niti u tekst Konačnog prijedloga ovog Zakona, ali je sukladno traženju iz rasprave u Hrvatskom saboru unesen u nenormativni dio Konačnog prijedloga zakona.