KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
Članak 1.
U Zakonu o sudovima (Narodne novine, br. 28/13, 33/15 i 82/15) u članku 1. stavku 1. riječi: „poslovi tajnika suda“ brišu se.
Članak 2.
U članku 3. stavku 1. iza riječi: „Ustavom,“ dodaju se riječi: „pravnom stečevinom Europske unije,“.
Članak 3.
U članku 5. iza riječi: „Ustava“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „pravne stečevine Europske unije,“.
Članak 4.
U članku 9. iza riječi: „sudaca“ dodaju se riječi: „i dodaci na plaće sudaca“.
Članak 5.
U članku 10. stavku 1. druga rečenica briše se.
U stavku 2. iza riječi: „pravosuđa“ dodaje se zarez i riječi: „a pravomoćan godišnji raspored poslova općinskog suda i predsjedniku Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.“.
U stavku 3. riječ: „prvenstvo“ zamjenjuje se riječju: „prednost“.
U stavku 5. riječi: „svaka tri mjeseca“ zamjenjuju se riječima: „najmanje dva puta godišnje“, a riječ:“ prvenstvo“ zamjenjuje se riječju: „prednost“.
Članak 6.
U članku 13. stavku 1. riječi: „naziv suda“ zamjenjuju se riječima: „naziv i sjedište suda“.
Članak 7.
U članku 14. stavku 3. zarez ispred riječi i riječi: „prekršajni sudovi“ brišu se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Specijalizirani sudovi su trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.“.
Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Zakonom se može odrediti nadležnost jednog ili više sudova za odlučivanje u pojedinoj vrsti predmeta za područje jednog, više ili svih sudova te vrste.“.
Članak 8.
U članku 15. stavku 1. riječi: „i prekršajni“ brišu se. Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ustanovljavaju se za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.“.
Članak 9.
U članku 16. stavku 2. riječi: „trgovački, upravni i prekršajni“ zamjenjuju se riječima: „trgovački i upravni“, a riječ: „iznimno“ briše se.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) U osnovanim stalnim službama i odjelima izvan sjedišta suda moraju se osigurati uvjeti za poduzimanje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz nadležnosti suda koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice.“.
Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 5., 6., 7. i 8.
Članak 10.
Članak 18. mijenja se i glasi:
„Općinski sudovi:
1. rješavaju parnične, izvanparnične i ovršne predmete
2.rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige
3. rješavaju kaznene predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog suda
4. rješavaju prekršajne predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog tijela
5. odlučuje o priznanju i ovrsi stranih sudskih odluka i odluka drugih tijela koje su u državi u kojoj su donesene izjednačene sa sudskim odlukama
6. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti
7. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti
8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Članak 11.
Članak 19. mijenja se i glasi:
„Županijski sudovi:
1. rješavaju o žalbama protiv odluka općinskih sudova, osim ako je zakonom drugačije propisano
2. rješavaju predmete u prvom stupnju kada je njihova nadležnost propisana zakonom,
3. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom
4. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika kad je to određeno zakonom
5. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti
6. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti, osim u prekršajnim predmetima
7. provode izvršenje strane kaznene odluke
8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Članak 12.
U članku 20. točka 5. mijenja se i glasi:
„5. razmatra aktualna pitanja sudske prakse te predlaže područja za stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika u cilju podizanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u cjelini,“.
Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:
„6. obavlja druge poslove određene zakonom.“.
Članak 13.
Članak 21. mijenja se i glasi:
„Trgovački sudovi:
1. odlučuju u parničnim i izvanparničnim stvarima kada je to propisano posebnim zakonom
2. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre
3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgovačkog društva
4. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode stečajne postupke
5. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno
6. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima
7. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni
8. određuju mjere osiguranja u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni
9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima
10. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Članak 14.
Članak 23. briše se.
Članak 15.
Članak 26. mijenja se i glasi:
„Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima i odluka javnopravnih tijela koja vode prvostupanjski prekršajni postupak kada je to propisano posebnim zakonom
2. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima
3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom
4. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti
5. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima
6. obavlja druge poslove određene zakonom.“.
Članak 16.
Iza članka 26. dodaje se članak 26.a koji glasi:
„Članak 26.a
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima
2. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima i odluka tijela državne uprave koja vode prvostupanjski prekršajni postupak, odluka ovlaštenih tužitelja i drugih odluka kada je to propisano posebnim zakonom
3. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima
4. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom
5. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti
6. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima
7. obavlja druge poslove određene zakonom.“.
Članak 17.
U članku 28. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske određuje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima. Nadzor obavljaju suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske određeni od predsjednika tog suda.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 18.
U članku 29. stavku 1. iza točke 16. dodaje se nova točka 17. koja glasi:
„17. provođenje nadzora nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima,“.
Dosadašnja točka 17. postaje točka 18.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja poslova sudske uprave iz stavka 1. točki 4., 5., 8., 9., 10., 11., 12., 15. i 16. ovoga članka.“.
Članak 19.
U članku 30. stavku 4. riječi: „tajnik suda,“ brišu se.
Članak 20.
Iza članka 30. dodaje se članak 30.a koji glasi:
„Članak 30.a
(1) Predsjednik suda dužan se stalno stručno usavršavati za obavljanje poslova sudske uprave.
(2) Stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi Pravosudna akademija.
(3) Program i način provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova pravilnikom utvrđuje ministar pravosuđa.“.
Članak 21.
U članku 31. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Predsjednik suda dužan je posebno skrbiti o poštivanju prava i zaštiti djece u postupcima pred sudovima sukladno međunarodnim standardima.
Članak 22.
Članak 34. mijenja se i glasi:
„(1) Ako predsjedniku suda prestane dužnost, poslove sudske uprave do imenovanja predsjednika suda obavljat će zamjenik predsjednika suda određen godišnjim rasporedom poslova.
(2) U sudovima u osnivanju ministar pravosuđa ovlastit će suca suda istog ili višeg stupnja koji će do imenovanja predsjednika suda obavljati poslove sudske uprave.“.
Članak 23.
Članak 35. mijenja se i glasi:
„(1) Sud s više od 15 sudaca može imati ravnatelja sudske uprave.
(2) Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava odnosno diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.
(3) Ravnatelj sudske uprave pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave, a posebno:
- obavlja stručne poslove u svezi planiranja i upravljanja ljudskim potencijalima u sudu
- organizira rad sudskih službenika i namještenika te prati njihovu učinkovitost u radu
- prati i planira edukaciju sudskih službenika i namještenika
- vodi brigu o održavanju zgrade suda, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima
- organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama suda
- organizira provedbu postupaka javne nabave
- obavlja nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem suda te obavljanjem uredskih i pomoćno-tehničkih poslova
- skrbi i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava suda
- sudjeluje u izradi i provedbi projekata sudske uprave te nadzire njihovu provedbu
- skrbi o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda
- surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti suda
- obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.
(4) Za svoj rad ravnatelj sudske uprave odgovara predsjedniku suda.“.
Članak 24.
Podnaslov iznad članka 36. i članak 36. brišu se.
Članak 25.
Podnasloviznad članka 36.a mijenja se i glasi: „1.3. Voditelj stalne službe“.
Članak 26.
U članku 37. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Predsjednik sudskog odjela prati rad sudaca raspoređenih u odjel, obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u odjelu, brine o učinkovitosti rada odjela te obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.“.
Članak 27.
U članku 38. stavku 2. iza riječi: „Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske“.
Članak 28.
U članku 40. stavku 2. iza riječi: „Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske“.
Članak 29.
Iza članka 41. dodaje se članak 41.a koji glasi:
„Članak 41.a
(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, županijskim sudovima te općinskim i trgovačkim sudovima s više od 50 sudaca osniva se odjel za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
(2) Odjel je nadležan za pružanje pomoći svim sucima u sudu u kojem je osnovan, kao i sucima neposredno nižih sudova, u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse iz stavka 1. ovoga članka te u pripremi za podnošenje prethodnih pitanja Sudu Europske unije.
(3) Pored poslova iz stavka 2. ovoga članka odjeli općinskih i trgovačkih sudova sudjeluju u radu Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.
(4) Predsjednik odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje organizira sastanak svih odjela radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi poslova iz stavka 2. i 3. ovoga članka te unapređenja rada odjela.
(5) Odjeli pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja vezanog uz poslove iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(6) Ministar pravosuđa pravilnikom će urediti način sudjelovanja sudaca u radu i imenovanja sudaca za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.“.
Članak 30.
U članku 43. stavku 5. riječi: „i praksu sudova koji odlučuju na razini Vijeća Europe i Europske unije“ brišu se.
Članak 31.
Članak 44. mijenja se i glasi:
„(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca tog suda.
(2) Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno biran na istu dužnost. Nitko ne može biti biran na ovu dužnost više od dva puta.“.
Članak 32.
Iza članka 44. dodaju se članci 44.a, 44.b, 44.c i 44.d koji glase:
„Članak 44.a
(1) Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz drugih zakonom određenih razloga.
(2) Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u Narodnim novinama i na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu. Uz prijavu kandidati podnose životopis i program rada predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji se objavljuju na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća.
(3) Zaprimljene prijave kandidata Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu Predsjednika Republike Hrvatske koji će o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.
Članak 44.b
(1) Prije stupanja na dužnost predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske polaže pred predsjednikom Hrvatskog sabora prisegu koja glasi:
„Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka.“.
(2) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) Ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana osoba koja do izbora nije obnašala sudačku dužnost u tom sudu, Državno sudbeno vijeće imenovat će ga i sucem tog suda.
(4) Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Hrvatskog sabora ili na svoj zahtjev bude razriješen dužnosti prije isteka mandata ili ne bude ponovno izabran na tu dužnost, nastavlja obnašati dužnost suca u tom sudu.
Članak 44.c
(1) Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužnost prestaje:
1.smrću
2.istekom roka na koji je izabran
3.prestankom dužnosti suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(2) Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi Državno sudbeno vijeće.
(3) Ako predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske prestane dužnost, poslove sudske uprave do izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavljat će zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova.
Članak 44.d
(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bit će razriješen:
1.ako to sam zatraži
2.ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti
3.ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelokoje ga čini nedostojnim
4.kad navrši 70 godina života.
(2) Prijedlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnosi Predsjednik Republike Hrvatske. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlog za razrješenje.
(3) O prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.“.
Članak 33.
U članku 45. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) U godišnjem izvješću navode se pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini Vrhovnog suda Republike Hrvatske, županijskih sudova, općinskih sudova i specijaliziranih sudova. U godišnjem izvješću daju se pokazatelji rada i za svaki pojedini sud.
(3) U godišnjem izvješću koriste se pokazatelji koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Pokazatelji se daju za prethodnu godinu, u odnosu na pokazatelje za najmanje pet prethodnih godina.“.
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 4., 5. i 6.
Članak 34.
U članku 48. stavku 1. iza riječi: „sudova“ dodaju se riječi: „(Proširena opća sjednica)“.
U stavku 2. iza riječi: „Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može sazvati Proširenu opću sjednicu za raspravljanje o nacrtima zakona ili drugog propisa kojim se uređuju pitanja od važnosti za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti iz članka 47. točke 1. ovoga Zakona.“.
Članak 35.
U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Sudačko vijeće:
– daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti
– daje mišljenje Državnom sudbenom vijeću o kandidatima za predsjednika suda
– daje mišljenje Državnom sudbenom vijeću o kandidatima za suce
– odlučuje povodom zahtjeva za ocjenu postojanja povrede Kodeksa sudačke etike
– obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje rad Državnog sudbenog vijeća i Sudskim poslovnikom.“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Mišljenje iz stavka 1. podstavka 3. daje sudačko vijeće nadležno za sud u kojem se sudačko mjesto popunjava u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva Državnog sudbenog vijeća.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 36.
U članku 50. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Za trgovačke sudove osniva se sudačko vijeće pri Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, a za upravne sudove pri Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
(3) Poslove sudačkih vijeća za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske obavljaju sjednice svih sudaca tih sudova.“.
Članak 37.
U članku 51. stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) U odlučivanju o poslovima sudačkog vijeća koji se odnose na suce županijskih sudova, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske sudjeluju samo članovi sudačkog vijeća iz reda sudaca tih sudova.“.
Članak 38.
U članku 53. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Članove sudačkog vijeća trgovačkih i upravnih sudova iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske biraju suci tih sudova, a članove iz reda sudaca trgovačkih i upravnih sudova suci tih sudova.
(3) Trgovački i upravni sud ne mogu u sudačkom vijeću imati više od tri člana iz reda sudaca istog suda.“.
U stavku 4. riječ: „četiri“ zamjenjuje se riječju: „tri“.
Članak 39.
U članku 62. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Članu sudačkog vijeća prestaje dužnost prije isteka mandata:
– ako sam zatraži
– ako bude privremeno udaljen od obnašanja sudačke dužnosti
– ako prestane obnašati dužnost suca ili mu sudačka dužnost miruje
– ako bude imenovan na drugi sud
– ako bude imenovan na dužnost predsjednika suda
– ako bude izabran za člana Državnoga sudbenog vijeća
– ako je pravomoćno utvrđena njegova stegovna odgovornost.“.
Članak 40.
U članku 68. stavku 2. iza riječi: „Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokim kaznenim sudom Republike Hrvatske“.
Članak 41.
U članku 69. stavku 5. iza prve rečenice dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Zahtjev za isplatu naknade podnosi se Ministarstvu pravosuđa, a sadrži OIB stranke i druge podatke potrebne za provedbu isplate.“.
Članak 42.
Članak 71. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo pravosuđa obavlja poslove pravosudne uprave.
(2) U obavljanju poslova pravosudne uprave Ministarstvo pravosuđa obraća se predsjedniku odgovarajućeg suda.
(3) Ministar pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može ukinuti, poništiti ili oglasiti ništavim svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave.“.
Članak 43.
Članak 72. mijenja se i glasi:
„(1) U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe obavljanju sudbene vlasti:
1. izrada prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, nadležnost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima
2. sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja sudaca, službenika i namještenika
3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova
4. informatizacija sudova
5. prikupljanje i analiza statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova
6. ispitivanje predstavki građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji
7. nadzor nad obavljanjem poslova u vezi sa stalnim sudskim vještacima, stalnim sudskim procjeniteljima i stalnim sudskim tumačima
8. nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem sudova
9. određivanje načina korištenja nekretnina te nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim sudu na korištenje
10. obavljanje međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje
11. osiguranje osoba, imovine i objekata sudova
12. nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem Sudskog poslovnika
13. ustrojavanje i vođenje registara i evidencija prema posebnim propisima
14. drugi poslovi određeni zakonom.
(2) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja pojedinih poslova pravosudne uprave.“.
Članak 44.
Članak 74. mijenja se i glasi:
„(1) Evidencija sudaca sadrži sljedeće podatke:
1. osobne podatke
2. podatke o imenovanju i razrješenju
3. ocjene obnašanja sudačke dužnosti
4. podatke o pravomoćno izrečenim stegovnim kaznama.
(2) Osobni podaci sadrže: ime, prezime, ime roditelja, dan, mjesec i godina rođenja, OIB, nacionalnost, prebivalište, podatak o završenom diplomskom sveučilišnom studiju prava.
(3) Tijela koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga članka dužna su ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa.“.
Članak 45.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„Ministarstvo pravosuđa od sudova može tražiti izvješća i podatke o radu suda i obavljanju poslova sudske uprave, a u okviru svog djelokruga može obaviti neposredan uvid u rad suda i informacijski sustav u uporabi u sudu, tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinom predmetu, kao i dostavu pojedinog predmeta na uvid te održati zajednički sastanak sa sudovima radi razmatranja pitanja u svezi s njihovim radom i primjenom novih propisa.“.
Članak 46.
Članak 76. mijenja se i glasi:
„(1) Ministar pravosuđa donosi Sudski poslovnik.
(2) Sudskim poslovnikom propisuju se ustrojstvo suda i poslovanje u sudovima.“.
Članak 47.
U članku 77. stavku 3. iza riječi: „izdavanja“ dodaju se riječi: „te sadržaj“.
Članak 48.
U članku 79. stavku 3. riječi: „dva mjeseca“ zamjenjuju se riječima: „30 dana“.
Članak 49.
U članku 80. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati službenici Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika te suci koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave.
(3) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima.“.
Članak 50.
U članku 81. stavku 3. zarez ispred riječi i riječi: „a odredit će ga ministar pravosuđa rješenjem“ brišu se.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Provedba inspekcijskog nadzora određuje se rješenjem ministra pravosuđa.“.
Članak 51.
U članku 86. stavku 5. iza riječi: „poslovnikom“ dodaju se riječi: „i pravilnicima kojima se uređuje rad u informacijskim sustavima sudova“.
Članak 52.
U članku 87. stavak 2. briše se.
Članak 53.
U članku 88. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
„(1) Ako sudac bude imenovan za državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa ili izabran za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudačka dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan odnosno izabran.
(2) Sudac uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće na vrijeme do četiri godine, nakon čega najmanje četiri godine mora obnašati sudačku dužnost. Za vrijeme na koje je sudac raspoređen u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće sudačka dužnost mu miruje. Rješenje o rasporedu suca u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće donosi čelnik ovih tijela uz mišljenje predsjednika suda u kojem je sudac imenovan i prethodnu suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.
Stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Sucu se vrijeme provedeno na poslovima iz stavaka 2., 4. i 6. ovoga članka priznaje kao vrijeme provedeno u obnašanju sudačke dužnosti.“.
Članak 54.
Članak 92. mijenja se i glasi:
„Odobrenje za obavljanje određene službe ili posla na zahtjev suca daje Državno sudbeno vijeće.“.
Članak 55.
U članku 93. stavku 3. prva rečenica mijenja se i glasi:
„Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i najmanje jednom godišnje sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.“.
Članak 56.
U članku 96. stavku 2. iza riječi: „Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske“.
Članak 57.
Članak 97. mijenja se i glasi:
„(1) Sudačko vijeće ocjenjuje rad suca prema sljedećim mjerilima:
1. broj odluka koje je sudac donio u odnosu na broj odluka koje je trebao donijeti na temelju Okvirnih mjerila za rad sudaca, ukupno i po vrstama predmeta u apsolutnim brojevima i postotku
2. kvaliteta odluka - broj potvrđenih, ukinutih, poništenih i preinačenih odluka u odnosu na broj odluka u kojima su izjavljeni pravni lijekovi te broj odluka u kojima je utvrđena bitna povreda postupka u odnosu na broj odluka u kojima su izjavljeni pravni lijekovi
3. uredno obnašanje sudačke dužnosti – poštivanje rokova, određivanje ročišta, poštivanje redoslijeda rješavanja predmeta i dr.
4. iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti
5. druge aktivnosti suca – sudjelovanje u stručnom usavršavanju sudaca kao predavač na seminarima i radionicama, objavljivanje stručnih i znanstvenih radova iz područja pravnih znanosti, , članstvo u sudačkim vijećima i dr.
(2) Po svim mjerilima iz stavka 1. ovoga članka sudac može ostvariti najviše 150 bodova, pri čemu se za mjerila iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka može ostvariti najviše po 60 bodova, a za mjerila iz stavka 1. točki 3., 4. i 5. ovoga članka najviše po 10 bodova.
(3) Rad suca koji je u postupku imenovanja u drugi sud ocjenjuje sudačko vijeće suda nadležnog za sud u kojem se sudačko mjesto popunjava.“.
(4) Mjerila iz stavka 1. ovog članka razradit će se Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti.
Članak 58.
U članku 98. riječi: „izrade ocjene“ zamjenjuju se riječju: „ocjenjivanja“.
Članak 59.
U članku 100. stavku 3. brojka: „60“ zamjenjuje se brojkom: „45“.
Članak 60.
U članku 102. stavku 1. prvoj rečenici riječi: „pet sudaca“ zamjenjuju se riječima: „tri suca“.
Članak 61.
Članak 103. mijenja se i glasi:
„Vijeće iz članka 102. stavka 1. ovoga Zakona određuje se godišnjim rasporedom poslova.“.
Članak 62.
U članku 104. stavku 2. brojka: „30“ zamjenjuje se brojkom: „15“.
Članak 63.
U članku 107. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Kodeks donosi Etičko povjerenstvo koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).“.
U stavku 2. riječi: „Vijeće iz stavka 1. ovoga članka“ zamjenjuju se riječju: „Povjerenstvo“.
Članak 64.
Iza članka 107. dodaje se članak 107.a koji glasi:
„Članak 107.a
(1) O povredama Kodeksa odlučuju sudačka vijeća.
(2) Protiv odluka sudačkih vijeća o povredi Kodeksa sudac i podnositelj pritužbe imaju pravo prigovora u roku od osam dana od dostave odluke, o kojem odlučuje Etičko vijeće.
(3) Etičko vijeće ima pet članova. Četiri člana Etičkog vijeća biraju članovi Povjerenstva između sebe, a predsjednik Etičkog vijeća je predsjednik sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(4) Povjerenstvo donosi smjernice za tumačenje Kodeksa te daje mišljenja i preporuke o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom.
(5) Pravomoćne odluke kojima se odlučuje o povredi Kodeksa te smjernice, mišljenja i preporuke Povjerenstva objavljuju se na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.
Članak 65.
U članku 108. stavak 6. briše se.
Članak 66.
U članku 109. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Sud može imati sudske savjetnike, više sudske savjetnike i više sudske savjetnike – specijaliste.“.
U stavku 3. riječi: „kao sudski savjetnik“ zamjenjuju se riječima: „kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik“.
U stavku 4. riječi: „Viši sudski savjetnik“ zamjenjuju se riječima: „Viši sudski savjetnik – specijalist te viši sudski savjetnik“, a riječi: „kao sudski savjetnik“ zamjenjuju se riječima: „kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik“.
Članak 67.
Članak 110. mijenja se i glasi:
„(1) Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici – specijalisti sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice.
(2) Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik, viši sudski savjetnik i viši sudski savjetnik – specijalist podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, nacrt na temelju kojeg sudac donosi odluku. Po ovlaštenju suca sudski savjetnik, odnosno viši sudski savjetnik objavljuje tako donesenu odluku.
(3) Ako sudac ne prihvati nacrt koji mu je podnio sudski savjetnik, viši sudski savjetnik ili viši sudski savjetnik – specijalist, sam će provesti postupak.
(4) Sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka:
1. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 200.000,00 kuna,
2. u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora,
3. u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna,
4. u ovršnim postupcima u kojima vrijednost predmeta spora prelazi 500.000,00 kuna, u postupcima radi odluke o privremenoj mjeri osiguranja, u postupcima radi odluke o prethodnoj mjeri osiguranja, u postupcima povodom pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate
5. u ostavinskim postupcima,
6. u zemljišnoknjižnim postupcima,
7. u prekršajnim postupcima,
8. u izvanparničnim postupcima u kojima nije dopuštena žalba (pružanje pravne pomoći i sl.)
9. u registarskim postupcima,
10. u skraćenim stečajnim postupcima,
11. o troškovima sudskih postupaka.
(5) Viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka:
1. u postupcima navedenim u stavku 4. ovoga članka
2. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna
3. u ovršnim postupcima u kojima vrijednost predmeta spora prelazi 500.000,00 kuna
4. u postupcima radi odluke o privremenoj mjeri osiguranja i u postupcima radi odluke o prethodnoj mjeri osiguranja
5. u postupcima povodom pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate
6. u izvanparničnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu.
(6) Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni su na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.
(7) U drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici - specijalisti izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.“.
Članak 68.
U članku 115. dodaju se novi stavci 1., 2. i 3. koji glase:
„(1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu službenici pravosudne policije moraju imati:
1. posebnu zdravstvenu sposobnost
2. najviše 30 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema.
(2) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije prima se u svojstvu vježbenika neovisno o ranije ostvarenom radnom stažu.
(3) Za vrijeme vježbeničkog staža službenik pravosudne policije mora pohađati osposobljavanje i položiti ispit za zvanje. Službeniku pravosudne policije koji ne završi program osposobljavanja i ne položi ispit za zvanje prestaje državna služba.“.
Dosadašnji stavci 1. i 2. postaju stavci 4. i 5.
Članak 69.
U članku 116. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstvene zaštite ministar pravosuđa donosi pravilnik o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije kojim se utvrđuju mjerila posebne tjelesne i zdravstvene sposobnosti s obzirom na životnu dob i spol službenika te poslove koje obavlja.“.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Članak 70.
U članku 119. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Članak 71.
U članku 120. stavku 3. zarez ispred riječi i riječi: „a suci porotnici Vrhovnog suda Republike Hrvatske prisegu daju pred predsjednikom Hrvatskog sabora ili zastupnikom kojeg predsjednik ovlasti“ brišu se.
Članak 72.
U članku 132. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Sud može ostvarivati vlastite prihode.
(5) Kamate ostvarene od sredstava koja se vode na računima sudova su namjenski prihod državnog proračuna i koriste se za potrebe pravosudnih tijela.“.
Članak 73.
U članku 135. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Uvjete za isplatu i visinu naknade za izlaske sudaca te sudskih službenika i namještenika na očevid, naknade za obavljanje poslova prethodnog kaznenog postupka i naknade za dežurstva propisuje ministar pravosuđa pravilnikom.“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 74.
Službenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona raspoređeni na radna mjesta tajnika sudova rasporedit će se na odgovarajuća radna mjesta u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 75.
Ograničenje mandata iz članka 27. ovoga Zakona primjenjuje se na sve kandidate koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obnašali dužnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Članak 76.
Pravilnike iz članaka 18., 20., 29., 43., 49., 69. i 73.ovog Zakona ministar pravosuđa donijet će u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Sudski poslovnik iz članka 76. i pravilnike iz članka 77. stavka 3. Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/15, 33/15 i 82/15) ministar pravosuđa uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Metodologiju ocjenjivanja sudačke dužnosti iz članka 98. Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/15, 33/15 i 82/15) Državno sudbeno vijeće uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 77.
Izbori za sudačka vijeća županijskih sudova prema odredbama ovoga Zakona provest će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Do početka rada sudačkih vijeća iz stavka 1. ovoga članka ranije izabrana sudačka vijeća nastavljaju s radom.
Sudačko vijeće osnovano pri Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske sukladno Zakonu o sudovima (Narodne novine, br. 28/15, 33/15 i 82/15) prestaje s radom 31. prosinca 2018. godine.
Članak 78.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje s radom vijeće iz članka 102. Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/15, 33/15 i 82/15).
Članak 79.
Ocjene obnašanja sudačke dužnosti i mišljenja o kandidatima za suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske u prvom postupku njihovog imenovanja nakon stupanja na snagu ovoga Zakona daje sudačko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Članak 80.
Sudski savjetnici i viši sudski savjetnici dovršit će postupak u predmetima koji su im dodijeljeni u rad do dana stupanja na snagu članka 67. ovoga Zakona.
Članak 81.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine, osim članka 67. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. srpnja2019. godine i članka 16. ovog Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2020.
Stupanjem na snagu članka 16. ovog Zakona prestaje važiti članak 15. ovog Zakona.
O B R A Z L O Ž E NJ E
I.RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI
Važeći Zakon o sudovima donesen je 2013. (Narodne novine, broj 28/13) te je nakon toga u 2015. i 2016. mijenjan ukupno tri puta. Zakonima o izmjenama i dopunama ovog Zakona (Narodne novine, broj 33/15 i 82/15) mijenjan je prvenstveno radi provedbe reorganizacije pravosudnog sustava tijekom 2015., dok je Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (Narodne novine, broj 82/16), koja je prestala važiti na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 102/15), omogućeno propisivanje načina i svrhe korištenja novčanih sredstava koja su predana odnosno položena kod suda radi uporabe u sudskom postupku, a koja se vode na posebnom računu suda, kao i kamata ostvarenih na ova sredstva posebnom uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Iako bi se zbog opsega potrebnih izmjena i dopuna Zakona o sudovima te ukupnog broja izmjena i dopuna Zakona o sudovima iz 2013. moglo predložiti donošenje cijelog novog Zakona, zbog opsežnosti i potrebe sveobuhvatne pripreme predstojeće reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova u Republici Hrvatskoj nužno je osigurati odgovarajuće izmjene Zakona o sudovima u istom vremenskom okviru zajedno s izmjenama važećeg Zakona o područjima i sjedištima sudova te Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
II. PITANJA KOJA SE ZAKONOM RJEŠAVAJU
Glavni ciljevi predloženih izmjena Zakona o sudovima su omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave, kao i ispunjenje preporuka Izvješća četvrtog evaluacijskog kruga Skupine zemalja protiv korupcije (u daljnjem tekstu: GRECO) za Republiku Hrvatsku vezanih uz izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ograničenje njegovog mandata.
U skladu s navedenim glavnim ciljevima u ovom Prijedlogu zakona kao najbitniji prijedlozi izdvajaju se:
- omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova izmjenom odredaba kojima su regulirane vrste sudova, na način da su prekršajni sudovi brisani kao posebna vrsta sudova jer je značajniji pad priliva prekršajnih predmeta nakon izmjena mjerodavnog prekršajnog zakonodavstva pokazao neperspektivnost daljnjeg zadržavanja posebnog ustroja prekršajnih sudova, slijedom čega je proširena stvarna nadležnost općinskih sudova i na prekršajno sudovanje, a čime će biti omogućeno racionalnije korištenje ljudskih potencijala (sudaca i službenika)
- unapređenje upravljanja tako spojenih i većih sudova, kroz redefiniranje i jačanje uloge ravnatelja sudske uprave (umjesto tajnika suda)
- ustanovljavanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske
- osiguranje lakšeg pristupa građana sudovima kroz naglašavanje trajnosti stalnih službi sudova, preciziranjem njihovog značaja i ovlasti kao redovnih ustrojstvenih jedinca sudova, te naglašavanje obveze predsjednika sudova da u stalnim službama osiguraju provođenje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz sudske nadležnosti koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice
- razrada postupka imenovanja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u skladu s preporukama GRECO-a koje upućuju na ograničenje od najviše dva mandata i veću transparentnost provedbe postupka imenovanja uz definiranu ulogu Državnog sudbenog vijeća u postupku imenovanja te obvezu podnošenja programa rada svih kandidata; razrada postupka prestanka njegove dužnosti i njegovog razrješenja
- preciznije definiranje sadržaja godišnjeg izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti, primjenom pokazatelja Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe
- ubrzavanje postupka imenovanja sudaca kroz skraćivanje rokova odlučivanja te smanjivanje broja članova posebnog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje odlučuje o žalbama protiv odluka o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti
- jačanje ovlasti sudačkih vijeća kroz davanje mišljenja o kandidatima u postupku imenovanja sudaca
- izmjena ovlasti za obavljanje poslova sudske uprave u slučaju prestanka dužnosti predsjednika suda (zamjenik predsjednika suda određen godišnjim rasporedom poslova) u cilju jačanja samostalnosti i neovisnosti sudova te skraćenja trajanja ovog postupka
- osnivanje posebnog odjela u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, visokim i županijskim sudovima te većim općinskim sudovima (s više od 50 sudaca) radi obavljanja poslova praćenja propisa Europske unije te sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, kao i dostave mjerodavnih informacija za primjenu prava Europske unije sucima tih sudova i sucima nižih sudova, na koji bi se način sucima osigurala veća dostupnost informacija o pravu Europske unije i sudske prakse utemeljene na pravu Europske unije
- nova nadležnost Etičkog povjerenstva za tumačenje Kodeksa te davanje mišljenja i preporuka o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom, pri čemu se radi osiguranja standardizacije prakse i veće transparentnosti postupaka koji se vode u vezi s povredama Kodeksa, predviđa se i objava odluka, mišljenja i tumačenja na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske
- izmjena koncepta i rada pravosudne inspekcije – jačanje uloge državnih službenika u radu pravosudne inspekcije uz suce koji raspolažu iskustvom u obavljanju poslova sudske uprave
- uvođenje novog radnog mjesta sudski savjetnik – specijalist u sudovima prvog i drugog stupnja radi veće mogućnosti napredovanja te razrada i razgraničenje ovlasti sudskih savjetnika od ovlasti viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista.
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona ne predviđaju se dodatna sredstva koja bi teretila Državni proračun Republike Hrvatske u 2018. godini s projekcijama za 2019. i 2020. godinu. S obzirom na predloženu mogućnost zapošljavanja ravnatelja sudske uprave u sudovima s više od 15 sudaca i uvođenje viših savjetnika-specijalista, popuna ovih radnih mjesta bit će postupna, te će se sredstva osigurati iz redovnih aktivnosti sudova.
IV. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA
Uz članak 1.
Ovim člankom se iz sadržaja Zakona o sudovima izostavlja navod poslova tajnika suda, a s obzirom na predloženo brisanje odredaba važećeg Zakona o sudovima o tajniku suda.
Uz članak 2.
Ovim člankom propisuje se da sudovi štite pravni poredak Republike Hrvatske, koji je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji utvrđen i pravnom stečevinom Europske Unije.
Uz članak 3.
Ovim člankom se važeći izvori prava na temelju kojih sude sudovi nadopunjuju pravnom stečevinom Europske unije, a s obzirom da je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji pravne stečevina unije postala obvezujuće pravo.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se da se, pored plaća, i dodaci na plaće sudaca kao njihova temeljna prava uređuju posebnim zakonom.
Uz članak 5.
Ovim člankom briše se odredba koja se odnosi na dodjelu predmeta u rad sucima, a koja je materija propisana u članku 86. Zakona o sudovima i ne odnosi se na godišnji raspored poslova koji je predmet članka 10. Zakona o sudovima. S obzirom da će nakon spajanja općinskih i prekršajnih sudova poslove sudske uprave i ovlasti višeg tijela sudske uprave u odnosu na prekršajno sudovanje obavljati županijski sudovi kao neposredno viši sudovi te Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, a od 1. siječnja 2020. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske kao žalbeni sud, potrebno je izrijekom propisati da se pravomoćan godišnji raspored poslova općinskih sudova dostavlja i predsjedniku Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske. Budući da se u praksi održavanje sastanaka predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednika županijskih sudova radi razmatranja potrebe izmjena godišnjih rasporeda poslova županijskih sudova četiri puta godišnje pokazalo nepotrebnim, ova se obveza reducira na održavanje najmanje jednog ovakvog sastanka godišnje, što podrazumijeva da se u slučaju potrebe navedeni sastanci mogu održavati i češće.
Uz članak 6.
Ovim se člankom sadržaj pečata suda dopunjava naznakom sjedišta suda radi usklađenja članka 13. Zakona o sudovima sa Zakonom o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 33/95).
Uz članak 7.
Ovim se člankom iz sadržaja članka 14. Zakona o sudovima izostavljaju prekršajni sudovi, a s obzirom da se planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda. S obzirom da se ovim Zakonom od 1. siječnja 2020. ustanovljava i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, ovaj se sud navodi među specijalizirane sudove u Republici Hrvatskoj. Zbog potrebe sužavanja stvarne nadležnosti odnosno propisivanja isključive stvarne nadležnosti pojedinih sudova radi omogućavanja specijalizacije sudaca u pojedinim područjima, ovim se zakonom propisuje i da se zakonom može odrediti nadležnost jednog ili više sudova za postupanje u određenoj vrsti predmeta za područje jednog, više ili svih sudova te vrste.
Uz članak 8.
Ovim se člankom iz sadržaja članka 15. Zakona o sudovima izostavljaju prekršajni sudovi, a s obzirom da se planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda. S obzirom da se ovim Zakonom od 1. siječnja 2020. ustanovljava i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, ovaj se sud navodi među visoke sudove koji se ustanovljuju za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
Uz članak 9.
Ovim se člankom iz sadržaja članka 16. Zakona o sudovima izostavljaju prekršajni sudovi, a s obzirom da se planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda. Izostavljanjem riječi: „iznimno“ iz sadržaja stavka 2. članka 16. Zakona o sudovima naglašava se činjenica da se obavljanje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, s obzirom na ukupan broj ovih ustrojstvenih jedinica izvan sjedišta suda, zapravo redovno obavlja u ovim jedinicama, a što je dodatno istaknuto i dodavanjem nove rečenice o sadržaju obavljanja sudbene vlasti u ovim jedinicama.
Uz članak 10.
Ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost općinskih sudova.
Uz članak 11.
Ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost županijskih sudova.
Uz članak 12.
Ovim člankom dopunjuje se nadležnost Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosno precizira uloga ovog suda u kreiranju programa stručnog usavršavanja sudaca te službenika u sudovima te se u posebnoj točki propisuje da ovaj sud obavlja i druge poslove propisane posebnim zakonom.
Uz članak 13.
Ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost trgovačkih sudova.
Uz članak 14.
Ovim člankom briše se članak kojim je bila propisana stvarna nadležnost prekršajnih sudova, a s obzirom da se planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda.
Uz članak 15.
Ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, i to na način da se, u odnosu na stvarnu nadležnost ovog suda propisanu važećim Zakonom o sudovima, posebno propisuje nadležnost za rješavanje sukoba nadležnosti između općinskih sudova, odlučivanje o žalbama u postupcima međunarodne pravosudne suradnje i provedbu nadzora nad radom sudaca, sve u odnosu na prekršajno sudovanje.
Uz članak 16.
Ovim člankom propisuje se nadležnost Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, koji će od 1. siječnja 2020. odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima e preuzeti druge predmete iz nadležnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske koji će prestati postojati 31. prosinca 2019.
Uz članak 17.
Ovim člankom propisuje se da nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima prema odluci predsjednika Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske obavljaju suci ovih sudova, a s obzirom da će se nakon spajanja općinskih i prekršajnih sudova poslovi sudske uprave i ovlasti višeg tijela sudske uprave u odnosu na prekršajno sudovanje dijeliti između županijskih sudova kao neposredno viših sudova te Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske kao žalbenih sudova.
Uz članak 18.
Ovim člankom propisuje se nova ovlast predsjednika suda u poslovima sudske uprave vezan za nadzor nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima, i to s obzirom na obvezu određivanja nadzornog tijela u ovim postupcima sukladno Uredbi (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), kao i ovlast ministra pravosuđa da pravilnikom propiše način obavljanja pojedinih poslova sudske uprave koji su djelomično podudarni s poslovima pravosudne uprave odnosno nad kojima Ministarstvo pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave provodi nadzor.
Uz članak 19.
Ovim člankom se tajnik suda izostavlja iz kruga osoba koje pomažu predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave jer se njegove ovlasti prema ovom Prijedlogu Zakona planiraju kumulirati s ovlastima ravnatelja sudske uprave, a koji se naziv radnog mjesta namjerava zadržati u sustavu službeničkih radnih mjesta u sudovima.
Uz članak 20.
Ovim člankom propisuje se obveza predsjednika sudova na kontinuirano stručno usavršavanje za obavljanje poslova sudske uprave koji provodi Pravosudna akademija sukladno programu kojeg pravilnikom propisuje ministar pravosuđa.
Uz članak 21.
Ovim člankom propisuje se posebna obveza predsjednika sudova za skrb o poštivanju prava i zaštiti djece u postupcima pred sudovima sukladno međunarodnim standardima, kako bi se u što većoj mjeri osigurala provedba i zaštita prava djece.
Uz članak 22.
Ovim člankom propisuje se da će u slučaju kada predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost poslove sudske uprave do imenovanja predsjednika suda obavljati zamjenik predsjednika suda određen godišnjim rasporedom poslova. U odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima, sukladno kojem ovu ovlast ima ministar pravosuđa, navedena se izmjena predviđa s namjerom daljnjeg jačanja samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, a s obzirom da predsjednike sudova kao i suce imenuje i razrješava Državno sudbeno vijeće kao samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. Izmjena važećih odredaba članka 34. Zakona o sudovima predlaže se i u cilju skraćenja trajanja ovog postupka. Za sudove u osnivanju zadržano je važeće rješenje sukladno kojem će ministar pravosuđa ovlastiti suca suda istog ili višeg stupnja koji će do imenovanja predsjednika suda obavljati poslove sudske uprave.
Uz članak 23.
Ovim člankom propisuju se uvjeti za prijam i raspored službenika na radno mjesto ravnatelja sudske uprave te opis poslova i ovlasti ravnatelja sudske uprave. Popuna navedenog radnog mjesta predviđa se u većim sudovima (s više od 15 sudaca), a u propisanim ovlastima ravnatelja objedinjene su najvažnije ovlasti tajnika suda i ravnatelja sudske uprave sukladno važećem Zakonu o sudovima. Spajanjem navedenih ovlasti predviđa se jačanje ovog službeničkog radnog mjesta te pozicioniranje ovih službenika kao glavnih pomagača predsjednicima sudova u obavljanju poslova sudske uprave, a što ujedno predstavlja i namjeru rasterećenja predsjednika sudova od obavljanja dijela poslova sudske uprave.
Uz članak 24.
Ovim člankom brišu se odredbe članka 36. važećeg Zakona o sudovima koje se odnose na tajnika suda, a s obzirom da se njegove ovlasti prema ovom Prijedlogu Zakona planiraju kumulirati s ovlastima ravnatelja sudske uprave.
Uz članak 25.
Ovim člankom se provodi prenumeracija podnaslova iznad članka 36.a Zakona o sudovima, a s obzirom na planirano izostavljanje tajnika suda iz sustava službeničkih radnih mjesta u sudu.
Uz članak 26.
Ovim člankom definiraju se obveze i ovlasti predsjednika sudskih odjela.
Uz članak 27.
Ovim člankom se u odredbe važećeg Zakona o sudovima o održavanju sjednica sudskih odjela županijskih i visokih sudova, s ciljem osiguranja ujednačene sudske prakse, dodaje i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske koji se ustanovljuje ovim Zakonom.
Uz članak 28.
Ovim člankom se u odredbe važećeg Zakona o sudovima o obvezujućim pravnim shvaćanjima sjednica svih sudaca i sjednica sudskih odjela županijskih i visokih sudova, s ciljem osiguranja ujednačene sudske prakse, dodaje i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske koji se ustanovljuje ovim Zakonom.
Uz članak 29.
Ovim člankom predviđa se osnivanje posebnog odjela u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, visokim i županijskim sudovima te općinskim i trgovačkim sudovima s više od 50 sudaca radi obavljanja poslova praćenja propisa Europske unije te sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, kao i dostave mjerodavnih informacija za primjenu prava Europske unije sucima tih sudova i sucima nižih sudova, na koji bi se način sucima osigurala veća dostupnost informacija o pravu Europske unije i sudske prakse utemeljene na pravu Europske unije. Ministru pravosuđa daje se posebna ovlast pravilnikom propisati način sudjelovanja sudaca u radu i način imenovanja sudaca za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.
Uz članak 30.
Ovim člankom propisano je brisanje nadležnosti Centra sudske prakse za praćenje prakse sudova prije Vijeću Europe i Europske unije iz razloga što je prethodnim člankom predviđeno osnivanje posebnog odjela za te poslove.
Uz članak 31.
Ovim člankom propisuju se uvjeti za izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske (opći i posebni uvjeti za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske), postupak njegovog izbora sukladno odredbama članka 119. Ustava Republike Hrvatske (na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor) te ograničenje obnavljanja njegovog mandata (najviše dva puta), uvažavajući preporuke Izvješća četvrtog evaluacijskog kruga Skupine zemalja protiv korupcije (GRECO) za Republiku Hrvatsku, usvojenog na 64. plenarnoj sjednici GRECO-a 20. lipnja 2014. u Strasbourgu, radi povećanja transparentnosti i svođenja rizika neprimjerenog političkog utjecaja na najmanju moguću mjeru.
Uz članak 32.
Ovim člankom u Zakon o sudovima dodaje se nekoliko novih članka kojima se detaljno propisuje postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prestanka njegove dužnosti i njegovog razrješenja. Inicijativu za pokretanje postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske ima Državno sudbeno vijeće pri čemu se njegova uloga ograničava na pružanje administrativno tehničke podrške u postupku imenovanja. Propisivanjem objave javnog poziva zainteresiranim kandidatima te objavljivanjem njihovih životopisa i programa rada Vrhovnog suda Republike Hrvatske na mrežnoj stranici Vijeća jača se transparentnost provedbe ovog postupka. Zaprimljene prijave kandidata Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu Predsjednika Republike Hrvatske koji će o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora. Prije stupanja na dužnost izabrani predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske pred predsjednikom Hrvatskog sabora, kao tijela koje ga bira, daje prisegu. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja ovaj sud i sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj. Ako se za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabere osoba koja nije sudac ovog suda, Državno sudbeno vijeće imenuje ju sucem tog suda, a ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bude razriješen ove dužnosti prije isteka mandata ili ne bude na nju ponovno izabran, nastavlja obnašati dužnost suca ovog suda. Posebno se propisuju osnove za prestanak dužnosti i osnove za razrješenje dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i to sukladno osnovama prestanka dužnosti i razrješenja sudaca, kao i sami postupci utvrđenja prestanka njegove dužnosti odnosno razrješenja. Mogućnost prestanka dužnosti i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi iz članka 119. Ustava Republike Hrvatske, ali važećim Zakonom o sudovima nije normativno razrađena.
Uz članak 33.
Ovim člankom pobliže se uređuje sadržaj godišnjeg izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi osiguranja sveobuhvatnog prikaza stanja i djelovanja sudbene vlasti, primjenom pokazatelja Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe i osiguranjem komparativnog praćenja tih pokazatelja za razdoblje od najmanje pet godina.
Uz članak 34.
Ovim člankom propisuje se skraćeni i ustaljeni naziv Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz nazočnost predsjednika drugih sudova (Proširena opća sjednica) e propisuje mogućnost saziva ove sjednice radi raspravljanja nacrta zakona ili drugih propisa od važnosti za rad sudova ili sudbenu vlast, što je redovno u nadležnosti Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Posebno se ovim člankom propisuje i sudjelovanje predstavnika Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske u Proširenoj općoj sjednici.
Uz članak 35.
Ovim člankom propisuje se nadležnost sudačkog vijeća. U odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima nadležnost sudačkog vijeća dopunjuje se ovlašću davanja mišljenja o kandidatima u postupcima imenovanja sudaca u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva Državnog sudbenog vijeća, i to s namjerom jačanja sudačkih vijeća kao tijela sudačke samouprave.
Uz članke 36. – 38.
Ovim člancima propisuju se izmjene u postupcima osnivanja sudačkih vijeća, a uzimajući u obzir za koje sudove se ova vijeća osnivaju, sastav i broj članova sudačkih vijeća, način biranja članova sudačkih vijeća i vrijeme na koje se biraju.
Uz članak 39.
Ovim člankom propisuju se osnove za prestanak dužnosti člana sudačkog vijeća prije isteka mandata, od kojih je osnova privremenog udaljenja od obnašanja sudačke dužnosti nova u odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima.
Uz članak 40.
Ovim člankom propisuje se nadležnost za postupanje po zahtjevu za isplatu primjerene naknade za povredu prava na suđenje u razumnom roku koja nastane u postupku pred Visokim kaznenim sudom Republike Hrvatske, a za što će, kao i za zahtjeve povodom povreda nastalih pred drugim visokim sudovima, također biti nadležan Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Uz članak 41.
Ovim člankom se radi preciziranja i jasnije prakse, a konačno radi omogućavanja provedbe isplate, propisuje da je stranka kojoj se dosudi primjerena naknada za povredu prava na suđenje u razumnom roku radi ostvarenja svog prava dužna Ministarstvu pravosuđa podnijeti zahtjev za isplatu, koji mora sadržavati njezin OIB te druge podatke potrebne za vršenje isplate.
Uz članak 42.
Ovim člankom propisuje se da poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravosuđa. U odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima odredba je precizirana, i to s obzirom da u obavljanju poslova pravosudne uprave ne postoji hijerarhija te da je Ministarstvo pravosuđa jedino tijelo koje obavlja ove poslove pa se u tom smislu važeća odredba članka 71. stavka 1. Zakona o sudovima ne smatra odgovarajućom. Nadalje, člankom je propisano da se u obavljanju ovih poslova Ministarstvo pravosuđa obraća predsjedniku suda, za razliku od važeće odredbe članka 71. stavka 2. Zakona o sudovima, prema kojoj se predsjednicima sudova obraća isključivo sam ministar, a što u praksi, s obzirom na količinu poslova pravosudne uprave, predstavlja određene poteškoće i otežava rad Ministarstva. Izričaj odredbe stavka 3. ovoga članka predlaže se izmijeniti radi usklađenja sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09). Stavak 4. ovoga članka iz važećeg Zakona o sudovima predlaže se brisati jer je navedena ovlast donošenja pravilnika kao podzakonskih akata sadržana u predloženoj općoj ovlasti članka 43. ovoga prijedloga Zakona kojim se mijenja važeći članak 72. Zakona o sudovima.
Uz članak 43.
Ovim se člankom propisuje katalog poslova pravosudne uprave, pri čemu su pojedini poslovi dopunjeni odnosno drugačije formulirani u odnosu na važeći članak Zakona o sudovima (npr. sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja, prikupljanje i analiza statističkih podataka), a neki se navode kao novi poslovi, iako su već praksom ili općim odredbama o pravosudnoj upravi obuhvaćeni ovlastima Ministarstva pravosuđa (nadzor nad obavljanjem poslova u vezi sa stalnim sudskim vještacima, stalnim sudskim procjeniteljima i stalnim sudskim tumačima, određivanje načina korištenja nekretnina, nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim sudu na korištenje, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova). Ministru pravosuđa daje se ovlast pravilnicima razraditi način obavljanja ovih poslova.
Uz članak 44.
Ovim člankom se propisuje sadržaj evidencije sudaca koju vodi Ministarstvo pravosuđa. U odnosu na važeći članak 74. Zakona o sudovima navedeni sadržaj je reduciran na onaj koji je Ministarstvu pravosuđa stvarno potreban za obavljanje poslova iz njegove nadležnosti.
Uz članak 45.
Ovim člankom se propisuju ovlasti Ministarstva pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave, pri čemu se u odnosu na važeći tekst članka 75. Zakona o sudovima izrijekom propisuje ovlast vršenja uvida u informacijske sustave u uporabi u sudu te u manjoj mjeri dorađuje izričaj odredbe.
Uz članak 46.
Ovim člankom propisuje se ovlast ministra pravosuđa na donošenje Sudskog poslovnika te u bitnom sadržaj Sudskog poslovnika. U odnosu na članak 76. važećeg Zakona o sudovima sadržaj Sudskog poslovnika sažeto je formuliran, bez nabrajanja područja koja se Sudskim poslovnikom posebno propisuju.
Uz članak 47.
Ovim člankom dopunjuje se ovlast ministra pravosuđa da, pored obrasca i postupka izdavanja, pravilnikom propiše i sadržaj službene iskaznice sudaca i drugih službenih osoba u sudu.
Uz članak 48.
Ovim člankom se s dva mjeseca na 30 dana skraćuje rok nakon kojeg ministar pravosuđa može sam donijeti nova Okvirna mjerila za rad sudaca ili njihovu izmjenu i dopunu, koju ovlast ima ako nakon danog upozorenja Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne dostavi svoj prijedlog Okvirnih mjerila u ovom roku.
Uz članak 49.
Ovim člankom propisuje se ovlast za obavljanje poslova pravosudne inspekcije, koja se daje službenicima Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika te sucima koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave. Ministru pravosuđa daje se ovlast pravilnikom propisati način provedbe nadzora od strane pravosudne inspekcije.
Uz članak 50.
Ovim člankom propisuje se da se provedba inspekcijskog nadzora određuje rješenjem ministra pravosuđa.
Uz članak 51.
Ovim člankom propisuje se da se postupak dodjele predmeta u rad sucima, osim Sudskim poslovnikom, propisuje i pravilnicima kojima se uređuje rad u informacijskim sustavima koji su u uporabi u sudovima.
Uz članak 52.
Ovim člankom briše se ovlast ministra pravosuđa da pravilnikom propiše visinu za ostvarenje prava na dodatak na plaću sucu upućenom na rad u drugi sud budući da se ovim Zakonom propisuje da će se dodaci na plaću urediti posebnim zakonom.
Uz članak 53.
Ovim člankom propisuje se mogućnost da sudac bude imenovan za državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa odnosno izabran na dužnost suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, pri čemu mu sudačka dužnost miruje. U odnosu na odredbu važećeg članka 88. stavka 1. Zakona o sudovima odredba je izmijenjena korištenjem općenitog naziva za sve dužnosničke funkcije u Ministarstvu pravosuđa radi izbjegavanja potrebe njezinog naknadnog mijenjanja i usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave. Postupak raspoređivanja sudaca na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Državno sudbeno vijeće i Pravosudnu akademiju izmijenjen je davanjem takve ovlasti svakom čelniku ovih tijela, a ne više isključivo ministru pravosuđa, pri čemu se, pored suglasnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, traži i mišljenje predsjednika suda u kojem je sudac imenovan. Imajući u vidu narav drugih poslova koje sudac sukladno ovom članku može obavljati, predlaže se kao vrijeme provedeno u obnašanju sudačke dužnosti sucima priznati samo vrijeme provedeno na poslovima navedenim u stavcima 2., 4. i 6. članka 88. Zakona o sudovima.
Uz članak 54.
Ovim člankom propisuje se da odobrenje za obavljanje određene službe ili posla na zahtjev suca daje Državno sudbeno vijeće, umjesto predsjednika suda odnosno predsjednika neposredno višeg suda kao je u važećoj odredbi članka 92. Zakona o sudovima. Razlozi za predloženu izmjenu leže u nastojanju ujednačavanja prakse davanja ovih odobrenja i ujednačavanja položaja i prava svih sudaca.
Uz članak 55.
Ovim člankom se obveza sudjelovanja u stručnom obrazovanju i usavršavanju sudaca u Pravosudnoj akademiji ili Europskoj mreži centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika precizira propisivanjem obveze sudjelovanja u najmanje jednoj radionici godišnje.
Uz članak 56.
Ovim člankom se odredba važećeg Zakona o sudovima o ocjenjivanju sudaca radi njihovog napredovanja odnosno imenovanja na viši sud dopunjuje navodom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.
Uz članak 57.
Ovim člankom se navode i djelomično razrađuju kriteriji ocjenjivanja sudaca, kao i najveći mogući broj bodova koji se po svakom od ovih kriterija mogu ostvariti u ocjeni, s time da se ujedno propisuje da rad suca koji je u postupku imenovanja u drugi sud ocjenjuje sudačko vijeće suda nadležnog za sud u kojem se sudačko mjesto popunjava. Cilj izmjene članka 97. Zakona o sudovima je osigurati što veću objektivnost postupka ocjenjivanja sudaca. Svaki pojedini kriterij iz ovog članka detaljno se razrađuje Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti.
Uz članak 58.
Ovim člankom se usklađuje naziv Metodologije iz članka 57. ovog Zakona.
Uz članak 59.
Ovim člankom se rok za donošenje odluke o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti sa 60 skraćuje na 45 dana, u nastojanju ubrzanja provedbe postupaka imenovanja sudaca.
Uz članak 60.
Ovim člankom propisuje se da vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje odlučuje o žalbi na odluku o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti čine tri umjesto dosadašnjih pet sudaca. Cilj izmjene je pojednostavniti, a time i ubrzati postupak donošenja ove odluke.
Uz članak 61.
Ovim člankom propisuje se da se sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 102. Zakona o sudovima određuje godišnjim rasporedom poslova, kao i za sva druga vijeća ovog suda, bez posebnog postupka imenovanja njegovih članova i zamjenika.
Uz članak 62.
Ovim člankom se rok za donošenje odluke o prigovoru na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti sa 30 skraćuje na 15 dana, u nastojanju ubrzanja provedbe postupaka imenovanja sudaca.
Uz članak 63.
Ovim člankom se daje novi naziv vijeća predsjednika svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj (Etičko povjerenstvo).
Uz članak 64.
Ovim člankom propisuju se tijela ovlaštena za utvrđenje povreda Kodeksa sudačke etike, kao i nadležnost Etičkog povjerenstva za tumačenje Kodeksa te davanje mišljenja i preporuka o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom. Radi osiguranja standardizacije prakse, veće transparentnosti postupaka koji se vode u vezi s povredama Kodeksa te sankcioniranja povreda Kodeksa, predviđa se i objava pravomoćnih odluka te mišljenja i tumačenja na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Uz članak 65.
Ovim člankom briše se odredba o mogućnosti premještaja sudskih službenika po potrebi službe odlukom ministra pravosuđa, radi usklađivanja sa Zakonom o državnim službenicima.
Uz članak 66.
Ovim člankom propisuje se da sud može imati sudske savjetnike, više sudske savjetnike i sudske savjetnike – specijaliste. Time se u postojeći sustav sudskih savjetnika uvodi treća vrsta ovih sudskih službenika, a to su viši sudski savjetnici – specijalisti. Razlog za uvođenje ove vrste sudskih savjetnika leži u nastojanju odvajanja ovlasti pojedinih vrsta sudskih savjetnika te kreiranju posebnog sustava napredovanja ovih službenika, koji prema Ustavu Republike Hrvatske sudjeluju u suđenju. Tekst stavka 3. i 4. u članku 109. važećeg Zakona o sudovima dopunjuje se na način da uvjete za sudske savjetnike mogu ispuniti i državnoodvjetnički savjetnici koji do sada nisu bili obuhvaćeni ovim odredbama.
Uz članak 67.
Ovim člankom propisuju se ovlasti sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika– specijalista, i to propisivanjem mogućnosti njihovog samostalnog poduzimanja pojedinih radnji u sudskim postupcima prema njihovoj složenosti, vrstama postupaka odnosno vrijednosti predmeta spora.
Uz članak 68.
Ovim člankom propisuju se posebni uvjeti za prijam u državnu službu službenika pravosudne policije na poslovima osiguranja osoba, imovine i objekata sudova, koja je mogućnost propisana Zakonom o državnim službenicima. Za službenike pravosudne policije na poslovima osiguranja kaznionica i zatvora propisane su istovrsne odredbe u Zakonu o izvršenju kazne zatvora, ali se zbog promjene unutarnjeg ustrojstva Ministarstva pravosuđa iste više ne odnose na službenike pravosudne policije na poslovima osiguranja osoba, imovine i objekata sudova. Navedene posebne uvjete prijma potrebno je propisati uvažavajući posebnosti službe ovih službenika.
Uz članak 69.
Ovim člankom propisuje se ovlast ministra pravosuđa za donošenje pravilnika o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije kojim se utvrđuju mjerila posebne tjelesne i zdravstvene sposobnosti s obzirom na životnu dob i spol službenika te poslove koje obavljaju.
Uz članak 70.
Ovim člankom brišu se odredbe o imenovanju sudaca porotnika u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a s obzirom da sukladno važećim postupovnim propisima suci porotnici više ne ulaze u sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Uz članak 71.
Ovim člankom brišu se odredbe o polaganju prisege sudaca porotnika u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, budući da sukladno postupovnim propisima više ne sudjeluju u sastavu vijeća ovog suda.
Uz članak 72.
Ovim člankom se odredbe o sredstvima za rad sudova dopunjuju odredbama o mogućnosti da sud ostvaruje vlastite prihode (npr. umnožavanjem dijelova spisa, snimanjem radnji i dr.), kao i da su kamate ostvarene od sredstava koja se vode na računima sudova namjenski prihod državnog proračuna te se koriste za potrebe pravosudnih tijela.
Uz članak 73.
Ovim člankom se propisuje osnova za donošenje pravilnika o naknadama za obavljanje očevida, poslova prethodnog kaznenog postupka i dežurstva.
Uz članak 74.
Ovim člankom propisuje se obveza raspoređivanja tajnika sudova na odgovarajuća radna mjesta u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 75.
Ovim člankom propisuje se da se ograničenje mandata iz članka 27. ovoga Zakona primjenjuje se na sve kandidate koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obnašali dužnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zbog čega ova odredba ima povratno (retroaktivno) djelovanje. Člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona propisuje se da predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine bira Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora i da po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Nitko ne može biti imenovan na ovu dužnost više od dva puta, čime je vrijeme na koje jedna osoba može biti imenovana na najvišu rukovodeću dužnost u sudbenoj vlasti ograničena na najviše osam godina. U skladu s namjerom da se obnašanje rukovodećih dužnosti u sudbenoj vlasti ograniči za pojedinca na najviše osam godina,u cilju pronalaženja ravnoteže između kontinuiteta i dinamike vodstva, propisano je da se postavljeno ograničenje odnosi i na protekle mandate odnosno na mandate koji su u tijeku u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona. Bez navedenog ograničenja odnosno bez uračunavanja ranijih mandata, pojedine osobe mogle bi dužnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske obnašati 16 pa i više godina, što bi predstavljalo nedopustivo dugo vrijeme koncentracije rukovodećih dužnosti u jednoj osobi, a čime bi se u neravnopravan položaj stavile osobe koje će u na ovu dužnost biti u budućnosti imenovane.
Uz članak 76.
Ovim člankom propisuje se obveza donošenja novih pravilnika te usklađenja već donesenih pravilnika, Sudskog poslovnika i Metodologije ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.
Uz članak 77.
Ovim člankom propisuje se rok za održavanje izbora za sudačka vijeća županijskih sudova prema odredbama ovoga Zakona te da radi osiguranja kontinuiteta do početka rada tako osnovanih sudačkih vijeća s radom nastavljaju ranije izabrana sudačka vijeća. Također se propisuje da 31. prosinca 2018. prestaje mandat sudačkog vijeća osnovanog pri Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, a s obzirom da su u sastavu tog vijeća i suci prekršajnih sudova koji će prestati postojati kao posebna vrsta suda.
Uz članak 78.
Ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje s radom vijeće iz članka 102. Zakona o sudovima, a s obzirom da se ovim Zakonom mijenja broj članova ovog vijeća i način određivanja sudaca koji ulaze u njegov sastav, što će kao posljedicu imati i potrebu izmjene godišnjeg rasporeda poslova Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Uz članak 79.
Ovim člankom propisuju se posebnosti provedbe postupka ocjenjivanja sudaca i davanja mišljenja o kandidatima za suce u prvom postupku njihovog imenovanja za suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske. S obzirom da se ovaj sud ustanovljuje od 1. siječnja 2020. tek se nakon imenovanja njegovih sudaca može sazvati sjednica svih sudaca koja će za ovaj sud obavljati poslove njegovog sudačkog vijeća te ubuduće ocjenjivati suce i davati mišljenje o kandidatima za suce ovog suda.
Uz članak 80.
Ovim člankom propisuje se da sudski savjetnici i viši sudski savjetnici dovršiti postupak u predmetima koji su im dodijeljeni u rad do dana stupanja na snagu članka 67. ovoga Zakona.
Uz članak 81.
Ovim člankom propisuje se stupanje ovog Zakona na snagu.
V. RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U ODNOSU NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA I RAZLOZI ZBOG KOJIH SU TE RAZLIKE NASTALE
Na 7. sjednici Hrvatski sabor je 16. ožujka 2018. donio zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima te je primjedbe, prijedloge i mišljenja uputio predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Razlike između rješenja koja se predlažu u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona su sljedeće:
Ovim se Zakonom predlaže ustanovljavanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske. Od 1. siječnja 2020. u nadležnosti ovog suda bilo bi odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima (trenutno u nadležnosti Vrhovnog suda) i preuzimanje nadležnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, koji bi s danom 1. prosinca 2019. prestao postojati. Osnivanje ovog suda predlaže se kao mjera rasterećenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske te omogućavanje izvršenja njegove osnovne zadaće – ujednačavanja sudske prakse kroz odlučivanje o izvanrednim pravnim lijekovima. Iz navedenog se razloga u tekstu Konačnog prijedloga Zakona u sudovima u članku 16. propisuje nadležnost ovog suda, a pored toga se na odgovarajućim mjestima ovaj sud navodi i u člancima 5., 7., 8., 17., 27., 28., 29., 34., 36., 40.i 56. Konačnog prijedloga zakona. S obzirom na potrebno vrijeme za poduzimanje svih prethodnih radnji potrebnih za ustanovljavanje ovog suda, a prvenstveno imenovanje njegovih sudaca, početak rada ovog suda predviđen je za 1. siječnja 2020., do kada će ove poslove, kao i do sada, obavljati Vrhovni sud Republike Hrvatske odnosno Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. S obzirom da će ustanovljavanjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske s radom prestati Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, odvojeno vremensko važenje pojedinih odredaba ovog Zakona propisano je u odredbama članka 81. Konačnog prijedloga Zakona.
Zbog važnosti zaštite prava djece i naglašavanja utvrđenih ciljeva provedbe Nacionalne strategije za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018.do 2020. posebno je u članku 21. naglašena obveza predsjednika sudova da skrbe o poštivanju prava i zaštite djece u postupcima pred sudovima.
Tekst članaka 24. i 25. Konačnog prijedloga Zakona izmijenjen je sukladno nomotehničkim primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora.
Naknadno je utvrđena potreba da se podzakonskim aktom propiše način sudjelovanja sudaca i način njihovog imenovanja za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima pa je u članku 29. Konačnog prijedloga zakona naknadno propisana ovlast ministra pravosuđa na donošenje posebnog pravilnika.
U članku 32. Konačnog prijedloga Zakona, u dijelu u kojem se u Zakon o sudovima dodaje novi članak 44. d, sukladno raspravi u Hrvatskom saboru i prihvaćenim primjedbama izmijenjena je odredba kojom je propisana osnova za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i to na način da je umjesto pravomoćne osude za kazneno djelo koje predsjednika čini nedostojnim za obavljanje ove dužnosti propisana pravomoćna potvrda optužnice za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim, kako bi se osigurao veći stupanj vjerodostojnosti osobe koja predstavlja cijelu sudbenu vlast.
Izričaj odredbe članka 35. kojom se propisuje nadležnost sudačkog vijeća za postupanje povodom zahtjeva za ocjenu postojanja povreda Kodeksa sudačke etike preformuliran je i usklađen s odredbom članka 64. Konačnog prijedloga zakona.
Radi dosadašnjeg različitog postupanja sudova i stranaka u praksi utvrđena je i potreba preciziranja odredaba Zakona o sudovima koje se odnose na ostvarenje prava na isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku kako bi se strankama omogućilo brže ostvarenje ovog prava, pa se u članku 41. Konačnog prijedloga zakona precizira da se zahtjev za isplatu ove naknade podnosi Ministarstvu pravosuđa te se ujedno propisuje njegov sadržaj.
Zbog potrebe osiguranja bržeg donošenja odnosno izmjena i dopuna Okvirnih mjerila za rad sudaca, člankom 48. Konačnog prijedloga zakona propisan je kraći rok po isteku kojeg ministar pravosuđa može samostalno donijeti Okvirna mjerila odnosno izmijeniti ili dopuniti postojeća Okvirna mjerila bez prijedloga Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Naknadno je utvrđena i potreba izmjene naziva Metodologije izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti kako bi se metodologijom obuhvatio cijeli proces ocjenjivanja, iz kojeg su razloga mijenjani članci 57. i 58. Konačnog prijedloga Zakona.
Sukladno prijedlozima Vrhovnog suda Republike Hrvatske pravo podnošenja prigovora protiv odluka sudačkih vijeća o povredi Kodeksa sudačke etike dano je i podnositelju pritužbe, a prema primjedbama iz rasprave na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora i rasprave u Hrvatskom saboru kao sankcija za povredu Kodeksa određuje se objava donesenih pravomoćnih odluka o povredama Kodeksa. Navedeno je propisano u izmijenjenom članku 64. Konačnog prijedloga Zakona.
Člankom 67. Konačnog prijedloga Zakona izmijenjen je cijeli važeći članak 110. Zakona o sudovima, a u članku 69. Konačnog prijedloga Zakona donošenje podzakonskog akata uz mišljenje drugog ministra zamijenjeno je njegovim donošenjem uz suglasnost drugog ministra, također sukladno nomotehničkim primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora.
U prijelaznim i završnim odredbama dopunjena je obveza donošenja odgovarajućih podzakonskih propisa sukladno prethodno navedenim izmjenama u članku 76. Konačnog prijedloga Zakona, a konačno zbog ustanovljavanja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske u članku 79. Konačnog prijedloga zakona propisane su posebnosti prvog postupka imenovanja sudaca ovog suda nakon stupanja na snagu ovog Zakona.
VI. PRIJEDLOZI, PRIMJEDBE I MIŠLJENJA DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO TE RAZLOZI NEPRIHVAĆANJA
Sve upućene primjedbe, prijedlozi i mišljenja su razmotreni, a nisu prihvaćeni:
-prijedlog za širenje uvjeta za ravnatelja sudske uprave i na informatičku struku, koje su iznesene u raspravi na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora i u raspravi u Hrvatskom saboru, nisu prihvaćene s obzirom na vrste poslova koje ravnatelj sudske uprave obavlja, a koji su pravne i ekonomske naravi.
-primjedba da se ne ukidaju tajnici sudova iznesena u raspravi u Hrvatskom saboru ne prihvaća se s obzirom da se ovim Zakonom predlaže širenje ovlasti i izmjena naziva osoba koje u najvećoj mjeri pomažu predsjednicima sudova u obavljanju poslova sudske uprave, a što su do sada obavljali tajnici sudova.
-primjedba da mjerilo ocjenjivanja sudaca prema dosadašnjem iskustvu nije dovoljno jasno i da ga treba zakonom razraditi iznesena u raspravi na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora i u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćena, a s obzirom da se razrada svih zakonom utvrđenih mjerila provodi Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti kao posebnim aktom.
-primjedba da je u postupku imenovanja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske potrebno posebno propisati provedbu postupka sigurnosne provjere kandidata, koja je iznesena u raspravi na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora i u raspravi u Hrvatskom saboru, nije prihvaćena jer bi u praksi značila dugotrajniju provedbu ovog postupka.
-primjedba da je ovlasti sudskih savjetnika potrebno proširiti ovlašću za rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta te poslova obnove i osnivanja zemljišnih knjiga koja je iznesena u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćena jer je nepotrebna s obzirom na odredbe važećeg članka 110. stavka 4. točke 6. i stavka 5. Zakona o sudovima, prema kojima su sudski savjetnici ovlašteni na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u zemljišnoknjižnim postupcima te na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.
-prijedlog da se inicijativa lokalnih vlasti za održavanje sudbenih dana propiše Zakonom o sudovima dana u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćena jer se smatra nepotrebnim navedeno posebno propisivati zakonom, a što proizlazi i iz same prakse, prema kojoj ovakve inicijative uglavnom i dolaze od lokalnih vlasti.
-primjedba za potrebom jačanja uloge Ministarstva pravosuđa u postupku donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca i Metodologije izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti koja je iznesena u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćena jer nije dovoljno precizirana, a s obzirom da je u navedenim postupcima već propisana uloga Ministarstva pravosuđa.
-primjedba o dvostrukom nadzoru sudaca koji će rješavati prekršajne predmete od strane županijskih sudova te Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske iznesena u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćena jer se radi o različitim segmentima nadzornih ovlasti (ovlasti višeg tijela sudske uprave i ovlasti višeg suda kao žalbene instance), a ne samom povećanju nadzora odnosno područja na kojima će se nadzor provoditi, pa u tom smislu nema govora o diskriminatornom postupanju prema sucima koji će postupati u prekršajnim predmetima.
-prijedlog o uvođenju redovitog ocjenjivanja sudaca iznesen u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćen jer se uvođenje ove obveze smatra nepotrebnim. Izvršenje sudačkih obveza u našem se sustavu prati dvostruko: svake godine se utvrđuje ispunjenje sudačke obveze svakog suca (kao sankcija za neopravdano ispunjenje propisano je pokretanje stegovnog postupka), a u slučaju da se sudac kandidira u postupku imenovanja u viši sud prema istim kriterijima se utvrđuje njegovo obnašanje sudačke dužnosti za nekoliko zadnjih godina. S obzirom na navedeno, prijedlog nije opravdan.
-prijedlog o ukidanju sudačkih vijeća koji je iznesen u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćen jer nije posebno argumentiran. Sudačka vijeća su tijela sudačke samouprave i imaju točno propisanu nadležnost, a prijedlog ne sadrži mišljenje predlagatelja kojem tijelu ili kojim bi se tijelima delegirale pojedine ovlasti sudačkih vijeća.
-prijedlog o ukidanju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i njegovom pripajanju županijskim sudovima, koji je iznesen u raspravi u Hrvatskom saboru, nije prihvaćen jer reorganizacija drugostupanjskog sudovanja nije predmet ovog reformskog zahvata. Pored navedenog, dvostupanjska organizacija sadašnjih specijaliziranih sudova podrazumijevala je svoje posebnosti i posebne specijalizirane sudove drugog stupnja, koji će koncept biti zadržan i nakon ustanovljavanja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.
-primjedba da je potrebno zadržati ovlast ministra pravosuđa da imenuje suce ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave, koja je iznesena u raspravi u Hrvatskom saboru, nije prihvaćena. Radi jačanja sudbene vlasti odlučeno je da ovu ovlast više ne izvršava ministar pravosuđa kao nositelj izvršne vlasti, koji ne imenuje niti predsjednike sudova, već da ove poslove do imenovanja predsjednika suda automatizmom obavlja zamjenik predsjednika suda određen godišnjim rasporedom poslova. Iznimka je propisana, razumljivo, samo za slučajeve osnivanja sudova, kada suce ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave do imenovanja predsjednika sudova ipak imenuje ministar pravosuđa.
VII. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, poslovi sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, poslovi ravnatelja sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave i pravosudna inspekcija, prava i dužnosti sudaca, poslovi tajnika suda, ovlasti sudskih savjetnika, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova, imenovanje sudaca porotnika, uvjeti i postupak za imenovanje stalnih sudskih tumača, vještaka i procjenitelja te sredstva za rad sudova.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe (sudac/sutkinja, savjetnik/savjetnica, vježbenik/vježbenica i dr.).
Članak 3.
(1) Sudovi štite Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom.
(2) Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno.
Članak 5.
Sudovi sude na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava.
Članak 9.
Plaće sudaca uređuju se zakonom.
Članak 10.
(1) Poslovi se sucima i sudskim vijećima raspodjeljuju prema rasporedu utvrđenom za svaku godinu (godišnji raspored poslova). Predmet koji je prema takvom rasporedu dodijeljen određenom sucu ili vijeću smije biti dodijeljen drugom sucu ili vijeću samo u slučaju njihove spriječenosti.
(2) Pravomoćan godišnji raspored poslova predsjednik suda dužan je dostaviti predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.
(3) Utvrđen godišnji raspored poslova mora se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja ili smanjenja broja predmeta određene vrste, zbog neujednačenosti dodjele u prethodnom razdoblju, zbog potrebe da se pojedinim vrstama predmeta, odnosno pravnih stvari odredi prvenstvo rješavanja, zbog dulje odsutnosti suca, sudskog savjetnika ili drugog zaposlenika, kao i iz drugih opravdanih razloga.
(4) Više tijelo sudske uprave može po službenoj dužnosti ili povodom prigovora i primjedbi izmijeniti ili dopuniti godišnji raspored poslova, ukinuti i vratiti ga na dopunu predsjedniku suda koji ga je donio, odnosno potvrditi doneseni godišnji raspored poslova.
(5) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske će svaka tri mjeseca održavati zajedničke sastanke s predsjednicima svih županijskih sudova na kojima će raspraviti i utvrditi je li došlo do znatnijeg povećanja ili smanjenja broja određene vrste drugostupanjskih predmeta županijskih sudova, neujednačenosti dodjele drugostupanjskih predmeta u prethodnom razdoblju, potrebe da se pojedinim vrstama tih predmeta, odnosno pravnih stvari odredi prvenstvo rješavanja ili postoje drugi opravdani razlozi za izmjenama godišnjih rasporeda poslova županijskih sudova.
Članak 13.
(1) Sud ima pečat koji sadrži naziv suda te naziv i grb Republike Hrvatske.
(2) Na zgradi u kojoj je smješten sud moraju biti istaknuti naziv suda, grb i zastava Republike Hrvatske.
II. USTROJSTVO, DJELOKRUG I NADLEŽNOST SUDOVA
1. Ustrojstvo sudova
Članak 14.
(1) U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(2) Redovni sudovi su općinski sudovi i županijski sudovi.
(3) Specijalizirani sudovi su trgovački sudovi, upravni sudovi, prekršajni sudovi, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
(4) Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(5) Zakonom se mogu prema stvarnoj nadležnosti ili za određena pravna područja ustanovljavati i drugi redovni i specijalizirani sudovi.
Članak 15.
(1) Općinski i prekršajni sudovi ustanovljavaju se za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova ili dijela gradskog područja.
(2) Županijski, trgovački i upravni sudovi ustanovljavaju se za područje jedne ili više županija ili dijela županije.
(3) Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske ustanovljavaju se za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
(4) Vrhovni sud Republike Hrvatske ima sjedište u Zagrebu.
Članak 16.
(1) Sudovi obavljaju sudbenu vlast u svom sjedištu.
(2) Općinski, županijski, trgovački, upravni i prekršajni sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i izvan sjedišta suda u stalnim službama i odjelima.
(3) Stalna služba i odjel iz stavka 2. ovog članka su ustrojstvene jedinice suda koje se osnivaju na području njegove nadležnosti, na kojem zbog broja stanovnika, priliva pojedine vrste predmeta i drugih opravdanih razloga postoji potreba za takvim djelovanjem suda.
(4) Sudovi iz stavka 2. ovog članka sudbenu vlast mogu obavljati i održavanjem sudbenih dana izvan sjedišta.
(5) Odluku o osnivanju i prestanku rada stalnih službi i odjela izvan sjedišta suda donosi ministar pravosuđa.
(6) Odluku o održavanju i prestanku održavanja sudbenih dana donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje predsjednika suda.
(7) Prijedlog za donošenje odluke iz stavaka 5. i 6. ovog članka mogu podnijeti predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Članak 18.
Pored nadležnosti propisane drugim zakonima, općinski sudovi:
1. rješavaju izvanparnične i ovršne predmete,
2. rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige,
3. odlučuju o priznanju i ovrsi odluka stranih sudova,
4. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
5. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti.
Članak 19.
Pored nadležnosti propisane drugim zakonima, županijski sudovi:
1. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom,
2. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika kad je to određeno zakonom,
3. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
4. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti,
5. provode izvršenje strane kaznene odluke,
6. obavljaju i druge poslove određene zakonom.
Članak 20.
Vrhovni sud Republike Hrvatske:
1. osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni,
2. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom,
3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj,
4. rješava o sukobu nadležnosti kad je to propisano posebnim zakonom,
5. razmatra aktualna pitanja sudske prakse, analizira potrebe za stručnim usavršavanjem sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika te obavlja druge poslove određene zakonom.
Članak 21.
Pored nadležnosti propisane drugim zakonima, trgovački sudovi:
1. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre,
2. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno,
3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgovačkog društva,
4. odlučuju u izvanparničnim stvarima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima,
5. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima,
6. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni,
7. određuju mjere osiguranja u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni,
8. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode stečajne postupke,
9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima,
10. obavljaju i druge poslove određene zakonom.
Članak 23.
(1) Prekršajni sudovi:
1. sude u prvom stupnju o prekršajima, osim ako za vođenje prekršajnog postupka zakonom nije propisana stvarna nadležnost drugog tijela,
2. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti te druge poslove određene zakonom.
(2) Zakonom se može odrediti jedan prekršajni sud koji će odlučivati u određenoj vrsti predmeta iz djelokruga prekršajnog suda s područja više prekršajnih sudova.
Članak 26.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje o žalbama protiv odluka prekršajnih sudova i tijela državne uprave koja vode prvostupanjski prekršajni postupak te o žalbama protiv odluka drugih tijela kada je to propisano posebnim zakonom,
2. rješava sukob nadležnosti između prekršajnih sudova,
3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom,
4. obavlja druge poslove određene zakonom.
Članak 28.
(1) Predsjednik neposredno višeg suda odredit će u pravilu jednom godišnje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca i sudova na području svoje nadležnosti. Nadzor obavljaju suci neposredno višeg suda određeni od predsjednika tog suda.
(2) Pisano izvješće o obavljenom nadzoru suci su dužni u roku od 30 dana dostaviti predsjedniku suda koji je odredio nadzor. Predsjednik suda dostavit će izvješće predsjedniku nadziranog suda, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa.
III. UNUTARNJE USTROJSTVO SUDOVA
1. Sudska uprava
Članak 29.
(1) Poslovi sudske uprave obuhvaćaju:
1. osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda,
2. skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu,
3. poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika,
4. poslove u svezi sa stalnim sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima,
5. poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima,
6. postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,
7. poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu,
8. poslove u svezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom,
9. poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda,
10. poslove vezane uz funkcioniranje informatičkog sustava,
13. stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i dužnosti službenika i namještenika u sudu,
14. skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu,
15. poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje,
16. poslove vođenja statistike i analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda,
17. davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom.
(2) Ministar pravosuđa posebnim pravilnikom propisat će način rada odjela za podršku žrtvama i svjedocima te postupak osiguranja podrške žrtvama i svjedocima u sudskim postupcima.
1.1. Predsjednik suda
Članak 30.
(1) Predsjednik suda je sudac koji uz sudačku dužnost obavlja i poslove sudske uprave sukladno zakonu i Sudskom poslovniku.
(2) U sudovima s više od 20 sudaca predsjednik suda može obavljati samo poslove sudske uprave.
(3) Predsjednika suda u slučaju spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova sudske uprave zamjenjuje sudac određen godišnjim rasporedom poslova (zamjenik predsjednika suda).
(4) Predsjedniku suda u poslovima sudske uprave pomažu ravnatelj sudske uprave, predsjednici odjela, tajnik suda, voditelj stalne službe ili službenik kojeg odredi predsjednik suda.
(5) Predsjednik neposredno višeg suda je više tijelo sudske uprave. Najviše tijelo sudske uprave je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Članak 31.
(1) Predsjednik suda u obavljanju poslova sudske uprave donosi upravne i druge akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti.
(2) Predsjednik suda skrbi za pravilne odnose i postupanje sudaca i drugih zaposlenika suda prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama te za pravilne odnose među zaposlenicima suda.
(3) Predsjednik suda obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u sudu. Pobliže odredbe o načinu obavljanja nadzora propisat će se Sudskim poslovnikom.
(4) O obavljenom nadzoru i rezultatima nadzora te poduzetim mjerama predsjednik suda dužan je najmanje jedanput mjesečno sastaviti izvješće koje će uložiti u za to osnovani spis sudske uprave.
(5) Predsjednik suda dužan je brinuti se o učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a posebno o rješavanju predmeta u kojima postupak traje više od tri godine.
Članak 34.
(1) Ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost, ministar pravosuđa, uz prethodno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ovlastit će suca suda iste vrste i istog stupnja ili suca višeg suda da, za vrijeme koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave, dok predsjednik suda ne bude imenovan.
(2) Kada predsjednici sudova prestanu obnašati svoju dužnost radi spajanja, pripajanja ili razdvajanja sudova, ministar pravosuđa ovlastit će suca jednog od tih sudova ili suca višeg suda da za vrijeme, koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave dok ne bude imenovan predsjednik suda nastalog spajanjem, pripajanjem odnosno razdvajanjem.
(3) U sudovima u osnivanju ministar pravosuđa ovlastit će suca suda istog ili višeg stupnja da za vrijeme najduže do početka rada suda obavlja poslove sudske uprave.
1.2. Ravnatelj sudske uprave
Članak 35.
(1) Sud sa više od 40 sudaca može imati ravnatelja sudske uprave.
(2) Više sudova različitog stupnja i vrste sa sjedištem na području nadležnosti županijskog suda, koji zajedno imaju više od 40 sudaca, mogu imati zajedničkog ravnatelja sudske uprave koji će obavljati poslove za te sudove. Sudovi koji imaju zajedničkog ravnatelja sudske uprave zaključit će sporazum o zajedničkom obavljanju poslova iz nadležnosti ravnatelja sudske uprave.
(3) Ravnatelj sudske uprave brine se o urednom i pravodobnom obavljanju stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova u sudu, i to:
– vodi brigu o održavanju zgrade suda, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima,
– organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama suda,
– odgovara za provedbu postupaka javne nabave,
– obavlja nadzor nad materijalno-financijskim poslovanjem te obavljanjem uredskih i pomoćno-tehničkih poslova,
– skrbi i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava suda,
– sudjeluje u izradi i provedbi projekata sudske uprave te nadzire provedbu projekata sudske uprave,
– skrbi i odgovara za uredno funkcioniranje informatičkog sustava u sudu,
– skrbi o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda,
– surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u svezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti sudova,
– obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.
(4) Ravnatelj sudske uprave za svoj rad odgovoran je predsjedniku suda.
(5) Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili ekonomije te odgovarajuće iskustvo na organizacijskim i financijskim poslovima.
1.3. Tajnik suda
Članak 36.
(1) Sud sa više od 15 sudaca može imati tajnika. Tajnik suda pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave. Za tajnika suda može biti primljena osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava.
(2) Za tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske može biti primljena osoba koja ispunjava uvjete za višega sudskog savjetnika u tom sudu.
(3) Tajnik suda brine se o urednom i pravodobnom obavljanju uredskih i drugih tehničkih poslova u sudu, i to:
– organizira i odgovara za rad sudskih službenika i namještenika,
– prati i planira edukaciju službenika i namještenika kao i njihovu učinkovitost u radu,
– uz suglasnost predsjednika suda donosi odluke o rasporedu sudskih službenika i namještenika,
– po ovlaštenju predsjednika suda odgovara na predstavke i pritužbe stranaka na rad suda,
– obavlja i druge poslove iz nadležnosti sudske uprave koje mu povjeri predsjednik suda,
– obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonima.
(4) Tajnik suda za svoj rad odgovara predsjedniku suda.
1.4. Voditelj stalne službe
Članak 36.a
(1) Stalna služba može imati voditelja stalne službe.
(2) Voditelj stalne službe je sudac određen godišnjim rasporedom poslova.
(3) Voditelj stalne službe pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave.
(4) Voditelj stalne službe za svoj rad odgovara predsjedniku suda
2. Sudski odjeli
Članak 37.
(1) U sudovima u kojima ima više sudskih vijeća, odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja osnivaju se odjeli u čiji sastav ulaze suci koji o tim stvarima odlučuju.
(2) Godišnjim rasporedom poslova osniva se odjel te određuje predsjednik odjela koji rukovodi njegovim radom.
(3) U sudovima u kojima na poslovima provedbe ovrhe radi više sudskih službenika mogu se osnovati sudskoovršiteljske službe. Rad službe odvija se pod neposrednim nadzorom suca određenoga godišnjim rasporedom poslova.
(4) U županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: USKOK).
(5) U općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova iz stavka 4. ovoga članka, predsjednici sudova dužni su osnovati poseban sudski odjel za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.
(6) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i sudski službenici za rad na predmetima iz nadležnosti utvrđene Zakonom o USKOK-u.
(7) Na predmetima iz nadležnosti utvrđene Zakonom o USKOK-u mogu raditi suci i sudski službenici koji su prošli sigurnosnu provjeru, sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.
Članak 38.
(1) Na sjednicama sudskog odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice organizacija unutarnjeg poslovanja, sporna pravna pitanja, ujednačavanje sudske prakse i pitanja važna za primjenu propisa iz pojedinih pravnih područja te praćenje rada i stručnog usavršavanja sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika raspoređenih na rad u odjel.
(2) Na sjednicama sudskih odjela županijskog suda, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske razmatraju se i pitanja od zajedničkog interesa za sudove nižeg stupnja s područja tih sudova.
(3) Na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za pojedine ili sve sudove s područja Republike Hrvatske te se razmatraju i daju mišljenja o nacrtima propisa iz pojedinoga pravnog područja.
Članak 40.
(1) Sjednica odjela ili sudaca saziva se i kad se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća ili sudaca ili kad u jednom odjelu vijeće ili sudac odstupi od ranije prihvaćenog pravnog shvaćanja.
(2) Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i sjednici odjela županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela, odnosno suda.
(3) Predsjednik odjela može, prema potrebi, pozvati na sjednicu odjela profesore diplomskog sveučilišnog studija prava, istaknute znanstvenike ili stručnjake u određenoj grani prava.
Članak 41.
(1) Predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova određuje jednog ili više sudaca za praćenje i proučavanje sudske prakse.
(2) Ako je sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca na poslove iz stavka 1. ovoga članka raspoređeno više sudaca, može se osnovati poseban odjel.
IV. POSEBNE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJSTVU VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 43.
(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osnivaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: Ured predsjednika, Kazneni odjel, Građanski odjel, ustrojstvene jedinice za praćenje, proučavanje i bilježenje sudske prakse pri odjelima te za praćenje i proučavanje sudske prakse sudova pri Vijeću Europe i Europske unije, Centar sudske prakse te ustrojstvene jedinice za poslove sudske uprave.
(2) Građanski odjel obuhvaća područja građanskog, trgovačkog i upravnog prava.
(3) Kazneni odjel obuhvaća područja kaznenog i prekršajnog prava te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu.
(4) Suci se raspoređuju u odjele godišnjim rasporedom poslova.
(5) Centar sudske prakse prati, analizira i objavljuje sudsku praksu sudova u Republici Hrvatskoj i praksu sudova koji odlučuju na razini Vijeća Europe i Europske unije. Voditelj Centra sudske prakse je sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova.
(6) Centar sudske prakse djeluje i kroz područne centre pri županijskim sudovima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, čije voditelje imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz reda sudaca županijskog suda uz prethodno mišljenje predsjednika suda pri kojem Centar sudske prakse djeluje.
(7) Unutarnje ustrojstvo i način rada Centra sudske prakse pobliže se uređuje Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(8) U Uredu predsjednika obavljaju se poslovi sudske uprave, poslovi međunarodne suradnje, poslovi izobrazbe sudaca i poslovi protokola za potrebe toga suda.
(9) Na poslove protokola Vrhovnog suda Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju propisi o protokolu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. Vrhovni sud može za svoje poslove protokola upotrebljavati objekte koji su u tu svrhu na raspolaganju Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske.
(10) Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske pobliže se uređuje Poslovnikom tog suda i Sudskim poslovnikom, sukladno zakonu. Poslovnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi predsjednik suda nakon pribavljenog mišljenja Opće sjednice.
Članak 44.
(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca tog suda.
(2) Prije stupanja na dužnost predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske polaže pred predsjednikom Republike Hrvatske prisegu koja glasi:
»Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka.«.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(4) Ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana osoba koja do izbora nije obnašala sudačku dužnost u tom sudu, Državno sudbeno vijeće imenovat će ga i sucem tog suda.
(5) Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Hrvatskog sabora ili na svoj zahtjev bude razriješen dužnosti prije istaka mandata ili ne bude ponovno izabran na tu dužnost, nastavlja obnašati dužnost suca u tom sudu.
Članak 45.
(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan je jednom godišnje, najkasnije do 30. travnja tekuće godine, Hrvatskom saboru podnijeti izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini.
(2) U godišnjem izvješću predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može upozoriti na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u zakonodavstvu te dati prijedloge za unaprjeđenje rada sudova.
(3) Nakon iznesenog izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta u svezi sa stanjem sudbene vlasti.
(4) Prilikom zauzimanja stajališta Hrvatski sabor neće raspravljati niti zauzimati stajališta o stanju pojedinih sudskih predmeta ili o radu pojedinih sudaca niti će na drugi način dovoditi u pitanje samostalnost i neovisnost sudaca i sudbene vlasti.
Članak 48.
(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske saziva Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova.
(2) Sjednicu iz stavka 1. ovoga članka čine svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske te po dva predstavnika Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i po jedan predstavnik svakoga županijskog suda.
(3) Na sjednici iz stavka 1. ovog članka razmatraju se aktualna pitanja iz sudske prakse, utvrđuje prijedlog okvirnih mjerila za rad sudaca i raspravljaju druga pitanja određena zakonom.
V. SUDAČKO VIJEĆE
Članak 49.
(1) Sudačko vijeće:
– daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti,
– daje mišljenje o kandidatima za predsjednika suda,
– obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, Zakonom o Državnom sudbenom vijeću i Sudskim poslovnikom.
(2) Sudačka vijeća dužna su podnositi izvješća o svome radu sucima sudova koji su ih izabrali najmanje jednom godišnje, a prema potrebi ih i na druge načine obavještavati o obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.
Članak 50.
(1) Sudačko vijeće osniva se za županijski sud i općinske sudove s područja tog županijskoga suda, pri županijskom sudu.
(2) Za trgovačke sudove osniva se sudačko vijeće pri Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, za upravne sudove pri Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, a za prekršajne sudove pri Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.
(3) Poslove sudačkog vijeća za Vrhovni sud Republike Hrvatske obavlja sjednica svih sudaca.
Članak 51.
(1) Sudačko vijeće županijskog suda ima 15 članova, od kojih je devet članova iz reda sudaca županijskog suda i šest iz reda sudaca područnih općinskih sudova.
(2) Ako županijski sud, zajedno s područnim općinskim sudovima ima manje od 50 sudaca, sudačko vijeće ima devet članova, od kojih je šest članova iz reda sudaca županijskog suda, a tri iz reda sudaca područnih općinskih sudova.
(3) Sudačko vijeće trgovačkih sudova ima 15 članova, od kojih je devet članova iz reda sudaca Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, a šest iz reda sudaca trgovačkih sudova.
(4) Sudačko vijeće upravnih sudova ima 15 članova, od kojih je devet članova iz redova sudaca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a šest iz reda sudaca upravnih sudova.
(5) Sudačko vijeće prekršajnih sudova ima 15 članova, od kojih je devet članova iz redova Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, a šest iz reda sudaca prekršajnih sudova.
(6) U odlučivanju o poslovima sudačkog vijeća koji se odnose na suce županijskih sudova, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske sudjeluju samo članovi sudačkog vijeća iz reda sudaca tih sudova.
Članak 53.
(1) Članove sudačkog vijeća iz reda sudaca županijskog suda biraju suci županijskog suda, a članove sudačkog vijeća iz reda sudaca općinskih sudova suci općinskih sudova s područja županijskog suda.
(2) Članove sudačkog vijeća trgovačkih, upravnih i prekršajnih sudova iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske biraju suci tih sudova, a članove iz reda sudaca trgovačkih, upravnih i prekršajnih sudova suci tih sudova.
(3) Trgovački sud, upravni sud i prekršajni sud ne mogu u sudačkom vijeću imati više od tri člana iz reda sudaca istog suda.
(4) Ako na području nadležnosti županijskog suda ima više općinskih sudova, općinski sud ne može u sudačkom vijeću imati više od četiri člana iz reda sudaca istog suda.
Članak 62.
(1) Članu sudačkog vijeća prestaje dužnost prije isteka mandata:
– ako sam zatraži,
– ako prestane obnašati dužnost suca ili mu sudačka dužnost miruje,
– ako bude imenovan na drugi sud,
– ako bude imenovan na dužnost predsjednika suda,
– ako bude izabran za člana Državnoga sudbenog vijeća,
– ako je pravomoćno utvrđena njegova stegovna odgovornost.
(2) Ako član sudačkog vijeća prestane obnašati dužnost prije isteka mandata, dužnost člana vijeća preuzima sudac koji je prema konačnim rezultatima izbora za sudačko vijeće sljedeći po redoslijedu prema broju ostvarenih glasova.
(3) Mandat zamjenika kao člana sudačkog vijeća traje do isteka mandata sudačkog vijeća.
Članak 68.
(1) Ako sud predmet iz članka 65. ovoga Zakona ne riješi u određenom roku, stranka može neposredno višem sudu u daljnjem roku od šest mjeseci podnijeti zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
(2) Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske, Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske ili Visokim prekršajnim sudom Republike Hrvatske, o zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(3) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje rješenjem sudac pojedinac.
(4) Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o zahtjevu odlučuje vijeće od tri suca tog suda.
(5) Neposredno viši sud dužan je o podnesenom zahtjevu odlučiti u roku od šest mjeseci.
Članak 69.
(1) Neposredno viši sud ili vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske odredit će rok u kojem sud pred kojim je postupak u tijeku mora riješiti predmet te odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegovog prava na suđenje u razumnom roku.
(2) Ukupno određena primjerena naknada u jednom predmetu ne može iznositi više od 35.000,00 kuna.
(3) Protiv rješenja o zahtjevu za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se u roku od osam dana podnijeti žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. O žalbi odlučuje vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske od tri suca, a ako je rješenje donijelo vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 68. stavka 4. ovog Zakona, odlučuje vijeće od pet sudaca tog suda.
(4) Rješenje kojim se dosuđuje isplata primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku dostavlja se odmah nakon pravomoćnosti predsjedniku suda pred kojim je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstvu pravosuđa.
(5) Naknada iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se iz sredstava državnog proračuna.
(6) Ako predmet iz stavka 1. ovoga članka ne bude riješen u određenom roku, predsjednik suda dužan je o razlozima u roku od 15 dana od isteka određenog roka dostaviti pisano izvješće predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.
VII. PRAVOSUDNA UPRAVA
Članak 71.
(1) Ministarstvo pravosuđa ima ovlast najvišeg tijela za obavljanje poslova pravosudne uprave.
(2) U obavljanju poslova pravosudne uprave ministar pravosuđa obraća se predsjedniku odgovarajućeg suda.
(3) Ministar pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može poništiti ili ukinuti svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave ili sam donijeti akt koji nije donesen ili nije pravodobno donesen.
(4) Ministar pravosuđa donosi pravilnike o načinu rada i korištenja informacijskih sustava koji su u primjeni u poslovanju sudova.
Članak 72.
U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe obavljanju sudbene vlasti:
1. izrada prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, nadležnost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima,
2. skrb za stručno usavršavanje sudaca, službenika i namještenika,
3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova,
4. informatizacija sudova,
5. prikupljanje statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova,
6. ispitivanje predstavki građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji,
7. nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem sudova,
8. nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem Sudskog poslovnika,
9. obavljanje međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje,
10. drugi poslovi određeni zakonom.
Članak 74.
(1) Evidencija sudaca sadrži sljedeće podatke:
1. osobne podatke,
2. podatke o imenovanju i razrješenju,
3. podatke o uspjehu u tijeku studija,
4. podatke o vježbeničkoj praksi,
5. podatke o objavljenim stručnim ili znanstvenim radovima,
6. ocjene obnašanja sudačke dužnosti,
7. podatke o napredovanju,
8. podatke o stručnom usavršavanju u Pravosudnoj akademiji i drugim oblicima stručnog usavršavanja,
9. podatke o pravomoćno izrečenim stegovnim kaznama.
(2) Osobni podaci sadrže sljedeće podatke: ime, prezime, ime roditelja, dan, mjesec i godina rođenja, OIB, nacionalnost, podatke o prebivalištu, završenom diplomskom sveučilišnom studiju prava, posebnim znanjima i članovima obiteljskog domaćinstva (bračni drug, djeca i roditelji).
(3) Tijela koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga članka dužna su ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa.
Članak 75.
Ministarstvo pravosuđa od sudova može tražiti izvješća i podatke o obavljanju sudbene vlasti i poslova sudske uprave, a u okviru svojega djelokruga može obaviti neposredan uvid u rad suda i tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinom predmetu, kao i dostavu pojedinog predmeta na uvid te održati zajednički sastanak sa sudovima radi razmatranja pitanja u svezi s obavljanjem sudbene vlasti i primjenom novih propisa.
Članak 76.
(1) Ministar pravosuđa donosi Sudski poslovnik.
(2) Sudskim poslovnikom propisuju se osnove za ustrojstvo sudova i poslovanje u sudovima, a posebno: pravila o unutarnjem ustrojstvu, pravila o vođenju upisnika, pomoćnih knjiga i obrazaca za rad, postupak sa spisima od prijama do pohrane u arhiv, postupak poslovanja u svezi s međunarodnom pravnom pomoći, pravila o priopćenjima javnosti o radu suda, pravila o vođenju statistike, pravila o rasporedu predmeta u rad, pravila za rad odjela za podršku svjedocima i žrtvama te pravila za pribavljanje potrebnih podataka iz sudskih spisa za rad odjela za podršku svjedocima i žrtvama, pravila za rad sudskih ovršitelja, pravila za pozivanje i raspoređivanje sudaca porotnika, rad vijeća, sjednica odjela i općih sjednica, provedbena pravila o vođenju postupka i dostavljanju odluka na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine, raspored radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, pravila o postupanju s oduzetim predmetima u kaznenim postupcima, pravila o posebnim oznakama na sudskim vozilima, standardi poslovnog prostora i opreme u sudovima i druga pitanja od važnosti za unutarnje poslovanje sudova.
(3) Sudskim poslovnikom propisuje se i način ustrojavanja i poslovanja zajedničkih službi u sudskim zgradama u kojima je smješteno više sudova.
Članak 77.
(1) Sucima i službenim osobama u sudu izdaje se službena iskaznica.
(2) Za vrijeme vođenja rasprave ili sjednice kojoj prisustvuju stranke, kao i u drugim prigodama određenim zakonom ili Sudskim poslovnikom, sudac nosi sudačku odoru.
(3) Ministar pravosuđa propisat će pravilnikom obrazac i postupak izdavanja službene iskaznice te izgled sudačke odore.
Članak 79.
(1) Okvirna mjerila za rad sudaca propisuje ministar pravosuđa na prijedlog Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(2) Ministar pravosuđa upozorit će Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske na potrebu donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca te njihovih izmjena ili dopuna kada to nalažu izmjene propisa ili provedba drugih mjera iz ovlasti Ministarstva pravosuđa.
(3) Ako Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne dostavi prijedlog Okvirnih mjerila za rad sudaca u roku od dva mjeseca od dana upozorenja iz stavka 2. ovog članka, ministar pravosuđa donijet će Okvirna mjerila za rad sudaca i bez tog prijedloga.
(4) Okvirna mjerila objavljuju se na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa.
VIII. PRAVOSUDNA INSPEKCIJA
Članak 80.
(1) Poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima obavljaju pravosudni inspektori Ministarstva pravosuđa.
(2) Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati osobe koje ispunjavaju uvjete za suca županijskog suda.
(3) Nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave iz članka 29. točaka 3., 4., 10., 11., 12. i 13. ovog Zakona mogu obavljati i službenici Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika.
Članak 81.
(1) Inspekcijski nadzor provodi se u skladu s godišnjim planom nadzora, kojeg na prijedlog čelnika pravosudne inspekcije donosi ministar pravosuđa do kraja kalendarske godine za iduću godinu (redoviti inspekcijski nadzor).
(2) U godišnjem planu nadzora navest će se i sudovi u kojima je prema rezultatima nadzora provedenog tijekom kalendarske godine u idućoj kalendarskoj godini potrebno ponoviti nadzor (kontrolni inspekcijski nadzor).
(3) Prijedlog za provedbu izvanrednog inspekcijskog nadzora mogu dati predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Državnog sudbenog vijeća, a odredit će ga ministar pravosuđa rješenjem.
Članak 86.
(1) Poslovi u sudu raspoređuju se na kraju svake kalendarske godine za sljedeću godinu.
(2) U sudovima se predmeti u rad sucima dodjeljuju automatskom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma.
(3) Ako u sudu nije u primjeni sustav za automatsku dodjelu predmeta, predmeti se sucima dodjeljuju ručno, po redoslijedu njihovog primitka, slijedeći abecedni red prezimena sudaca.
(4) Prilikom dodjele predmeta u rad na način propisan stavcima 2. i 3. ovoga članka vodit će se računa o ravnomjernoj podjeli predmeta te vrsti i složenosti predmeta.
(5) Postupak dodjele predmeta u rad sucima uredit će se Sudskim poslovnikom.
2. Prava suca
Članak 87.
(1) Sudac ima pravo na:
– plaću koja je utvrđena za suca suda u koji je imenovan,
– dodatak na plaću kada je sudac upućen na rad u drugi sud,
– naknadu umjesto plaće kad je spriječen obnašati sudačku dužnost,
– mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima,
– odmore i dopuste koje imaju zaposlenici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana,
– materijalne troškove pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima,
– naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, kada je sudac privremeno upućen na rad u drugi sud ili raspoređen na rad u Ministarstvo pravosuđa ili obnaša dužnost suca najvišeg suda određene vrste ili suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
– naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako sudac ne prebiva u mjestu sjedišta suda,
– naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,
– stručno usavršavanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.
(2) Visinu dodatka na plaću sucu koji je upućen na rad u drugi sud utvrđuje pravilnikom ministar pravosuđa.
Članak 88.
(1) Ako sudac bude imenovan za ministra pravosuđa, zamjenika ministra ili pomoćnika ministra u Ministarstvu pravosuđa ili suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudačka dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan.
(2) Sudac uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće na vrijeme do četiri godine. Za vrijeme na koje je sudac raspoređen u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće sudačka dužnost mu miruje. Rješenje o rasporedu suca u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće donosi ministar pravosuđa uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sudac ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
(4) Sucu koji na prijedlog Vlade Republike Hrvatske bude imenovan za suca međunarodnog suda ili na neku drugu dužnost u međunarodnim sudovima, međunarodnim misijama ili međunarodnim organizacijama miruju sva prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja sudačke dužnosti u tijelima sudbene vlasti Republike Hrvatske.
(5) Prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja sudačke dužnosti miruju i sucu koji bude imenovan ili izabran za rad u institucijama, agencijama, tijelima, uredima, misijama i projektima Europske unije ili za rad u drugim međunarodnim organizacijama, institucijama, tijelima, misijama i projektima za vrijeme na koje je imenovan ili izabran. Odluku o mirovanju prava i dužnosti suca donosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost, uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(6) Sudačka dužnost miruje i sucu koji sudjeluje u programima razmjene ili bude upućen u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja. Odluku o mirovanju sudačke dužnosti donosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost. Za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja sudac ostvaruje pravo na plaću utvrđenu za suca suda u kojem je imenovan.
(7) Sucu se vrijeme provedeno na poslovima iz stavaka 1., 2., 4., 5. i 6. ovog članka priznaje kao vrijeme provedeno u obnašanju sudačke dužnosti.
(8) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati postupak razmjene i upućivanja sudaca u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte.
Članak 92.
Odobrenje za obavljanje određene službe ili posla na zahtjev suca daje predsjednik suda, za predsjednika suda predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Opća sjednica tog suda.
Članak 93.
(1) Sudac je dužan predmete koji su mu raspoređeni u rad rješavati redoslijedom njihova zaprimanja u sud, vodeći računa i o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni.
(2) Sudac je dužan nadzirati pravodoban i potpun unos podatka o predmetu u informatički sustav koji se primjenjuje u sudu.
(3) Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije. Sudac može sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.
(4) Sudac može pisati stručne i znanstvene radove, objavljivati sadržaj pravomoćnih sudskih odluka, sudjelovati kao predavač na Pravosudnoj akademiji te kao nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja prava na sveučilišnom i stručnom studiju, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i povjerenstava, kao i u pripremanju nacrta propisa te za navedeni rad primiti naknadu.
4.2. Ocjenjivanje sudaca
Članak 96.
(1) Suci, izuzev sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuju se u postupku imenovanja na drugi sud i kada se kandidiraju za predsjednika suda.
(2) U postupku napredovanja suca za suca županijskog suda, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske ocjenjuje se rad suca u razdoblju od posljednjih pet godina u kojem je sudac obnašao sudačku dužnost, a za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske rad suca u razdoblju od posljednjih deset godina.
Članak 97.
Sudačko vijeće ocjenjuje rad suca prema sljedećim mjerilima:
1. broj odluka koje je sudac donio u odnosu na broj odluka koje je trebao donijeti na temelju Okvirnih mjerila za rad sudaca,
2. rezultat rada po vrstama predmeta u apsolutnim brojevima i postotku,
3. poštivanje rokova za donošenje i izradu odluka,
4. kvaliteta odluka povodom izjavljenih pravnih lijekova (potvrđene, ukinute ili preinačene u apsolutnom broju i postotku u odnosu na ukupan broj donesenih odluka, u odnosu na broj odluka u predmetima u kojima je izjavljen pravni lijek te broj odluka ukinutih zbog bitnih povreda postupka),
5. druge aktivnosti suca.
Članak 98.
Metodologiju izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti donosi Državno sudbeno vijeće, uz prethodno mišljenje Vijeća koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj i Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Članak 100.
(1) Odluka o ocjeni sastoji se od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja i upute o pravnom lijeku.
(2) Odluku u ime sudačkog vijeća potpisuje predsjednik te se na nju stavlja otisak službenog pečata suda za koje je sudačko vijeće osnovano.
(3) Odluku o ocjeni sudačko vijeće dužno je donijeti najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva Državnog sudbenog vijeća za donošenjem ocjene.
(4) Ako sudačko vijeće ne donese odluku o ocjeni u roku iz stavka 3. ovog članka, predsjedniku sudačkog vijeća prestaje dužnost predsjednika. Rješenje kojim se utvrđuje prestanak dužnosti predsjednika sudačkog vijeća donijet će predsjednik Sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Državnog sudbenog vijeća.
Članak 102.
(1) Sudac ima pravo u roku od osam dana od dana dostave odluke izjaviti žalbu posebnom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske sastavljenom od pet sudaca. Žalba se predaje sudačkom vijeću koje je donijelo pobijanu odluku. Ako se žalba preda vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ono će je bez odgode proslijediti sudačkom vijeću koje je donijelo odluku o ocjeni. Žalba koja je u roku predana vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske smatra se pravodobnom.
(2) Ako se žalba izjavljuje zbog nedonošenja odluke o ocjeni, žalba se može predati izravno i vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) Sudačko vijeće koje je donijelo odluku o ocjeni ispitat će je li žalba pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako žalba nije pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će je rješenjem.
(4) Kad sudačko vijeće koje je donijelo odluku o ocjeni utvrdi da je žalba pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, razmotrit će osnovanost navoda žalbe.
(5) Kad sudačko vijeće koje je donijelo pobijanu odluku ocijeni da je žalba osnovana u cijelosti, zamijenit će pobijanu odluku novom.
(6) Ako sudačko vijeće koje je donijelo pobijanu odluku ne odbaci žalbu ili ne zamijeni pobijanu odluku novom, može se očitovati na navode žalbe u roku od tri dana od dana dostave žalbe. Nakon toga u daljnjem roku od tri dana sudačko vijeće mora dostaviti predmet vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(7) Žalba odgađa pravne učinke odluke o ocjeni.
Članak 103.
(1) Vijeće iz članka 102. stavka 1. ovoga Zakona imenuje Sudačko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske većinom glasova svih članova, u vrijeme kada se utvrđuje godišnji raspored poslova u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske za sljedeću kalendarsku godinu.
(2) Istodobno se imenuje i pet članova koji u slučaju spriječenosti zamjenjuju članove vijeća (zamjenici članova).
(3) Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća imenuje sudačko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz reda članova Vijeća dvotrećinskom većinom glasova.
Članak 104.
(1) Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske može žalbu odbaciti kao nepravodobnu ili nedopuštenu ili je odbiti, odnosno žalbu prihvatiti te odluku o ocjeni ukinuti u cijelosti ili djelomično ili je izmijeniti.
(2) Odluku o žalbi vijeće iz stavka 1. ovog članka dužno je donijeti u roku od 30 dana.
Članak 107.
(1) Kodeks donosi vijeće koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj.
(2) Vijeće iz stavka 1. ovoga članka saziva i predsjeda mu predsjednik Sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Predsjednik vijeća mora sazvati sjednicu vijeća kad to pisano zahtijeva jedna četvrtina predsjednika svih sudačkih vijeća.
(3) Predsjednik vijeća rukovodi radom na sastavljanju nacrta Kodeksa. Nacrt se dostavlja svim predsjednicima sudačkih vijeća radi davanja prijedloga i primjedaba u primjerenom roku. Predsjednici sudačkih vijeća dužni su s tekstom nacrta upoznati suce.
(4) Po pribavljenim prijedlozima i primjedbama Vijeće utvrđuje prijedlog Kodeksa i dostavlja ga na raspravu sucima. Suci mogu u roku od 30 dana dati primjedbe i prijedloge na dostavljeni prijedlog Kodeksa.
(5) Nacrt i prijedlog Kodeksa dostavljaju se na mišljenje Udruzi hrvatskih sudaca.
(6) Vijeće donosi Kodeks javnim glasovanjem većinom glasova svih članova.
(7) Kodeks se objavljuje na internetskoj stranici svakog suda.
(8) Kodeks se mijenja i dopunjuje po istom postupku po kojem je donesen, a na prijedlog Sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedne četvrtine sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj, većine predsjednika svih sudačkih vijeća ili Udruge hrvatskih sudaca.
(9) Prijedlog za izmjene i dopune Kodeksa mogu dati predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ministar pravosuđa i najmanje deset sudaca.
XI. SUDSKI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI
Članak 108.
(1) Broj sudskih službenika i namještenika za obavljanje stručnih, uredskih i tehničkih poslova određuje ministar pravosuđa.
(2) Zapošljavanje državnih službenika i namještenika u sudu, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog stručnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima i općim propisima o radu.
(3) Radna mjesta u sudovima mogu se popunjavati samo uz odobrenje Ministarstva pravosuđa.
(4) Kod prijama sudskih službenika i namještenika u sudove mora se voditi računa o zastupljenosti službenika i namještenika pripadnika nacionalnih manjina.
(5) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj obrazovanja sudskih službenika i namještenika.
(6) Sudski službenici mogu rješenjem ministra pravosuđa prema potrebi službe biti premješteni na rad u drugi sud.
1. Sudski savjetnici
Članak 109.
(1) Sud može imati sudske savjetnike i više sudske savjetnike.
(2) Sudski savjetnik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.
(3) Viši sudski savjetnik i sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.
(4) Viši sudski savjetnik u Vrhovnom sudu može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno osoba koja je najmanje deset godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.
Članak 110.
(1) Sudski savjetnici i viši sudski savjetnici sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice.
(2) Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik i viši sudski savjetnik podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, nacrt na temelju kojeg sudac donosi odluku. Po ovlaštenju suca sudski savjetnik, odnosno viši sudski savjetnik objavljuje tako donesenu odluku.
(3) Ako sudac ne prihvati nacrt koji mu je podnio sudski savjetnik ili viši sudski savjetnik, sam će provesti postupak.
(4) Sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka:
1. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna,
2. u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora,
3. u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna,
4. u ovršnim postupcima,
5. u ostavinskim postupcima,
6. u zemljišnoknjižnim postupcima,
7. u prekršajnim postupcima,
8. u izvanparničnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu,
9. u registarskim postupcima,
10. u skraćenim stečajnim postupcima,
11. o troškovima sudskih postupaka.
(5) Sudski savjetnici, odnosno viši sudski savjetnici ovlašteni su na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.
(6) U drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici i viši sudski savjetnici izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.
Članak 115.
(1) Službenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja obilježena odgovarajućim znakovljem, a za vrijeme službe nose posebnu odoru, službenu iskaznicu i značku. Propise o zvanjima, znakovlju, odori i službenoj iskaznici te obuci službenika pravosudne policije donosi ministar pravosuđa.
(1) Posebna zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova službenika pravosudne policije utvrđuje zdravstvena komisija osnovana odlukom ministra pravosuđa. Službenik pravosudne policije koji je odlukom nadležne zdravstvene komisije proglašen nesposobnim za obavljanje poslova zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe, zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenja odluke o nesposobnosti.
(2) Pravilnik o postupku utvrđivanja posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova službenika pravosudne policije te o izboru članova i načinu rada zdravstvene komisije iz stavka 1. ovog članka donosi ministar pravosuđa.
(3) Službenici pravosudne policije prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju prema posebnom zakonu.
Članak 119.
(1) Suce porotnike općinskih i županijskih sudova imenuje županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba po pribavljenim prijedlozima općinskog, odnosno gradskog vijeća, sindikata, udruge poslodavaca i gospodarske komore.
(2) Suce porotnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog ministra pravosuđa, tako da se osigura zastupljenost svih županija.
(3) Prije imenovanja sudaca porotnika mora se pribaviti mišljenje predsjednika odgovarajućeg suda o predloženim kandidatima.
Članak 120.
(1) Prije stupanja na dužnost sudac porotnik polaže prisegu.
(2) Prisega glasi: »Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti suca porotnika pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću dužnost suca porotnika obnašati savjesno i nepristrano.«.
(3) Suci porotnici općinskih i županijskih sudova prisegu daju pred predsjednikom županijske skupštine, odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, a suci porotnici Vrhovnog suda Republike Hrvatske prisegu daju pred predsjednikom Hrvatskog sabora ili zastupnikom kojeg predsjednik ovlasti.
XVI. SREDSTVA ZA RAD SUDOVA
1. Osiguranje sredstava
Članak 132.
(1) Sredstva za rad sudova osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) Sredstva za rad sudova obuhvaćaju sredstva za obavljanje redovite djelatnosti (sredstva za rashode za zaposlene, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u zgrade, tehničku i informatičku opremu) i sredstva za posebne namjene.
(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u visini koja će osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu.
Članak 135.
(1) Sredstva za posebne namjene jesu:
1. sredstva za rad vježbenika,
2. sredstva za stručno usavršavanje sudaca te sudskih službenika i namještenika,
3. sredstva za namjenske troškove koja obuhvaćaju:
– naknade i nagradu sucima porotnicima,
– troškove sudskih postupaka koji se po zakonu isplaćuju iz sredstava suda,
– troškove dostavljanja sudskih pismena,
– naknade za obavljanje poslova prethodnoga kaznenog postupka,
– ostale troškove u svezi s obavljanjem sudbene vlasti.
(2) Uvjete za isplatu i visinu naknade za izlaske sudaca te sudskih službenika i namještenika na očevid i naknade za obavljanje poslova prethodnog kaznenog postupka propisuje ministar pravosuđa.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
U Zakonu o sudovima (Narodne novine, br. 28/13, 33/15 i 82/15) u članku 1. stavku 1. riječi: „poslovi tajnika suda“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
U članku 3. stavku 1. iza riječi: „Ustavom,“ dodaju se riječi: „pravnom stečevinom Europske unije,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
U članku 5. iza riječi: „Ustava“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „pravne stečevine Europske unije,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
U članku 9. iza riječi: „sudaca“ dodaju se riječi: „i dodaci na plaće sudaca“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
U članku 10. stavku 1. druga rečenica briše se.
U stavku 2. iza riječi: „pravosuđa“ dodaje se zarez i riječi: „a pravomoćan godišnji raspored poslova općinskog suda i predsjedniku Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.“.
U stavku 3. riječ: „prvenstvo“ zamjenjuje se riječju: „prednost“.
U stavku 5. riječi: „svaka tri mjeseca“ zamjenjuju se riječima: „najmanje dva puta godišnje“, a riječ:“ prvenstvo“ zamjenjuje se riječju: „prednost“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
U članku 13. stavku 1. riječi: „naziv suda“ zamjenjuju se riječima: „naziv i sjedište suda“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
U članku 14. stavku 3. zarez ispred riječi i riječi: „prekršajni sudovi“ brišu se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Specijalizirani sudovi su trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.“.
Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Zakonom se može odrediti nadležnost jednog ili više sudova za odlučivanje u pojedinoj vrsti predmeta za područje jednog, više ili svih sudova te vrste.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
U članku 15. stavku 1. riječi: „i prekršajni“ brišu se. Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ustanovljavaju se za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
U članku 16. stavku 2. riječi: „trgovački, upravni i prekršajni“ zamjenjuju se riječima: „trgovački i upravni“, a riječ: „iznimno“ briše se.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) U osnovanim stalnim službama i odjelima izvan sjedišta suda moraju se osigurati uvjeti za poduzimanje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz nadležnosti suda koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice.“.
Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 5., 6., 7. i 8.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
Članak 18. mijenja se i glasi:
„Općinski sudovi:
1. rješavaju parnične, izvanparnične i ovršne predmete
2.rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige
3. rješavaju kaznene predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog suda
4. rješavaju prekršajne predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog tijela
5. odlučuje o priznanju i ovrsi stranih sudskih odluka i odluka drugih tijela koje su u državi u kojoj su donesene izjednačene sa sudskim odlukama
6. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti
7. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti
8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
Članak 19. mijenja se i glasi:
„Županijski sudovi:
1. rješavaju o žalbama protiv odluka općinskih sudova, osim ako je zakonom drugačije propisano
2. rješavaju predmete u prvom stupnju kada je njihova nadležnost propisana zakonom,
3. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom
4. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika kad je to određeno zakonom
5. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti
6. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti, osim u prekršajnim predmetima
7. provode izvršenje strane kaznene odluke
8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
U članku 20. točka 5. mijenja se i glasi:
„5. razmatra aktualna pitanja sudske prakse te predlaže područja za stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika u cilju podizanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u cjelini,“.
Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:
„6. obavlja druge poslove određene zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
Članak 21. mijenja se i glasi:
„Trgovački sudovi:
1. odlučuju u parničnim i izvanparničnim stvarima kada je to propisano posebnim zakonom
2. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre
3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgovačkog društva
4. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode stečajne postupke
5. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno
6. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima
7. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni
8. određuju mjere osiguranja u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni
9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima
10. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
Članak 23. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
Članak 26. mijenja se i glasi:
„Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima i odluka javnopravnih tijela koja vode prvostupanjski prekršajni postupak kada je to propisano posebnim zakonom
2. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima
3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom
4. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti
5. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima
6. obavlja druge poslove određene zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
Iza članka 26. dodaje se članak 26.a koji glasi:
„Članak 26.a
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima
2. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima i odluka tijela državne uprave koja vode prvostupanjski prekršajni postupak, odluka ovlaštenih tužitelja i drugih odluka kada je to propisano posebnim zakonom
3. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima
4. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom
5. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti
6. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima
7. obavlja druge poslove određene zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
U članku 28. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske određuje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima. Nadzor obavljaju suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske određeni od predsjednika tog suda.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
U članku 29. stavku 1. iza točke 16. dodaje se nova točka 17. koja glasi:
„17. provođenje nadzora nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima,“.
Dosadašnja točka 17. postaje točka 18.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja poslova sudske uprave iz stavka 1. točki 4., 5., 8., 9., 10., 11., 12., 15. i 16. ovoga članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
U članku 30. stavku 4. riječi: „tajnik suda,“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
Iza članka 30. dodaje se članak 30.a koji glasi:
„Članak 30.a
(1) Predsjednik suda dužan se stalno stručno usavršavati za obavljanje poslova sudske uprave.
(2) Stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi Pravosudna akademija.
(3) Program i način provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova pravilnikom utvrđuje ministar pravosuđa.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
U članku 31. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Predsjednik suda dužan je posebno skrbiti o poštivanju prava i zaštiti djece u postupcima pred sudovima sukladno međunarodnim standardima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
Članak 34. mijenja se i glasi:
„(1) Ako predsjedniku suda prestane dužnost, poslove sudske uprave do imenovanja predsjednika suda obavljat će zamjenik predsjednika suda određen godišnjim rasporedom poslova.
(2) U sudovima u osnivanju ministar pravosuđa ovlastit će suca suda istog ili višeg stupnja koji će do imenovanja predsjednika suda obavljati poslove sudske uprave.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
Članak 35. mijenja se i glasi:
„(1) Sud s više od 15 sudaca može imati ravnatelja sudske uprave.
(2) Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava odnosno diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.
(3) Ravnatelj sudske uprave pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave, a posebno:
- obavlja stručne poslove u svezi planiranja i upravljanja ljudskim potencijalima u sudu
- organizira rad sudskih službenika i namještenika te prati njihovu učinkovitost u radu
- prati i planira edukaciju sudskih službenika i namještenika
- vodi brigu o održavanju zgrade suda, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima
- organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama suda
- organizira provedbu postupaka javne nabave
- obavlja nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem suda te obavljanjem uredskih i pomoćno-tehničkih poslova
- skrbi i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava suda
- sudjeluje u izradi i provedbi projekata sudske uprave te nadzire njihovu provedbu
- skrbi o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda
- surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti suda
- obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.
(4) Za svoj rad ravnatelj sudske uprave odgovara predsjedniku suda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
Podnaslov iznad članka 36. i članak 36. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
Podnasloviznad članka 36.a mijenja se i glasi: „1.3. Voditelj stalne službe“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
U članku 37. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Predsjednik sudskog odjela prati rad sudaca raspoređenih u odjel, obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u odjelu, brine o učinkovitosti rada odjela te obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.
U članku 38. stavku 2. iza riječi: „Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 28.
U članku 40. stavku 2. iza riječi: „Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
Iza članka 41. dodaje se članak 41.a koji glasi:
„Članak 41.a
(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, županijskim sudovima te općinskim i trgovačkim sudovima s više od 50 sudaca osniva se odjel za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
(2) Odjel je nadležan za pružanje pomoći svim sucima u sudu u kojem je osnovan, kao i sucima neposredno nižih sudova, u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse iz stavka 1. ovoga članka te u pripremi za podnošenje prethodnih pitanja Sudu Europske unije.
(3) Pored poslova iz stavka 2. ovoga članka odjeli općinskih i trgovačkih sudova sudjeluju u radu Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.
(4) Predsjednik odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje organizira sastanak svih odjela radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi poslova iz stavka 2. i 3. ovoga članka te unapređenja rada odjela.
(5) Odjeli pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja vezanog uz poslove iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(6) Ministar pravosuđa pravilnikom će urediti način sudjelovanja sudaca u radu i imenovanja sudaca za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 30.
U članku 43. stavku 5. riječi: „i praksu sudova koji odlučuju na razini Vijeća Europe i Europske unije“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
Članak 44. mijenja se i glasi:
„(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca tog suda.
(2) Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno biran na istu dužnost. Nitko ne može biti biran na ovu dužnost više od dva puta.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 32.
Iza članka 44. dodaju se članci 44.a, 44.b, 44.c i 44.d koji glase:
„Članak 44.a
(1) Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz drugih zakonom određenih razloga.
(2) Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u Narodnim novinama i na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu. Uz prijavu kandidati podnose životopis i program rada predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji se objavljuju na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća.
(3) Zaprimljene prijave kandidata Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu Predsjednika Republike Hrvatske koji će o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.
Članak 44.b
(1) Prije stupanja na dužnost predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske polaže pred predsjednikom Hrvatskog sabora prisegu koja glasi:
„Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka.“.
(2) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) Ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana osoba koja do izbora nije obnašala sudačku dužnost u tom sudu, Državno sudbeno vijeće imenovat će ga i sucem tog suda.
(4) Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Hrvatskog sabora ili na svoj zahtjev bude razriješen dužnosti prije isteka mandata ili ne bude ponovno izabran na tu dužnost, nastavlja obnašati dužnost suca u tom sudu.
Članak 44.c
(1) Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužnost prestaje:
1.smrću
2.istekom roka na koji je izabran
3.prestankom dužnosti suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(2) Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi Državno sudbeno vijeće.
(3) Ako predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske prestane dužnost, poslove sudske uprave do izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavljat će zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova.
Članak 44.d
(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bit će razriješen:
1.ako to sam zatraži
2.ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti
3.ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelokoje ga čini nedostojnim
4.kad navrši 70 godina života.
(2) Prijedlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnosi Predsjednik Republike Hrvatske. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlog za razrješenje.
(3) O prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 33.
U članku 45. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) U godišnjem izvješću navode se pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini Vrhovnog suda Republike Hrvatske, županijskih sudova, općinskih sudova i specijaliziranih sudova. U godišnjem izvješću daju se pokazatelji rada i za svaki pojedini sud.
(3) U godišnjem izvješću koriste se pokazatelji koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Pokazatelji se daju za prethodnu godinu, u odnosu na pokazatelje za najmanje pet prethodnih godina.“.
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 4., 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 34.
U članku 48. stavku 1. iza riječi: „sudova“ dodaju se riječi: „(Proširena opća sjednica)“.
U stavku 2. iza riječi: „Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može sazvati Proširenu opću sjednicu za raspravljanje o nacrtima zakona ili drugog propisa kojim se uređuju pitanja od važnosti za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti iz članka 47. točke 1. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 35.
U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Sudačko vijeće:
– daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti
– daje mišljenje Državnom sudbenom vijeću o kandidatima za predsjednika suda
– daje mišljenje Državnom sudbenom vijeću o kandidatima za suce
– odlučuje povodom zahtjeva za ocjenu postojanja povrede Kodeksa sudačke etike
– obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje rad Državnog sudbenog vijeća i Sudskim poslovnikom.“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Mišljenje iz stavka 1. podstavka 3. daje sudačko vijeće nadležno za sud u kojem se sudačko mjesto popunjava u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva Državnog sudbenog vijeća.“.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.
U članku 50. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Za trgovačke sudove osniva se sudačko vijeće pri Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, a za upravne sudove pri Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
(3) Poslove sudačkih vijeća za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske obavljaju sjednice svih sudaca tih sudova.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 37.
U članku 51. stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) U odlučivanju o poslovima sudačkog vijeća koji se odnose na suce županijskih sudova, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske sudjeluju samo članovi sudačkog vijeća iz reda sudaca tih sudova.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 38.
U članku 53. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Članove sudačkog vijeća trgovačkih i upravnih sudova iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske biraju suci tih sudova, a članove iz reda sudaca trgovačkih i upravnih sudova suci tih sudova.
(3) Trgovački i upravni sud ne mogu u sudačkom vijeću imati više od tri člana iz reda sudaca istog suda.“.
U stavku 4. riječ: „četiri“ zamjenjuje se riječju: „tri“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 39.
U članku 62. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Članu sudačkog vijeća prestaje dužnost prije isteka mandata:
– ako sam zatraži
– ako bude privremeno udaljen od obnašanja sudačke dužnosti
– ako prestane obnašati dužnost suca ili mu sudačka dužnost miruje
– ako bude imenovan na drugi sud
– ako bude imenovan na dužnost predsjednika suda
– ako bude izabran za člana Državnoga sudbenog vijeća
– ako je pravomoćno utvrđena njegova stegovna odgovornost.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 40.
U članku 68. stavku 2. iza riječi: „Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokim kaznenim sudom Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 41.
U članku 69. stavku 5. iza prve rečenice dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Zahtjev za isplatu naknade podnosi se Ministarstvu pravosuđa, a sadrži OIB stranke i druge podatke potrebne za provedbu isplate.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 42.
Članak 71. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo pravosuđa obavlja poslove pravosudne uprave.
(2) U obavljanju poslova pravosudne uprave Ministarstvo pravosuđa obraća se predsjedniku odgovarajućeg suda.
(3) Ministar pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može ukinuti, poništiti ili oglasiti ništavim svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 43.
Članak 72. mijenja se i glasi:
„(1) U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe obavljanju sudbene vlasti:
1. izrada prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, nadležnost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima
2. sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja sudaca, službenika i namještenika
3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova
4. informatizacija sudova
5. prikupljanje i analiza statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova
6. ispitivanje predstavki građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji
7. nadzor nad obavljanjem poslova u vezi sa stalnim sudskim vještacima, stalnim sudskim procjeniteljima i stalnim sudskim tumačima
8. nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem sudova
9. određivanje načina korištenja nekretnina te nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim sudu na korištenje
10. obavljanje međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje
11. osiguranje osoba, imovine i objekata sudova
12. nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem Sudskog poslovnika
13. ustrojavanje i vođenje registara i evidencija prema posebnim propisima
14. drugi poslovi određeni zakonom.
(2) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja pojedinih poslova pravosudne uprave.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 44.
Članak 74. mijenja se i glasi:
„(1) Evidencija sudaca sadrži sljedeće podatke:
1. osobne podatke
2. podatke o imenovanju i razrješenju
3. ocjene obnašanja sudačke dužnosti
4. podatke o pravomoćno izrečenim stegovnim kaznama.
(2) Osobni podaci sadrže: ime, prezime, ime roditelja, dan, mjesec i godina rođenja, OIB, nacionalnost, prebivalište, podatak o završenom diplomskom sveučilišnom studiju prava.
(3) Tijela koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga članka dužna su ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 45.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„Ministarstvo pravosuđa od sudova može tražiti izvješća i podatke o radu suda i obavljanju poslova sudske uprave, a u okviru svog djelokruga može obaviti neposredan uvid u rad suda i informacijski sustav u uporabi u sudu, tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinom predmetu, kao i dostavu pojedinog predmeta na uvid te održati zajednički sastanak sa sudovima radi razmatranja pitanja u svezi s njihovim radom i primjenom novih propisa.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 46.
Članak 76. mijenja se i glasi:
„(1) Ministar pravosuđa donosi Sudski poslovnik.
(2) Sudskim poslovnikom propisuju se ustrojstvo suda i poslovanje u sudovima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 47.
U članku 77. stavku 3. iza riječi: „izdavanja“ dodaju se riječi: „te sadržaj“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 48.
U članku 79. stavku 3. riječi: „dva mjeseca“ zamjenjuju se riječima: „30 dana“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 49.
U članku 80. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati službenici Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika te suci koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave.
(3) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 50.
U članku 81. stavku 3. zarez ispred riječi i riječi: „a odredit će ga ministar pravosuđa rješenjem“ brišu se.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Provedba inspekcijskog nadzora određuje se rješenjem ministra pravosuđa.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 51.
U članku 86. stavku 5. iza riječi: „poslovnikom“ dodaju se riječi: „i pravilnicima kojima se uređuje rad u informacijskim sustavima sudova“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 52.
U članku 87. stavak 2. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 53.
U članku 88. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
„(1) Ako sudac bude imenovan za državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa ili izabran za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudačka dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan odnosno izabran.
(2) Sudac uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće na vrijeme do četiri godine, nakon čega najmanje četiri godine mora obnašati sudačku dužnost. Za vrijeme na koje je sudac raspoređen u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće sudačka dužnost mu miruje. Rješenje o rasporedu suca u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće donosi čelnik ovih tijela uz mišljenje predsjednika suda u kojem je sudac imenovan i prethodnu suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.
Stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Sucu se vrijeme provedeno na poslovima iz stavaka 2., 4. i 6. ovoga članka priznaje kao vrijeme provedeno u obnašanju sudačke dužnosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 54.
Članak 92. mijenja se i glasi:
„Odobrenje za obavljanje određene službe ili posla na zahtjev suca daje Državno sudbeno vijeće.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 55.
U članku 93. stavku 3. prva rečenica mijenja se i glasi:
„Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i najmanje jednom godišnje sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 56.
U članku 96. stavku 2. iza riječi: „Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 57.
Članak 97. mijenja se i glasi:
„(1) Sudačko vijeće ocjenjuje rad suca prema sljedećim mjerilima:
1. broj odluka koje je sudac donio u odnosu na broj odluka koje je trebao donijeti na temelju Okvirnih mjerila za rad sudaca, ukupno i po vrstama predmeta u apsolutnim brojevima i postotku
2. kvaliteta odluka - broj potvrđenih, ukinutih, poništenih i preinačenih odluka u odnosu na broj odluka u kojima su izjavljeni pravni lijekovi te broj odluka u kojima je utvrđena bitna povreda postupka u odnosu na broj odluka u kojima su izjavljeni pravni lijekovi
3. uredno obnašanje sudačke dužnosti – poštivanje rokova, određivanje ročišta, poštivanje redoslijeda rješavanja predmeta i dr.
4. iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti
5. druge aktivnosti suca – sudjelovanje u stručnom usavršavanju sudaca kao predavač na seminarima i radionicama, objavljivanje stručnih i znanstvenih radova iz područja pravnih znanosti, , članstvo u sudačkim vijećima i dr.
(2) Po svim mjerilima iz stavka 1. ovoga članka sudac može ostvariti najviše 150 bodova, pri čemu se za mjerila iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka može ostvariti najviše po 60 bodova, a za mjerila iz stavka 1. točki 3., 4. i 5. ovoga članka najviše po 10 bodova.
(3) Rad suca koji je u postupku imenovanja u drugi sud ocjenjuje sudačko vijeće suda nadležnog za sud u kojem se sudačko mjesto popunjava.“.
(4) Mjerila iz stavka 1. ovog članka razradit će se Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 58.
U članku 98. riječi: „izrade ocjene“ zamjenjuju se riječju: „ocjenjivanja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 59.
U članku 100. stavku 3. brojka: „60“ zamjenjuje se brojkom: „45“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 60.
U članku 102. stavku 1. prvoj rečenici riječi: „pet sudaca“ zamjenjuju se riječima: „tri suca“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 61.
Članak 103. mijenja se i glasi:
„Vijeće iz članka 102. stavka 1. ovoga Zakona određuje se godišnjim rasporedom poslova.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 62.
U članku 104. stavku 2. brojka: „30“ zamjenjuje se brojkom: „15“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 63.
U članku 107. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Kodeks donosi Etičko povjerenstvo koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).“.
U stavku 2. riječi: „Vijeće iz stavka 1. ovoga članka“ zamjenjuju se riječju: „Povjerenstvo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 64.
Iza članka 107. dodaje se članak 107.a koji glasi:
„Članak 107.a
(1) O povredama Kodeksa odlučuju sudačka vijeća.
(2) Protiv odluka sudačkih vijeća o povredi Kodeksa sudac i podnositelj pritužbe imaju pravo prigovora u roku od osam dana od dostave odluke, o kojem odlučuje Etičko vijeće.
(3) Etičko vijeće ima pet članova. Četiri člana Etičkog vijeća biraju članovi Povjerenstva između sebe, a predsjednik Etičkog vijeća je predsjednik sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(4) Povjerenstvo donosi smjernice za tumačenje Kodeksa te daje mišljenja i preporuke o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom.
(5) Pravomoćne odluke kojima se odlučuje o povredi Kodeksa te smjernice, mišljenja i preporuke Povjerenstva objavljuju se na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 65.
U članku 108. stavak 6. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 66.
U članku 109. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Sud može imati sudske savjetnike, više sudske savjetnike i više sudske savjetnike – specijaliste.“.
U stavku 3. riječi: „kao sudski savjetnik“ zamjenjuju se riječima: „kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik“.
U stavku 4. riječi: „Viši sudski savjetnik“ zamjenjuju se riječima: „Viši sudski savjetnik – specijalist te viši sudski savjetnik“, a riječi: „kao sudski savjetnik“ zamjenjuju se riječima: „kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 67.
Članak 110. mijenja se i glasi:
„(1) Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici – specijalisti sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice.
(2) Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik, viši sudski savjetnik i viši sudski savjetnik – specijalist podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, nacrt na temelju kojeg sudac donosi odluku. Po ovlaštenju suca sudski savjetnik, odnosno viši sudski savjetnik objavljuje tako donesenu odluku.
(3) Ako sudac ne prihvati nacrt koji mu je podnio sudski savjetnik, viši sudski savjetnik ili viši sudski savjetnik – specijalist, sam će provesti postupak.
(4) Sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka:
1. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 200.000,00 kuna,
2. u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora,
3. u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna,
4. u ovršnim postupcima u kojima vrijednost predmeta spora prelazi 500.000,00 kuna, u postupcima radi odluke o privremenoj mjeri osiguranja, u postupcima radi odluke o prethodnoj mjeri osiguranja, u postupcima povodom pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate
5. u ostavinskim postupcima,
6. u zemljišnoknjižnim postupcima,
7. u prekršajnim postupcima,
8. u izvanparničnim postupcima u kojima nije dopuštena žalba (pružanje pravne pomoći i sl.)
9. u registarskim postupcima,
10. u skraćenim stečajnim postupcima,
11. o troškovima sudskih postupaka.
(5) Viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka:
1. u postupcima navedenim u stavku 4. ovoga članka
2. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna
3. u ovršnim postupcima u kojima vrijednost predmeta spora prelazi 500.000,00 kuna
4. u postupcima radi odluke o privremenoj mjeri osiguranja i u postupcima radi odluke o prethodnoj mjeri osiguranja
5. u postupcima povodom pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate
6. u izvanparničnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu.
(6) Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni su na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.
(7) U drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici - specijalisti izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 68.
U članku 115. dodaju se novi stavci 1., 2. i 3. koji glase:
„(1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu službenici pravosudne policije moraju imati:
1. posebnu zdravstvenu sposobnost
2. najviše 30 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema.
(2) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije prima se u svojstvu vježbenika neovisno o ranije ostvarenom radnom stažu.
(3) Za vrijeme vježbeničkog staža službenik pravosudne policije mora pohađati osposobljavanje i položiti ispit za zvanje. Službeniku pravosudne policije koji ne završi program osposobljavanja i ne položi ispit za zvanje prestaje državna služba.“.
Dosadašnji stavci 1. i 2. postaju stavci 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 69.
U članku 116. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstvene zaštite ministar pravosuđa donosi pravilnik o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije kojim se utvrđuju mjerila posebne tjelesne i zdravstvene sposobnosti s obzirom na životnu dob i spol službenika te poslove koje obavlja.“.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 70.
U članku 119. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 71.
U članku 120. stavku 3. zarez ispred riječi i riječi: „a suci porotnici Vrhovnog suda Republike Hrvatske prisegu daju pred predsjednikom Hrvatskog sabora ili zastupnikom kojeg predsjednik ovlasti“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 72.
U članku 132. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Sud može ostvarivati vlastite prihode.
(5) Kamate ostvarene od sredstava koja se vode na računima sudova su namjenski prihod državnog proračuna i koriste se za potrebe pravosudnih tijela.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 73.
U članku 135. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Uvjete za isplatu i visinu naknade za izlaske sudaca te sudskih službenika i namještenika na očevid, naknade za obavljanje poslova prethodnog kaznenog postupka i naknade za dežurstva propisuje ministar pravosuđa pravilnikom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 74.
Službenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona raspoređeni na radna mjesta tajnika sudova rasporedit će se na odgovarajuća radna mjesta u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 75.
Ograničenje mandata iz članka 27. ovoga Zakona primjenjuje se na sve kandidate koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obnašali dužnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 76.
Pravilnike iz članaka 18., 20., 29., 43., 49., 69. i 73.ovog Zakona ministar pravosuđa donijet će u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Sudski poslovnik iz članka 76. i pravilnike iz članka 77. stavka 3. Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/15, 33/15 i 82/15) ministar pravosuđa uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Metodologiju ocjenjivanja sudačke dužnosti iz članka 98. Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/15, 33/15 i 82/15) Državno sudbeno vijeće uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 77.
Izbori za sudačka vijeća županijskih sudova prema odredbama ovoga Zakona provest će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Do početka rada sudačkih vijeća iz stavka 1. ovoga članka ranije izabrana sudačka vijeća nastavljaju s radom.
Sudačko vijeće osnovano pri Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske sukladno Zakonu o sudovima (Narodne novine, br. 28/15, 33/15 i 82/15) prestaje s radom 31. prosinca 2018. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 78.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje s radom vijeće iz članka 102. Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/15, 33/15 i 82/15).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 79.
Ocjene obnašanja sudačke dužnosti i mišljenja o kandidatima za suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske u prvom postupku njihovog imenovanja nakon stupanja na snagu ovoga Zakona daje sudačko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 80.
Sudski savjetnici i viši sudski savjetnici dovršit će postupak u predmetima koji su im dodijeljeni u rad do dana stupanja na snagu članka 67. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 81.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine, osim članka 67. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. srpnja2019. godine i članka 16. ovog Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2020.
Stupanjem na snagu članka 16. ovog Zakona prestaje važiti članak 15. ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
O B R A Z L O Ž E NJ E
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI
Važeći Zakon o sudovima donesen je 2013. (Narodne novine, broj 28/13) te je nakon toga u 2015. i 2016. mijenjan ukupno tri puta. Zakonima o izmjenama i dopunama ovog Zakona (Narodne novine, broj 33/15 i 82/15) mijenjan je prvenstveno radi provedbe reorganizacije pravosudnog sustava tijekom 2015., dok je Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (Narodne novine, broj 82/16), koja je prestala važiti na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 102/15), omogućeno propisivanje načina i svrhe korištenja novčanih sredstava koja su predana odnosno položena kod suda radi uporabe u sudskom postupku, a koja se vode na posebnom računu suda, kao i kamata ostvarenih na ova sredstva posebnom uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Iako bi se zbog opsega potrebnih izmjena i dopuna Zakona o sudovima te ukupnog broja izmjena i dopuna Zakona o sudovima iz 2013. moglo predložiti donošenje cijelog novog Zakona, zbog opsežnosti i potrebe sveobuhvatne pripreme predstojeće reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova u Republici Hrvatskoj nužno je osigurati odgovarajuće izmjene Zakona o sudovima u istom vremenskom okviru zajedno s izmjenama važećeg Zakona o područjima i sjedištima sudova te Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II. PI T ANJA KOJA SE ZAKONOM RJEŠAVAJU
Glavni ciljevi predloženih izmjena Zakona o sudovima su omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave, kao i ispunjenje preporuka Izvješća četvrtog evaluacijskog kruga Skupine zemalja protiv korupcije (u daljnjem tekstu: GRECO) za Republiku Hrvatsku vezanih uz izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ograničenje njegovog mandata.
U skladu s navedenim glavnim ciljevima u ovom Prijedlogu zakona kao najbitniji prijedlozi izdvajaju se:
- omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova izmjenom odredaba kojima su regulirane vrste sudova, na način da su prekršajni sudovi brisani kao posebna vrsta sudova jer je značajniji pad priliva prekršajnih predmeta nakon izmjena mjerodavnog prekršajnog zakonodavstva pokazao neperspektivnost daljnjeg zadržavanja posebnog ustroja prekršajnih sudova, slijedom čega je proširena stvarna nadležnost općinskih sudova i na prekršajno sudovanje, a čime će biti omogućeno racionalnije korištenje ljudskih potencijala (sudaca i službenika)
- unapređenje upravljanja tako spojenih i većih sudova, kroz redefiniranje i jačanje uloge ravnatelja sudske uprave (umjesto tajnika suda)
- ustanovljavanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske
- osiguranje lakšeg pristupa građana sudovima kroz naglašavanje trajnosti stalnih službi sudova, preciziranjem njihovog značaja i ovlasti kao redovnih ustrojstvenih jedinca sudova, te naglašavanje obveze predsjednika sudova da u stalnim službama osiguraju provođenje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz sudske nadležnosti koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice
- razrada postupka imenovanja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u skladu s preporukama GRECO-a koje upućuju na ograničenje od najviše dva mandata i veću transparentnost provedbe postupka imenovanja uz definiranu ulogu Državnog sudbenog vijeća u postupku imenovanja te obvezu podnošenja programa rada svih kandidata; razrada postupka prestanka njegove dužnosti i njegovog razrješenja
- preciznije definiranje sadržaja godišnjeg izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti, primjenom pokazatelja Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe
- ubrzavanje postupka imenovanja sudaca kroz skraćivanje rokova odlučivanja te smanjivanje broja članova posebnog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje odlučuje o žalbama protiv odluka o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti
- jačanje ovlasti sudačkih vijeća kroz davanje mišljenja o kandidatima u postupku imenovanja sudaca
- izmjena ovlasti za obavljanje poslova sudske uprave u slučaju prestanka dužnosti predsjednika suda (zamjenik predsjednika suda određen godišnjim rasporedom poslova) u cilju jačanja samostalnosti i neovisnosti sudova te skraćenja trajanja ovog postupka
- osnivanje posebnog odjela u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, visokim i županijskim sudovima te većim općinskim sudovima (s više od 50 sudaca) radi obavljanja poslova praćenja propisa Europske unije te sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, kao i dostave mjerodavnih informacija za primjenu prava Europske unije sucima tih sudova i sucima nižih sudova, na koji bi se način sucima osigurala veća dostupnost informacija o pravu Europske unije i sudske prakse utemeljene na pravu Europske unije
- nova nadležnost Etičkog povjerenstva za tumačenje Kodeksa te davanje mišljenja i preporuka o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom, pri čemu se radi osiguranja standardizacije prakse i veće transparentnosti postupaka koji se vode u vezi s povredama Kodeksa, predviđa se i objava odluka, mišljenja i tumačenja na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske
- izmjena koncepta i rada pravosudne inspekcije – jačanje uloge državnih službenika u radu pravosudne inspekcije uz suce koji raspolažu iskustvom u obavljanju poslova sudske uprave
- uvođenje novog radnog mjesta sudski savjetnik – specijalist u sudovima prvog i drugog stupnja radi veće mogućnosti napredovanja te razrada i razgraničenje ovlasti sudskih savjetnika od ovlasti viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona ne predviđaju se dodatna sredstva koja bi teretila Državni proračun Republike Hrvatske u 2018. godini s projekcijama za 2019. i 2020. godinu. S obzirom na predloženu mogućnost zapošljavanja ravnatelja sudske uprave u sudovima s više od 15 sudaca i uvođenje viših savjetnika-specijalista, popuna ovih radnih mjesta bit će postupna, te će se sredstva osigurati iz redovnih aktivnosti sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 1.
Ovim člankom se iz sadržaja Zakona o sudovima izostavlja navod poslova tajnika suda, a s obzirom na predloženo brisanje odredaba važećeg Zakona o sudovima o tajniku suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 2.
Ovim člankom propisuje se da sudovi štite pravni poredak Republike Hrvatske, koji je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji utvrđen i pravnom stečevinom Europske Unije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 3.
Ovim člankom se važeći izvori prava na temelju kojih sude sudovi nadopunjuju pravnom stečevinom Europske unije, a s obzirom da je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji pravne stečevina unije postala obvezujuće pravo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se da se, pored plaća, i dodaci na plaće sudaca kao njihova temeljna prava uređuju posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 5.
Ovim člankom briše se odredba koja se odnosi na dodjelu predmeta u rad sucima, a koja je materija propisana u članku 86. Zakona o sudovima i ne odnosi se na godišnji raspored poslova koji je predmet članka 10. Zakona o sudovima. S obzirom da će nakon spajanja općinskih i prekršajnih sudova poslove sudske uprave i ovlasti višeg tijela sudske uprave u odnosu na prekršajno sudovanje obavljati županijski sudovi kao neposredno viši sudovi te Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, a od 1. siječnja 2020. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske kao žalbeni sud, potrebno je izrijekom propisati da se pravomoćan godišnji raspored poslova općinskih sudova dostavlja i predsjedniku Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske. Budući da se u praksi održavanje sastanaka predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednika županijskih sudova radi razmatranja potrebe izmjena godišnjih rasporeda poslova županijskih sudova četiri puta godišnje pokazalo nepotrebnim, ova se obveza reducira na održavanje najmanje jednog ovakvog sastanka godišnje, što podrazumijeva da se u slučaju potrebe navedeni sastanci mogu održavati i češće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 6.
Ovim se člankom sadržaj pečata suda dopunjava naznakom sjedišta suda radi usklađenja članka 13. Zakona o sudovima sa Zakonom o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 33/95).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 7.
Ovim se člankom iz sadržaja članka 14. Zakona o sudovima izostavljaju prekršajni sudovi, a s obzirom da se planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda. S obzirom da se ovim Zakonom od 1. siječnja 2020. ustanovljava i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, ovaj se sud navodi među specijalizirane sudove u Republici Hrvatskoj. Zbog potrebe sužavanja stvarne nadležnosti odnosno propisivanja isključive stvarne nadležnosti pojedinih sudova radi omogućavanja specijalizacije sudaca u pojedinim područjima, ovim se zakonom propisuje i da se zakonom može odrediti nadležnost jednog ili više sudova za postupanje u određenoj vrsti predmeta za područje jednog, više ili svih sudova te vrste.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 8.
Ovim se člankom iz sadržaja članka 15. Zakona o sudovima izostavljaju prekršajni sudovi, a s obzirom da se planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda. S obzirom da se ovim Zakonom od 1. siječnja 2020. ustanovljava i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, ovaj se sud navodi među visoke sudove koji se ustanovljuju za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 9.
Ovim se člankom iz sadržaja članka 16. Zakona o sudovima izostavljaju prekršajni sudovi, a s obzirom da se planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda. Izostavljanjem riječi: „iznimno“ iz sadržaja stavka 2. članka 16. Zakona o sudovima naglašava se činjenica da se obavljanje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, s obzirom na ukupan broj ovih ustrojstvenih jedinica izvan sjedišta suda, zapravo redovno obavlja u ovim jedinicama, a što je dodatno istaknuto i dodavanjem nove rečenice o sadržaju obavljanja sudbene vlasti u ovim jedinicama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 10.
Ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost općinskih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 11.
Ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost županijskih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 12.
Ovim člankom dopunjuje se nadležnost Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosno precizira uloga ovog suda u kreiranju programa stručnog usavršavanja sudaca te službenika u sudovima te se u posebnoj točki propisuje da ovaj sud obavlja i druge poslove propisane posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 13.
Ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost trgovačkih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 14.
Ovim člankom briše se članak kojim je bila propisana stvarna nadležnost prekršajnih sudova, a s obzirom da se planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 15.
Ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, i to na način da se, u odnosu na stvarnu nadležnost ovog suda propisanu važećim Zakonom o sudovima, posebno propisuje nadležnost za rješavanje sukoba nadležnosti između općinskih sudova, odlučivanje o žalbama u postupcima međunarodne pravosudne suradnje i provedbu nadzora nad radom sudaca, sve u odnosu na prekršajno sudovanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 16.
Ovim člankom propisuje se nadležnost Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, koji će od 1. siječnja 2020. odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima e preuzeti druge predmete iz nadležnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske koji će prestati postojati 31. prosinca 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 17.
Ovim člankom propisuje se da nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima prema odluci predsjednika Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske obavljaju suci ovih sudova, a s obzirom da će se nakon spajanja općinskih i prekršajnih sudova poslovi sudske uprave i ovlasti višeg tijela sudske uprave u odnosu na prekršajno sudovanje dijeliti između županijskih sudova kao neposredno viših sudova te Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske kao žalbenih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 18.
Ovim člankom propisuje se nova ovlast predsjednika suda u poslovima sudske uprave vezan za nadzor nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima, i to s obzirom na obvezu određivanja nadzornog tijela u ovim postupcima sukladno Uredbi (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), kao i ovlast ministra pravosuđa da pravilnikom propiše način obavljanja pojedinih poslova sudske uprave koji su djelomično podudarni s poslovima pravosudne uprave odnosno nad kojima Ministarstvo pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave provodi nadzor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 19.
Ovim člankom se tajnik suda izostavlja iz kruga osoba koje pomažu predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave jer se njegove ovlasti prema ovom Prijedlogu Zakona planiraju kumulirati s ovlastima ravnatelja sudske uprave, a koji se naziv radnog mjesta namjerava zadržati u sustavu službeničkih radnih mjesta u sudovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 20.
Ovim člankom propisuje se obveza predsjednika sudova na kontinuirano stručno usavršavanje za obavljanje poslova sudske uprave koji provodi Pravosudna akademija sukladno programu kojeg pravilnikom propisuje ministar pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 21.
Ovim člankom propisuje se posebna obveza predsjednika sudova za skrb o poštivanju prava i zaštiti djece u postupcima pred sudovima sukladno međunarodnim standardima, kako bi se u što većoj mjeri osigurala provedba i zaštita prava djece.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 22.
Ovim člankom propisuje se da će u slučaju kada predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost poslove sudske uprave do imenovanja predsjednika suda obavljati zamjenik predsjednika suda određen godišnjim rasporedom poslova. U odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima, sukladno kojem ovu ovlast ima ministar pravosuđa, navedena se izmjena predviđa s namjerom daljnjeg jačanja samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, a s obzirom da predsjednike sudova kao i suce imenuje i razrješava Državno sudbeno vijeće kao samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. Izmjena važećih odredaba članka 34. Zakona o sudovima predlaže se i u cilju skraćenja trajanja ovog postupka. Za sudove u osnivanju zadržano je važeće rješenje sukladno kojem će ministar pravosuđa ovlastiti suca suda istog ili višeg stupnja koji će do imenovanja predsjednika suda obavljati poslove sudske uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 23.
Ovim člankom propisuju se uvjeti za prijam i raspored službenika na radno mjesto ravnatelja sudske uprave te opis poslova i ovlasti ravnatelja sudske uprave. Popuna navedenog radnog mjesta predviđa se u većim sudovima (s više od 15 sudaca), a u propisanim ovlastima ravnatelja objedinjene su najvažnije ovlasti tajnika suda i ravnatelja sudske uprave sukladno važećem Zakonu o sudovima. Spajanjem navedenih ovlasti predviđa se jačanje ovog službeničkog radnog mjesta te pozicioniranje ovih službenika kao glavnih pomagača predsjednicima sudova u obavljanju poslova sudske uprave, a što ujedno predstavlja i namjeru rasterećenja predsjednika sudova od obavljanja dijela poslova sudske uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 24.
Ovim člankom brišu se odredbe članka 36. važećeg Zakona o sudovima koje se odnose na tajnika suda, a s obzirom da se njegove ovlasti prema ovom Prijedlogu Zakona planiraju kumulirati s ovlastima ravnatelja sudske uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 25.
Ovim člankom se provodi prenumeracija podnaslova iznad članka 36.a Zakona o sudovima, a s obzirom na planirano izostavljanje tajnika suda iz sustava službeničkih radnih mjesta u sudu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 26.
Ovim člankom definiraju se obveze i ovlasti predsjednika sudskih odjela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 27.
Ovim člankom se u odredbe važećeg Zakona o sudovima o održavanju sjednica sudskih odjela županijskih i visokih sudova, s ciljem osiguranja ujednačene sudske prakse, dodaje i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske koji se ustanovljuje ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 28.
Ovim člankom se u odredbe važećeg Zakona o sudovima o obvezujućim pravnim shvaćanjima sjednica svih sudaca i sjednica sudskih odjela županijskih i visokih sudova, s ciljem osiguranja ujednačene sudske prakse, dodaje i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske koji se ustanovljuje ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 29.
Ovim člankom predviđa se osnivanje posebnog odjela u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, visokim i županijskim sudovima te općinskim i trgovačkim sudovima s više od 50 sudaca radi obavljanja poslova praćenja propisa Europske unije te sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, kao i dostave mjerodavnih informacija za primjenu prava Europske unije sucima tih sudova i sucima nižih sudova, na koji bi se način sucima osigurala veća dostupnost informacija o pravu Europske unije i sudske prakse utemeljene na pravu Europske unije. Ministru pravosuđa daje se posebna ovlast pravilnikom propisati način sudjelovanja sudaca u radu i način imenovanja sudaca za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 30.
Ovim člankom propisano je brisanje nadležnosti Centra sudske prakse za praćenje prakse sudova prije Vijeću Europe i Europske unije iz razloga što je prethodnim člankom predviđeno osnivanje posebnog odjela za te poslove.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 31.
Ovim člankom propisuju se uvjeti za izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske (opći i posebni uvjeti za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske), postupak njegovog izbora sukladno odredbama članka 119. Ustava Republike Hrvatske (na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor) te ograničenje obnavljanja njegovog mandata (najviše dva puta), uvažavajući preporuke Izvješća četvrtog evaluacijskog kruga Skupine zemalja protiv korupcije (GRECO) za Republiku Hrvatsku, usvojenog na 64. plenarnoj sjednici GRECO-a 20. lipnja 2014. u Strasbourgu, radi povećanja transparentnosti i svođenja rizika neprimjerenog političkog utjecaja na najmanju moguću mjeru.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 32.
Ovim člankom u Zakon o sudovima dodaje se nekoliko novih članka kojima se detaljno propisuje postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prestanka njegove dužnosti i njegovog razrješenja. Inicijativu za pokretanje postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske ima Državno sudbeno vijeće pri čemu se njegova uloga ograničava na pružanje administrativno tehničke podrške u postupku imenovanja. Propisivanjem objave javnog poziva zainteresiranim kandidatima te objavljivanjem njihovih životopisa i programa rada Vrhovnog suda Republike Hrvatske na mrežnoj stranici Vijeća jača se transparentnost provedbe ovog postupka. Zaprimljene prijave kandidata Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu Predsjednika Republike Hrvatske koji će o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora. Prije stupanja na dužnost izabrani predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske pred predsjednikom Hrvatskog sabora, kao tijela koje ga bira, daje prisegu. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja ovaj sud i sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj. Ako se za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabere osoba koja nije sudac ovog suda, Državno sudbeno vijeće imenuje ju sucem tog suda, a ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bude razriješen ove dužnosti prije isteka mandata ili ne bude na nju ponovno izabran, nastavlja obnašati dužnost suca ovog suda. Posebno se propisuju osnove za prestanak dužnosti i osnove za razrješenje dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i to sukladno osnovama prestanka dužnosti i razrješenja sudaca, kao i sami postupci utvrđenja prestanka njegove dužnosti odnosno razrješenja. Mogućnost prestanka dužnosti i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi iz članka 119. Ustava Republike Hrvatske, ali važećim Zakonom o sudovima nije normativno razrađena.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 33.
Ovim člankom pobliže se uređuje sadržaj godišnjeg izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi osiguranja sveobuhvatnog prikaza stanja i djelovanja sudbene vlasti, primjenom pokazatelja Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe i osiguranjem komparativnog praćenja tih pokazatelja za razdoblje od najmanje pet godina.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 34.
Ovim člankom propisuje se skraćeni i ustaljeni naziv Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz nazočnost predsjednika drugih sudova (Proširena opća sjednica) e propisuje mogućnost saziva ove sjednice radi raspravljanja nacrta zakona ili drugih propisa od važnosti za rad sudova ili sudbenu vlast, što je redovno u nadležnosti Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Posebno se ovim člankom propisuje i sudjelovanje predstavnika Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske u Proširenoj općoj sjednici.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 35.
Ovim člankom propisuje se nadležnost sudačkog vijeća. U odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima nadležnost sudačkog vijeća dopunjuje se ovlašću davanja mišljenja o kandidatima u postupcima imenovanja sudaca u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva Državnog sudbenog vijeća, i to s namjerom jačanja sudačkih vijeća kao tijela sudačke samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članke 36. – 38.
Ovim člancima propisuju se izmjene u postupcima osnivanja sudačkih vijeća, a uzimajući u obzir za koje sudove se ova vijeća osnivaju, sastav i broj članova sudačkih vijeća, način biranja članova sudačkih vijeća i vrijeme na koje se biraju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 39.
Ovim člankom propisuju se osnove za prestanak dužnosti člana sudačkog vijeća prije isteka mandata, od kojih je osnova privremenog udaljenja od obnašanja sudačke dužnosti nova u odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 40.
Ovim člankom propisuje se nadležnost za postupanje po zahtjevu za isplatu primjerene naknade za povredu prava na suđenje u razumnom roku koja nastane u postupku pred Visokim kaznenim sudom Republike Hrvatske, a za što će, kao i za zahtjeve povodom povreda nastalih pred drugim visokim sudovima, također biti nadležan Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 41.
Ovim člankom se radi preciziranja i jasnije prakse, a konačno radi omogućavanja provedbe isplate, propisuje da je stranka kojoj se dosudi primjerena naknada za povredu prava na suđenje u razumnom roku radi ostvarenja svog prava dužna Ministarstvu pravosuđa podnijeti zahtjev za isplatu, koji mora sadržavati njezin OIB te druge podatke potrebne za vršenje isplate.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 42.
Ovim člankom propisuje se da poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravosuđa. U odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima odredba je precizirana, i to s obzirom da u obavljanju poslova pravosudne uprave ne postoji hijerarhija te da je Ministarstvo pravosuđa jedino tijelo koje obavlja ove poslove pa se u tom smislu važeća odredba članka 71. stavka 1. Zakona o sudovima ne smatra odgovarajućom. Nadalje, člankom je propisano da se u obavljanju ovih poslova Ministarstvo pravosuđa obraća predsjedniku suda, za razliku od važeće odredbe članka 71. stavka 2. Zakona o sudovima, prema kojoj se predsjednicima sudova obraća isključivo sam ministar, a što u praksi, s obzirom na količinu poslova pravosudne uprave, predstavlja određene poteškoće i otežava rad Ministarstva. Izričaj odredbe stavka 3. ovoga članka predlaže se izmijeniti radi usklađenja sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09). Stavak 4. ovoga članka iz važećeg Zakona o sudovima predlaže se brisati jer je navedena ovlast donošenja pravilnika kao podzakonskih akata sadržana u predloženoj općoj ovlasti članka 43. ovoga prijedloga Zakona kojim se mijenja važeći članak 72. Zakona o sudovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 43.
Ovim se člankom propisuje katalog poslova pravosudne uprave, pri čemu su pojedini poslovi dopunjeni odnosno drugačije formulirani u odnosu na važeći članak Zakona o sudovima (npr. sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja, prikupljanje i analiza statističkih podataka), a neki se navode kao novi poslovi, iako su već praksom ili općim odredbama o pravosudnoj upravi obuhvaćeni ovlastima Ministarstva pravosuđa (nadzor nad obavljanjem poslova u vezi sa stalnim sudskim vještacima, stalnim sudskim procjeniteljima i stalnim sudskim tumačima, određivanje načina korištenja nekretnina, nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim sudu na korištenje, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova). Ministru pravosuđa daje se ovlast pravilnicima razraditi način obavljanja ovih poslova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 44.
Ovim člankom se propisuje sadržaj evidencije sudaca koju vodi Ministarstvo pravosuđa. U odnosu na važeći članak 74. Zakona o sudovima navedeni sadržaj je reduciran na onaj koji je Ministarstvu pravosuđa stvarno potreban za obavljanje poslova iz njegove nadležnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 45.
Ovim člankom se propisuju ovlasti Ministarstva pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave, pri čemu se u odnosu na važeći tekst članka 75. Zakona o sudovima izrijekom propisuje ovlast vršenja uvida u informacijske sustave u uporabi u sudu te u manjoj mjeri dorađuje izričaj odredbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 46.
Ovim člankom propisuje se ovlast ministra pravosuđa na donošenje Sudskog poslovnika te u bitnom sadržaj Sudskog poslovnika. U odnosu na članak 76. važećeg Zakona o sudovima sadržaj Sudskog poslovnika sažeto je formuliran, bez nabrajanja područja koja se Sudskim poslovnikom posebno propisuju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 47.
Ovim člankom dopunjuje se ovlast ministra pravosuđa da, pored obrasca i postupka izdavanja, pravilnikom propiše i sadržaj službene iskaznice sudaca i drugih službenih osoba u sudu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 48.
Ovim člankom se s dva mjeseca na 30 dana skraćuje rok nakon kojeg ministar pravosuđa može sam donijeti nova Okvirna mjerila za rad sudaca ili njihovu izmjenu i dopunu, koju ovlast ima ako nakon danog upozorenja Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne dostavi svoj prijedlog Okvirnih mjerila u ovom roku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 49.
Ovim člankom propisuje se ovlast za obavljanje poslova pravosudne inspekcije, koja se daje službenicima Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika te sucima koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave. Ministru pravosuđa daje se ovlast pravilnikom propisati način provedbe nadzora od strane pravosudne inspekcije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 50.
Ovim člankom propisuje se da se provedba inspekcijskog nadzora određuje rješenjem ministra pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 51.
Ovim člankom propisuje se da se postupak dodjele predmeta u rad sucima, osim Sudskim poslovnikom, propisuje i pravilnicima kojima se uređuje rad u informacijskim sustavima koji su u uporabi u sudovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 52.
Ovim člankom briše se ovlast ministra pravosuđa da pravilnikom propiše visinu za ostvarenje prava na dodatak na plaću sucu upućenom na rad u drugi sud budući da se ovim Zakonom propisuje da će se dodaci na plaću urediti posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 53.
Ovim člankom propisuje se mogućnost da sudac bude imenovan za državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa odnosno izabran na dužnost suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, pri čemu mu sudačka dužnost miruje. U odnosu na odredbu važećeg članka 88. stavka 1. Zakona o sudovima odredba je izmijenjena korištenjem općenitog naziva za sve dužnosničke funkcije u Ministarstvu pravosuđa radi izbjegavanja potrebe njezinog naknadnog mijenjanja i usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave. Postupak raspoređivanja sudaca na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Državno sudbeno vijeće i Pravosudnu akademiju izmijenjen je davanjem takve ovlasti svakom čelniku ovih tijela, a ne više isključivo ministru pravosuđa, pri čemu se, pored suglasnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, traži i mišljenje predsjednika suda u kojem je sudac imenovan. Imajući u vidu narav drugih poslova koje sudac sukladno ovom članku može obavljati, predlaže se kao vrijeme provedeno u obnašanju sudačke dužnosti sucima priznati samo vrijeme provedeno na poslovima navedenim u stavcima 2., 4. i 6. članka 88. Zakona o sudovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 54.
Ovim člankom propisuje se da odobrenje za obavljanje određene službe ili posla na zahtjev suca daje Državno sudbeno vijeće, umjesto predsjednika suda odnosno predsjednika neposredno višeg suda kao je u važećoj odredbi članka 92. Zakona o sudovima. Razlozi za predloženu izmjenu leže u nastojanju ujednačavanja prakse davanja ovih odobrenja i ujednačavanja položaja i prava svih sudaca.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 55.
Ovim člankom se obveza sudjelovanja u stručnom obrazovanju i usavršavanju sudaca u Pravosudnoj akademiji ili Europskoj mreži centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika precizira propisivanjem obveze sudjelovanja u najmanje jednoj radionici godišnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 56.
Ovim člankom se odredba važećeg Zakona o sudovima o ocjenjivanju sudaca radi njihovog napredovanja odnosno imenovanja na viši sud dopunjuje navodom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 57.
Ovim člankom se navode i djelomično razrađuju kriteriji ocjenjivanja sudaca, kao i najveći mogući broj bodova koji se po svakom od ovih kriterija mogu ostvariti u ocjeni, s time da se ujedno propisuje da rad suca koji je u postupku imenovanja u drugi sud ocjenjuje sudačko vijeće suda nadležnog za sud u kojem se sudačko mjesto popunjava. Cilj izmjene članka 97. Zakona o sudovima je osigurati što veću objektivnost postupka ocjenjivanja sudaca. Svaki pojedini kriterij iz ovog članka detaljno se razrađuje Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 58.
Ovim člankom se usklađuje naziv Metodologije iz članka 57. ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 59.
Ovim člankom se rok za donošenje odluke o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti sa 60 skraćuje na 45 dana, u nastojanju ubrzanja provedbe postupaka imenovanja sudaca.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 60.
Ovim člankom propisuje se da vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje odlučuje o žalbi na odluku o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti čine tri umjesto dosadašnjih pet sudaca. Cilj izmjene je pojednostavniti, a time i ubrzati postupak donošenja ove odluke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 61.
Ovim člankom propisuje se da se sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 102. Zakona o sudovima određuje godišnjim rasporedom poslova, kao i za sva druga vijeća ovog suda, bez posebnog postupka imenovanja njegovih članova i zamjenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 62.
Ovim člankom se rok za donošenje odluke o prigovoru na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti sa 30 skraćuje na 15 dana, u nastojanju ubrzanja provedbe postupaka imenovanja sudaca.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 63.
Ovim člankom se daje novi naziv vijeća predsjednika svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj (Etičko povjerenstvo).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 64.
Ovim člankom propisuju se tijela ovlaštena za utvrđenje povreda Kodeksa sudačke etike, kao i nadležnost Etičkog povjerenstva za tumačenje Kodeksa te davanje mišljenja i preporuka o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom. Radi osiguranja standardizacije prakse, veće transparentnosti postupaka koji se vode u vezi s povredama Kodeksa te sankcioniranja povreda Kodeksa, predviđa se i objava pravomoćnih odluka te mišljenja i tumačenja na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 65.
Ovim člankom briše se odredba o mogućnosti premještaja sudskih službenika po potrebi službe odlukom ministra pravosuđa, radi usklađivanja sa Zakonom o državnim službenicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 66.
Ovim člankom propisuje se da sud može imati sudske savjetnike, više sudske savjetnike i sudske savjetnike – specijaliste. Time se u postojeći sustav sudskih savjetnika uvodi treća vrsta ovih sudskih službenika, a to su viši sudski savjetnici – specijalisti. Razlog za uvođenje ove vrste sudskih savjetnika leži u nastojanju odvajanja ovlasti pojedinih vrsta sudskih savjetnika te kreiranju posebnog sustava napredovanja ovih službenika, koji prema Ustavu Republike Hrvatske sudjeluju u suđenju. Tekst stavka 3. i 4. u članku 109. važećeg Zakona o sudovima dopunjuje se na način da uvjete za sudske savjetnike mogu ispuniti i državnoodvjetnički savjetnici koji do sada nisu bili obuhvaćeni ovim odredbama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 67.
Ovim člankom propisuju se ovlasti sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika– specijalista, i to propisivanjem mogućnosti njihovog samostalnog poduzimanja pojedinih radnji u sudskim postupcima prema njihovoj složenosti, vrstama postupaka odnosno vrijednosti predmeta spora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 68.
Ovim člankom propisuju se posebni uvjeti za prijam u državnu službu službenika pravosudne policije na poslovima osiguranja osoba, imovine i objekata sudova, koja je mogućnost propisana Zakonom o državnim službenicima. Za službenike pravosudne policije na poslovima osiguranja kaznionica i zatvora propisane su istovrsne odredbe u Zakonu o izvršenju kazne zatvora, ali se zbog promjene unutarnjeg ustrojstva Ministarstva pravosuđa iste više ne odnose na službenike pravosudne policije na poslovima osiguranja osoba, imovine i objekata sudova. Navedene posebne uvjete prijma potrebno je propisati uvažavajući posebnosti službe ovih službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 69.
Ovim člankom propisuje se ovlast ministra pravosuđa za donošenje pravilnika o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije kojim se utvrđuju mjerila posebne tjelesne i zdravstvene sposobnosti s obzirom na životnu dob i spol službenika te poslove koje obavljaju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 70.
Ovim člankom brišu se odredbe o imenovanju sudaca porotnika u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a s obzirom da sukladno važećim postupovnim propisima suci porotnici više ne ulaze u sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 71.
Ovim člankom brišu se odredbe o polaganju prisege sudaca porotnika u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, budući da sukladno postupovnim propisima više ne sudjeluju u sastavu vijeća ovog suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 72.
Ovim člankom se odredbe o sredstvima za rad sudova dopunjuju odredbama o mogućnosti da sud ostvaruje vlastite prihode (npr. umnožavanjem dijelova spisa, snimanjem radnji i dr.), kao i da su kamate ostvarene od sredstava koja se vode na računima sudova namjenski prihod državnog proračuna te se koriste za potrebe pravosudnih tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 73.
Ovim člankom se propisuje osnova za donošenje pravilnika o naknadama za obavljanje očevida, poslova prethodnog kaznenog postupka i dežurstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 74.
Ovim člankom propisuje se obveza raspoređivanja tajnika sudova na odgovarajuća radna mjesta u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 75.
Ovim člankom propisuje se da se ograničenje mandata iz članka 27. ovoga Zakona primjenjuje se na sve kandidate koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obnašali dužnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zbog čega ova odredba ima povratno (retroaktivno) djelovanje. Člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona propisuje se da predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine bira Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora i da po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Nitko ne može biti imenovan na ovu dužnost više od dva puta, čime je vrijeme na koje jedna osoba može biti imenovana na najvišu rukovodeću dužnost u sudbenoj vlasti ograničena na najviše osam godina. U skladu s namjerom da se obnašanje rukovodećih dužnosti u sudbenoj vlasti ograniči za pojedinca na najviše osam godina,u cilju pronalaženja ravnoteže između kontinuiteta i dinamike vodstva, propisano je da se postavljeno ograničenje odnosi i na protekle mandate odnosno na mandate koji su u tijeku u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona. Bez navedenog ograničenja odnosno bez uračunavanja ranijih mandata, pojedine osobe mogle bi dužnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske obnašati 16 pa i više godina, što bi predstavljalo nedopustivo dugo vrijeme koncentracije rukovodećih dužnosti u jednoj osobi, a čime bi se u neravnopravan položaj stavile osobe koje će u na ovu dužnost biti u budućnosti imenovane.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 76.
Ovim člankom propisuje se obveza donošenja novih pravilnika te usklađenja već donesenih pravilnika, Sudskog poslovnika i Metodologije ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 77.
Ovim člankom propisuje se rok za održavanje izbora za sudačka vijeća županijskih sudova prema odredbama ovoga Zakona te da radi osiguranja kontinuiteta do početka rada tako osnovanih sudačkih vijeća s radom nastavljaju ranije izabrana sudačka vijeća. Također se propisuje da 31. prosinca 2018. prestaje mandat sudačkog vijeća osnovanog pri Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, a s obzirom da su u sastavu tog vijeća i suci prekršajnih sudova koji će prestati postojati kao posebna vrsta suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 78.
Ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje s radom vijeće iz članka 102. Zakona o sudovima, a s obzirom da se ovim Zakonom mijenja broj članova ovog vijeća i način određivanja sudaca koji ulaze u njegov sastav, što će kao posljedicu imati i potrebu izmjene godišnjeg rasporeda poslova Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 79.
Ovim člankom propisuju se posebnosti provedbe postupka ocjenjivanja sudaca i davanja mišljenja o kandidatima za suce u prvom postupku njihovog imenovanja za suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske. S obzirom da se ovaj sud ustanovljuje od 1. siječnja 2020. tek se nakon imenovanja njegovih sudaca može sazvati sjednica svih sudaca koja će za ovaj sud obavljati poslove njegovog sudačkog vijeća te ubuduće ocjenjivati suce i davati mišljenje o kandidatima za suce ovog suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 80.
Ovim člankom propisuje se da sudski savjetnici i viši sudski savjetnici dovršiti postupak u predmetima koji su im dodijeljeni u rad do dana stupanja na snagu članka 67. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 81.
Ovim člankom propisuje se stupanje ovog Zakona na snagu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
V. RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U ODNOSU NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA I RAZLOZI ZBOG KOJIH SU TE RAZLIKE NASTALE
Na 7. sjednici Hrvatski sabor je 16. ožujka 2018. donio zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima te je primjedbe, prijedloge i mišljenja uputio predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Razlike između rješenja koja se predlažu u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona su sljedeće:
Ovim se Zakonom predlaže ustanovljavanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske. Od 1. siječnja 2020. u nadležnosti ovog suda bilo bi odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima (trenutno u nadležnosti Vrhovnog suda) i preuzimanje nadležnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, koji bi s danom 1. prosinca 2019. prestao postojati. Osnivanje ovog suda predlaže se kao mjera rasterećenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske te omogućavanje izvršenja njegove osnovne zadaće – ujednačavanja sudske prakse kroz odlučivanje o izvanrednim pravnim lijekovima. Iz navedenog se razloga u tekstu Konačnog prijedloga Zakona u sudovima u članku 16. propisuje nadležnost ovog suda, a pored toga se na odgovarajućim mjestima ovaj sud navodi i u člancima 5., 7., 8., 17., 27., 28., 29., 34., 36., 40.i 56. Konačnog prijedloga zakona. S obzirom na potrebno vrijeme za poduzimanje svih prethodnih radnji potrebnih za ustanovljavanje ovog suda, a prvenstveno imenovanje njegovih sudaca, početak rada ovog suda predviđen je za 1. siječnja 2020., do kada će ove poslove, kao i do sada, obavljati Vrhovni sud Republike Hrvatske odnosno Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. S obzirom da će ustanovljavanjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske s radom prestati Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, odvojeno vremensko važenje pojedinih odredaba ovog Zakona propisano je u odredbama članka 81. Konačnog prijedloga Zakona.
Zbog važnosti zaštite prava djece i naglašavanja utvrđenih ciljeva provedbe Nacionalne strategije za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018.do 2020. posebno je u članku 21. naglašena obveza predsjednika sudova da skrbe o poštivanju prava i zaštite djece u postupcima pred sudovima.
Tekst članaka 24. i 25. Konačnog prijedloga Zakona izmijenjen je sukladno nomotehničkim primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora.
Naknadno je utvrđena potreba da se podzakonskim aktom propiše način sudjelovanja sudaca i način njihovog imenovanja za članove Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima pa je u članku 29. Konačnog prijedloga zakona naknadno propisana ovlast ministra pravosuđa na donošenje posebnog pravilnika.
U članku 32. Konačnog prijedloga Zakona, u dijelu u kojem se u Zakon o sudovima dodaje novi članak 44. d, sukladno raspravi u Hrvatskom saboru i prihvaćenim primjedbama izmijenjena je odredba kojom je propisana osnova za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i to na način da je umjesto pravomoćne osude za kazneno djelo koje predsjednika čini nedostojnim za obavljanje ove dužnosti propisana pravomoćna potvrda optužnice za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim, kako bi se osigurao veći stupanj vjerodostojnosti osobe koja predstavlja cijelu sudbenu vlast.
Izričaj odredbe članka 35. kojom se propisuje nadležnost sudačkog vijeća za postupanje povodom zahtjeva za ocjenu postojanja povreda Kodeksa sudačke etike preformuliran je i usklađen s odredbom članka 64. Konačnog prijedloga zakona.
Radi dosadašnjeg različitog postupanja sudova i stranaka u praksi utvrđena je i potreba preciziranja odredaba Zakona o sudovima koje se odnose na ostvarenje prava na isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku kako bi se strankama omogućilo brže ostvarenje ovog prava, pa se u članku 41. Konačnog prijedloga zakona precizira da se zahtjev za isplatu ove naknade podnosi Ministarstvu pravosuđa te se ujedno propisuje njegov sadržaj.
Zbog potrebe osiguranja bržeg donošenja odnosno izmjena i dopuna Okvirnih mjerila za rad sudaca, člankom 48. Konačnog prijedloga zakona propisan je kraći rok po isteku kojeg ministar pravosuđa može samostalno donijeti Okvirna mjerila odnosno izmijeniti ili dopuniti postojeća Okvirna mjerila bez prijedloga Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Naknadno je utvrđena i potreba izmjene naziva Metodologije izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti kako bi se metodologijom obuhvatio cijeli proces ocjenjivanja, iz kojeg su razloga mijenjani članci 57. i 58. Konačnog prijedloga Zakona.
Sukladno prijedlozima Vrhovnog suda Republike Hrvatske pravo podnošenja prigovora protiv odluka sudačkih vijeća o povredi Kodeksa sudačke etike dano je i podnositelju pritužbe, a prema primjedbama iz rasprave na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora i rasprave u Hrvatskom saboru kao sankcija za povredu Kodeksa određuje se objava donesenih pravomoćnih odluka o povredama Kodeksa. Navedeno je propisano u izmijenjenom članku 64. Konačnog prijedloga Zakona.
Člankom 67. Konačnog prijedloga Zakona izmijenjen je cijeli važeći članak 110. Zakona o sudovima, a u članku 69. Konačnog prijedloga Zakona donošenje podzakonskog akata uz mišljenje drugog ministra zamijenjeno je njegovim donošenjem uz suglasnost drugog ministra, također sukladno nomotehničkim primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora.
U prijelaznim i završnim odredbama dopunjena je obveza donošenja odgovarajućih podzakonskih propisa sukladno prethodno navedenim izmjenama u članku 76. Konačnog prijedloga Zakona, a konačno zbog ustanovljavanja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske u članku 79. Konačnog prijedloga zakona propisane su posebnosti prvog postupka imenovanja sudaca ovog suda nakon stupanja na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VI. PRIJEDLOZI, PRIMJEDBE I MIŠLJENJA DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO TE RAZLOZI NEPRIHVAĆANJA
Sve upućene primjedbe, prijedlozi i mišljenja su razmotreni, a nisu prihvaćeni:
-prijedlog za širenje uvjeta za ravnatelja sudske uprave i na informatičku struku, koje su iznesene u raspravi na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora i u raspravi u Hrvatskom saboru, nisu prihvaćene s obzirom na vrste poslova koje ravnatelj sudske uprave obavlja, a koji su pravne i ekonomske naravi.
-primjedba da se ne ukidaju tajnici sudova iznesena u raspravi u Hrvatskom saboru ne prihvaća se s obzirom da se ovim Zakonom predlaže širenje ovlasti i izmjena naziva osoba koje u najvećoj mjeri pomažu predsjednicima sudova u obavljanju poslova sudske uprave, a što su do sada obavljali tajnici sudova.
-primjedba da mjerilo ocjenjivanja sudaca prema dosadašnjem iskustvu nije dovoljno jasno i da ga treba zakonom razraditi iznesena u raspravi na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora i u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćena, a s obzirom da se razrada svih zakonom utvrđenih mjerila provodi Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti kao posebnim aktom.
-primjedba da je u postupku imenovanja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske potrebno posebno propisati provedbu postupka sigurnosne provjere kandidata, koja je iznesena u raspravi na Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora i u raspravi u Hrvatskom saboru, nije prihvaćena jer bi u praksi značila dugotrajniju provedbu ovog postupka.
-primjedba da je ovlasti sudskih savjetnika potrebno proširiti ovlašću za rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta te poslova obnove i osnivanja zemljišnih knjiga koja je iznesena u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćena jer je nepotrebna s obzirom na odredbe važećeg članka 110. stavka 4. točke 6. i stavka 5. Zakona o sudovima, prema kojima su sudski savjetnici ovlašteni na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u zemljišnoknjižnim postupcima te na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.
-prijedlog da se inicijativa lokalnih vlasti za održavanje sudbenih dana propiše Zakonom o sudovima dana u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćena jer se smatra nepotrebnim navedeno posebno propisivati zakonom, a što proizlazi i iz same prakse, prema kojoj ovakve inicijative uglavnom i dolaze od lokalnih vlasti.
-primjedba za potrebom jačanja uloge Ministarstva pravosuđa u postupku donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca i Metodologije izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti koja je iznesena u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćena jer nije dovoljno precizirana, a s obzirom da je u navedenim postupcima već propisana uloga Ministarstva pravosuđa.
-primjedba o dvostrukom nadzoru sudaca koji će rješavati prekršajne predmete od strane županijskih sudova te Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske iznesena u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćena jer se radi o različitim segmentima nadzornih ovlasti (ovlasti višeg tijela sudske uprave i ovlasti višeg suda kao žalbene instance), a ne samom povećanju nadzora odnosno područja na kojima će se nadzor provoditi, pa u tom smislu nema govora o diskriminatornom postupanju prema sucima koji će postupati u prekršajnim predmetima.
-prijedlog o uvođenju redovitog ocjenjivanja sudaca iznesen u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćen jer se uvođenje ove obveze smatra nepotrebnim. Izvršenje sudačkih obveza u našem se sustavu prati dvostruko: svake godine se utvrđuje ispunjenje sudačke obveze svakog suca (kao sankcija za neopravdano ispunjenje propisano je pokretanje stegovnog postupka), a u slučaju da se sudac kandidira u postupku imenovanja u viši sud prema istim kriterijima se utvrđuje njegovo obnašanje sudačke dužnosti za nekoliko zadnjih godina. S obzirom na navedeno, prijedlog nije opravdan.
-prijedlog o ukidanju sudačkih vijeća koji je iznesen u raspravi u Hrvatskom saboru nije prihvaćen jer nije posebno argumentiran. Sudačka vijeća su tijela sudačke samouprave i imaju točno propisanu nadležnost, a prijedlog ne sadrži mišljenje predlagatelja kojem tijelu ili kojim bi se tijelima delegirale pojedine ovlasti sudačkih vijeća.
-prijedlog o ukidanju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i njegovom pripajanju županijskim sudovima, koji je iznesen u raspravi u Hrvatskom saboru, nije prihvaćen jer reorganizacija drugostupanjskog sudovanja nije predmet ovog reformskog zahvata. Pored navedenog, dvostupanjska organizacija sadašnjih specijaliziranih sudova podrazumijevala je svoje posebnosti i posebne specijalizirane sudove drugog stupnja, koji će koncept biti zadržan i nakon ustanovljavanja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.
-primjedba da je potrebno zadržati ovlast ministra pravosuđa da imenuje suce ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave, koja je iznesena u raspravi u Hrvatskom saboru, nije prihvaćena. Radi jačanja sudbene vlasti odlučeno je da ovu ovlast više ne izvršava ministar pravosuđa kao nositelj izvršne vlasti, koji ne imenuje niti predsjednike sudova, već da ove poslove do imenovanja predsjednika suda automatizmom obavlja zamjenik predsjednika suda određen godišnjim rasporedom poslova. Iznimka je propisana, razumljivo, samo za slučajeve osnivanja sudova, kada suce ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave do imenovanja predsjednika sudova ipak imenuje ministar pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VII. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, poslovi sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, poslovi ravnatelja sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave i pravosudna inspekcija, prava i dužnosti sudaca, poslovi tajnika suda, ovlasti sudskih savjetnika, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova, imenovanje sudaca porotnika, uvjeti i postupak za imenovanje stalnih sudskih tumača, vještaka i procjenitelja te sredstva za rad sudova.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe (sudac/sutkinja, savjetnik/savjetnica, vježbenik/vježbenica i dr.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
(1) Sudovi štite Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom.
(2) Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
Sudovi sude na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
Plaće sudaca uređuju se zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
(1) Poslovi se sucima i sudskim vijećima raspodjeljuju prema rasporedu utvrđenom za svaku godinu (godišnji raspored poslova). Predmet koji je prema takvom rasporedu dodijeljen određenom sucu ili vijeću smije biti dodijeljen drugom sucu ili vijeću samo u slučaju njihove spriječenosti.
(2) Pravomoćan godišnji raspored poslova predsjednik suda dužan je dostaviti predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.
(3) Utvrđen godišnji raspored poslova mora se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja ili smanjenja broja predmeta određene vrste, zbog neujednačenosti dodjele u prethodnom razdoblju, zbog potrebe da se pojedinim vrstama predmeta, odnosno pravnih stvari odredi prvenstvo rješavanja, zbog dulje odsutnosti suca, sudskog savjetnika ili drugog zaposlenika, kao i iz drugih opravdanih razloga.
(4) Više tijelo sudske uprave može po službenoj dužnosti ili povodom prigovora i primjedbi izmijeniti ili dopuniti godišnji raspored poslova, ukinuti i vratiti ga na dopunu predsjedniku suda koji ga je donio, odnosno potvrditi doneseni godišnji raspored poslova.
(5) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske će svaka tri mjeseca održavati zajedničke sastanke s predsjednicima svih županijskih sudova na kojima će raspraviti i utvrditi je li došlo do znatnijeg povećanja ili smanjenja broja određene vrste drugostupanjskih predmeta županijskih sudova, neujednačenosti dodjele drugostupanjskih predmeta u prethodnom razdoblju, potrebe da se pojedinim vrstama tih predmeta, odnosno pravnih stvari odredi prvenstvo rješavanja ili postoje drugi opravdani razlozi za izmjenama godišnjih rasporeda poslova županijskih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
(1) Sud ima pečat koji sadrži naziv suda te naziv i grb Republike Hrvatske.
(2) Na zgradi u kojoj je smješten sud moraju biti istaknuti naziv suda, grb i zastava Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II. USTROJSTVO, DJELOKRUG I NADLEŽNOST SUDOVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. Ustrojstvo sudova
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
(1) U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(2) Redovni sudovi su općinski sudovi i županijski sudovi.
(3) Specijalizirani sudovi su trgovački sudovi, upravni sudovi, prekršajni sudovi, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
(4) Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(5) Zakonom se mogu prema stvarnoj nadležnosti ili za određena pravna područja ustanovljavati i drugi redovni i specijalizirani sudovi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
(1) Općinski i prekršajni sudovi ustanovljavaju se za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova ili dijela gradskog područja.
(2) Županijski, trgovački i upravni sudovi ustanovljavaju se za područje jedne ili više županija ili dijela županije.
(3) Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske ustanovljavaju se za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
(4) Vrhovni sud Republike Hrvatske ima sjedište u Zagrebu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
(1) Sudovi obavljaju sudbenu vlast u svom sjedištu.
(2) Općinski, županijski, trgovački, upravni i prekršajni sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i izvan sjedišta suda u stalnim službama i odjelima.
(3) Stalna služba i odjel iz stavka 2. ovog članka su ustrojstvene jedinice suda koje se osnivaju na području njegove nadležnosti, na kojem zbog broja stanovnika, priliva pojedine vrste predmeta i drugih opravdanih razloga postoji potreba za takvim djelovanjem suda.
(4) Sudovi iz stavka 2. ovog članka sudbenu vlast mogu obavljati i održavanjem sudbenih dana izvan sjedišta.
(5) Odluku o osnivanju i prestanku rada stalnih službi i odjela izvan sjedišta suda donosi ministar pravosuđa.
(6) Odluku o održavanju i prestanku održavanja sudbenih dana donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje predsjednika suda.
(7) Prijedlog za donošenje odluke iz stavaka 5. i 6. ovog članka mogu podnijeti predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
Pored nadležnosti propisane drugim zakonima, općinski sudovi:
1. rješavaju izvanparnične i ovršne predmete,
2. rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige,
3. odlučuju o priznanju i ovrsi odluka stranih sudova,
4. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
5. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
Pored nadležnosti propisane drugim zakonima, županijski sudovi:
1. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom,
2. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika kad je to određeno zakonom,
3. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
4. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti,
5. provode izvršenje strane kaznene odluke,
6. obavljaju i druge poslove određene zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
Vrhovni sud Republike Hrvatske:
1. osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni,
2. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom,
3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj,
4. rješava o sukobu nadležnosti kad je to propisano posebnim zakonom,
5. razmatra aktualna pitanja sudske prakse, analizira potrebe za stručnim usavršavanjem sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika te obavlja druge poslove određene zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
Pored nadležnosti propisane drugim zakonima, trgovački sudovi:
1. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre,
2. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno,
3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgovačkog društva,
4. odlučuju u izvanparničnim stvarima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima,
5. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima,
6. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni,
7. određuju mjere osiguranja u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni,
8. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode stečajne postupke,
9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima,
10. obavljaju i druge poslove određene zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
(1) Prekršajni sudovi:
1. sude u prvom stupnju o prekršajima, osim ako za vođenje prekršajnog postupka zakonom nije propisana stvarna nadležnost drugog tijela,
2. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti te druge poslove određene zakonom.
(2) Zakonom se može odrediti jedan prekršajni sud koji će odlučivati u određenoj vrsti predmeta iz djelokruga prekršajnog suda s područja više prekršajnih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje o žalbama protiv odluka prekršajnih sudova i tijela državne uprave koja vode prvostupanjski prekršajni postupak te o žalbama protiv odluka drugih tijela kada je to propisano posebnim zakonom,
2. rješava sukob nadležnosti između prekršajnih sudova,
3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom,
4. obavlja druge poslove određene zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 28.
(1) Predsjednik neposredno višeg suda odredit će u pravilu jednom godišnje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca i sudova na području svoje nadležnosti. Nadzor obavljaju suci neposredno višeg suda određeni od predsjednika tog suda.
(2) Pisano izvješće o obavljenom nadzoru suci su dužni u roku od 30 dana dostaviti predsjedniku suda koji je odredio nadzor. Predsjednik suda dostavit će izvješće predsjedniku nadziranog suda, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III. UNUTARNJE USTROJSTVO SUDOVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. Sudska uprava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
(1) Poslovi sudske uprave obuhvaćaju:
1. osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda,
2. skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu,
3. poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika,
4. poslove u svezi sa stalnim sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima,
5. poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima,
6. postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,
7. poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu,
8. poslove u svezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom,
9. poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda,
10. poslove vezane uz funkcioniranje informatičkog sustava,
11. poslove financijsko-materijalnog poslovanja suda,
12. poslove praćenja naplate sudskih pristojbi,
13. stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i dužnosti službenika i namještenika u sudu,
14. skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu,
15. poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje,
16. poslove vođenja statistike i analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda,
17. davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom.
(2) Ministar pravosuđa posebnim pravilnikom propisat će način rada odjela za podršku žrtvama i svjedocima te postupak osiguranja podrške žrtvama i svjedocima u sudskim postupcima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1.1. Predsjednik suda
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 30.
(1) Predsjednik suda je sudac koji uz sudačku dužnost obavlja i poslove sudske uprave sukladno zakonu i Sudskom poslovniku.
(2) U sudovima s više od 20 sudaca predsjednik suda može obavljati samo poslove sudske uprave.
(3) Predsjednika suda u slučaju spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova sudske uprave zamjenjuje sudac određen godišnjim rasporedom poslova (zamjenik predsjednika suda).
(4) Predsjedniku suda u poslovima sudske uprave pomažu ravnatelj sudske uprave, predsjednici odjela, tajnik suda, voditelj stalne službe ili službenik kojeg odredi predsjednik suda.
(5) Predsjednik neposredno višeg suda je više tijelo sudske uprave. Najviše tijelo sudske uprave je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
(1) Predsjednik suda u obavljanju poslova sudske uprave donosi upravne i druge akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti.
(2) Predsjednik suda skrbi za pravilne odnose i postupanje sudaca i drugih zaposlenika suda prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama te za pravilne odnose među zaposlenicima suda.
(3) Predsjednik suda obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u sudu. Pobliže odredbe o načinu obavljanja nadzora propisat će se Sudskim poslovnikom.
(4) O obavljenom nadzoru i rezultatima nadzora te poduzetim mjerama predsjednik suda dužan je najmanje jedanput mjesečno sastaviti izvješće koje će uložiti u za to osnovani spis sudske uprave.
(5) Predsjednik suda dužan je brinuti se o učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a posebno o rješavanju predmeta u kojima postupak traje više od tri godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 34.
(1) Ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost, ministar pravosuđa, uz prethodno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ovlastit će suca suda iste vrste i istog stupnja ili suca višeg suda da, za vrijeme koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave, dok predsjednik suda ne bude imenovan.
(2) Kada predsjednici sudova prestanu obnašati svoju dužnost radi spajanja, pripajanja ili razdvajanja sudova, ministar pravosuđa ovlastit će suca jednog od tih sudova ili suca višeg suda da za vrijeme, koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave dok ne bude imenovan predsjednik suda nastalog spajanjem, pripajanjem odnosno razdvajanjem.
(3) U sudovima u osnivanju ministar pravosuđa ovlastit će suca suda istog ili višeg stupnja da za vrijeme najduže do početka rada suda obavlja poslove sudske uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1.2. Ravnatelj sudske uprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 35.
(1) Sud sa više od 40 sudaca može imati ravnatelja sudske uprave.
(2) Više sudova različitog stupnja i vrste sa sjedištem na području nadležnosti županijskog suda, koji zajedno imaju više od 40 sudaca, mogu imati zajedničkog ravnatelja sudske uprave koji će obavljati poslove za te sudove. Sudovi koji imaju zajedničkog ravnatelja sudske uprave zaključit će sporazum o zajedničkom obavljanju poslova iz nadležnosti ravnatelja sudske uprave.
(3) Ravnatelj sudske uprave brine se o urednom i pravodobnom obavljanju stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova u sudu, i to:
– vodi brigu o održavanju zgrade suda, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima,
– organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama suda,
– odgovara za provedbu postupaka javne nabave,
– obavlja nadzor nad materijalno-financijskim poslovanjem te obavljanjem uredskih i pomoćno-tehničkih poslova,
– skrbi i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava suda,
– sudjeluje u izradi i provedbi projekata sudske uprave te nadzire provedbu projekata sudske uprave,
– skrbi i odgovara za uredno funkcioniranje informatičkog sustava u sudu,
– skrbi o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda,
– surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u svezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti sudova,
– obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.
(4) Ravnatelj sudske uprave za svoj rad odgovoran je predsjedniku suda.
(5) Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili ekonomije te odgovarajuće iskustvo na organizacijskim i financijskim poslovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1.3. Tajnik suda
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.
(1) Sud sa više od 15 sudaca može imati tajnika. Tajnik suda pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave. Za tajnika suda može biti primljena osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava.
(2) Za tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske može biti primljena osoba koja ispunjava uvjete za višega sudskog savjetnika u tom sudu.
(3) Tajnik suda brine se o urednom i pravodobnom obavljanju uredskih i drugih tehničkih poslova u sudu, i to:
– organizira i odgovara za rad sudskih službenika i namještenika,
– prati i planira edukaciju službenika i namještenika kao i njihovu učinkovitost u radu,
– uz suglasnost predsjednika suda donosi odluke o rasporedu sudskih službenika i namještenika,
– po ovlaštenju predsjednika suda odgovara na predstavke i pritužbe stranaka na rad suda,
– obavlja i druge poslove iz nadležnosti sudske uprave koje mu povjeri predsjednik suda,
– obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonima.
(4) Tajnik suda za svoj rad odgovara predsjedniku suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1.4. Voditelj stalne službe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.a
(1) Stalna služba može imati voditelja stalne službe.
(2) Voditelj stalne službe je sudac određen godišnjim rasporedom poslova.
(3) Voditelj stalne službe pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave.
(4) Voditelj stalne službe za svoj rad odgovara predsjedniku suda
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. Sudski odjeli
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 37.
(1) U sudovima u kojima ima više sudskih vijeća, odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja osnivaju se odjeli u čiji sastav ulaze suci koji o tim stvarima odlučuju.
(2) Godišnjim rasporedom poslova osniva se odjel te određuje predsjednik odjela koji rukovodi njegovim radom.
(3) U sudovima u kojima na poslovima provedbe ovrhe radi više sudskih službenika mogu se osnovati sudskoovršiteljske službe. Rad službe odvija se pod neposrednim nadzorom suca određenoga godišnjim rasporedom poslova.
(4) U županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: USKOK).
(5) U općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova iz stavka 4. ovoga članka, predsjednici sudova dužni su osnovati poseban sudski odjel za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.
(6) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i sudski službenici za rad na predmetima iz nadležnosti utvrđene Zakonom o USKOK-u.
(7) Na predmetima iz nadležnosti utvrđene Zakonom o USKOK-u mogu raditi suci i sudski službenici koji su prošli sigurnosnu provjeru, sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 38.
(1) Na sjednicama sudskog odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice organizacija unutarnjeg poslovanja, sporna pravna pitanja, ujednačavanje sudske prakse i pitanja važna za primjenu propisa iz pojedinih pravnih područja te praćenje rada i stručnog usavršavanja sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika raspoređenih na rad u odjel.
(2) Na sjednicama sudskih odjela županijskog suda, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske razmatraju se i pitanja od zajedničkog interesa za sudove nižeg stupnja s područja tih sudova.
(3) Na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za pojedine ili sve sudove s područja Republike Hrvatske te se razmatraju i daju mišljenja o nacrtima propisa iz pojedinoga pravnog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 40.
(1) Sjednica odjela ili sudaca saziva se i kad se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća ili sudaca ili kad u jednom odjelu vijeće ili sudac odstupi od ranije prihvaćenog pravnog shvaćanja.
(2) Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i sjednici odjela županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela, odnosno suda.
(3) Predsjednik odjela može, prema potrebi, pozvati na sjednicu odjela profesore diplomskog sveučilišnog studija prava, istaknute znanstvenike ili stručnjake u određenoj grani prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 41.
(1) Predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova određuje jednog ili više sudaca za praćenje i proučavanje sudske prakse.
(2) Ako je sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca na poslove iz stavka 1. ovoga članka raspoređeno više sudaca, može se osnovati poseban odjel.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. POSEBNE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJSTVU VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 43.
(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osnivaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: Ured predsjednika, Kazneni odjel, Građanski odjel, ustrojstvene jedinice za praćenje, proučavanje i bilježenje sudske prakse pri odjelima te za praćenje i proučavanje sudske prakse sudova pri Vijeću Europe i Europske unije, Centar sudske prakse te ustrojstvene jedinice za poslove sudske uprave.
(2) Građanski odjel obuhvaća područja građanskog, trgovačkog i upravnog prava.
(3) Kazneni odjel obuhvaća područja kaznenog i prekršajnog prava te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu.
(4) Suci se raspoređuju u odjele godišnjim rasporedom poslova.
(5) Centar sudske prakse prati, analizira i objavljuje sudsku praksu sudova u Republici Hrvatskoj i praksu sudova koji odlučuju na razini Vijeća Europe i Europske unije. Voditelj Centra sudske prakse je sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova.
(6) Centar sudske prakse djeluje i kroz područne centre pri županijskim sudovima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, čije voditelje imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz reda sudaca županijskog suda uz prethodno mišljenje predsjednika suda pri kojem Centar sudske prakse djeluje.
(7) Unutarnje ustrojstvo i način rada Centra sudske prakse pobliže se uređuje Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(8) U Uredu predsjednika obavljaju se poslovi sudske uprave, poslovi međunarodne suradnje, poslovi izobrazbe sudaca i poslovi protokola za potrebe toga suda.
(9) Na poslove protokola Vrhovnog suda Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju propisi o protokolu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. Vrhovni sud može za svoje poslove protokola upotrebljavati objekte koji su u tu svrhu na raspolaganju Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske.
(10) Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske pobliže se uređuje Poslovnikom tog suda i Sudskim poslovnikom, sukladno zakonu. Poslovnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi predsjednik suda nakon pribavljenog mišljenja Opće sjednice.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 44.
(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca tog suda.
(2) Prije stupanja na dužnost predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske polaže pred predsjednikom Republike Hrvatske prisegu koja glasi:
»Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka.«.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(4) Ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana osoba koja do izbora nije obnašala sudačku dužnost u tom sudu, Državno sudbeno vijeće imenovat će ga i sucem tog suda.
(5) Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Hrvatskog sabora ili na svoj zahtjev bude razriješen dužnosti prije istaka mandata ili ne bude ponovno izabran na tu dužnost, nastavlja obnašati dužnost suca u tom sudu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 45.
(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan je jednom godišnje, najkasnije do 30. travnja tekuće godine, Hrvatskom saboru podnijeti izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini.
(2) U godišnjem izvješću predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može upozoriti na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u zakonodavstvu te dati prijedloge za unaprjeđenje rada sudova.
(3) Nakon iznesenog izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Hrvatski sabor će, ako ocijeni potrebnim, zauzeti stajališta u svezi sa stanjem sudbene vlasti.
(4) Prilikom zauzimanja stajališta Hrvatski sabor neće raspravljati niti zauzimati stajališta o stanju pojedinih sudskih predmeta ili o radu pojedinih sudaca niti će na drugi način dovoditi u pitanje samostalnost i neovisnost sudaca i sudbene vlasti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 48.
(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske saziva Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova.
(2) Sjednicu iz stavka 1. ovoga članka čine svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske te po dva predstavnika Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i po jedan predstavnik svakoga županijskog suda.
(3) Na sjednici iz stavka 1. ovog članka razmatraju se aktualna pitanja iz sudske prakse, utvrđuje prijedlog okvirnih mjerila za rad sudaca i raspravljaju druga pitanja određena zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
V. SUDAČKO VIJEĆE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 49.
(1) Sudačko vijeće:
– daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti,
– daje mišljenje o kandidatima za predsjednika suda,
– postupa povodom zahtjeva za ocjenu postojanja povrede Kodeksa sudačke etike,
– obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, Zakonom o Državnom sudbenom vijeću i Sudskim poslovnikom.
(2) Sudačka vijeća dužna su podnositi izvješća o svome radu sucima sudova koji su ih izabrali najmanje jednom godišnje, a prema potrebi ih i na druge načine obavještavati o obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 50.
(1) Sudačko vijeće osniva se za županijski sud i općinske sudove s područja tog županijskoga suda, pri županijskom sudu.
(2) Za trgovačke sudove osniva se sudačko vijeće pri Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, za upravne sudove pri Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, a za prekršajne sudove pri Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.
(3) Poslove sudačkog vijeća za Vrhovni sud Republike Hrvatske obavlja sjednica svih sudaca.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 51.
(1) Sudačko vijeće županijskog suda ima 15 članova, od kojih je devet članova iz reda sudaca županijskog suda i šest iz reda sudaca područnih općinskih sudova.
(2) Ako županijski sud, zajedno s područnim općinskim sudovima ima manje od 50 sudaca, sudačko vijeće ima devet članova, od kojih je šest članova iz reda sudaca županijskog suda, a tri iz reda sudaca područnih općinskih sudova.
(3) Sudačko vijeće trgovačkih sudova ima 15 članova, od kojih je devet članova iz reda sudaca Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, a šest iz reda sudaca trgovačkih sudova.
(4) Sudačko vijeće upravnih sudova ima 15 članova, od kojih je devet članova iz redova sudaca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a šest iz reda sudaca upravnih sudova.
(5) Sudačko vijeće prekršajnih sudova ima 15 članova, od kojih je devet članova iz redova Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, a šest iz reda sudaca prekršajnih sudova.
(6) U odlučivanju o poslovima sudačkog vijeća koji se odnose na suce županijskih sudova, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske sudjeluju samo članovi sudačkog vijeća iz reda sudaca tih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 53.
(1) Članove sudačkog vijeća iz reda sudaca županijskog suda biraju suci županijskog suda, a članove sudačkog vijeća iz reda sudaca općinskih sudova suci općinskih sudova s područja županijskog suda.
(2) Članove sudačkog vijeća trgovačkih, upravnih i prekršajnih sudova iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske biraju suci tih sudova, a članove iz reda sudaca trgovačkih, upravnih i prekršajnih sudova suci tih sudova.
(3) Trgovački sud, upravni sud i prekršajni sud ne mogu u sudačkom vijeću imati više od tri člana iz reda sudaca istog suda.
(4) Ako na području nadležnosti županijskog suda ima više općinskih sudova, općinski sud ne može u sudačkom vijeću imati više od četiri člana iz reda sudaca istog suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 62.
(1) Članu sudačkog vijeća prestaje dužnost prije isteka mandata:
– ako sam zatraži,
– ako prestane obnašati dužnost suca ili mu sudačka dužnost miruje,
– ako bude imenovan na drugi sud,
– ako bude imenovan na dužnost predsjednika suda,
– ako bude izabran za člana Državnoga sudbenog vijeća,
– ako je pravomoćno utvrđena njegova stegovna odgovornost.
(2) Ako član sudačkog vijeća prestane obnašati dužnost prije isteka mandata, dužnost člana vijeća preuzima sudac koji je prema konačnim rezultatima izbora za sudačko vijeće sljedeći po redoslijedu prema broju ostvarenih glasova.
(3) Mandat zamjenika kao člana sudačkog vijeća traje do isteka mandata sudačkog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 68.
(1) Ako sud predmet iz članka 65. ovoga Zakona ne riješi u određenom roku, stranka može neposredno višem sudu u daljnjem roku od šest mjeseci podnijeti zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
(2) Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske, Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske ili Visokim prekršajnim sudom Republike Hrvatske, o zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(3) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje rješenjem sudac pojedinac.
(4) Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o zahtjevu odlučuje vijeće od tri suca tog suda.
(5) Neposredno viši sud dužan je o podnesenom zahtjevu odlučiti u roku od šest mjeseci.
Članak 69.
(1) Neposredno viši sud ili vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske odredit će rok u kojem sud pred kojim je postupak u tijeku mora riješiti predmet te odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegovog prava na suđenje u razumnom roku.
(2) Ukupno određena primjerena naknada u jednom predmetu ne može iznositi više od 35.000,00 kuna.
(3) Protiv rješenja o zahtjevu za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se u roku od osam dana podnijeti žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. O žalbi odlučuje vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske od tri suca, a ako je rješenje donijelo vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 68. stavka 4. ovog Zakona, odlučuje vijeće od pet sudaca tog suda.
(4) Rješenje kojim se dosuđuje isplata primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku dostavlja se odmah nakon pravomoćnosti predsjedniku suda pred kojim je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstvu pravosuđa.
(5) Naknada iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se iz sredstava državnog proračuna.
(6) Ako predmet iz stavka 1. ovoga članka ne bude riješen u određenom roku, predsjednik suda dužan je o razlozima u roku od 15 dana od isteka određenog roka dostaviti pisano izvješće predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VII. PRAVOSUDNA UPRAVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 71.
(1) Ministarstvo pravosuđa ima ovlast najvišeg tijela za obavljanje poslova pravosudne uprave.
(2) U obavljanju poslova pravosudne uprave ministar pravosuđa obraća se predsjedniku odgovarajućeg suda.
(3) Ministar pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može poništiti ili ukinuti svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave ili sam donijeti akt koji nije donesen ili nije pravodobno donesen.
(4) Ministar pravosuđa donosi pravilnike o načinu rada i korištenja informacijskih sustava koji su u primjeni u poslovanju sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 72.
U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe obavljanju sudbene vlasti:
1. izrada prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, nadležnost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima,
2. skrb za stručno usavršavanje sudaca, službenika i namještenika,
3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova,
4. informatizacija sudova,
5. prikupljanje statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova,
6. ispitivanje predstavki građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji,
7. nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem sudova,
8. nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem Sudskog poslovnika,
9. obavljanje međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje,
10. drugi poslovi određeni zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 74.
(1) Evidencija sudaca sadrži sljedeće podatke:
1. osobne podatke,
2. podatke o imenovanju i razrješenju,
3. podatke o uspjehu u tijeku studija,
4. podatke o vježbeničkoj praksi,
5. podatke o objavljenim stručnim ili znanstvenim radovima,
6. ocjene obnašanja sudačke dužnosti,
7. podatke o napredovanju,
8. podatke o stručnom usavršavanju u Pravosudnoj akademiji i drugim oblicima stručnog usavršavanja,
9. podatke o pravomoćno izrečenim stegovnim kaznama.
(2) Osobni podaci sadrže sljedeće podatke: ime, prezime, ime roditelja, dan, mjesec i godina rođenja, OIB, nacionalnost, podatke o prebivalištu, završenom diplomskom sveučilišnom studiju prava, posebnim znanjima i članovima obiteljskog domaćinstva (bračni drug, djeca i roditelji).
(3) Tijela koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga članka dužna su ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 75.
Ministarstvo pravosuđa od sudova može tražiti izvješća i podatke o obavljanju sudbene vlasti i poslova sudske uprave, a u okviru svojega djelokruga može obaviti neposredan uvid u rad suda i tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinom predmetu, kao i dostavu pojedinog predmeta na uvid te održati zajednički sastanak sa sudovima radi razmatranja pitanja u svezi s obavljanjem sudbene vlasti i primjenom novih propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 76.
(1) Ministar pravosuđa donosi Sudski poslovnik.
(2) Sudskim poslovnikom propisuju se osnove za ustrojstvo sudova i poslovanje u sudovima, a posebno: pravila o unutarnjem ustrojstvu, pravila o vođenju upisnika, pomoćnih knjiga i obrazaca za rad, postupak sa spisima od prijama do pohrane u arhiv, postupak poslovanja u svezi s međunarodnom pravnom pomoći, pravila o priopćenjima javnosti o radu suda, pravila o vođenju statistike, pravila o rasporedu predmeta u rad, pravila za rad odjela za podršku svjedocima i žrtvama te pravila za pribavljanje potrebnih podataka iz sudskih spisa za rad odjela za podršku svjedocima i žrtvama, pravila za rad sudskih ovršitelja, pravila za pozivanje i raspoređivanje sudaca porotnika, rad vijeća, sjednica odjela i općih sjednica, provedbena pravila o vođenju postupka i dostavljanju odluka na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine, raspored radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, pravila o postupanju s oduzetim predmetima u kaznenim postupcima, pravila o posebnim oznakama na sudskim vozilima, standardi poslovnog prostora i opreme u sudovima i druga pitanja od važnosti za unutarnje poslovanje sudova.
(3) Sudskim poslovnikom propisuje se i način ustrojavanja i poslovanja zajedničkih službi u sudskim zgradama u kojima je smješteno više sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 77.
(1) Sucima i službenim osobama u sudu izdaje se službena iskaznica.
(2) Za vrijeme vođenja rasprave ili sjednice kojoj prisustvuju stranke, kao i u drugim prigodama određenim zakonom ili Sudskim poslovnikom, sudac nosi sudačku odoru.
(3) Ministar pravosuđa propisat će pravilnikom obrazac i postupak izdavanja službene iskaznice te izgled sudačke odore.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 79.
(1) Okvirna mjerila za rad sudaca propisuje ministar pravosuđa na prijedlog Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(2) Ministar pravosuđa upozorit će Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske na potrebu donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca te njihovih izmjena ili dopuna kada to nalažu izmjene propisa ili provedba drugih mjera iz ovlasti Ministarstva pravosuđa.
(3) Ako Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne dostavi prijedlog Okvirnih mjerila za rad sudaca u roku od dva mjeseca od dana upozorenja iz stavka 2. ovog članka, ministar pravosuđa donijet će Okvirna mjerila za rad sudaca i bez tog prijedloga.
(4) Okvirna mjerila objavljuju se na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VIII. PRAVOSUDNA INSPEKCIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 80.
(1) Poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima obavljaju pravosudni inspektori Ministarstva pravosuđa.
(2) Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati osobe koje ispunjavaju uvjete za suca županijskog suda.
(3) Nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave iz članka 29. točaka 3., 4., 10., 11., 12. i 13. ovog Zakona mogu obavljati i službenici Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 81.
(1) Inspekcijski nadzor provodi se u skladu s godišnjim planom nadzora, kojeg na prijedlog čelnika pravosudne inspekcije donosi ministar pravosuđa do kraja kalendarske godine za iduću godinu (redoviti inspekcijski nadzor).
(2) U godišnjem planu nadzora navest će se i sudovi u kojima je prema rezultatima nadzora provedenog tijekom kalendarske godine u idućoj kalendarskoj godini potrebno ponoviti nadzor (kontrolni inspekcijski nadzor).
(3) Prijedlog za provedbu izvanrednog inspekcijskog nadzora mogu dati predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Državnog sudbenog vijeća, a odredit će ga ministar pravosuđa rješenjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 86.
(1) Poslovi u sudu raspoređuju se na kraju svake kalendarske godine za sljedeću godinu.
(2) U sudovima se predmeti u rad sucima dodjeljuju automatskom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma.
(3) Ako u sudu nije u primjeni sustav za automatsku dodjelu predmeta, predmeti se sucima dodjeljuju ručno, po redoslijedu njihovog primitka, slijedeći abecedni red prezimena sudaca.
(4) Prilikom dodjele predmeta u rad na način propisan stavcima 2. i 3. ovoga članka vodit će se računa o ravnomjernoj podjeli predmeta te vrsti i složenosti predmeta.
(5) Postupak dodjele predmeta u rad sucima uredit će se Sudskim poslovnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. Prava suca
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 87.
(1) Sudac ima pravo na:
– plaću koja je utvrđena za suca suda u koji je imenovan,
– dodatak na plaću kada je sudac upućen na rad u drugi sud,
– naknadu umjesto plaće kad je spriječen obnašati sudačku dužnost,
– mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima,
– odmore i dopuste koje imaju zaposlenici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana,
– materijalne troškove pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima,
– naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, kada je sudac privremeno upućen na rad u drugi sud ili raspoređen na rad u Ministarstvo pravosuđa ili obnaša dužnost suca najvišeg suda određene vrste ili suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske,
– naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako sudac ne prebiva u mjestu sjedišta suda,
– naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,
– stručno usavršavanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.
(2) Visinu dodatka na plaću sucu koji je upućen na rad u drugi sud utvrđuje pravilnikom ministar pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 88.
(1) Ako sudac bude imenovan za ministra pravosuđa, zamjenika ministra ili pomoćnika ministra u Ministarstvu pravosuđa ili suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudačka dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan.
(2) Sudac uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće na vrijeme do četiri godine. Za vrijeme na koje je sudac raspoređen u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće sudačka dužnost mu miruje. Rješenje o rasporedu suca u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće donosi ministar pravosuđa uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sudac ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
(4) Sucu koji na prijedlog Vlade Republike Hrvatske bude imenovan za suca međunarodnog suda ili na neku drugu dužnost u međunarodnim sudovima, međunarodnim misijama ili međunarodnim organizacijama miruju sva prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja sudačke dužnosti u tijelima sudbene vlasti Republike Hrvatske.
(5) Prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja sudačke dužnosti miruju i sucu koji bude imenovan ili izabran za rad u institucijama, agencijama, tijelima, uredima, misijama i projektima Europske unije ili za rad u drugim međunarodnim organizacijama, institucijama, tijelima, misijama i projektima za vrijeme na koje je imenovan ili izabran. Odluku o mirovanju prava i dužnosti suca donosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost, uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(6) Sudačka dužnost miruje i sucu koji sudjeluje u programima razmjene ili bude upućen u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja. Odluku o mirovanju sudačke dužnosti donosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost. Za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja sudac ostvaruje pravo na plaću utvrđenu za suca suda u kojem je imenovan.
(7) Sucu se vrijeme provedeno na poslovima iz stavaka 1., 2., 4., 5. i 6. ovog članka priznaje kao vrijeme provedeno u obnašanju sudačke dužnosti.
(8) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati postupak razmjene i upućivanja sudaca u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 92.
Odobrenje za obavljanje određene službe ili posla na zahtjev suca daje predsjednik suda, za predsjednika suda predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Opća sjednica tog suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 93.
(1) Sudac je dužan predmete koji su mu raspoređeni u rad rješavati redoslijedom njihova zaprimanja u sud, vodeći računa i o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni.
(2) Sudac je dužan nadzirati pravodoban i potpun unos podatka o predmetu u informatički sustav koji se primjenjuje u sudu.
(3) Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije. Sudac može sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.
(4) Sudac može pisati stručne i znanstvene radove, objavljivati sadržaj pravomoćnih sudskih odluka, sudjelovati kao predavač na Pravosudnoj akademiji te kao nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja prava na sveučilišnom i stručnom studiju, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i povjerenstava, kao i u pripremanju nacrta propisa te za navedeni rad primiti naknadu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
4.2. Ocjenjivanje sudaca
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 96.
(1) Suci, izuzev sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuju se u postupku imenovanja na drugi sud i kada se kandidiraju za predsjednika suda.
(2) U postupku napredovanja suca za suca županijskog suda, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske ocjenjuje se rad suca u razdoblju od posljednjih pet godina u kojem je sudac obnašao sudačku dužnost, a za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske rad suca u razdoblju od posljednjih deset godina.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 97.
Sudačko vijeće ocjenjuje rad suca prema sljedećim mjerilima:
1. broj odluka koje je sudac donio u odnosu na broj odluka koje je trebao donijeti na temelju Okvirnih mjerila za rad sudaca,
2. rezultat rada po vrstama predmeta u apsolutnim brojevima i postotku,
3. poštivanje rokova za donošenje i izradu odluka,
4. kvaliteta odluka povodom izjavljenih pravnih lijekova (potvrđene, ukinute ili preinačene u apsolutnom broju i postotku u odnosu na ukupan broj donesenih odluka, u odnosu na broj odluka u predmetima u kojima je izjavljen pravni lijek te broj odluka ukinutih zbog bitnih povreda postupka),
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
5. druge aktivnosti suca.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 98.
Metodologiju izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti donosi Državno sudbeno vijeće, uz prethodno mišljenje Vijeća koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj i Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 100.
(1) Odluka o ocjeni sastoji se od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja i upute o pravnom lijeku.
(2) Odluku u ime sudačkog vijeća potpisuje predsjednik te se na nju stavlja otisak službenog pečata suda za koje je sudačko vijeće osnovano.
(3) Odluku o ocjeni sudačko vijeće dužno je donijeti najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva Državnog sudbenog vijeća za donošenjem ocjene.
(4) Ako sudačko vijeće ne donese odluku o ocjeni u roku iz stavka 3. ovog članka, predsjedniku sudačkog vijeća prestaje dužnost predsjednika. Rješenje kojim se utvrđuje prestanak dužnosti predsjednika sudačkog vijeća donijet će predsjednik Sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Državnog sudbenog vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 102.
(1) Sudac ima pravo u roku od osam dana od dana dostave odluke izjaviti žalbu posebnom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske sastavljenom od pet sudaca. Žalba se predaje sudačkom vijeću koje je donijelo pobijanu odluku. Ako se žalba preda vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ono će je bez odgode proslijediti sudačkom vijeću koje je donijelo odluku o ocjeni. Žalba koja je u roku predana vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske smatra se pravodobnom.
(2) Ako se žalba izjavljuje zbog nedonošenja odluke o ocjeni, žalba se može predati izravno i vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) Sudačko vijeće koje je donijelo odluku o ocjeni ispitat će je li žalba pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako žalba nije pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će je rješenjem.
(4) Kad sudačko vijeće koje je donijelo odluku o ocjeni utvrdi da je žalba pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, razmotrit će osnovanost navoda žalbe.
(5) Kad sudačko vijeće koje je donijelo pobijanu odluku ocijeni da je žalba osnovana u cijelosti, zamijenit će pobijanu odluku novom.
(6) Ako sudačko vijeće koje je donijelo pobijanu odluku ne odbaci žalbu ili ne zamijeni pobijanu odluku novom, može se očitovati na navode žalbe u roku od tri dana od dana dostave žalbe. Nakon toga u daljnjem roku od tri dana sudačko vijeće mora dostaviti predmet vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(7) Žalba odgađa pravne učinke odluke o ocjeni.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 103.
(1) Vijeće iz članka 102. stavka 1. ovoga Zakona imenuje Sudačko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske većinom glasova svih članova, u vrijeme kada se utvrđuje godišnji raspored poslova u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske za sljedeću kalendarsku godinu.
(2) Istodobno se imenuje i pet članova koji u slučaju spriječenosti zamjenjuju članove vijeća (zamjenici članova).
(3) Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća imenuje sudačko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz reda članova Vijeća dvotrećinskom većinom glasova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 104.
(1) Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske može žalbu odbaciti kao nepravodobnu ili nedopuštenu ili je odbiti, odnosno žalbu prihvatiti te odluku o ocjeni ukinuti u cijelosti ili djelomično ili je izmijeniti.
(2) Odluku o žalbi vijeće iz stavka 1. ovog članka dužno je donijeti u roku od 30 dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 107.
(1) Kodeks donosi vijeće koje čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj.
(2) Vijeće iz stavka 1. ovoga članka saziva i predsjeda mu predsjednik Sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Predsjednik vijeća mora sazvati sjednicu vijeća kad to pisano zahtijeva jedna četvrtina predsjednika svih sudačkih vijeća.
(3) Predsjednik vijeća rukovodi radom na sastavljanju nacrta Kodeksa. Nacrt se dostavlja svim predsjednicima sudačkih vijeća radi davanja prijedloga i primjedaba u primjerenom roku. Predsjednici sudačkih vijeća dužni su s tekstom nacrta upoznati suce.
(4) Po pribavljenim prijedlozima i primjedbama Vijeće utvrđuje prijedlog Kodeksa i dostavlja ga na raspravu sucima. Suci mogu u roku od 30 dana dati primjedbe i prijedloge na dostavljeni prijedlog Kodeksa.
(5) Nacrt i prijedlog Kodeksa dostavljaju se na mišljenje Udruzi hrvatskih sudaca.
(6) Vijeće donosi Kodeks javnim glasovanjem većinom glasova svih članova.
(7) Kodeks se objavljuje na internetskoj stranici svakog suda.
(8) Kodeks se mijenja i dopunjuje po istom postupku po kojem je donesen, a na prijedlog Sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedne četvrtine sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj, većine predsjednika svih sudačkih vijeća ili Udruge hrvatskih sudaca.
(9) Prijedlog za izmjene i dopune Kodeksa mogu dati predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ministar pravosuđa i najmanje deset sudaca.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
XI. SUDSKI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 108.
(1) Broj sudskih službenika i namještenika za obavljanje stručnih, uredskih i tehničkih poslova određuje ministar pravosuđa.
(2) Zapošljavanje državnih službenika i namještenika u sudu, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog stručnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima i općim propisima o radu.
(3) Radna mjesta u sudovima mogu se popunjavati samo uz odobrenje Ministarstva pravosuđa.
(4) Kod prijama sudskih službenika i namještenika u sudove mora se voditi računa o zastupljenosti službenika i namještenika pripadnika nacionalnih manjina.
(5) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj obrazovanja sudskih službenika i namještenika.
(6) Sudski službenici mogu rješenjem ministra pravosuđa prema potrebi službe biti premješteni na rad u drugi sud.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. Sudski savjetnici
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 109.
(1) Sud može imati sudske savjetnike i više sudske savjetnike.
(2) Sudski savjetnik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.
(3) Viši sudski savjetnik i sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.
(4) Viši sudski savjetnik u Vrhovnom sudu može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno osoba koja je najmanje deset godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 110.
(1) Sudski savjetnici i viši sudski savjetnici sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice.
(2) Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik i viši sudski savjetnik podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, nacrt na temelju kojeg sudac donosi odluku. Po ovlaštenju suca sudski savjetnik, odnosno viši sudski savjetnik objavljuje tako donesenu odluku.
(3) Ako sudac ne prihvati nacrt koji mu je podnio sudski savjetnik ili viši sudski savjetnik, sam će provesti postupak.
(4) Sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka:
1. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna,
2. u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora,
3. u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna,
4. u ovršnim postupcima,
5. u ostavinskim postupcima,
6. u zemljišnoknjižnim postupcima,
7. u prekršajnim postupcima,
8. u izvanparničnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu,
9. u registarskim postupcima,
10. u skraćenim stečajnim postupcima,
11. o troškovima sudskih postupaka.
(5) Sudski savjetnici, odnosno viši sudski savjetnici ovlašteni su na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.
(6) U drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici i viši sudski savjetnici izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 115.
(1) Službenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja obilježena odgovarajućim znakovljem, a za vrijeme službe nose posebnu odoru, službenu iskaznicu i značku. Propise o zvanjima, znakovlju, odori i službenoj iskaznici te obuci službenika pravosudne policije donosi ministar pravosuđa.
(2) Službenici pravosudne policije koji obavljaju poslove osiguranja sudova podliježu sigurnosnoj provjeri.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 116.
(1) Posebna zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova službenika pravosudne policije utvrđuje zdravstvena komisija osnovana odlukom ministra pravosuđa. Službenik pravosudne policije koji je odlukom nadležne zdravstvene komisije proglašen nesposobnim za obavljanje poslova zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe, zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenja odluke o nesposobnosti.
(2) Pravilnik o postupku utvrđivanja posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova službenika pravosudne policije te o izboru članova i načinu rada zdravstvene komisije iz stavka 1. ovog članka donosi ministar pravosuđa.
(3) Službenici pravosudne policije prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju prema posebnom zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 119.
(1) Suce porotnike općinskih i županijskih sudova imenuje županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba po pribavljenim prijedlozima općinskog, odnosno gradskog vijeća, sindikata, udruge poslodavaca i gospodarske komore.
(2) Suce porotnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog ministra pravosuđa, tako da se osigura zastupljenost svih županija.
(3) Prije imenovanja sudaca porotnika mora se pribaviti mišljenje predsjednika odgovarajućeg suda o predloženim kandidatima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 120.
(1) Prije stupanja na dužnost sudac porotnik polaže prisegu.
(2) Prisega glasi: »Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti suca porotnika pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću dužnost suca porotnika obnašati savjesno i nepristrano.«.
(3) Suci porotnici općinskih i županijskih sudova prisegu daju pred predsjednikom županijske skupštine, odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, a suci porotnici Vrhovnog suda Republike Hrvatske prisegu daju pred predsjednikom Hrvatskog sabora ili zastupnikom kojeg predsjednik ovlasti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
XVI. SREDSTVA ZA RAD SUDOVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. Osiguranje sredstava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 132.
(1) Sredstva za rad sudova osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) Sredstva za rad sudova obuhvaćaju sredstva za obavljanje redovite djelatnosti (sredstva za rashode za zaposlene, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u zgrade, tehničku i informatičku opremu) i sredstva za posebne namjene.
(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u visini koja će osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 135.
(1) Sredstva za posebne namjene jesu:
1. sredstva za rad vježbenika,
2. sredstva za stručno usavršavanje sudaca te sudskih službenika i namještenika,
3. sredstva za namjenske troškove koja obuhvaćaju:
– naknade i nagradu sucima porotnicima,
– troškove sudskih postupaka koji se po zakonu isplaćuju iz sredstava suda,
– troškove dostavljanja sudskih pismena,
– naknade za obavljanje poslova prethodnoga kaznenog postupka,
– ostale troškove u svezi s obavljanjem sudbene vlasti.
(2) Uvjete za isplatu i visinu naknade za izlaske sudaca te sudskih službenika i namještenika na očevid i naknade za obavljanje poslova prethodnog kaznenog postupka propisuje ministar pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa