Članak 1.

U Zakonu o Državnom sudbenom vijeću (Narodne novine, br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13 i 82/15) članak 4. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Članove Vijeća iz reda sudaca čine:

– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske

– jedan sudac visokih sudova

– tri suca županijskog suda

– jedan sudac prvostupanjskih sudova.“.

Članak 2.

Članak 4.a mijenja se i glasi:

„Predsjedniku Vijeća umanjuju se obveze u obavljanju sudačke dužnosti za 75%.“.

Članak 3.

U članku 7.stavci1. i 2. mijenjaju se i glase:

„(1) Povjerenstvo ima pet članova, od kojih se dva imenuju iz reda sudaca Vrhovnog suda, a tri iz reda sudaca visokih sudova.

(2) Povjerenstvo imenuje Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koju čine svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz sudjelovanje po dva predstavnika svakog visokog suda te po jednog predstavnika svakoga županijskog suda (u daljnjem tekstu: Proširena opća sjednica).“.

U stavku 3. riječi: „Proširena opća sjednica“ zamjenjuju se riječju: „Povjerenstvo“.

Članak 4.

U članku 8. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Način rada kandidacijskih odbora i postupak kandidiranja propisat će se Poslovnikom o radu kandidacijskih odbora kojeg donosi Povjerenstvo.“.

Članak 5.

U članku 9. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

„(1) Po jedan kandidacijski odbor imenuje se za Vrhovni sud Republike Hrvatske, za visoke sudove i za prvostupanjske sudove, a tri kandidacijska odbora za županijske sudove.

(2) Kandidacijski odbor Vrhovnog suda Republike Hrvatske nadležan je za Vrhovni sud Republike Hrvatske.“.

Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4. i 5. koji glase:

„(3) Kandidacijski odbor visokih sudova nadležan je za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

(4) Kandidacijski odbori županijskih sudova nadležni su za:

- Županijski sud u Sisku, Županijski sud u Velikoj Gorici i Županijski sud u Zagrebu

- Županijski sud u Dubrovniku, Županijski sud u Puli-Pola, Županijski sud u Rijeci, Županijski sud u Splitu, Županijski sud u Šibeniku i Županijski sud u Zadru

- Županijski sud u Bjelovaru, Županijski sud u Karlovcu, Županijski sud u Osijeku, Županijski sud u Slavonskom Brodu, Županijski sud u Varaždinu i Županijski sud u Vukovaru.

(5) Kandidacijski odbor prvostupanjskih sudova nadležan je za sve općinske, trgovačke i upravne sudove u Republici Hrvatskoj.“.

Dosadašnji stavci 3., 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 6., 7., 8., 9. i 10.

Članak 6.

U članku 12. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Kandidat za člana Vijeća ne može biti sudac kojemu je u posljednje četiri godine izrečena stegovna kazna.“.

Članak 7.

U članku 14. stavci 2. i 3.  mijenjaju se i glase:

„(2) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova podnose se nadležnom kandidacijskom odboru za područje nadležnih županijskih sudova iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona. Kandidat za člana Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova može biti sudac koji najmanje pet godina obnaša dužnost suca županijskog suda.

(3) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca prvostupanjskih sudova podnose se kandidacijskom odboru prvostupanjskih sudova. Kandidat za člana Vijeća iz reda sudaca prvostupanjskih sudova može biti sudac koji najmanje pet godina obnaša sudačku dužnost.“.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske,Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske podnose se kandidacijskom odboru visokih sudova. Kandidat za člana Vijeća iz reda sudaca visokih sudova može biti sudac koji najmanje pet godina obnaša dužnost suca pojedinog visokog suda.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 8.

U članku 15. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Za kandidate iz reda sudaca prvostupanjskih sudova glasuju svi suci prvostupanjskih sudova, za kandidate iz reda sudaca županijskih sudova glasuju suci županijskih sudova iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda sudaca visokih sudova glasuju svi suci visokih sudova te za kandidate iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske glasuju svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.

Članak 9.

U članku 16. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Povjerenstvo utvrđuje listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca visokih sudova, tri liste kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova i listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca prvostupanjskih sudova.“.

Stavci 4., 5. i 6. mijenjaju se i glase:

„(4) Liste kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova čini najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj glasova na području pojedinog kandidacijskog odbora.

(5) Listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca prvostupanjskih sudova čini najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj glasova.

(6) Listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca visokih sudova čini najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj glasova.“.

Članak 10.

U članku 17. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Za kandidate iz reda sudaca prvostupanjskih sudova glasuju svi suci prvostupanjskih sudova, za kandidate iz reda sudaca županijskih sudova glasuju suci županijskih sudova iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda sudaca visokih sudova glasuju svi suci visokih sudova te za kandidate iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske glasuju svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“.

Članak 11.

U članku 28. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana su dva kandidata s najvećim brojem glasova, a za članove vijeća iz redova sudaca visokih, županijskih i prvostupanjskih sudova oni kandidati koji su na svakoj listi dobili najveći broj glasova.“.

Članak 12.

U članku 42. stavku 1. iza podstavka 9. dodaje se novi podstavak 10. koji glasi:

„- davanje odobrenja za obavljanje druge službe ili posla uz obnašanje sudačke dužnosti“.

Dosadašnji podstavak 10. postaje podstavak 11.

U stavku 2. točka 3. mijenja se i glasi:

„3) u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja i posvojenika.“.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Kandidat u postupku pred Vijećem može tražiti izuzeće njegovog člana ako smatra da postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u navedenom postupku.“.

Članak 13.

U članku 44. iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

„(2) Odluke i akti Vijeća objavljuju se na mrežnoj stranici Vijeća.

(3) Razgovori s kandidatima u postupcima imenovanja i premještaja sudaca snimaju se  audiovizualnim uređajima te se snimke nakon donošenja odluka objavljuju na mrežnoj stranici Vijeća.“.

Članak 14.

U članku 45. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Unutarnje ustrojstvo i druga pitanja od značaja za organizaciju rada Vijeća propisuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Vijeća, koji donosi predsjednik Vijeća uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa.“.

Članak 15.

U članku 46. stavak 2.mijenja se i glasi:

„(2) Tajnik Vijeća ima položaj načelnika sektora u ministarstvu.“.

Članak 16.

U članku 47. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Vijeće donosi poslovnik o radu kojim se uređuje način rada Vijeća.“.

Članak 17.

Članci 48. i 49. brišu se.

Članak 18.

U članku 51. stavku 2. riječ: „prekršajnog“ i zarez brišu se, a iza riječi: „dužnosnike“ dodaju se riječi: „odnosno koja već obnaša pravosudnu dužnost“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Za suca županijskog suda, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje deset godina.“.

Članak 19.

U članku 52. iza stavka1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Predsjednik suda dužan je izvijestiti Ministarstvo pravosuđa o broju sudaca koji ispunjavaju uvjete za mirovinu u iduće dvije kalendarske godine te o potrebi popunjavanja sudačkih mjesta koja će se uprazniti, vodeći računa o radnoj opterećenosti suda.“.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 20.

Članak 54. briše se.

Članak 21.

Iza članka 54. dodaje se članak 54.a koji glasi:

„Članak 54.a

Postupak imenovanja sudaca mora se dovršiti u roku od šest mjeseci od dana objave oglasa o slobodnim sudačkim mjestima.“.

Članak 22.

Članak 55. mijenja se i glasi:

„(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca u županijskim i visokim sudovima, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.

(3) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnoj stranici Vijeća.

(4) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate koji su prema utvrđenom redoslijedu ostvarili više od 130 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 130 bodova manji od broja sudaca koji se imenuju.

(5) Na razgovoru iz stavka 4. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 15 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(6) Zbrajanjem broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti i razgovoru, Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojoj mrežnoj stranici. Vijeće će za suca imenovati kandidate koji su ostvarili najveći broj bodova.“.

Članak 23.

U članku 55.a stavci 1. do 8. mijenjaju se i glase:

„(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji su podnijeli prijave na oglas, a nisu pravosudni dužnosnici, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne ili više pisanih radnji.

(3) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnoj stranici Vijeća.

(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate koji su prema utvrđenom redoslijedu ostvarili više od 130 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 130 bodova manji od broja sudaca koji se imenuju.

(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 15 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(7) Zbrajanjem broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno na pisanoj provjeri znanja i razgovoru, Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojoj mrežnoj stranici. Vijeće će za suca imenovati kandidate koji su ostvarili najveći broj bodova.

(8) Vijeće donosi Pravila o načinu provođenja i ocjenjivanju pisanih radnji iz stavka 2. ovoga članka te načinu provođenja i ocjenjivanja usmenog razgovora iz stavka 6. ovoga članka.“.

Članak 24.

U članku 56. stavci 1. do 7. mijenjaju se i glase:

„(1) Kada Vijeće za suca općinskog, trgovačkog ili upravnog suda imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike izbor mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandidatima.

(2) Kada Vijeće za suce imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su temeljem različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se na način da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži s koeficijentom  koji se izračunava na način da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom sudačkom mjestu, podijeli s najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme njegova ocjenjivanja.

(3) Kada u postupku imenovanja sudaca općinskih, trgovačkih ili upravnih sudova sudjeluje osoba koja već obnaša pravosudnu dužnost, ocjena obnašanja dužnosti množi se s koeficijentom dva.

(4) Na temelju završnih ocjena u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike odnosno ocjene obnašanja dužnosti iz stavka 3. ovoga članka Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnoj stranici Vijeća.

(5) Na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovog članka. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Kandidati na razgovoru mogu ostvariti najviše 15 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(6) Zbrajanjem broja bodova ostvarenog završnom ocjenom odnosno ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnoj stranici Vijeća. Vijeće će za suca imenovati kandidate koji su ostvarili najveći broj bodova.  

(7) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate iz stavka 6. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti. Pravila o sadržaju psihološkog testiranja donosi Vijeće. Za suca se ne može imenovati kandidat koji ne zadovolji na psihološkom testiranju.“.

Članak 25.

U članku 56.a iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 55. stavka 6., članka 55.a stavka 7. i članka 56. stavka 6. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu.“.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 26.

Iza članka 59. dodaje se članak 59.a koji glasi:

„Članak 59.a

Ako je protiv odluke o imenovanju suca podnesena ustavna tužba Ustavnom sudu Republike Hrvatske, imenovani sudac ne može položiti prisegu niti stupiti na dužnost dok Ustavni sud Republike Hrvatske ne odluči o ustavnoj tužbi.“.

Članak 27.

U članku 60. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Državno sudbeno vijeće će prilikom donošenja odluka iz stavka 1. ovog članka uzeti u obzir iskazan interes sudaca, mjesto rada sudaca te duljinu obnašanja sudačke dužnosti i vrstu predmeta u kojima sude.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 28.

U članku 61. stavku 5. iza riječi: „pravo na“ dodaju se riječi: „plaću koja je za njega povoljnija,“.

Članak 29.

U članku 62. stavku 2. u točki 8. iza riječi: „dužnosti“ umjesto točke stavlja se zarez i dodaje se točka 9. koja glasi:

„9. propuštanje dužnosti sudjelovanja u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika najmanje jednom godišnje bez opravdanog razloga.“.

U stavku 3. točki 3. riječi: „bitno ispod broja“ zamjenjuju se riječima: „manje od 80 %“.

U točki 4. riječ: „bitno“ briše se.

Članak 30.

U članku 80. stavku 2. druga rečenica mijenja se i glasi:

„Nitko ne može biti imenovan na dužnost predsjednika suda u sudu istog stupnja i vrste više od dva puta“.

Stavak 4. briše se.

Članak 31.

U članku 81. stavku 1. riječi: „tri mjeseca“ zamjenjuju se riječima: „šest mjeseci“.

Članak 32.

U članku 83. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Mišljenje o kandidatima za predsjednika suda i njihovim programima rada zatražit će se od predsjednika neposredno višeg suda i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji su ga dužni dati u roku od 30 dana.“.

Članak 33.

Članak 87. mijenja se i glasi:

„Članak 87.

(1) Sudac je dužan u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost Vijeću podnijeti izvješće o svojoj imovini te imovini svoga bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost (imovinska kartica suca).

(2) Ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini suca i osoba iz stavka 1. ovoga članka, sudac je dužan najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.“.

Članak 34.

Članak 88. mijenja se i glasi:

„Članak 88.

(1) Podaci o imovini suca obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini suca i osoba iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(3) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

- nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,

- pokretninama veće vrijednosti,

- poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima,

- udjelima o vlasništvu drugih poslovnih subjekata,

- novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto plaće suca,

- dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,

- dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku,

- primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(4) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 30.000,00 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.“.

Članak 35.

Iza članka 88. dodaju se članci 88.a i 88.b koji glase:

„Članak 88.a

(1) Oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini suca i način njegovog podnošenja Vijeće uređuje pravilima.

(2) Podaci o imovini suca iz članka 88. ovoga Zakona su javni i objavljuju se na mrežnoj stranici Vijeća. Ne objavljuju se podaci zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka.“.

Članak 88.b

(1) Vijeće vodi evidenciju izvješća o imovini suca i kontrolira podatke o njegovoj imovini.

(2) Nakon primitka izvješća te dopune izvješća o imovini suca Vijeće će od Porezne uprave Ministarstva financija i drugih tijela pribaviti podatke kojima raspolažu o njegovoj imovini i usporediti ih s podacima u izvješću o imovini.

(3) Ako za imovinu koju je sudac naveo u izvješću nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Vijeće će zatražiti od suca pisano očitovanje.

(4) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je sudac naveo u izvješću, Vijeće će o tome obavijestiti predsjednika suda u kojemu sudac obnaša dužnost i predsjednika neposredno višeg suda radi podnošenja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka.

(5) Ako se iz očitovanja suca utvrdi nesrazmjer vrijednosti i načina stjecanja imovine suca, Vijeće će o tome obavijestiti Poreznu upravu Ministarstva financija.“.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 36.

Ograničenje mandata iz članka 30. stavka 1. ovog Zakona primjenjuje se na sve osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obnašale dužnost predsjednika suda.

Članak 37.

Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (Narodne novine, br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13 i 82/15).

Članak 38.

Poslovnik iz članka 4. ovoga Zakona Povjerenstvo će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Pravilnik iz članka 14. ovoga Zakona Vijeće će uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Poslovnik iz članka 16. ovoga Zakona Vijeće će uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Pravila iz članka 23., 24. i 35. ovoga Zakona Vijeće će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 39.

Suci su dužni podnijeti izvješća o svojoj imovini te imovini svoga bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i maloljetne djece sukladno odredbama ovog Zakona u roku od tri mjeseca od donošenja pravila iz članka 35. ovog Zakona.

Članak 40.

Na prvim izborima za članove Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca prvostupanjskih sudova koji će se provesti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona sudjeluju i suci prekršajnih sudova.

Članak 41 .

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. rujna 2018. godine.

O B R A Z L O Ž E NJ E

I.RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI

Važeći Zakon o Državnom sudbenom vijeću donesen je 2010. godine (Narodne novine, broj 116/10) te je nakon toga u 2011., 2013. i 2015. godine mijenjan ukupno pet puta.

Novim izmjenama ovog Zakona pristupa se prvenstveno radi otklona utvrđenih nedostataka u njegovog primjeni koje se negativno odražavaju na učinkovitost rada Državnog sudbenog vijeća, a kroz dugotrajnost postupaka imenovanja sudaca i na učinkovitost rada samih sudova.

Predloženim se izmjenama nastoji otkloniti neravnomjerna teritorijalna zastupljenost sudaca u Vijeću, prema kojoj prednost u izboru članova Vijeća uvijek ostvaruju suci najvećih sudova.

S obzirom da Državno sudbeno vijeće prema Ustavu Republike Hrvatske osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, zakonom se precizira i jača objektivno i nepristrano donošenje odluka iz djelokruga Vijeća, a prvenstveno odluka o imenovanju sudaca. Provedbu navedenih postupaka potrebno je dodatno ubrzati jasnijim planiranjem popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta te propisivanjem najduljeg trajanja ovih postupaka.

Nadalje, radi jačanja odgovornosti sudaca predlažu se promjene vezane uz izvansudske aktivnosti sudaca, uvođenje veće transparentnosti u sustavu imovinskih kartica sudaca te preciziranje propisanih stegovnih djela, a radi daljnjeg jačanja profesionalizma predlaže se propisivanje strožih uvjeta za imenovanje sudaca županijskih i visokih sudova.

U cilju daljnjeg jačanja neovisnosti pravosuđa predlaže se izostavljanje obveze ministra pravosuđa na davanje mišljenja o kandidatima za predsjednika suda.

II.PITANJA KOJA SE ZAKONOM RJEŠAVAJU

Glavni ciljevi predloženih izmjena i dopuna Zakona o Državnom sudbenom vijeću su povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu Vijeća, ubrzanje i objektivizacija postupaka imenovanja i napredovanja sudaca.

U skladu s glavnim ciljem ovoga Prijedloga zakona kao najbitniji prijedlozi izdvajaju se:

- izmjena odredbi o sastavu članova Državnog sudbenog vijeća  iz reda sudaca (sedam članova) u cilju osiguranja ravnomjernije teritorijalne zastupljenosti članova Vijeća

- prilagodba odredaba o imenovanju članova Vijeća iz reda sudaca novom ustroju mreže sudova, prema kojem prekršajni sudovi više neće postojati, te propisivanje uvjeta najmanjeg sudačkog staža od pet godina u sudu određene vrste i stupnja za kandidiranje za člana Vijeća kako bi se osigurala veća kvaliteta rada Vijeća

- korekcija oslobođenja od sudačke dužnosti za predsjednika Vijeća (75%) s obzirom na njegov stvarni angažman u radu Vijeća

- nova ovlast Vijeća za odlučivanje o davanju odobrenja sucima da uz sudačku dužnost obavljaju druge poslove i službe radi stvaranja ujednačene prakse u davanju navedenih odobrenja koja su do sada bila u nadležnosti predsjednika suda

- stroži uvjeti za imenovanje sudaca županijskih i visokih sudova (10 umjesto 8 godina obnašanja dužnosti)

- ubrzanje postupaka imenovanja sudaca uvođenjem obveze obavještavanja o sucima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu radi pravovremenog planiranja slobodnih sudačkih mjesta i objave oglasa za njihovo popunjavanje godinu dana unaprijed te definiranje najdužeg trajanja postupka imenovanja

- radi transparentnijeg i objektivnijeg postupka imenovanja sudaca uvodi se bodovni prag za pozivanje na razgovor pred Vijećem, smanjuje se broj bodova koji se mogu ostvariti na razgovoru pred Vijećem, propisuje se bitan sadržaj razgovora pred Vijećem te obveze Vijeća na pridržavanje redoslijeda kandidata prema ostvarenom broju bodova pri donošenju odluke o imenovanju i na obrazlaganje odluke o imenovanju sudaca, kao i snimanje razgovora s kandidatima u postupcima imenovanja i premještaja sudaca audiovizualnim uređajima te objava snimki nakon donošenja odluka

- preciziranje stegovnog djela neurednog obnašanja dužnosti – umjesto dosadašnjeg bitnog odstupanja od neispunjenja sudačke obveze predlaže se definirati kao stegovno djelo donošenje manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca u jednogodišnjem razdoblju bez opravdanog razloga

- izostavljanje obveze ministra pravosuđa za davanje mišljenja o kandidatima za predsjednika suda u cilju daljnjeg jačanja samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti

-  uređenje sustava podnošenja, vođenja i kontrole imovinskih kartica sudaca prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.

III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV.OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Uz članak 1.

Ovim člankom mijenja se sastav Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca radi osiguravanja ravnomjernije teritorijalne zastupljenosti članova Vijeća, i to na način da umjesto dosadašnja dva suca županijskih sudova članove Vijeća čine tri suca županijskih sudova, a umjesto dosadašnja dva suca općinskih sudova bira se jedan član Vijeća iz reda sudaca prvostupanjskih sudova te umjesto jednog člana Vijeća iz reda specijaliziranih sudova bira se jedan član iz reda visokih sudova.

Uz članak 2.

Ovim člankom se briše umanjenje obveze u obavljanju sudačke dužnosti članovima Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca koji ne obnašaju dužnost predsjednika Vijeća. Navedeno se predlaže uvažavajući činjenicu da u radu Vijeća drugi članovi sudjeluju isključivo radom na sjednicama Vijeća, za što ostvaruju prava iz članka 92. Zakona o Državnom sudbenom vijeću.

Uz članak 3.

Ovim člankom se utvrđuje sastav i nadležnost za imenovanje Povjerenstva za izbor članova Vijeća te se ispravlja pogreška u važećem tekstu zakona u navođenju naziva tijela u stavku 3. ovog članka jer se isti odnosi na Povjerenstvo, a ne Proširenu opću sjednicu.

Uz članak 4.

Ovim člankom propisano je da će se način rada kandidacijskih odbora i postupak kandidiranja urediti Poslovnikom o radu kandidacijskih odbora kojeg donosi Povjerenstvo.

Uz članak 5.

Ovim člankom određuje se nadležnost kandidacijskih odbora za Vrhovni sud Republike Hrvatske, visoke,  županijske i prvostupanjske sudove, vezano uz predloženu izmjenu sastava članova Vijeća, a imajući u vidu i druge predložene zakonodavne izmjene zbog provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova.

Uz članak 6.

Ovaj članak je nomotehnički uređen te usklađen s terminologijom Zakona o Državnom sudbenom vijeću koja se odnosi na stegovne sankcije. Za člana Vijeća ne može se kandidirati sudac kojemu je u protekle četiri godine izrečena stegovna kazna.

Uz članak 7.

Ovim člankom se razrađuje postupak kandidiranja za članove Vijeća iz reda prvostupanjskih sudaca i reda županijskih sudaca te iz reda sudaca visokih sudova kako je već prethodno opisano. Ujedno se propisuje i dodatni uvjet za kandidate za člana Vijeća od najmanje pet godina obnašanja dužnosti u sudu određene vrste i stupnja iz kojeg se bira član Vijeća, kako bi se osiguralo da predstavnici pojedine vrste i stupnja sudova u Vijeću budu suci koji određeno duže vrijeme sude na pojedinoj razini, što podrazumijeva i poznavanje drugih sudaca te vrste suda i njihovog rada.