Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu 2018.-2020.
I.UVOD
Korupcija predstavlja društveno neprihvatljivu pojavu koja izravno ugrožava ljudska prava, razara moral te ugrožava stabilnost i gospodarski napredak države. Osim nužnog suzbijanja i sankcioniranja njenih pojavnih oblika, učinkovita borba protiv korupcije pretpostavlja usmjeravanje resursa na prevenciju pojavljivanja koruptivnog ponašanja.
Preventivno antikorupcijsko djelovanje zahtijeva, prije svega, detekciju slabosti u organizacijskoj strukturi poslovanja na razini institucija te manjkavosti zakonodavnog regulatornog okvira na svim područjima djelovanja državnih institucija. Primjena preventivnog antikorupcijskog mehanizma implicira prije svega organizaciju sustava prema principima dobrog upravljanja koji podrazumijevaju odgovornost, učinkovitost, transparentnost, otvorenost, participativnost, osjetljivost i pravičnost institucija.
Svjesna nužnosti kontinuirane borbe protiv korupcije, ali i navedenih principa njenog sprječavanja Republika Hrvatska je donijela novu strukturno i metodološki proaktivno usmjerenu Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 26/2015). Dok je prethodna Strategija bila usmjerena na izgradnju institucionalnog i zakonskog okvira, uspostavu koordiniranih međuresornih radnih procesa te na suzbijanje i procesuiranje korupcije, nova Strategija je fokusirana prvenstveno na prevenciju korupcije kroz detekciju korupcijskih rizika i uklanjanje preostalih zakonodavnih i institucionalnih nedostataka.
Pri izradi Strategije, uzete su, među ostalim, u obzir i preporuke Antikorupcijskog izvješća Europske komisije iz veljače 2014. godine, u kojima se naglašava potreba za uspostavom učinkovitog mehanizma za sprečavanje korupcije u trgovačkim društvima u državnom i u većinskom državnom vlasništvu i to posebno osiguranja provedbe učinkovitih akcijskih planova za suzbijanje korupcije u cilju promicanja sveobuhvatnih politika prevencije, učinkovitih mehanizama prijavljivanja i visokih standarda odgovornosti te omogućivanje pristupa informacijama od javnog interesa u tim poduzećima .
Potreba upravljanja rizicima korupcije u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu u Republici Hrvatskoj bila je prepoznata već i u okviru prethodnih nacionalnih strateških i provedbenih antikorupcijskih dokumenata. Tako je krajem 2009. godine, u okviru provedbe Strategije suzbijanja korupcije 2008. godine. Vlada Republike Hrvatske donijela Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2010. do 2012. godine. Spomenuti dokument bio je usmjeren na ostvarivanje slijedećih ciljeva:
Cilj 1. - Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu
Cilj 2. - Stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na svim razinama
Cilj 3. - Afirmacija pristupa „nulte tolerancije“ na korupciju.
Na temelju provedbe Antikorupcijskog programa izrađeno je pet izvješća: u studenom 2010. godine, u travnju i listopadu 2011. godine, travnju 2012. godine te završno u siječnju 2013. godine.
Izvješća su se zasnivala na praćenju provedbe putem upitnika putem kojih su prikupljeni podaci 91 trgovačkog društva (prema završnom petom izvješću iz siječnja 2013. godine). Analizom prikupljenih podataka zaključeno je slijedeće:
1. Mjere u okviru cilja „Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu“ su uspješno provedene te se racionalnije upravlja javnim novcem. Međutim, potrebno je dodatno jačati transparentnost u području trošenja novca i ostalih segmenata rada (npr. 92% trgovačkih društava ima definirane misije i ciljeve na vlastitim internetskim stranicama).
2. Mjere u okviru cilja „Stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na svim razinama“ provođene su s različitom uspješnošću. Vidljiv je napredak na planu imenovanja službenika za informiranje i povjerenika za etiku, dok je potrebno ojačati sustave financijskog upravljanja i kontrole te unutarnje revizije (npr. 36% trgovačkih društava je na svojim mrežnim stranicama objavilo izvješće o provedbi prava na pristup informacijama, dok kod 33% trgovačkih društava postoji dokument kojim je regulirana međusobna suradnja trgovačkog društva i nadležnog ministarstva).
3. Mjere u okviru cilja „Afirmacija pristupa nulte tolerancije na korupciju“ utjecale su na kontinuirani porast broja trgovačkih društava koja testiraju znanje svojih zaposlenika, ali preporuka je obratiti više pozornosti na kontrolu razine znanja kao i unaprjeđenje znanja kod zaposlenika (npr. u 46% trgovačkih društava provedeno je testiranje razine znanja zaposlenika, što je značajan porast u odnosu na početak provođenja AKP-a kada je testiranje provedeno u svega 4% trgovačkih društava).
Unatoč vrlo dobrim rezultatima provedbe Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2010. do 2012. godine (2010.-2012.), i dalje postoji prostor za daljnja unaprjeđenja, posebno s ciljem podizanja razine transparentnosti, odgovornosti i etičnosti u upravljanju, intenziviranja unutarnjih i vanjskih nadzora poslovanja te uspostavljanja transparentnih kriterija procjene efikasnosti poslovanja.
Sukladno tome, horizontalno strateško područje 5.1.4. Trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, s ciljem jačanja integriteta, odgovornosti i transparentnosti rada trgovačkih društava predviđa mjeru: Intenziviranje unutarnjih i vanjskih nadzora poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i uspostavljanje transparentnih kriterija procjene efikasnosti poslovanja. Prateći provedbeni dokument Akcijski plan za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 60/2017) u sklopu navedene mjere određuje provedbenu aktivnost: „Izrada Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2018. do 2020. godine koji uključuje naputak za izradu kataloga pravila o sprječavanju sukoba interesa koja sadrže upute za postupanje članova upravnih odbora trgovačkih društva u većinskom državnom vlasništvu u situacijama koje mogu dovesti do sukoba interesa i njegovo ugrađivanje u etičke kodekse i interne akte trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.“
Prilikom izrade Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2018. do 2020. godine (dalje u tekstu: Program) uzete su u obzir i preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) glede korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu iz 2015. godine . Smjernice ističu potrebu transparentnog i odgovornog upravljanja trgovačkim društvima u državnom vlasništvu te ističu ulogu nadzornih i upravnih odbora kao tijela čiji članovi trebaju imati odgovarajuće kompetencije, integritet i odgovornost kako bi, u cilju sprječavanja korupcijskih rizika, nadzirali poslovanje članova uprava odnosno izvršnih direktora, kao i razvoj i provedbu programa usklađenosti. Potreba jačanja integriteta zaposlenika, sprječavanja korupcije i prijevara te zaštita osoba koje u trgovačkim društvima prijavljuju nepravilnosti i korupciju istaknuta je i u studiji OECD-a: „Integritet u poslovanju u istočnoj Europi i srednjoj Aziji iz 2016.“ , koja također naglašava potrebu razvoja i provedbe programa usklađenosti za trgovačka društva u državnom vlasništvu.
Također, uz socijalna, kadrovska i okolišna pitanja borba protiv korupcije i podmićivanja prepoznata je i u Direktivi 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa, koja je stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine te koja je transponirana u svim državama članicama Europske unije. Direktivom je postalo obvezno nefinancijsko izvještavanje za sve pravne subjekte od javnog interesa koji imaju više od 500 zaposlenih. Cilj Direktive je veća transparentnost i društveno odgovorno poslovanje trgovačkih društava. Direktiva 2014/95/EU predstavlja mjere kojima je u cilju ojačati transparentnost te odgovornost otprilike 6000 poduzeća u Europskoj uniji. Sukladno njenim odredbama pravni subjekti od javnog interesa s više od 500 zaposlenika dužni su:
1.izvještavati o pitanjima koja se tiču okoliša, zaposlenika, ljudskih prava i antikorupcijskih mjera,
2.opisivati vlastiti poslovni model, ishode i rizike vezane za gore spomenute teme, kao i raznolikost politika koje se provode u menadžmentu poduzeća.
II.STRATEŠKI CILJEVI ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA U VEĆINSKOM DRŽAVNOM VLASNIŠTVU
Glavni cilj Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine je spriječiti korupciju odnosno upravljati njezinim rizicima u tijelima javne vlasti (u koja spadaju i trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu te pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku), privatnom i neprofitnom sektoru. Sukladno postavljenim ciljevima Strategije to se planira postići:
1.povećanjem integriteta, odgovornosti i transparentnosti tijela javne vlasti (središnje i lokalne)
2.jačanjem antikoruptivnih mehanizama u tijelima javne vlasti
Strategija je formulirana u sedam horizontalnih strateških i sedam posebnih prioritetnih područja u kojima predlaže mjere za upravljanje prepoznatim korupcijskim rizicima, među ostalim, i u radu trgovačkih društava u vlasništvu države. Nadalje, postavljeni strateški ciljevi, ostvaruju se provedbom aktivnosti sadržanih u pratećim provedbenim dokumentima (akcijskim planovima uz Strategiju) sukladno određenim mjerama u svakom od pojedinih područja Strategije.
Na temelju prepoznatih korupcijskih rizika u horizontalnom strateškom području upravljanja trgovačkim društvima na državnoj razini: 5.1.4. Trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu, za ostvarenje cilja Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti rada trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, formulirane su sljedeće mjere:
Mjera 1. Intenziviranje unutarnjih i vanjskih nadzora poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i uspostavljanje transparentnih kriterija procjene efikasnosti poslovanja.
Mjera 2. Stvaranje jasnih pravila o imenovanjima članova upravnih i nadzornih odbora
Mjera 3. Jačanje mehanizama sprječavanja sukoba interesa predsjednika i članova upravnih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.
Mjera 4. Nadzor nad davanjem sponzorstava i donacija u trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu.
III.RAZRADA AKTIVNOSTI ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA U VEĆINSKOM DRŽAVNOM VLASNIŠTVU
Ciljevi, mjere i smjernice Programa djelomično su formulirani sukladno postavljenim ciljevima i navedenim mjerama, odnosno prepoznatim korupcijskim rizicima u Strategiji suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine te će u akcijskim planovima pojedinih trgovačkih društava iz određenih smjernica biti određene konkretne aktivnosti kojima će se nastojati postići postavljeni ciljevi. Program pored poštivanja nacionalnih zakonskih regulacija pojedinog područja promovira dodatni doprinos unaprjeđenju poslovanja iznad poštivanja propisanih zakonskih minimuma.
Obrazac akcijskog plana iz Dodatka I. je sastavni dio ovoga Programa.
Nadležna tijela javnih trgovačkih društava prema Dodatku I. Programa pripremit će akcijske planove sukladno mjerama i smjernicama iz točke III. ovoga Programa.
Akcijski plan mora sadržavati:
–aktivnosti određene sukladno postavljenim Mjerama i Smjernicama iz točke III. ovog Programa
–nositelja provedbe aktivnosti
–sunositelja provedbe aktivnosti
–potrebna sredstva za provedbu
–rok provedbe sukladno očekivanom određenom roku za izvršenje po pojedinim Smjernicama iz točke III. ovog Programa
–pokazatelje provedbe
Akcijski plan omogućit će sustavan nadzor provedbe Programa i predstavlja kontrolni mehanizam pomoću kojeg će se moći vidjeti da li je određena mjera provedena u potpunosti ili ju je potrebno redefinirati u skladu s novim potrebama. Također, predstavlja tehničku pomoć za izvješćivanje iz točke VI. ovoga Programa.
Nadležna tijela trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu usvojiti će akcijske planove u roku od tri mjeseca od donošenja Programa, te ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu državne imovine.
Model prevencije korupcije, definiran ovim Programom, predstavlja dugoročno rješenje. Aktivnosti definirane u ovom Programu podložne su stalnom vrednovanju i preispitivanju i mijenjat će se u slučaju bitnih promjena na području unutarnjeg razvoja ili na pojedinim posebnim funkcionalnim područjima suzbijanja korupcije.
CILJ 1. Povećanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti rada trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu
Mjera 1.1. Intenziviranje unutarnjih i vanjskih nadzora poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i uspostavljanje transparentnih kriterija procjene efikasnosti poslovanja.
S obzirom da su u proteklom razdoblju uočeni negativni gospodarski i socijalni učinci kao posljedica lošeg upravljanja trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, pokazala se potreba za dopunom pravnog okvira kroz uvođenje dodatnih mehanizama sprječavanja korupcije koji će podići razinu transparentnosti i odgovornosti i etičnosti u upravljanju trgovačkim društvima. Time se ujedno planiraju ojačati i okviri za zakonitu provedbu procesa privatizacije i restrukturiranja trgovačkih društava u državnom vlasništvu. U proteklom razdoblju pokazalo se da se preispitivanje poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, ne provodi dovoljno često. Stoga je potrebno intenzivirati unutarnji i vanjski nadzor, odnosno pojačati kontrole nad zakonitošću rada društva i zaposlenika te time umanjiti korupcijske rizike vezane uz nedostatak nadzornih mehanizama.
Sukladno smjernicama OECD-a o upravljanju trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države (Guidelines on Corporate Governance of State-Owned Enterprises) ona trebaju imati visoku razinu transparentnosti te poštivati standarde koji se odnose na trgovačka društva u privatnom vlasništvu, posebno glede računovodstva, objavljivanja, revizije i „compliance“ programa, koji se primjenjuju na rgovačka društva koja su izlistana na burzama, odnosno tržištima vrijednosnih papira .
Nadzorni odbori trgovačkih društava moraju imati odgovarajuće kompetencije, kako bi mogli nadzirati rad uprava trgovačkih društava i zajedno s upravama izrađivati strateške planove rada trgovačkih društava. Uprave i nadzorni odbori trgovačkih društava u svom radu trebaju se držati određenih etičkih načela, prvenstveno paziti da ne budu u sukobu interesa te trebaju biti odgovorni za svoj rad. Ista načela odnose se i na trgovačka društva koja su ustrojena monistički, odnosno imaju upravni odbor i izvršne direktore, s obzirom da društva kapitala mogu umjesto uprave ustrojiti upravne odbore sastavljene od izvršnih i neizvršnih direktora, kao jedinstvena tijela koja vode poslove i nadziru poslovanje trgovačkog društva.
Dužnost je svih razina organizacije djelovati vidljivo, predvidivo i razumljivo. Rukovodstvo mora biti odgovorno prema korisnicima usluga, dobavljačima, državi i drugim partnerima te mora pružiti razumna i prihvatljiva rješenja za svoje postupke i odluke.
Smjernica 1.1.1. Društvo je dužno sastavljati svoja financijska izvješća u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja, posebnim propisima, Zakonu o računovodstvu te Zakonom o trgovačkim društvima vodeći pri tome računa o suvremenim međunarodnim tendencijama u financijskom izvješćivanju kao i o zahtjevima tržišta. Financijska izvješća Društva su dužna objavljivati i na svojim internetskim stranicama.
Smjernica 1.1.2. Vlasnička struktura - Društvo treba učiniti javno dostupnim potpuni popis svojih članova, a ako se radi o dioničkom društvu, tada i popis dioničara s brojem i rodom dionica, kao i popis imatelja bilo kojih drugih vrijednosnih papira izdanih od strane toga društva, a koji mogu biti od značenja za promjene u vlasničkoj strukturi. Popis bi društvo trebalo javno objaviti najkasnije pet radnih dana nakon nastale promjene. Društvo može prilikom izrade popisa svojih članova uzeti u obzir odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), kojima se uređuje ograničenja prava na pristup informacijama.
Smjernica 1.1.3. Potrebno je uspostavljanje i/ili jačanje sustava financijskog upravljanja i kontrole na takav način kako je uređeno Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Treba osigurati stalnu primjenu svih predviđenih kontrolnih mehanizama koji bi trebali osigurati kontrolu i nadzor nad poslovnom djelatnošću i poslovnim upravljanjem, u svrhu sprječavanja korupcije, uključujući jačanje kontrolnih mehanizama, vezano uz procjenu, prepoznavanje te ublažavanje rizika.
Smjernica 1.1.4. Potrebno je uspostavljanje i/ili jačanje unutarnje revizije na takav način kako je uređeno Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Treba osigurati integritet revizijskih procesa, od revizora i računovođa tražiti da djeluju konzistentno i u skladu s pravilima revizijskog djelovanja u slučaju sumnje o postojanju prijevare i korupcije.
Smjernica 1.1.5. Potrebno je uspostavljanje i/ili jačanje tzv. revizorskih odbora koji prate postupak financijskog izvješćivanja, prate učinkovitost sustava interne revizije, sustava unutarnje financijske kontrole, sustava upravljanja rizicima, te nadgledaju provođenje revizije godišnjih financijskih izvješća.
Smjernica 1.1.6. Postojanje obveze izrade godišnjih planova rada za sve strukture određene smjernicama 1.1.3, 1.1.4., 1.1.5, 2.1.2 i 2.2.5.
Očekivani rok za izvršenje je kraj prosinca svake godine za sljedeću godinu.
Mjera 1.2. Stvaranje jasnih pravila o imenovanjima članova upravnih i nadzornih odbora
Postojeći pravni okvir ne osigurava dovoljnu razinu transparentnosti postupka imenovanja u upravne i nadzorne odbore trgovačkih društava koji bi se trebao temeljiti na kriterijima konkurentnosti i odgovarajućim kompetencijama kandidata. Postupke imenovanja je potrebno preispitati te, slijedeći najbolju europsku praksu, stvoriti pravila koja će podići razinu kvalitete upravljanja trgovačkim društvima.
S obzirom na preporuke iz Antikorupcijskog izvješća Europske komisije iz veljače 2014.g . i OECD-a , kojima se između ostalog ističe kako bi članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trebali imati odgovarajuće kompetencije, integritet i odgovornost što između ostalog podrazumijeva i uvažavanje etičkih načela, izbjegavanje sukoba interesa i odgovornost u radu potrebno je usvajanje internih akata u kojima će se definirati nužna minimalna razina potrebne kompetencije za članove uprave i nadzornog odbora u tom trgovačkom društvu.
Tim internim aktima trgovačka društva definiraju pravila o promjeni sistematizacije radnih mjesta te pravila o zasnivanju radnih odnosa na svim razinama u trgovačkim društvima obuhvaćenim Antikorupcijskim programom, u cilju smanjenja/uklanjanja situacija u kojima se u radni odnos primaju interesno povezane osobe s onim osobama koje imaju mogućnost utjecaja na donošenje odluka o zasnivanju radnog odnosa.
Smjernica 1.2.1. Trgovačka društva u većinskom vlasništvu države imaju slobodu samostalno izabrati svoje unutarnje organizacijsko ustrojstvo korporativnog upravljanja, s tim da, osim glavne skupštine i uprave, moraju imati nadzorni odbor. Društva kapitala mogu umjesto uprave ustrojiti upravne odbore sastavljene od izvršnih i neizvršnih direktora, kao jedinstvena tijela koja vode poslove i nadziru poslovanje trgovačkog društva.
Smjernica 1.2.2. Izbor ili imenovanje članova nadzornog odbora i neizvršnih direktora. S obzirom na to da članovi nadzornog odbora i neizvršni direktori koji su članovi upravnog odbora društva trebaju udovoljavati odgovarajućim standardima glede obrazovanja i profesionalnog iskustva, imati visoke moralne standarde i biti u mogućnosti odvojiti potrebno vrijeme za obnašanje funkcije člana nadzornog odbora, sve kandidature za članove nadzornog ili upravnog odbora koji se biraju na skupštini trebaju biti javno objavljene na internetskim stranicama društva, najkasnije s danom objave oglasa za sazivanje glavne skupštine na kojoj se biraju i potkrijepljene njihovim životopisom i dostatnim podacima za donošenje pravilne odluke o izboru.
Potrebno je definirati tko će i kojim aktom definirati pravila/kriterije za izbor/ imenovanje članova uprava ili upravnih odbora. Također je potrebno navesti tko je odgovoran za provjeru jesu li prilikom izbora/imenovanja poštivana propisana pravila i kakve su posljedice ukoliko ista nisu poštovana. Predlaže se da se u ovoj mjeri predvidi javna objava kandidatura za članove uprava ili upravnih odbora te da se u postupku imenovanja, pored životopisa podnosi i izjava o okolnostima iz kojih može proizlaziti potencijalni sukob interesa (primjerice: navođenje podataka o obavljanju poslova u drugim poslovnim subjektima koji se bave istim predmetom poslovanja i djelatnostima kao i trgovačko društvo u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, navođenje vlasništva u drugim poslovnim subjektima neovisno o njihovom predmetu poslovanja, postojanje poslovnih odnosa između povezanih poslovnih subjekata s trgovačkim društvom u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, postojanje spora povodom kojeg se vodi postupak pred nadležnim sudom s trgovačkim društvom u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, navođenje podataka o tome da su članovi obitelji zaposlenici trgovačkog društva u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, navođenje podatka o tome da su članovi udruge ili druge neprofitne pravne osobe koja je stjecala sredstva od trgovačkog društva u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora i sl.).
Osim informacija vezanih za sazivanje glavne skupštine na internetskim stranicama trebaju biti objavljene informacije o osobama koje su prisustvovale na skupštini te rezultati o izboru članova nadzornih odnosno upravnih odbora. Ista obveza javne objave podataka postoji i kad se radi o imenovanju radničkih predstavnika kao članova nadzornog ili upravnog odbora koje ne bira glavna skupština društva.
Predlaže se da se predvidi javna objava kandidatura za članove nadzornih odbora i neizvršnih direktora te da se u postupku imenovanja, pored životopisa podnosi i izjava o okolnostima iz kojih može proizlaziti potencijalni sukob interesa (primjerice: navođenje podataka o obavljanju poslova u drugim poslovnim subjektima koji se bave istim predmetom poslovanja i djelatnostima kao i trgovačko društvo u kojem kandidiraju za člana nadzornog odbora, navođenje vlasništva u drugim poslovnim subjektima neovisno o njihovom predmetu poslovanja, postojanje poslovnih odnosa između povezanih poslovnih subjekata s trgovačkim društvom u kojem kandidiraju za člana nadzornog odbora, postojanje spora povodom kojeg se vodi postupak pred nadležnim sudom s trgovačkim društvom u kojem kandidiraju za člana nadzornog odbora, navođenje podataka o tome da su članovi obitelji zaposlenici trgovačkog društva u kojem kandidiraju za člana nadzornog odbora, navođenje podatka o tome da su članovi udruge ili druge neprofitne pravne osobe koja je stjecala sredstva od trgovačkog društva u kojem kandidiraju za člana nadzornog odbora i sl.)
Potrebno je definirati tko će i kojim aktom definirati pravila/kriterije za izbor/ imenovanje članova nadzornih odbora i neizvršnih direktora.
Također je potrebno navesti tko je odgovoran za provjeru jesu li prilikom izbora/imenovanja poštivana propisana pravila i kakve su posljedice ukoliko ista nisu poštovana.
Mjera 1.3. Jačanje mehanizama sprječavanja sukoba interesa predsjednika i članova upravnih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.
Trenutačno, predsjednici i članovi upravnih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu obvezni su Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa podnositi izvješća o imovinskom stanju. Pored redovitih i prethodnih provjera podataka iz podnesenih izvješća, sustav provjere dodatno je pojačan mogućnošću kontrole podnesenih izvješća od strane javnosti uvidom u podatke iz imovinskih kartica koji su javno dostupni putem internetske stranice Povjerenstva. Međutim, važno je poticati trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu na integriranje odredaba o sprječavanju sukoba interesa u svoje interne akte i poslovanje te njihovu neovisnost i nepristranost u poslovnim aktivnostima.
Najveći nedostatak postojećeg zakonodavnog okvira proizlazi iz činjenice da odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa nije propisana izričita zabrana da poslovni subjekt koji je povezan s članom uprave trgovačkog društva u većinskom državnom vlasništvu, stupa u poslovne odnose s povezanim trgovačkim društvima odnosno u poslovne odnose s tvrtkama kćerima trgovačkog društva u većinskom državnom vlasništvu, niti su bilo kakve zabrane poslovnih odnosa propisane za članove nadzornih odbora te za članove uprava i nadzornih odbora u tvrtkama kćerima.
Trgovačka društva trebala bi svojim internim aktima urediti situacije sukoba interesa u kojima se nalaze članovi uprava, nadzornih odbora, izvršni direktori, članovi povjerenstva za provedbu postupka nabave te druge osobe kod kojih u obavljanju njihovih zadaća postoji korupcijski rizik te jasne obveze o radnjama koje te osobe trebaju poduzeti u cilju pravovremenog i pravilnog upravljanja situacijom sukoba interesa (obveza deklariranja postojanja privatnih interesa, izvještavanja, izuzimanja o poduzimanja daljnjih radnji i sudjelovanja u donošenju odluka i sl.)
Pored toga, potrebno je kroz edukacije i informiranje nastaviti jačati svijest dužnosnika u upravljačkim tijelima trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu o obvezama vezanim uz sprječavanje sukoba interesa jer se pokazalo da je dobar dio utvrđenih nepravilnosti posljedica neznanja i neupućenosti.
Smjernica 1.3.1. Sukob interesa članova nadzornog odbora
Članovi nadzornog odbora ne smiju donositi odluke na temelju osobnih interesa ili na temelju interesa osoba s kojima imaju bliske odnose. Sukob interesa postoji kod člana nadzornog odbora koji nije neutralan u odnosu na predmet odlučivanja ili se iz činjenice njegove povezanosti s drugim društvima, osobama ili poslovima može pretpostaviti da može imati interese koji nisu istovremeno nužno i interesi društva, te može utjecati na donošenje odluke na temelju interesa ili sklonosti koji se nužno ne podudaraju s interesima društva.
Svi poslovi u kojima sudjeluju članovi nadzornog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe trebaju biti na tržišnoj osnovi, posebice glede komercijalnih uvjeta, rokova, kamata, jamstava i sl. i trebaju biti jasno navedeni u izvješćima društva. Takve poslove treba potvrditi neovisna službena procjena od strane komisije za reviziju ili vanjskih stručnih osoba koje su nezavisne u odnosu na sudionike konkretnog posla.
Članovi nadzornog odbora ne smiju, za svoj ili tuđi račun, osobno ili putem trećih osoba obavljati poslove iz djelatnosti koju obavlja društvo, kao i savjetovati osobe koje se mogu smatrati konkurentskima društvu. Članovi nadzornog odbora su dužni javno objaviti veličinu udjela i sve promjene udjela u društvima koja se mogu smatrati konkurentskima društvu u roku pet dana od nastanka promjene.
Sve ugovore ili sporazume između člana nadzornog odbora i društva treba prethodno odobriti nadzorni odbor, a bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma moraju biti sadržani u godišnjem izvješću. Član nadzornog odbora na kojeg se odnosi ugovor ili sporazum s društvom ne može sudjelovati u davanju odobrenja.
Svaki član nadzornog odbora dužan je izvijestiti društvo o svakom stjecanju ili otpuštanju dionica društva ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava iz dionica društva najkasnije sljedeći radni dan poslije nastanka takve promjene, uz obvezu društva da takvu promjenu javno objavi u najkraćem mogućem roku. Ako neki član nadzornog odbora smatra da kod njega ili kod drugog člana postoji sukob interesa glede odlučivanja u konkretnom predmetu ili je došlo do promjene u pogledu primjerenosti, dužan je u roku od 48 sati od saznanja o promjeni izvijestiti nadzorni odbor. O svim obavijestima o sukobu interesa nadzorni odbor vodi evidencije.
Predlaže se propisivanje zabrane stupanjau poslovne odnose poslovnih subjekata u vlasništvu člana nadzornog odbora trgovačkog društva u većinskom državnom vlasništvu s tim trgovačkim društvom i povezanim trgovačkim društvima te obvezu deklariranja, izuzimanja i upravljanja sukobom interesa bi se odnosila na one situacije u kojima osobni interes člana nadzornog odbora nije toliko izravan, npr. u odnosu na poslovne subjekte u vlasništvu članova obitelji i drugih osoba koje bi se mogle smatrati interesno povezanima s članom nadzornog odbora.
Nadalje, potrebno je definirati tko utvrđuje postojanje sukoba interesa člana nadzornog odbora i drugih osoba koje su sudjelovale u donošenju neke odluke, kao i posljedice ukoliko se utvrdi da je odluka donesena u okolnostima koje predstavljaju situaciju sukoba interesa.
Trgovačka društva u državnom vlasništvu trebaju donijeti interne pravilnike u kojima će se opisati na koji način se utvrđuje naknada za rad članova nadzornog odbora.
Smjernica 1.3.2. Sukob interesa članova uprave
Sukob interesa postoji kod člana uprave koji nije neutralan u odnosu na predmet odlučivanja te može utjecati na donošenje odluke na temelju interesa koji se razlikuju od interesa društva. Članovi uprave ne smiju donositi odluke na temelju osobnih interesa ili na temelju interesa osoba s kojima imaju bliske odnose.
Svi poslovi u kojima sudjeluju članovi uprave ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe, trebaju biti na tržišnoj osnovi, posebice glede rokova, kamata, jamstava i sl. i trebaju biti jasno navedeni u izvješćima društva. Takve poslove treba potvrditi neovisna procjena od strane stručnih osoba koje su nezavisne u odnosu na sudionike konkretnog posla, a zainteresirani članovi uprave moraju ishoditi prethodnu suglasnost nadzornog odbora ili drugog ovlaštenog organa društva.
Članovi uprave ne smiju, za svoj ili tuđi račun, osobno ili putem trećih osoba konkurirati društvu na bilo koji način. Članovi uprave također ne smiju imati značajan udio u društvima koja se mogu smatrati konkurentskima društvu.
Smjernica 1.3.3. Potrebno je definirati i objaviti u formi vodiča (ili smjernica) ili ugraditi u Pravilnike o unutarnjem redu, specifične vrijednosti i pravila za prevenciju korupcije i osiguranje profesionalnog ponašanja u vezi sa: darovima i naknadama od poslovnih partnera i poslovnim partnerima; upravljanjem sredstvima organizacije; povjerljivošću i nepristranošću; mogućnošću obavljanja dodatnog posla (izvan radnog vremena); razdvajanjem privatnih i poslovnih interesa i sl., a koja pravila bi se odnosila na osobe koje nisu dužnosnici prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.
Smjernica 1.3.4. Uvođenje obveze potpisivanja „izjave o povjerljivosti i nepristranosti“ za zaposlenike zaposlene na radnim mjestima koja su, analizom i procjenom rizika, ocijenjena visokim stupnjem rizika na korupciju (npr. za sudionike postupaka javne nabave, izdavanja dokumenata kojima se ostvaruju određena prava, itd.). Izjava kojom zaposlenici pod materijalnom i kaznenom odgovornošću potvrđuju da su u prethodnoj godini svoje poslove obavljali u skladu s važećim pravnim propisima te da će u tekućoj godini postupati u skladu s njima, potpisuje se početkom svake godine, a najkasnije do 31. siječnja. Također je potrebno navesti tko je odgovoran za provjeru vjerodostojnosti izjave te postoje li okolnosti koje utječu na nepristranost i kakve su posljedice u odnosu na odluku koja je donesena u okolnosti u kojima nije osigurana nepristranost.
Mjera 1.4. Nadzor nad davanjem sponzorstava i donacija u trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu
Osim navedenih nedostataka, u djelovanju trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu uočen je i nedostatak nadzora nad davanjem sponzorstava i donacija. U cilju stjecanja uvida i uspostave kontrole nad tim segmentom, potrebno je poticati trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu na reguliranje postupka za davanje sponzorstva i donacija te redovito objavljivanje na internetskim stranicama društva podataka o subjektima i iznosu sredstava koja su predmet sponzorstava ili donacija.
Smjernica 1.4.1. Trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu kao obveznici primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, dužna su polugodišnje i godišnje objavljivati u otvorenom obliku (excel tablica) podatke o sponzorstvima i donacijama (u novcu ili dobrima i uslugama), koji sadrže sljedeće informacije: korisnik sponzorstva ili donacije (ime i prezime/naziv pravne osobe, adresa/sjedište, OIB za pravne osobe), datum donacije, iznos odnosno procijenjeni iznos donacije, opis, a koje su dodijelila fizičkim i pravnim osobama (uzimajući u obzir načela otvorenih podataka)
Predlaže se da trgovačka društva svojim internim aktima urede obvezu objavljivanja na internetskim stranicama trgovačkog društva podatke o članovima uprava i nadzornih odbora koji su članovi udruga ili drugih pravnih osoba.
Aktivnosti koje proizlaze iz smjernice podrazumijevaju kontinuirano izvršavanje.
CILJ 2. Jačanje antikoruptivnih mehanizama u radu trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države
S ciljem povećanja učinkovitosti i jačanja rasta trgovačkih društava Antikorupcijskim programom za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu se određuje nadležnim tijelima poduzeća da, rukovodeći se glavnim elementima borbe protiv korupcije, intenzivnije razvijaju odgovarajuće upravljačke prakse i aktivno djeluju na jačanju integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu.
Kako bi svaki zaposlenik svojim ponašanjem doprinosio općem društvenom boljitku te otklonio svaku moguću priliku dovođenja u situaciju koja bi smjerala počinjenju bilo kojega kaznenog djela koje se smatra korupcijskim kaznenim djelom, potrebna je uspostava antikorupcijskih institucionalnih struktura u društvima u kojima ih nema ili njihovo jačanje tamo gdje već postoje.
Neophodno je podizanje antikoruptivne i etičke svijesti upravljačkih struktura, ali i svih zaposlenika, jer pojedinac izgrađenog integriteta ključ je borbe protiv korupcije.
Mjera 2.1. Jačanje integriteta zaposlenika i upravljačkih struktura
Smjernica 2.1.1. Potrebno je donijeti i među zaposlenicima i upravljačkim strukturama objaviti „etički kodeks kojim se utvrđuju vrste i postupak provedbe disciplinskih mjera koje se mogu poduzeti kad postoji kršenje politike, procedure ili pravila etičkoga ponašanja, a radi podizanja razine informiranosti o postavljenim zabranama te kako bi se razvila svijest o problematici i posljedicama nepropisnog ponašanja.
Smjernica 2.1.2. Potrebno je imenovati povjerenika za etiku, kao osobu zaduženu za primanje pritužbi zaposlenika, građana i drugih osoba u vezi s neetičnim i, moguće, koruptivnim ponašanjem zaposlenika, te za promoviranje etičkog postupanja u međusobnim odnosima zaposlenika i odnosa prema građanima, korisnicima usluga.
Smjernica 2.1.3. Implementacija samoocjenjivanja procesa rada i organizacije u svrhu unaprjeđenja integriteta. Kao obrazac može poslužiti Upitnik o samoprocijeni koji je sastavni dio Naputka za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola.
Smjernica 2.2.1. Do kraja poslovne godine na svojoj internetskoj stranici potrebno je objaviti kalendar važnih događaja koji se očekuju u narednoj poslovnoj godini (npr. predviđeni datum objave financijskih rezultata, datum održavanja glavne skupštine društva, datum isplate dividende i sl.)
Smjernica 2.2.2. Potrebno je definirati i na mrežnoj stranici društva objaviti: viziju i misiju; opće i posebne ciljeve za sljedeće trogodišnje razdoblje; osnovne organizacijske vrijednosti i osnovne principe u pogledu odnosa sa trećim stranama (korisnici usluga, dobavljači, država i drugi partneri).
Smjernica 2.2.3. Objavljivanje informacija vezano uz postupak javne nabave sukladno važećim propisima. U slučaju nabave robe iznad 20.000,00 kuna, te radova iznad 100.000,00 kuna naručitelji i ponuditelji trebaju potpisati „izjava o integritetu“ kojom svi ponuditelji i naručitelji pisano jamče korektnost u postupku, kao i izostanak bilo kakve zabranjene prakse u vezi s postupkom nadmetanja (radnja koja je korupcija ili prijevara, nuđenje, davanje ili obećavanje neke neprilične prednosti koja može utjecati na djelovanje nekog zaposlenika) te izražavaju suglasnost s provedbom revizije cijeloga postupka od strane neovisnih stručnjaka i prihvaćanjem odgovornosti i određenih sankcija (ugovorne kazne, bezuvjetni otkaz ugovora) ukoliko se krše pravila. Također, opći uvjeti nabave trebaju sadržavati klauzulu „integritet“ koji će se primjenjivati na sve javne nabave.
Aktivnosti koje proizlaze iz smjernice podrazumijevaju kontinuirano izvršavanje.
Smjernica 2.2.4. Proaktivno objavljivati informacije, kako je uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama i podrednim aktima.
Trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu, kao tijela javne vlasti, dužna su sukladno članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama na svojim internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati podatke i informacije. Uz objavu svih informacija sadržanih u članku 10., osobito je potrebno obratiti objaviti:
-propise koji se odnose na trgovačko društvo kao i opće akte koje društvo donosi, a osobito one kojima se utječe na interese korisnika (tarife, cjenici, načini ostvarivanja usluga)
-informacije o svom radu, uključujući podatke o aktivnostima, organizaciji (organima, ustrojstvu, imena i kontakte voditelja organizacijskih jedinica, kontakte korisničkih službi i drugo), datume sjednica organa, zaključke i službene dokumente usvojene na sjednicama
-informacije o financiranju i izvorima financiranja, financijske planove, izvještaje o izvršenju financijskog plana, kao i godišnje financijske izvještaje, izvješća neovisne revizije o reviziji financijskog poslovanja društva;
-planove, strategije, programe kao i godišnja izvješća o poslovanju društva
-odluke Uprave i mjere donesene uz suglasnost Vlade RH;
-informacije o postupcima javne nabave, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, i to: planove nabave, registre sklopljenih ugovora o javnoj nabavi (u strojno čitljivom obliku), popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja ili s njim povezane osobe u sukobu interesa ili obavijest da takvi subjekti ne postoje, zatim najave javnih nabava, informacije o natječaju, natječajnu dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, zapisnike o otvaranju ponuda, informacije o statusu svih pokrenutih javnih nabava i svih odluka natječajnih komisija /povjerenstava u postupku provođenja javne nabave (odluke o odabiru, poništenju itd.), obavijesti o sklopljenim ugovorima itd.,
-natječaje za zapošljavanje, uključivo najave i pozive na testiranje, pravne i druge izvore za pripremanje kandidata za testiranje, termine za intervjue, informacije o statusu postupka prijma u radni odnos u slučaju obustave natječaja te odluke natječajnih komisija;
-informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima i donacijama i drugim pomoćima (korisnike, iznose), najmanje polugodišnje i godišnje (u strojno čitljivom formatu, poput XLS-a),
-informacije i o drugim procesima koje se ocijeni rizičnima u pogledu nepravilnosti ili zanimljivima za javnost;
-pravodobno utvrditi i na odgovarajući način javno objaviti podatke o glavnim rizicima kojima je društvo izloženo (npr. političke rizike, ekonomske rizike, rizike djelatnosti i sl.), kao i procjenu vjerojatnosti ostvarenja potencijalnih rizika i način upravljanja dotičnim rizicima
-obavijesti o načinu ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, podatke za kontakt službenika za informiranje, potrebne obrasce ili poveznice na obrasce za ostvarivanje prava, visina naknade za pristup i ponovnu uporabu informacijama,
-informacije o javnim uslugama koje pružaju, na vidljivom mjestu, s poveznicom na one koje se pružaju elektroničkim putem (e-usluge), uključujući cjenike usluga, potrebne obrasce i druge dokumente,
-ostale informacije o svom radu, uključujući vijesti, priopćenja za javnost, podatke o aktivnostima, organizaciji, troškovima rada, izvorima financiranja, odgovore na najčešće postavljana pitanja, način podnošenja upita građana i medija.
-pravodobno utvrditi i na odgovarajući način javno objaviti podatke o glavnim rizicima kojima je društvo izloženo (npr. političke rizike, ekonomske rizike, rizike djelatnosti i sl.), kao i procjenu vjerojatnosti ostvarenja potencijalnih rizika i način upravljanja dotičnim rizicima
-informacije i o drugim procesima koje se ocijeni rizičnima u pogledu nepravilnosti.
Trgovačka društva u većinskom vlasništvu države su obvezna ukloniti ako je objavljeno na internetskim stranicama:
•kataloge informacije – od stupanja na snagu Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) ne postoji obveza vođenja kataloga informacija, već se informacije trebaju objavljivati proaktivno,
•pravilnike o pravu na pristup informacijama – tijela javne vlasti nemaju zakonsku ovlast donošenja takvih pravilnika, budući da ni prethodni, niti sada važeći Zakon ne propisuje obvezu donošenja pravilnika, nego su istim zakonom propisane obveze postupanja tijela sukladno odredbama istog zakona, a donošenje pravilnika kojim se uređuje ostvarivanje Ustavom i Zakonom ređenog prava građana bez zakonske osnove predstavlja postupanja protivno ustavnosti i zakonitosti te nema ni praktičnu svrhu jer su sva pitanja ostvarivanja prava na pristup informacijama uređena Zakonom i Zakonom o općem upravnom postupku.
Kod objave rizika i drugih povezanih informacija trgovačka društva mogu primijeniti odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) koje se odnose na ograničenja prava na pristup informacijama kao što je klasifikacija određenih podataka ili ograničenje pristupa određenim podacima pri čemu provode test razmjernosti i javnog interesa.
Aktivnosti koje proizlaze iz smjernice podrazumijevaju kontinuirano izvršavanje.
Smjernica 2.2.5. Potrebno je imenovati službenika za informiranje, kao osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama, obavljanje poslova rješavanja pojedinačnih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija.
Pri objavljivanju informacija trgovačka društva dužna su uzeti u obzir da sva trgovačka društva objavljuju podatke i povezana društva te društva koja čine jednu grupu odnosno ovisna društva.
Mjera 2.3. Zaštita osoba koje prijavljuju nezakonitosti i nepravilnosti
Smjernica 2.3.1. Potrebno je stvoriti učinkovit sustav prijavljivanja nepravilnosti uspostavljanjem mehanizma putem kojeg nepravilnosti, prijevara ili sumnja u korupciju može biti prijavljena. Isto podrazumijeva uspostavljanje internog sustava izvješćivanja koji omogućuje zaposlenicima da izvijeste o izvoru problema ili sumnji u korupciju, bez preuzimanja rizika od osvete. U tu svrhu treba uspostaviti i na mrežnoj stranici društva objaviti e-mail adresu, te imenovati osobu za nepravilnosti odgovornu za vođenje registra nepravilnosti i za poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i prijevara putem postupaka i kanala koje mehanizam pretpostavlja. Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju, tzv. „zviždača“, te zaštiti povjerljivost informacija koje prijavljuju i njihovu anonimnost.
Mjera 2.4. Jačanje kompetentnosti zaposlenika
Smjernica 2.4.1. Potrebno je procijeniti probleme koji nastaju i testirati razinu znanja zaposlenika na područjima identificiranih slabosti, sa svrhom da se utvrdi poznavanje sustava, kako bi bilo moguće sustav dalje razvijati i poboljšavati, kao i povećati razinu znanja zaposlenika.
Smjernica 2.4.2. Uvođenje obvezne specijalizirane poduke zaposlenika kako bi se izgradila etička kompetentnost. Potrebno je osobe dodatno educirati iz područja etike, pristupa informacijama, financijskog upravljanja, unutarnjeg nadzora i kontrole, javne nabave, te zaštite oštećenika i osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju.
Aktivnosti koje proizlaze iz smjernice podrazumijevaju kontinuirano izvršavanje.
Smjernica 2.4.3. Donošenje planova edukacije.
IV.NAPUTAK ZA IZRADU KATALOGA PRAVILA O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA KOJA SADRŽE UPUTE ZA POSTUPANJE ČLANOVA UPRAVNIH ODBORA TRGOVAČKIH DRUŠTVA U VEĆINSKOM DRŽAVNOM VLASNIŠTVU U SITUACIJAMA KOJE MOGU DOVESTI DO SUKOBA INTERESA
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ukazuje kako su članovi uprava (upravnih odbora) trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu dužnosnici u smislu članka 3. stavka 1. točke 41. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“ broj 26/11., 12/12., 48/13. i 57/15., u daljnjem tekstu: ZSSI) te ih stoga već obvezuju pravila propisana tim Zakonom čija je svrha sprječavanje sukoba interesa, a među kojima je i obveza postupanja sukladno načelima djelovanja propisanim člankom 5. ZSSI-a. U svojoj dosadašnjoj praksi u provođenju postupka iz nadležnosti Povjerenstva, Povjerenstvo je izgradilo određene standarde postupanja koja se od dužnosnika, pa tako i od članova uprava trgovačkih društva u većinskom državnom vlasništvu očekuju.
S obzirom da je cilj donošenja antikorupcijskih programa jačanje antikoruptivnih mehanizama, integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu navedenih trgovačkih društava, Povjerenstvo ističe kako je postojeći katalog pravila o sprječavanju sukoba interesa propisan odredbama ZSSI-a i nadopunjen kroz praksu u rješavanju predmeta iz nadležnosti Povjerenstva, bilo u okviru predmetnog Antikorupcijskog programa, bilo na neki drugi odgovarajući način, potrebno nadograditi i proširiti njegovu primjenu i na a) članove nadzornih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, b) članove uprava i nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima udjele u vlasništvu (temeljnom kapitalu) imaju trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu (povezana trgovačka društva odnosno tvrtke kćeri), c) članove uprava i nadzornih odbora ostalih strateških trgovačkih društava u kojima država nema većinski udio te ostalih pravnih osoba čiji se članovi upravnih i nadzornih tijela ne smatraju dužnosnicima u smislu ZSSI-a te d) članove uprava i nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
V.NADLEŽNOST PROVEDBE
Za provođenje mjera i ciljeva iz ovog Programa zadužuju se izvršni direktori, odnosno Uprave trgovačkih društava, te će odrediti koordinatori zaduženi za praćenje provedbe Programa. Preporuča se trgovačkim društvima da osnuju radne skupine za provedbu antikorupcijskog programa, a u čijem sastavu će uz predstavnike uprave društva ili drugih rukovodećih službenika biti i osobe navedene pod točkom VI.
VI.IZVJEŠĆIVANJE
Službenik za informiranje, Povjerenik za etiku, Osoba za nepravilnosti i Revizorski odbor po prirodi stvari će usko surađivati s Nadzornim odborom, ukoliko je isti ustrojen, i određenim koordinatorom, te iste izvijestiti kvartalno, a najkasnije 30 dana nakon završetka kvartala Programa, o tijeku provedbe mjera i ciljeva Programa, o primljenim zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama, o primljenim pritužbama i provedenim postupcima ispitivanja osnovanosti pritužbi i drugim aktivnostima koje je društvo poduzelo s ciljem povećanja transparentnosti poslovanja te smanjenja rizika od nepravilnosti, prijevara i korupcije.
Trgovačka društva se obvezuju akcijske programe za provođenje Antikorupcijskoga programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje 2018.-2020. objaviti na vlastitim internetskim stranicama, kao i periodična izvješća o provedbi istih, a poveznice na periodična da dostavljaju nadležnim ministarstvima elektronskim putem. Nadležna ministarstva će poveznice za periodična izvješća prosljeđivati Ministarstvu pravosuđa, kao tijelu nadležnom za koordinaciju provedbe Antikorupcijskog programa. Nadležna ministarstva određuju se primjenom Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za određenu godinu i drugim propisima kojima se regulira nadzor, upravljanje i regulacija trgovačkih društava u državnom vlasništvu.
DODATAK PROGRAMU
- Obrazac Akcijskoga plana za provedbu Antikorupcijskoga programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje 2018.-2020
Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu 2018.-2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.UVOD
Korupcija predstavlja društveno neprihvatljivu pojavu koja izravno ugrožava ljudska prava, razara moral te ugrožava stabilnost i gospodarski napredak države. Osim nužnog suzbijanja i sankcioniranja njenih pojavnih oblika, učinkovita borba protiv korupcije pretpostavlja usmjeravanje resursa na prevenciju pojavljivanja koruptivnog ponašanja.
Preventivno antikorupcijsko djelovanje zahtijeva, prije svega, detekciju slabosti u organizacijskoj strukturi poslovanja na razini institucija te manjkavosti zakonodavnog regulatornog okvira na svim područjima djelovanja državnih institucija. Primjena preventivnog antikorupcijskog mehanizma implicira prije svega organizaciju sustava prema principima dobrog upravljanja koji podrazumijevaju odgovornost, učinkovitost, transparentnost, otvorenost, participativnost, osjetljivost i pravičnost institucija.
Svjesna nužnosti kontinuirane borbe protiv korupcije, ali i navedenih principa njenog sprječavanja Republika Hrvatska je donijela novu strukturno i metodološki proaktivno usmjerenu Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 26/2015). Dok je prethodna Strategija bila usmjerena na izgradnju institucionalnog i zakonskog okvira, uspostavu koordiniranih međuresornih radnih procesa te na suzbijanje i procesuiranje korupcije, nova Strategija je fokusirana prvenstveno na prevenciju korupcije kroz detekciju korupcijskih rizika i uklanjanje preostalih zakonodavnih i institucionalnih nedostataka.
Pri izradi Strategije, uzete su, među ostalim, u obzir i preporuke Antikorupcijskog izvješća Europske komisije iz veljače 2014. godine, u kojima se naglašava potreba za uspostavom učinkovitog mehanizma za sprečavanje korupcije u trgovačkim društvima u državnom i u većinskom državnom vlasništvu i to posebno osiguranja provedbe učinkovitih akcijskih planova za suzbijanje korupcije u cilju promicanja sveobuhvatnih politika prevencije, učinkovitih mehanizama prijavljivanja i visokih standarda odgovornosti te omogućivanje pristupa informacijama od javnog interesa u tim poduzećima .
Potreba upravljanja rizicima korupcije u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu u Republici Hrvatskoj bila je prepoznata već i u okviru prethodnih nacionalnih strateških i provedbenih antikorupcijskih dokumenata. Tako je krajem 2009. godine, u okviru provedbe Strategije suzbijanja korupcije 2008. godine. Vlada Republike Hrvatske donijela Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2010. do 2012. godine. Spomenuti dokument bio je usmjeren na ostvarivanje slijedećih ciljeva:
Cilj 1. - Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu
Cilj 2. - Stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na svim razinama
Cilj 3. - Afirmacija pristupa „nulte tolerancije“ na korupciju.
Na temelju provedbe Antikorupcijskog programa izrađeno je pet izvješća: u studenom 2010. godine, u travnju i listopadu 2011. godine, travnju 2012. godine te završno u siječnju 2013. godine.
Izvješća su se zasnivala na praćenju provedbe putem upitnika putem kojih su prikupljeni podaci 91 trgovačkog društva (prema završnom petom izvješću iz siječnja 2013. godine). Analizom prikupljenih podataka zaključeno je slijedeće:
1. Mjere u okviru cilja „Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu“ su uspješno provedene te se racionalnije upravlja javnim novcem. Međutim, potrebno je dodatno jačati transparentnost u području trošenja novca i ostalih segmenata rada (npr. 92% trgovačkih društava ima definirane misije i ciljeve na vlastitim internetskim stranicama).
2. Mjere u okviru cilja „Stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na svim razinama“ provođene su s različitom uspješnošću. Vidljiv je napredak na planu imenovanja službenika za informiranje i povjerenika za etiku, dok je potrebno ojačati sustave financijskog upravljanja i kontrole te unutarnje revizije (npr. 36% trgovačkih društava je na svojim mrežnim stranicama objavilo izvješće o provedbi prava na pristup informacijama, dok kod 33% trgovačkih društava postoji dokument kojim je regulirana međusobna suradnja trgovačkog društva i nadležnog ministarstva).
3. Mjere u okviru cilja „Afirmacija pristupa nulte tolerancije na korupciju“ utjecale su na kontinuirani porast broja trgovačkih društava koja testiraju znanje svojih zaposlenika, ali preporuka je obratiti više pozornosti na kontrolu razine znanja kao i unaprjeđenje znanja kod zaposlenika (npr. u 46% trgovačkih društava provedeno je testiranje razine znanja zaposlenika, što je značajan porast u odnosu na početak provođenja AKP-a kada je testiranje provedeno u svega 4% trgovačkih društava).
Unatoč vrlo dobrim rezultatima provedbe Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2010. do 2012. godine (2010.-2012.), i dalje postoji prostor za daljnja unaprjeđenja, posebno s ciljem podizanja razine transparentnosti, odgovornosti i etičnosti u upravljanju, intenziviranja unutarnjih i vanjskih nadzora poslovanja te uspostavljanja transparentnih kriterija procjene efikasnosti poslovanja.
Sukladno tome, horizontalno strateško područje 5.1.4. Trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, s ciljem jačanja integriteta, odgovornosti i transparentnosti rada trgovačkih društava predviđa mjeru: Intenziviranje unutarnjih i vanjskih nadzora poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i uspostavljanje transparentnih kriterija procjene efikasnosti poslovanja. Prateći provedbeni dokument Akcijski plan za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 60/2017) u sklopu navedene mjere određuje provedbenu aktivnost: „Izrada Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2018. do 2020. godine koji uključuje naputak za izradu kataloga pravila o sprječavanju sukoba interesa koja sadrže upute za postupanje članova upravnih odbora trgovačkih društva u većinskom državnom vlasništvu u situacijama koje mogu dovesti do sukoba interesa i njegovo ugrađivanje u etičke kodekse i interne akte trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.“
Prilikom izrade Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2018. do 2020. godine (dalje u tekstu: Program) uzete su u obzir i preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) glede korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu iz 2015. godine . Smjernice ističu potrebu transparentnog i odgovornog upravljanja trgovačkim društvima u državnom vlasništvu te ističu ulogu nadzornih i upravnih odbora kao tijela čiji članovi trebaju imati odgovarajuće kompetencije, integritet i odgovornost kako bi, u cilju sprječavanja korupcijskih rizika, nadzirali poslovanje članova uprava odnosno izvršnih direktora, kao i razvoj i provedbu programa usklađenosti. Potreba jačanja integriteta zaposlenika, sprječavanja korupcije i prijevara te zaštita osoba koje u trgovačkim društvima prijavljuju nepravilnosti i korupciju istaknuta je i u studiji OECD-a: „Integritet u poslovanju u istočnoj Europi i srednjoj Aziji iz 2016.“ , koja također naglašava potrebu razvoja i provedbe programa usklađenosti za trgovačka društva u državnom vlasništvu.
Također, uz socijalna, kadrovska i okolišna pitanja borba protiv korupcije i podmićivanja prepoznata je i u Direktivi 2014/95/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa, koja je stupila na snagu 01. siječnja 2017. godine te koja je transponirana u svim državama članicama Europske unije. Direktivom je postalo obvezno nefinancijsko izvještavanje za sve pravne subjekte od javnog interesa koji imaju više od 500 zaposlenih. Cilj Direktive je veća transparentnost i društveno odgovorno poslovanje trgovačkih društava. Direktiva 2014/95/EU predstavlja mjere kojima je u cilju ojačati transparentnost te odgovornost otprilike 6000 poduzeća u Europskoj uniji. Sukladno njenim odredbama pravni subjekti od javnog interesa s više od 500 zaposlenika dužni su:
1. izvještavati o pitanjima koja se tiču okoliša, zaposlenika, ljudskih prava i antikorupcijskih mjera,
2. opisivati vlastiti poslovni model, ishode i rizike vezane za gore spomenute teme, kao i raznolikost politika koje se provode u menadžmentu poduzeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.STRATEŠKI CILJEVI ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA U VEĆINSKOM DRŽAVNOM VLASNIŠTVU
Glavni cilj Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine je spriječiti korupciju odnosno upravljati njezinim rizicima u tijelima javne vlasti (u koja spadaju i trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu te pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku), privatnom i neprofitnom sektoru. Sukladno postavljenim ciljevima Strategije to se planira postići:
1. povećanjem integriteta, odgovornosti i transparentnosti tijela javne vlasti (središnje i lokalne)
2. jačanjem antikoruptivnih mehanizama u tijelima javne vlasti
Strategija je formulirana u sedam horizontalnih strateških i sedam posebnih prioritetnih područja u kojima predlaže mjere za upravljanje prepoznatim korupcijskim rizicima, među ostalim, i u radu trgovačkih društava u vlasništvu države. Nadalje, postavljeni strateški ciljevi, ostvaruju se provedbom aktivnosti sadržanih u pratećim provedbenim dokumentima (akcijskim planovima uz Strategiju) sukladno određenim mjerama u svakom od pojedinih područja Strategije.
Na temelju prepoznatih korupcijskih rizika u horizontalnom strateškom području upravljanja trgovačkim društvima na državnoj razini: 5.1.4. Trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu, za ostvarenje cilja Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti rada trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, formulirane su sljedeće mjere:
Mjera 1. Intenziviranje unutarnjih i vanjskih nadzora poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i uspostavljanje transparentnih kriterija procjene efikasnosti poslovanja.
Mjera 2. Stvaranje jasnih pravila o imenovanjima članova upravnih i nadzornih odbora
Mjera 3. Jačanje mehanizama sprječavanja sukoba interesa predsjednika i članova upravnih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.
Mjera 4. Nadzor nad davanjem sponzorstava i donacija u trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.RAZRADA AKTIVNOSTI ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA U VEĆINSKOM DRŽAVNOM VLASNIŠTVU
Ciljevi, mjere i smjernice Programa djelomično su formulirani sukladno postavljenim ciljevima i navedenim mjerama, odnosno prepoznatim korupcijskim rizicima u Strategiji suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine te će u akcijskim planovima pojedinih trgovačkih društava iz određenih smjernica biti određene konkretne aktivnosti kojima će se nastojati postići postavljeni ciljevi. Program pored poštivanja nacionalnih zakonskih regulacija pojedinog područja promovira dodatni doprinos unaprjeđenju poslovanja iznad poštivanja propisanih zakonskih minimuma.
Obrazac akcijskog plana iz Dodatka I. je sastavni dio ovoga Programa.
Nadležna tijela javnih trgovačkih društava prema Dodatku I. Programa pripremit će akcijske planove sukladno mjerama i smjernicama iz točke III. ovoga Programa.
Akcijski plan mora sadržavati:
– aktivnosti određene sukladno postavljenim Mjerama i Smjernicama iz točke III. ovog Programa
– nositelja provedbe aktivnosti
– sunositelja provedbe aktivnosti
– potrebna sredstva za provedbu
– rok provedbe sukladno očekivanom određenom roku za izvršenje po pojedinim Smjernicama iz točke III. ovog Programa
– pokazatelje provedbe
Akcijski plan omogućit će sustavan nadzor provedbe Programa i predstavlja kontrolni mehanizam pomoću kojeg će se moći vidjeti da li je određena mjera provedena u potpunosti ili ju je potrebno redefinirati u skladu s novim potrebama. Također, predstavlja tehničku pomoć za izvješćivanje iz točke VI. ovoga Programa.
Nadležna tijela trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu usvojiti će akcijske planove u roku od tri mjeseca od donošenja Programa, te ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu državne imovine.
Model prevencije korupcije, definiran ovim Programom, predstavlja dugoročno rješenje. Aktivnosti definirane u ovom Programu podložne su stalnom vrednovanju i preispitivanju i mijenjat će se u slučaju bitnih promjena na području unutarnjeg razvoja ili na pojedinim posebnim funkcionalnim područjima suzbijanja korupcije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
CILJ 1. Povećanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti rada trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mjera 1.1. Intenziviranje unutarnjih i vanjskih nadzora poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i uspostavljanje transparentnih kriterija procjene efikasnosti poslovanja.
S obzirom da su u proteklom razdoblju uočeni negativni gospodarski i socijalni učinci kao posljedica lošeg upravljanja trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, pokazala se potreba za dopunom pravnog okvira kroz uvođenje dodatnih mehanizama sprječavanja korupcije koji će podići razinu transparentnosti i odgovornosti i etičnosti u upravljanju trgovačkim društvima. Time se ujedno planiraju ojačati i okviri za zakonitu provedbu procesa privatizacije i restrukturiranja trgovačkih društava u državnom vlasništvu. U proteklom razdoblju pokazalo se da se preispitivanje poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, ne provodi dovoljno često. Stoga je potrebno intenzivirati unutarnji i vanjski nadzor, odnosno pojačati kontrole nad zakonitošću rada društva i zaposlenika te time umanjiti korupcijske rizike vezane uz nedostatak nadzornih mehanizama.
Sukladno smjernicama OECD-a o upravljanju trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države (Guidelines on Corporate Governance of State-Owned Enterprises) ona trebaju imati visoku razinu transparentnosti te poštivati standarde koji se odnose na trgovačka društva u privatnom vlasništvu, posebno glede računovodstva, objavljivanja, revizije i „compliance“ programa, koji se primjenjuju na rgovačka društva koja su izlistana na burzama, odnosno tržištima vrijednosnih papira .
Nadzorni odbori trgovačkih društava moraju imati odgovarajuće kompetencije, kako bi mogli nadzirati rad uprava trgovačkih društava i zajedno s upravama izrađivati strateške planove rada trgovačkih društava. Uprave i nadzorni odbori trgovačkih društava u svom radu trebaju se držati određenih etičkih načela, prvenstveno paziti da ne budu u sukobu interesa te trebaju biti odgovorni za svoj rad. Ista načela odnose se i na trgovačka društva koja su ustrojena monistički, odnosno imaju upravni odbor i izvršne direktore, s obzirom da društva kapitala mogu umjesto uprave ustrojiti upravne odbore sastavljene od izvršnih i neizvršnih direktora, kao jedinstvena tijela koja vode poslove i nadziru poslovanje trgovačkog društva.
Dužnost je svih razina organizacije djelovati vidljivo, predvidivo i razumljivo. Rukovodstvo mora biti odgovorno prema korisnicima usluga, dobavljačima, državi i drugim partnerima te mora pružiti razumna i prihvatljiva rješenja za svoje postupke i odluke.
Smjernica 1.1.1. Društvo je dužno sastavljati svoja financijska izvješća u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja, posebnim propisima, Zakonu o računovodstvu te Zakonom o trgovačkim društvima vodeći pri tome računa o suvremenim međunarodnim tendencijama u financijskom izvješćivanju kao i o zahtjevima tržišta. Financijska izvješća Društva su dužna objavljivati i na svojim internetskim stranicama.
Smjernica 1.1.2. Vlasnička struktura - Društvo treba učiniti javno dostupnim potpuni popis svojih članova, a ako se radi o dioničkom društvu, tada i popis dioničara s brojem i rodom dionica, kao i popis imatelja bilo kojih drugih vrijednosnih papira izdanih od strane toga društva, a koji mogu biti od značenja za promjene u vlasničkoj strukturi. Popis bi društvo trebalo javno objaviti najkasnije pet radnih dana nakon nastale promjene. Društvo može prilikom izrade popisa svojih članova uzeti u obzir odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), kojima se uređuje ograničenja prava na pristup informacijama.
Smjernica 1.1.3. Potrebno je uspostavljanje i/ili jačanje sustava financijskog upravljanja i kontrole na takav način kako je uređeno Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Treba osigurati stalnu primjenu svih predviđenih kontrolnih mehanizama koji bi trebali osigurati kontrolu i nadzor nad poslovnom djelatnošću i poslovnim upravljanjem, u svrhu sprječavanja korupcije, uključujući jačanje kontrolnih mehanizama, vezano uz procjenu, prepoznavanje te ublažavanje rizika.
Smjernica 1.1.4. Potrebno je uspostavljanje i/ili jačanje unutarnje revizije na takav način kako je uređeno Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Treba osigurati integritet revizijskih procesa, od revizora i računovođa tražiti da djeluju konzistentno i u skladu s pravilima revizijskog djelovanja u slučaju sumnje o postojanju prijevare i korupcije.
Smjernica 1.1.5. Potrebno je uspostavljanje i/ili jačanje tzv. revizorskih odbora koji prate postupak financijskog izvješćivanja, prate učinkovitost sustava interne revizije, sustava unutarnje financijske kontrole, sustava upravljanja rizicima, te nadgledaju provođenje revizije godišnjih financijskih izvješća.
Smjernica 1.1.6. Postojanje obveze izrade godišnjih planova rada za sve strukture određene smjernicama 1.1.3, 1.1.4., 1.1.5, 2.1.2 i 2.2.5.
Očekivani rok za izvršenje je kraj prosinca svake godine za sljedeću godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mjera 1.2. Stvaranje jasnih pravila o imenovanjima članova upravnih i nadzornih odbora
Postojeći pravni okvir ne osigurava dovoljnu razinu transparentnosti postupka imenovanja u upravne i nadzorne odbore trgovačkih društava koji bi se trebao temeljiti na kriterijima konkurentnosti i odgovarajućim kompetencijama kandidata. Postupke imenovanja je potrebno preispitati te, slijedeći najbolju europsku praksu, stvoriti pravila koja će podići razinu kvalitete upravljanja trgovačkim društvima.
S obzirom na preporuke iz Antikorupcijskog izvješća Europske komisije iz veljače 2014.g . i OECD-a , kojima se između ostalog ističe kako bi članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trebali imati odgovarajuće kompetencije, integritet i odgovornost što između ostalog podrazumijeva i uvažavanje etičkih načela, izbjegavanje sukoba interesa i odgovornost u radu potrebno je usvajanje internih akata u kojima će se definirati nužna minimalna razina potrebne kompetencije za članove uprave i nadzornog odbora u tom trgovačkom društvu.
Tim internim aktima trgovačka društva definiraju pravila o promjeni sistematizacije radnih mjesta te pravila o zasnivanju radnih odnosa na svim razinama u trgovačkim društvima obuhvaćenim Antikorupcijskim programom, u cilju smanjenja/uklanjanja situacija u kojima se u radni odnos primaju interesno povezane osobe s onim osobama koje imaju mogućnost utjecaja na donošenje odluka o zasnivanju radnog odnosa.
Smjernica 1.2.1. Trgovačka društva u većinskom vlasništvu države imaju slobodu samostalno izabrati svoje unutarnje organizacijsko ustrojstvo korporativnog upravljanja, s tim da, osim glavne skupštine i uprave, moraju imati nadzorni odbor. Društva kapitala mogu umjesto uprave ustrojiti upravne odbore sastavljene od izvršnih i neizvršnih direktora, kao jedinstvena tijela koja vode poslove i nadziru poslovanje trgovačkog društva.
Smjernica 1.2.2. Izbor ili imenovanje članova nadzornog odbora i neizvršnih direktora. S obzirom na to da članovi nadzornog odbora i neizvršni direktori koji su članovi upravnog odbora društva trebaju udovoljavati odgovarajućim standardima glede obrazovanja i profesionalnog iskustva, imati visoke moralne standarde i biti u mogućnosti odvojiti potrebno vrijeme za obnašanje funkcije člana nadzornog odbora, sve kandidature za članove nadzornog ili upravnog odbora koji se biraju na skupštini trebaju biti javno objavljene na internetskim stranicama društva, najkasnije s danom objave oglasa za sazivanje glavne skupštine na kojoj se biraju i potkrijepljene njihovim životopisom i dostatnim podacima za donošenje pravilne odluke o izboru.
Potrebno je definirati tko će i kojim aktom definirati pravila/kriterije za izbor/ imenovanje članova uprava ili upravnih odbora. Također je potrebno navesti tko je odgovoran za provjeru jesu li prilikom izbora/imenovanja poštivana propisana pravila i kakve su posljedice ukoliko ista nisu poštovana. Predlaže se da se u ovoj mjeri predvidi javna objava kandidatura za članove uprava ili upravnih odbora te da se u postupku imenovanja, pored životopisa podnosi i izjava o okolnostima iz kojih može proizlaziti potencijalni sukob interesa (primjerice: navođenje podataka o obavljanju poslova u drugim poslovnim subjektima koji se bave istim predmetom poslovanja i djelatnostima kao i trgovačko društvo u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, navođenje vlasništva u drugim poslovnim subjektima neovisno o njihovom predmetu poslovanja, postojanje poslovnih odnosa između povezanih poslovnih subjekata s trgovačkim društvom u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, postojanje spora povodom kojeg se vodi postupak pred nadležnim sudom s trgovačkim društvom u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, navođenje podataka o tome da su članovi obitelji zaposlenici trgovačkog društva u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, navođenje podatka o tome da su članovi udruge ili druge neprofitne pravne osobe koja je stjecala sredstva od trgovačkog društva u kojem kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora i sl.).
Osim informacija vezanih za sazivanje glavne skupštine na internetskim stranicama trebaju biti objavljene informacije o osobama koje su prisustvovale na skupštini te rezultati o izboru članova nadzornih odnosno upravnih odbora. Ista obveza javne objave podataka postoji i kad se radi o imenovanju radničkih predstavnika kao članova nadzornog ili upravnog odbora koje ne bira glavna skupština društva.
Predlaže se da se predvidi javna objava kandidatura za članove nadzornih odbora i neizvršnih direktora te da se u postupku imenovanja, pored životopisa podnosi i izjava o okolnostima iz kojih može proizlaziti potencijalni sukob interesa (primjerice: navođenje podataka o obavljanju poslova u drugim poslovnim subjektima koji se bave istim predmetom poslovanja i djelatnostima kao i trgovačko društvo u kojem kandidiraju za člana nadzornog odbora, navođenje vlasništva u drugim poslovnim subjektima neovisno o njihovom predmetu poslovanja, postojanje poslovnih odnosa između povezanih poslovnih subjekata s trgovačkim društvom u kojem kandidiraju za člana nadzornog odbora, postojanje spora povodom kojeg se vodi postupak pred nadležnim sudom s trgovačkim društvom u kojem kandidiraju za člana nadzornog odbora, navođenje podataka o tome da su članovi obitelji zaposlenici trgovačkog društva u kojem kandidiraju za člana nadzornog odbora, navođenje podatka o tome da su članovi udruge ili druge neprofitne pravne osobe koja je stjecala sredstva od trgovačkog društva u kojem kandidiraju za člana nadzornog odbora i sl.)
Potrebno je definirati tko će i kojim aktom definirati pravila/kriterije za izbor/ imenovanje članova nadzornih odbora i neizvršnih direktora.
Također je potrebno navesti tko je odgovoran za provjeru jesu li prilikom izbora/imenovanja poštivana propisana pravila i kakve su posljedice ukoliko ista nisu poštovana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mjera 1.3. Jačanje mehanizama sprječavanja sukoba interesa predsjednika i članova upravnih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.
Trenutačno, predsjednici i članovi upravnih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu obvezni su Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa podnositi izvješća o imovinskom stanju. Pored redovitih i prethodnih provjera podataka iz podnesenih izvješća, sustav provjere dodatno je pojačan mogućnošću kontrole podnesenih izvješća od strane javnosti uvidom u podatke iz imovinskih kartica koji su javno dostupni putem internetske stranice Povjerenstva. Međutim, važno je poticati trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu na integriranje odredaba o sprječavanju sukoba interesa u svoje interne akte i poslovanje te njihovu neovisnost i nepristranost u poslovnim aktivnostima.
Najveći nedostatak postojećeg zakonodavnog okvira proizlazi iz činjenice da odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa nije propisana izričita zabrana da poslovni subjekt koji je povezan s članom uprave trgovačkog društva u većinskom državnom vlasništvu, stupa u poslovne odnose s povezanim trgovačkim društvima odnosno u poslovne odnose s tvrtkama kćerima trgovačkog društva u većinskom državnom vlasništvu, niti su bilo kakve zabrane poslovnih odnosa propisane za članove nadzornih odbora te za članove uprava i nadzornih odbora u tvrtkama kćerima.
Trgovačka društva trebala bi svojim internim aktima urediti situacije sukoba interesa u kojima se nalaze članovi uprava, nadzornih odbora, izvršni direktori, članovi povjerenstva za provedbu postupka nabave te druge osobe kod kojih u obavljanju njihovih zadaća postoji korupcijski rizik te jasne obveze o radnjama koje te osobe trebaju poduzeti u cilju pravovremenog i pravilnog upravljanja situacijom sukoba interesa (obveza deklariranja postojanja privatnih interesa, izvještavanja, izuzimanja o poduzimanja daljnjih radnji i sudjelovanja u donošenju odluka i sl.)
Pored toga, potrebno je kroz edukacije i informiranje nastaviti jačati svijest dužnosnika u upravljačkim tijelima trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu o obvezama vezanim uz sprječavanje sukoba interesa jer se pokazalo da je dobar dio utvrđenih nepravilnosti posljedica neznanja i neupućenosti.
Smjernica 1.3.1. Sukob interesa članova nadzornog odbora
Članovi nadzornog odbora ne smiju donositi odluke na temelju osobnih interesa ili na temelju interesa osoba s kojima imaju bliske odnose. Sukob interesa postoji kod člana nadzornog odbora koji nije neutralan u odnosu na predmet odlučivanja ili se iz činjenice njegove povezanosti s drugim društvima, osobama ili poslovima može pretpostaviti da može imati interese koji nisu istovremeno nužno i interesi društva, te može utjecati na donošenje odluke na temelju interesa ili sklonosti koji se nužno ne podudaraju s interesima društva.
Svi poslovi u kojima sudjeluju članovi nadzornog odbora ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe trebaju biti na tržišnoj osnovi, posebice glede komercijalnih uvjeta, rokova, kamata, jamstava i sl. i trebaju biti jasno navedeni u izvješćima društva. Takve poslove treba potvrditi neovisna službena procjena od strane komisije za reviziju ili vanjskih stručnih osoba koje su nezavisne u odnosu na sudionike konkretnog posla.
Članovi nadzornog odbora ne smiju, za svoj ili tuđi račun, osobno ili putem trećih osoba obavljati poslove iz djelatnosti koju obavlja društvo, kao i savjetovati osobe koje se mogu smatrati konkurentskima društvu. Članovi nadzornog odbora su dužni javno objaviti veličinu udjela i sve promjene udjela u društvima koja se mogu smatrati konkurentskima društvu u roku pet dana od nastanka promjene.
Sve ugovore ili sporazume između člana nadzornog odbora i društva treba prethodno odobriti nadzorni odbor, a bitni elementi svih takvih ugovora ili sporazuma moraju biti sadržani u godišnjem izvješću. Član nadzornog odbora na kojeg se odnosi ugovor ili sporazum s društvom ne može sudjelovati u davanju odobrenja.
Svaki član nadzornog odbora dužan je izvijestiti društvo o svakom stjecanju ili otpuštanju dionica društva ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava iz dionica društva najkasnije sljedeći radni dan poslije nastanka takve promjene, uz obvezu društva da takvu promjenu javno objavi u najkraćem mogućem roku. Ako neki član nadzornog odbora smatra da kod njega ili kod drugog člana postoji sukob interesa glede odlučivanja u konkretnom predmetu ili je došlo do promjene u pogledu primjerenosti, dužan je u roku od 48 sati od saznanja o promjeni izvijestiti nadzorni odbor. O svim obavijestima o sukobu interesa nadzorni odbor vodi evidencije.
Predlaže se propisivanje zabrane stupanjau poslovne odnose poslovnih subjekata u vlasništvu člana nadzornog odbora trgovačkog društva u većinskom državnom vlasništvu s tim trgovačkim društvom i povezanim trgovačkim društvima te obvezu deklariranja, izuzimanja i upravljanja sukobom interesa bi se odnosila na one situacije u kojima osobni interes člana nadzornog odbora nije toliko izravan, npr. u odnosu na poslovne subjekte u vlasništvu članova obitelji i drugih osoba koje bi se mogle smatrati interesno povezanima s članom nadzornog odbora.
Nadalje, potrebno je definirati tko utvrđuje postojanje sukoba interesa člana nadzornog odbora i drugih osoba koje su sudjelovale u donošenju neke odluke, kao i posljedice ukoliko se utvrdi da je odluka donesena u okolnostima koje predstavljaju situaciju sukoba interesa.
Trgovačka društva u državnom vlasništvu trebaju donijeti interne pravilnike u kojima će se opisati na koji način se utvrđuje naknada za rad članova nadzornog odbora.
Smjernica 1.3.2. Sukob interesa članova uprave
Sukob interesa postoji kod člana uprave koji nije neutralan u odnosu na predmet odlučivanja te može utjecati na donošenje odluke na temelju interesa koji se razlikuju od interesa društva. Članovi uprave ne smiju donositi odluke na temelju osobnih interesa ili na temelju interesa osoba s kojima imaju bliske odnose.
Svi poslovi u kojima sudjeluju članovi uprave ili s njima povezane osobe i društvo ili s njim povezane osobe, trebaju biti na tržišnoj osnovi, posebice glede rokova, kamata, jamstava i sl. i trebaju biti jasno navedeni u izvješćima društva. Takve poslove treba potvrditi neovisna procjena od strane stručnih osoba koje su nezavisne u odnosu na sudionike konkretnog posla, a zainteresirani članovi uprave moraju ishoditi prethodnu suglasnost nadzornog odbora ili drugog ovlaštenog organa društva.
Članovi uprave ne smiju, za svoj ili tuđi račun, osobno ili putem trećih osoba konkurirati društvu na bilo koji način. Članovi uprave također ne smiju imati značajan udio u društvima koja se mogu smatrati konkurentskima društvu.
Smjernica 1.3.3. Potrebno je definirati i objaviti u formi vodiča (ili smjernica) ili ugraditi u Pravilnike o unutarnjem redu, specifične vrijednosti i pravila za prevenciju korupcije i osiguranje profesionalnog ponašanja u vezi sa: darovima i naknadama od poslovnih partnera i poslovnim partnerima; upravljanjem sredstvima organizacije; povjerljivošću i nepristranošću; mogućnošću obavljanja dodatnog posla (izvan radnog vremena); razdvajanjem privatnih i poslovnih interesa i sl., a koja pravila bi se odnosila na osobe koje nisu dužnosnici prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.
Smjernica 1.3.4. Uvođenje obveze potpisivanja „izjave o povjerljivosti i nepristranosti“ za zaposlenike zaposlene na radnim mjestima koja su, analizom i procjenom rizika, ocijenjena visokim stupnjem rizika na korupciju (npr. za sudionike postupaka javne nabave, izdavanja dokumenata kojima se ostvaruju određena prava, itd.). Izjava kojom zaposlenici pod materijalnom i kaznenom odgovornošću potvrđuju da su u prethodnoj godini svoje poslove obavljali u skladu s važećim pravnim propisima te da će u tekućoj godini postupati u skladu s njima, potpisuje se početkom svake godine, a najkasnije do 31. siječnja. Također je potrebno navesti tko je odgovoran za provjeru vjerodostojnosti izjave te postoje li okolnosti koje utječu na nepristranost i kakve su posljedice u odnosu na odluku koja je donesena u okolnosti u kojima nije osigurana nepristranost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mjera 1.4. Nadzor nad davanjem sponzorstava i donacija u trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu
Osim navedenih nedostataka, u djelovanju trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu uočen je i nedostatak nadzora nad davanjem sponzorstava i donacija. U cilju stjecanja uvida i uspostave kontrole nad tim segmentom, potrebno je poticati trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu na reguliranje postupka za davanje sponzorstva i donacija te redovito objavljivanje na internetskim stranicama društva podataka o subjektima i iznosu sredstava koja su predmet sponzorstava ili donacija.
Smjernica 1.4.1. Trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu kao obveznici primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, dužna su polugodišnje i godišnje objavljivati u otvorenom obliku (excel tablica) podatke o sponzorstvima i donacijama (u novcu ili dobrima i uslugama), koji sadrže sljedeće informacije: korisnik sponzorstva ili donacije (ime i prezime/naziv pravne osobe, adresa/sjedište, OIB za pravne osobe), datum donacije, iznos odnosno procijenjeni iznos donacije, opis, a koje su dodijelila fizičkim i pravnim osobama (uzimajući u obzir načela otvorenih podataka)
Predlaže se da trgovačka društva svojim internim aktima urede obvezu objavljivanja na internetskim stranicama trgovačkog društva podatke o članovima uprava i nadzornih odbora koji su članovi udruga ili drugih pravnih osoba.
Aktivnosti koje proizlaze iz smjernice podrazumijevaju kontinuirano izvršavanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
CILJ 2. Jačanje antikoruptivnih mehanizama u radu trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države
S ciljem povećanja učinkovitosti i jačanja rasta trgovačkih društava Antikorupcijskim programom za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu se određuje nadležnim tijelima poduzeća da, rukovodeći se glavnim elementima borbe protiv korupcije, intenzivnije razvijaju odgovarajuće upravljačke prakse i aktivno djeluju na jačanju integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu.
Kako bi svaki zaposlenik svojim ponašanjem doprinosio općem društvenom boljitku te otklonio svaku moguću priliku dovođenja u situaciju koja bi smjerala počinjenju bilo kojega kaznenog djela koje se smatra korupcijskim kaznenim djelom, potrebna je uspostava antikorupcijskih institucionalnih struktura u društvima u kojima ih nema ili njihovo jačanje tamo gdje već postoje.
Neophodno je podizanje antikoruptivne i etičke svijesti upravljačkih struktura, ali i svih zaposlenika, jer pojedinac izgrađenog integriteta ključ je borbe protiv korupcije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mjera 2.1. Jačanje integriteta zaposlenika i upravljačkih struktura
Smjernica 2.1.1. Potrebno je donijeti i među zaposlenicima i upravljačkim strukturama objaviti „etički kodeks kojim se utvrđuju vrste i postupak provedbe disciplinskih mjera koje se mogu poduzeti kad postoji kršenje politike, procedure ili pravila etičkoga ponašanja, a radi podizanja razine informiranosti o postavljenim zabranama te kako bi se razvila svijest o problematici i posljedicama nepropisnog ponašanja.
Smjernica 2.1.2. Potrebno je imenovati povjerenika za etiku, kao osobu zaduženu za primanje pritužbi zaposlenika, građana i drugih osoba u vezi s neetičnim i, moguće, koruptivnim ponašanjem zaposlenika, te za promoviranje etičkog postupanja u međusobnim odnosima zaposlenika i odnosa prema građanima, korisnicima usluga.
Smjernica 2.1.3. Implementacija samoocjenjivanja procesa rada i organizacije u svrhu unaprjeđenja integriteta. Kao obrazac može poslužiti Upitnik o samoprocijeni koji je sastavni dio Naputka za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mjera 2.2. Jačanje transparentnosti trgovačkih društava
Smjernica 2.2.1. Do kraja poslovne godine na svojoj internetskoj stranici potrebno je objaviti kalendar važnih događaja koji se očekuju u narednoj poslovnoj godini (npr. predviđeni datum objave financijskih rezultata, datum održavanja glavne skupštine društva, datum isplate dividende i sl.)
Smjernica 2.2.2. Potrebno je definirati i na mrežnoj stranici društva objaviti: viziju i misiju; opće i posebne ciljeve za sljedeće trogodišnje razdoblje; osnovne organizacijske vrijednosti i osnovne principe u pogledu odnosa sa trećim stranama (korisnici usluga, dobavljači, država i drugi partneri).
Smjernica 2.2.3. Objavljivanje informacija vezano uz postupak javne nabave sukladno važećim propisima. U slučaju nabave robe iznad 20.000,00 kuna, te radova iznad 100.000,00 kuna naručitelji i ponuditelji trebaju potpisati „izjava o integritetu“ kojom svi ponuditelji i naručitelji pisano jamče korektnost u postupku, kao i izostanak bilo kakve zabranjene prakse u vezi s postupkom nadmetanja (radnja koja je korupcija ili prijevara, nuđenje, davanje ili obećavanje neke neprilične prednosti koja može utjecati na djelovanje nekog zaposlenika) te izražavaju suglasnost s provedbom revizije cijeloga postupka od strane neovisnih stručnjaka i prihvaćanjem odgovornosti i određenih sankcija (ugovorne kazne, bezuvjetni otkaz ugovora) ukoliko se krše pravila. Također, opći uvjeti nabave trebaju sadržavati klauzulu „integritet“ koji će se primjenjivati na sve javne nabave.
Aktivnosti koje proizlaze iz smjernice podrazumijevaju kontinuirano izvršavanje.
Smjernica 2.2.4. Proaktivno objavljivati informacije, kako je uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama i podrednim aktima.
Trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu, kao tijela javne vlasti, dužna su sukladno članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama na svojim internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati podatke i informacije. Uz objavu svih informacija sadržanih u članku 10., osobito je potrebno obratiti objaviti:
-propise koji se odnose na trgovačko društvo kao i opće akte koje društvo donosi, a osobito one kojima se utječe na interese korisnika (tarife, cjenici, načini ostvarivanja usluga)
-informacije o svom radu, uključujući podatke o aktivnostima, organizaciji (organima, ustrojstvu, imena i kontakte voditelja organizacijskih jedinica, kontakte korisničkih službi i drugo), datume sjednica organa, zaključke i službene dokumente usvojene na sjednicama
-informacije o financiranju i izvorima financiranja, financijske planove, izvještaje o izvršenju financijskog plana, kao i godišnje financijske izvještaje, izvješća neovisne revizije o reviziji financijskog poslovanja društva;
-planove, strategije, programe kao i godišnja izvješća o poslovanju društva
-odluke Uprave i mjere donesene uz suglasnost Vlade RH;
-informacije o postupcima javne nabave, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, i to: planove nabave, registre sklopljenih ugovora o javnoj nabavi (u strojno čitljivom obliku), popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja ili s njim povezane osobe u sukobu interesa ili obavijest da takvi subjekti ne postoje, zatim najave javnih nabava, informacije o natječaju, natječajnu dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, zapisnike o otvaranju ponuda, informacije o statusu svih pokrenutih javnih nabava i svih odluka natječajnih komisija /povjerenstava u postupku provođenja javne nabave (odluke o odabiru, poništenju itd.), obavijesti o sklopljenim ugovorima itd.,
-natječaje za zapošljavanje, uključivo najave i pozive na testiranje, pravne i druge izvore za pripremanje kandidata za testiranje, termine za intervjue, informacije o statusu postupka prijma u radni odnos u slučaju obustave natječaja te odluke natječajnih komisija;
-informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima i donacijama i drugim pomoćima (korisnike, iznose), najmanje polugodišnje i godišnje (u strojno čitljivom formatu, poput XLS-a),
-informacije i o drugim procesima koje se ocijeni rizičnima u pogledu nepravilnosti ili zanimljivima za javnost;
-pravodobno utvrditi i na odgovarajući način javno objaviti podatke o glavnim rizicima kojima je društvo izloženo (npr. političke rizike, ekonomske rizike, rizike djelatnosti i sl.), kao i procjenu vjerojatnosti ostvarenja potencijalnih rizika i način upravljanja dotičnim rizicima
-obavijesti o načinu ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, podatke za kontakt službenika za informiranje, potrebne obrasce ili poveznice na obrasce za ostvarivanje prava, visina naknade za pristup i ponovnu uporabu informacijama,
-informacije o javnim uslugama koje pružaju, na vidljivom mjestu, s poveznicom na one koje se pružaju elektroničkim putem (e-usluge), uključujući cjenike usluga, potrebne obrasce i druge dokumente,
-ostale informacije o svom radu, uključujući vijesti, priopćenja za javnost, podatke o aktivnostima, organizaciji, troškovima rada, izvorima financiranja, odgovore na najčešće postavljana pitanja, način podnošenja upita građana i medija.
-pravodobno utvrditi i na odgovarajući način javno objaviti podatke o glavnim rizicima kojima je društvo izloženo (npr. političke rizike, ekonomske rizike, rizike djelatnosti i sl.), kao i procjenu vjerojatnosti ostvarenja potencijalnih rizika i način upravljanja dotičnim rizicima
-informacije i o drugim procesima koje se ocijeni rizičnima u pogledu nepravilnosti.
Trgovačka društva u većinskom vlasništvu države su obvezna ukloniti ako je objavljeno na internetskim stranicama:
•kataloge informacije – od stupanja na snagu Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) ne postoji obveza vođenja kataloga informacija, već se informacije trebaju objavljivati proaktivno,
•pravilnike o pravu na pristup informacijama – tijela javne vlasti nemaju zakonsku ovlast donošenja takvih pravilnika, budući da ni prethodni, niti sada važeći Zakon ne propisuje obvezu donošenja pravilnika, nego su istim zakonom propisane obveze postupanja tijela sukladno odredbama istog zakona, a donošenje pravilnika kojim se uređuje ostvarivanje Ustavom i Zakonom ređenog prava građana bez zakonske osnove predstavlja postupanja protivno ustavnosti i zakonitosti te nema ni praktičnu svrhu jer su sva pitanja ostvarivanja prava na pristup informacijama uređena Zakonom i Zakonom o općem upravnom postupku.
Kod objave rizika i drugih povezanih informacija trgovačka društva mogu primijeniti odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) koje se odnose na ograničenja prava na pristup informacijama kao što je klasifikacija određenih podataka ili ograničenje pristupa određenim podacima pri čemu provode test razmjernosti i javnog interesa.
Aktivnosti koje proizlaze iz smjernice podrazumijevaju kontinuirano izvršavanje.
Smjernica 2.2.5. Potrebno je imenovati službenika za informiranje, kao osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama, obavljanje poslova rješavanja pojedinačnih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija.
Pri objavljivanju informacija trgovačka društva dužna su uzeti u obzir da sva trgovačka društva objavljuju podatke i povezana društva te društva koja čine jednu grupu odnosno ovisna društva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mjera 2.3. Zaštita osoba koje prijavljuju nezakonitosti i nepravilnosti
Smjernica 2.3.1. Potrebno je stvoriti učinkovit sustav prijavljivanja nepravilnosti uspostavljanjem mehanizma putem kojeg nepravilnosti, prijevara ili sumnja u korupciju može biti prijavljena. Isto podrazumijeva uspostavljanje internog sustava izvješćivanja koji omogućuje zaposlenicima da izvijeste o izvoru problema ili sumnji u korupciju, bez preuzimanja rizika od osvete. U tu svrhu treba uspostaviti i na mrežnoj stranici društva objaviti e-mail adresu, te imenovati osobu za nepravilnosti odgovornu za vođenje registra nepravilnosti i za poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i prijevara putem postupaka i kanala koje mehanizam pretpostavlja. Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju, tzv. „zviždača“, te zaštiti povjerljivost informacija koje prijavljuju i njihovu anonimnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mjera 2.4. Jačanje kompetentnosti zaposlenika
Smjernica 2.4.1. Potrebno je procijeniti probleme koji nastaju i testirati razinu znanja zaposlenika na područjima identificiranih slabosti, sa svrhom da se utvrdi poznavanje sustava, kako bi bilo moguće sustav dalje razvijati i poboljšavati, kao i povećati razinu znanja zaposlenika.
Smjernica 2.4.2. Uvođenje obvezne specijalizirane poduke zaposlenika kako bi se izgradila etička kompetentnost. Potrebno je osobe dodatno educirati iz područja etike, pristupa informacijama, financijskog upravljanja, unutarnjeg nadzora i kontrole, javne nabave, te zaštite oštećenika i osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju.
Aktivnosti koje proizlaze iz smjernice podrazumijevaju kontinuirano izvršavanje.
Smjernica 2.4.3. Donošenje planova edukacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV.NAPUTAK ZA IZRADU KATALOGA PRAVILA O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA KOJA SADRŽE UPUTE ZA POSTUPANJE ČLANOVA UPRAVNIH ODBORA TRGOVAČKIH DRUŠTVA U VEĆINSKOM DRŽAVNOM VLASNIŠTVU U SITUACIJAMA KOJE MOGU DOVESTI DO SUKOBA INTERESA
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ukazuje kako su članovi uprava (upravnih odbora) trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu dužnosnici u smislu članka 3. stavka 1. točke 41. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“ broj 26/11., 12/12., 48/13. i 57/15., u daljnjem tekstu: ZSSI) te ih stoga već obvezuju pravila propisana tim Zakonom čija je svrha sprječavanje sukoba interesa, a među kojima je i obveza postupanja sukladno načelima djelovanja propisanim člankom 5. ZSSI-a. U svojoj dosadašnjoj praksi u provođenju postupka iz nadležnosti Povjerenstva, Povjerenstvo je izgradilo određene standarde postupanja koja se od dužnosnika, pa tako i od članova uprava trgovačkih društva u većinskom državnom vlasništvu očekuju.
S obzirom da je cilj donošenja antikorupcijskih programa jačanje antikoruptivnih mehanizama, integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu navedenih trgovačkih društava, Povjerenstvo ističe kako je postojeći katalog pravila o sprječavanju sukoba interesa propisan odredbama ZSSI-a i nadopunjen kroz praksu u rješavanju predmeta iz nadležnosti Povjerenstva, bilo u okviru predmetnog Antikorupcijskog programa, bilo na neki drugi odgovarajući način, potrebno nadograditi i proširiti njegovu primjenu i na a) članove nadzornih odbora trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, b) članove uprava i nadzornih odbora u trgovačkim društvima u kojima udjele u vlasništvu (temeljnom kapitalu) imaju trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu (povezana trgovačka društva odnosno tvrtke kćeri), c) članove uprava i nadzornih odbora ostalih strateških trgovačkih društava u kojima država nema većinski udio te ostalih pravnih osoba čiji se članovi upravnih i nadzornih tijela ne smatraju dužnosnicima u smislu ZSSI-a te d) članove uprava i nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
V.NADLEŽNOST PROVEDBE
Za provođenje mjera i ciljeva iz ovog Programa zadužuju se izvršni direktori, odnosno Uprave trgovačkih društava, te će odrediti koordinatori zaduženi za praćenje provedbe Programa. Preporuča se trgovačkim društvima da osnuju radne skupine za provedbu antikorupcijskog programa, a u čijem sastavu će uz predstavnike uprave društva ili drugih rukovodećih službenika biti i osobe navedene pod točkom VI.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VI.IZVJEŠĆIVANJE
Službenik za informiranje, Povjerenik za etiku, Osoba za nepravilnosti i Revizorski odbor po prirodi stvari će usko surađivati s Nadzornim odborom, ukoliko je isti ustrojen, i određenim koordinatorom, te iste izvijestiti kvartalno, a najkasnije 30 dana nakon završetka kvartala Programa, o tijeku provedbe mjera i ciljeva Programa, o primljenim zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama, o primljenim pritužbama i provedenim postupcima ispitivanja osnovanosti pritužbi i drugim aktivnostima koje je društvo poduzelo s ciljem povećanja transparentnosti poslovanja te smanjenja rizika od nepravilnosti, prijevara i korupcije.
Trgovačka društva se obvezuju akcijske programe za provođenje Antikorupcijskoga programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje 2018.-2020. objaviti na vlastitim internetskim stranicama, kao i periodična izvješća o provedbi istih, a poveznice na periodična da dostavljaju nadležnim ministarstvima elektronskim putem. Nadležna ministarstva će poveznice za periodična izvješća prosljeđivati Ministarstvu pravosuđa, kao tijelu nadležnom za koordinaciju provedbe Antikorupcijskog programa. Nadležna ministarstva određuju se primjenom Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za određenu godinu i drugim propisima kojima se regulira nadzor, upravljanje i regulacija trgovačkih društava u državnom vlasništvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DODATAK PROGRAMU
- Obrazac Akcijskoga plana za provedbu Antikorupcijskoga programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje 2018.-2020
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa