I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.  OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

S obzirom da je Vijeće Europskih zajednica Direktivom Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256, 13.09.1991.) kako je izmijenjena Direktivom 2008/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 179, 8.7.2008.) propisalo pravila kojima se omogućuje kontrola nabave, registracije i kretanja oružja unutar država članica Europske unije, u Republici Hrvatskoj je, prije pristupanja Europskoj uniji, usvojen Zakon o oružju („Narodne novine“, br. 63/07., 146/08. i 59/12.), koji je usklađen s odredbama navedene Direktive i njenom izmjenom.  

Naime, ukidanjem kontrole posjedovanja oružja koja se provodila na unutarnjim granicama Europske unije, postalo je nužno usvajanje djelotvornih pravila koja će omogućiti da se kontrole provode unutar država članica pri samoj nabavci i posjedovanju vatrenog oružja te pri njihovom prenošenju u drugu državu članicu. Sigurnost građana Europske unije je stoga veća ako se usvojena pravila iz navedene Direktive pojačaju usklađenim nacionalnim zakonima država članica.

Tijekom primjene važećeg Zakona o oružju uočen je značajan napredak u pogledu sigurnosti građana, ali su isto tako uočeni i određeni nedostaci koji se prvenstveno odnose na upravne postupke koji se provode povodom zahtjeva za nabavu i registraciju oružja koje je potrebno u određenim slučajevima pojednostaviti.

Nakon terorističkih napada u pojedinim državama članicama Europske unije ukazala se potreba za dodatnim unapređenjem određenih aspekata Direktive Vijeća 91/477/EEZ, kako bi se započelo s rješavanjem problema zlouporabe vatrenog oružja u kriminalne svrhe. U tom kontekstu Europska komisija je u svojoj Komunikaciji od 28. travnja 2015. godine o Europskom programu sigurnosti pozvala na reviziju te Direktive i zajednički pristup onesposobljavanju vatrenog oružja kako bi se spriječilo kriminalce da ga ponovno osposobe i koriste. Slijedom navedenog Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su Direktivu (EU) 2017/853 od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, koja je objavljena u Službenom listu Europske unije dana 24.05.2017. godine, a stupila je na snagu 13. lipnja 2017. godine. Države članice dužne su implementirati odredbe Direktive u nacionalno zakonodavstvo do 14. rujna 2018. godine.

Prijedlogom Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana u hrvatsko zakonodavstvo se između ostalog implementiraju odredbe Direktive (EU) 2017/853.

Prijedlogom navedenog Zakona uređuju se postupci nabave i registracije oružja i produženja roka valjanosti isprava o oružju te način postupanja s oružjem i streljivom koje građani nabavljaju za civilne potrebe.

Materija iz važećeg Zakona o oružju koja se odnosila na proizvodnju i promet oružja, posredovanje u prometu oružjem, popravljanje i prepravljanje oružja, prijevoz oružja, ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja i civilna strelišta, regulirana je Zakonom o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja („Narodne novine“, br. 70/17.), čijim stupanjem na snagu su prestale važiti odredbe Zakona o oružju koje su regulirale tu materiju.  

Prijedlogom ovoga Zakona kategorizacija vatrenog oružja usklađena je s kategorizacijom iz Direktive (EU) 2017/853 odnosno vatreno oružje je razvrstano u kategoriju A u kojoj je vatreno oružje koje je zabranjeno za civilnu uporabu, u kategoriju B u kojoj je vatreno oružje za koje je potrebno odobrenje za nabavu i kategoriju C u kojoj je vatreno oružje i drugo oružje koje je nakon nabave potrebno prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, s time da su prijedlogom ovoga Zakona primijenjeni stroži uvjeti u pogledu kategorizacije vatrenog oružja, odnosno pojedine vrste vatrenog oružja koje su Direktivom razvrstane u C kategoriju prijedlogom ovoga Zakona razvrstane su u B kategoriju. Prijedlogom Zakona također je propisana i D kategorija oružja u koje spadaju oružje i naprave koje nakon nabave nije potrebno prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji, nego je neke od njih samo potrebno prijaviti graničnoj policiji u slučaju prijenosa preko državne granice.

Prema Prijedlogu Zakona dobna granica za nabavu oružja je 21 godina, uz iznimke policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova, pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske,  pravosudne policije, drugih državnih tijela  i zaštitara koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, članova sportske streljačke udruge koji se aktivno natječu u streljaštvu i osoba s položenim lovačkim ispitom koji mogu nabavljati oružje s navršenih 18 godina života.

Oružje se može nabavljati radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti (samoobrane). Prijedlogom Zakona pojednostavljuje se i ubrzava procedura koja se provodi povodom zahtjeva građanina za izdavanje odobrenja za nabavu vatrenog oružja. Naime, povodom zahtjeva će se provjeriti u propisanim evidencijama je li osoba osuđena ili se protiv nje vodi kazneni ili prekršajni postupak za određena kaznena djela ili prekršaje, koji bi bili zapreka za posjedovanje oružja, te će se uvidom u odgovarajuća uvjerenja, potvrde ili druge odgovarajuće dokaze provjeriti je li položila lovački ispit i bavi li se aktivno lovom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja lovom, te provjeriti bavi li se aktivno sportskim streljaštvom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom.

Osoba koja će oružje htjeti nabaviti radi osobne sigurnosti morati će dokazati opravdanost razloga za nabavu oružja za navedenu svrhu. Prijedlogom Zakona definirano je da opravdani razlog za nabavu oružja radi osobne sigurnosti ima osoba koja dokaže da je njena osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim mjerama se ne bi mogla osigurati dostatna zaštita. Mišljenje o tome postoji li kod osobe koja je podnijela zahtjev za nabavu oružja radi osobne sigurnosti opravdani razlog za nabavu oružja daje povjerenstvo koje imenuje čelnik policijske uprave ili postaje koja rješava o podnesenom zahtjevu, na temelju činjenica i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu oružja radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenica i okolnosti utvrđenih tijekom provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.

U postupku povodom zahtjeva za nabavu oružja više se neće provoditi operativne provjere na terenu od strane policijskih službenika koji su u razgovorima sa susjedima i ostalim osobama koje poznaju podnositelja zahtjeva pokušavali utvrditi postoje li neke druge okolnosti koje ukazuju na mogućnost zlouporabe oružja. Te provjere su znatno produžavale trajanje postupka i operativnom dijelu službe oduzimale vrijeme za obavljanje ostalih policijskih poslova, a često se nije dolazilo do nekih konkretnih korisnih informacija.

Također policijski službenici neće u stambenim prostorima osobe koja nabavlja oružje provjeravati ima li osoba osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja nego će osoba o tome dati izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću prilikom podnošenja zahtjeva za nabavu oružja, a ako se naknadno utvrdi suprotno protiv nje će se provesti odgovarajući postupci i oduzeti oružje. U slučaju kada policijska uprava ili postaja dođe do podataka koji dovode do sumnje da osoba nema osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja, policijski službenik moći će provjeriti postojanje tih uvjeta neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje drži, a vlasnik oružja će mu morati omogućiti ulazak u prostor u kojem se oružje drži.

Prilikom nabave oružja građanin će morati priložiti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja, ali nakon toga neće morati ići na zdravstvene preglede svakih pet godina kao prema odredbama važećeg Zakona o oružju, nego će zdravstveni pregled morati obaviti kada navrši 70 godina, a nakon toga će na pregled morati ići svakih pet godina. Stoga će i oružni list u kojem je registrirano nabavljeno oružje važiti do datuma kada građanin navršava 70 godina života, a nakon toga će ga morati produžiti svakih pet godina ako na zdravstvenom pregledu bude ocijenjen zdravstveno sposobnim za posjedovanje oružja i ako će i nadalje ispunjavati ostale propisane uvjete koji su potrebni za posjedovanje oružja.  

Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja građanin će morati dati podatke o svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, a policijska uprava ili postaja će izvijestiti izabranog liječnika o osobama kojima je izdan oružni list. Temeljem te obavijesti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite će morati izvijestiti policijsku upravu ili postaju o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja.

Nakon izdavanja oružnog lista policijska uprava ili postaja će svakih pet godina po službenoj dužnosti uvidom u podatke iz službenih evidencija nadležnih tijela državne uprave provjeriti ispunjava li vlasnik oružja i nadalje uvjet da nije kazneno i prekršajno osuđivan. Naime, Direktiva (EU) 2017/853 propisuje da se odobrenja za posjedovanje vatrenog oružja periodično preispituju u vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina.

Prijedlogom Zakona pojednostavljen je i postupak nabave dodatnih oružja za osobe koje već imaju važeći oružni list za oružje koje su ranije nabavile. Za njih će se samo provjeriti podaci u kaznenoj i prekršajnoj evidenciji te izdati odobrenje za nabavu dodatnog oružja ako se ne vode u navedenim evidencijama.

Oružje oduzeto u upravnom postupku zbog toga što je protiv vlasnika oružja pokrenut kazneni ili prekršajni postupak vlasnik će morati prodati ili pokloniti tek nakon pravomoćnosti odluke donesene u kaznenom ili prekršajnom postupku kojom je vlasnik oružja osuđen za kazneno djelo ili prekršaj. Na taj način će se izbjeći dosadašnje situacije da se vlasnika liši oružja kao njegove imovine, a da ga nadležni sud kasnije oslobodi krivnje za kazneno djelo ili prekršaj za koji se protiv njega vodio postupak. Vlasniku oružja koji će u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom postupku biti oslobođen krivnje oduzeto oružje će se vratiti.

Direktiva (EU) 2017/853 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. godine o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja propisuje da svako oružje koje će se stavljati u promet od 14. 09. 2018. godine mora biti obilježeno žigom i označeno jedinstvenom oznakom koja uključuje naziv proizvođača ili robnu marku, zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije dio serijskog broja, te ako je izvedivo, model. Stoga je prijedlogom Zakona propisano da će policijska uprava ili postaja odbiti izdati oružni list za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, koje prije stavljanja u promet nije obilježeno i označeno kako to propisuje Direktiva, te ako oružje nije tehnički ispravno ili je dotrajalo ili neuporabljivo.

Međutim, u prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisano je da će se za oružje koje je registrirano prije stupanja na snagu tog zakona produžiti registracija odnosno produžiti rok važenja oružnog lista ako je oružje u ispravnom stanju, ako nije dotrajalo i neuporabljivo i ako na oružju nisu napravljene neovlaštene preinake.

Prema važećem Zakonu o oružju građanin koji ispunjava propisane uvjete može ishoditi odobrenje za sakupljanje starog oružja. Kako je dosta teško jednoznačno utvrditi što se sve smatra starim oružjem pa su u nekim slučajevima građani na temelju odobrenja za sakupljanje starog oružja nabavljali i oružje koje ne spada u tu kategoriju, prijedlogom Zakona predviđeno je izdavanje odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C što će kolekcionarima oružja omogućiti da u svrhu sakupljanja nabavljaju i nove primjerke oružja koji su im kao kolekcionarima zanimljivi, a to dozvoljava i Direktiva (EU) 2017/853. Oružje koje će kolekcionari nabaviti neće smjeti nositi, upotrebljavati niti će za njega smjeti nabavljati i puniti streljivo, a smjeti će ga prenositi samo u svrhu popravka, prepravka i izlaganja na izložbama ili sličnim manifestacijama.

Prijedlogom Zakona preciznije su propisani uvjeti pod kojima sportske streljačke organizacije mogu posuđivati oružje svojim članovima.

Imajući u vidu navedeno, predlagatelj smatra da će se predloženim Zakonom otkloniti uočeni nedostaci u provedbi upravnih postupaka koji se provode povodom zahtjeva za nabavu i registraciju oružja te jasnije i sveobuhvatnije urediti materija nabave i korištenja oružja za civilne potrebe.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU  ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona u Državnom proračunu nije potrebno osigurati dodatna sredstva.

IV.       TEKST  PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

ZAKON O NABAVI I POSJEDOVANJU ORUŽJA GRAĐANA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se kategorije oružja, postupci nabave, registracije i sakupljanja oružja građana, produženja roka valjanosti isprava o oružju, način postupanja s oružjem i streljivom, punjenje streljiva za vlastite potrebe, postupak u slučaju smrti vlasnika oružja, postupci oduzimanja oružja, streljiva i isprava o oružju i postupanje prilikom unošenja i iznošenja oružja iz Republike Hrvatske.

Članak 2.

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva Vijeća 91/477/EEZ od  18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256, 13.9.1991.), kako je posljednji put  izmijenjena Direktivom 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (Tekst značajan za EGP.) (SL L 137, 24.5.2017.).

Članak 3.

(1) Posjedovati oružje prema odredbama ovoga Zakona mogu hrvatski državljani i državljani treće zemlje odnosno državljani države članice Europskoga gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) ili Švicarske Konfederacije koji u Republici Hrvatskoj borave na temelju odobrenja za privremeni ili stalni boravak i ispunjavaju uvjete iz članka 11. stavka 2. i stavka 3. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Republika Hrvatska će o osobama koje u Republici Hrvatskoj posjeduju oružje izvijestiti državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka njihov državljanin.

Članak 4.

(1) Oružje u smislu ovoga Zakona je vatreno oružje kategorije A, B i C te ostalo oružje kategorije C i D koje je namijenjeno za samoobranu, lov ili sport.

(2) Vatreno oružje je svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva.

(3) Vatrenim oružjem u smislu ovoga Zakona smatraju se i bitni dijelovi vatrenog oružja.

Članak 5.

U smislu ovoga Zakona ne smatraju se oružjem predmeti koji su izrađeni za uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, humano usmrćivanje životinja, lov harpunom, ili u industrijske ili tehničke svrhe, pod uvjetom da se mogu upotrebljavati samo u navedene svrhe, te praćke i dekorativno oružje (imitacije oružja).

Članak 6.

(1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1.) automatsko vatreno oružje je svako vatreno oružje koje se nakon opaljenja automatski napuni i koje može ispaliti više od jednog komada streljiva jednokratnim pritiskanjem okidača

2.) bitni dijelovi vatrenog oružja su odvojivi dijelovi koji su prilikom ispaljivanja streljiva opterećeni tlakom (oni dijelovi na kojima se nalaze tormentacijske oznake kao i serijski broj), ovisno o konstrukciji oružja to su cijev vatrenog oružja s ležištem streljiva, kućište, mehanizam za bravljenje (npr. navlaka kod pištolja, zatvarač kod pušaka, bubanj kod revolvera), i koji se kao odvojeni predmeti svrstavaju u kategoriju vatrenog oružja na koje su postavljeni ili na koje se namjeravaju postaviti

3.) C.I.P. je skraćenica za Stalna međunarodna komisija za ispitivanje ručnog vatrenog oružja – Commission Internationale Permanente Pour d’Epreuve Des Armes à Feu Portatives

4.) dozvoljenim neškodljivim tvarima smatraju se kemijski spojevi CN (kloracetofenon), CS (ortoklorbenzenmalon-dinitril) te OC (oleoresin capsicum) u dozvoljenim koncentracijama

5.) dekorativno oružje (imitacije oružja) su predmeti koji su izrađeni u dekorativne svrhe i nije ih moguće uporabiti ili preinačiti u vatreno oružje

6.) dio vatrenog oružja znači dio ili zamjenski dio vatrenog oružja posebno osmišljen za vatreno oružje i za njegovo djelovanje, te svaka naprava osmišljena ili prilagođena za smanjivanje buke (prigušenje pucnja) izazvane pucanjem iz vatrenog oružja

7.) dozvoljeno streljivo je komercijalno i ispitno (tormentacijsko) streljivo za puške, pištolje, revolvere, ostalo oružje, prenosive naprave, profesionalne ili industrijske alate. Dozvoljeno streljivo i lista propisanih specifičnih kalibara streljiva za vatreno oružje u smislu ovog Zakona sadržani su u tablicama i dodacima Stalne međunarodne komisije za ispitivanje ručnog vatrenog oružja

8.) dugo vatreno oružje su puške sa glatkom, užljebljenom ili kombinacijom  užlijebljenih i glatkih cijevi, čija je cijev duža od 30 cm ili čija ukupna dužina prelazi 60 cm

9.) električni paralizatori su ručne naprave koje pomoću visokog električnog napona privremeno onesposobljavaju osobu

10.) hladno oružje su bokseri, buzdovani, bodeži, kame, mačevi, koplja, sablje, bajunete, te noževi čije se sječivo nalazi pod pritiskom sabijene opruge, a iz drške iskaču pritiskom na dugme,  bez obzira na dužinu oštrice ili skrivene oštrice,  druga potajna oružja sa skrivenim oštricama (oružni štapovi, oružni kišobrani i sl.), te metalne zvjezdice za bacanje. Hladnim oružjem smatraju se i razne vrste palica te drugi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda

11.) kolekcionar je fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C prema ovom Zakonu, te pravna osoba kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje starog oružja prema posebnom propisu i koja sakuplja vatreno oružje ili bitne dijelove vatrenog oružja u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i obrazovne svrhe ili u svrhu očuvanja nasljeđa

12.) kratko vatreno oružje su pištolji, revolveri, oružje za lansiranje pirotehnike čija cijev nije duža od 30 cm ili čija ukupna dužina ne prelazi 60 cm

13.) lovačko oružje je vatreno oružje kojim je dopušteno loviti divljač po propisima o lovstvu

14.) muzej je stalna institucija u službi društva i njegova razvoja, otvorena javnosti, u kojoj se nabavljaju, čuvaju, istražuju i izlažu vatreno oružje, bitni dijelovi vatrenog oružja ili streljivo u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i obrazovne svrhe te svrhe očuvanja nasljeđa ili rekreativne svrhe, a koja ima odobrenje za sakupljanje oružja prema posebnom propisu

15.) mužari i kubure su ručne ili samostojeće naprave namijenjene izazivanju glasnog pucanja, koje su konstruirane tako da ne mogu primiti cjeloviti naboj, pune se s ušća cijevi određenom količinom crnog baruta i pale štapinom, kremenom i kapislom, a zatvaraju sredstvom male specifične težine

16.) onesposobljeno vatreno oružje je vatreno oružje koje je trajno onesposobljeno za uporabu u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2015/2403, osiguravajući da su svi bitni dijelovi dotičnog vatrenog oružja postali trajno neuporabljivi i da ih nije moguće ukloniti, zamijeniti ili modificirati kako bi se vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobilo

17.) oružje s tetivom su lukovi, samostreli i druge naprave koje snagom napete tetive potiskuju strijelu ili drugi projektil

18.) oružje za samoobranu je kratko i dugo vatreno oružje različitih kalibara

19.) oružje za uzbunjivanje i signalizaciju su naprave s ležištem streljiva namijenjene samo za ispaljivanje streljiva bez projektila, drugih aktivnih tvari ili pirotehničkog streljiva za signalizaciju te koje se ne mogu prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva

20.) paradno i akustično oružje je vatreno oružje koje je posebno prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila, za uporabu primjerice u kazališnim predstavama, fotografiranju, filmskom i televizijskom snimanju, rekonstrukciji povijesnih događaja, povorkama, sportskim događanjima i obuci

21.) plinsko oružje su pištolji, revolveri, puške i druge naprave koje pod pritiskom energije barutnog punjenja ili stlačenog plina usmjereno raspršuju neškodljive nadražljive tvari za onesposobljavanje pojedinca koje imaju kratkotrajan učinak na ljudske sposobnosti ili izazivaju efekt pucnja

22.) poluautomatsko vatreno oružje je ono koje je nakon ispaljivanja pojedinog komada streljiva ponovno pripravno za ispaljivanje i kod kojeg je jednokratnim pritiskom okidača moguće ispaljivati samo po jedan komad streljiva

23.) prenošenje oružja je premještanje oružja, za koje je izdan oružni list, s jednog mjesta na drugo

24.) registracija oružja je prijava oružja nadležnom tijelu radi izdavanja isprave o oružju ili produljenje roka valjanosti isprave o oružju

25.) reprodukcije oružja su kopije dugog i kratkog vatrenog oružja, koje se pune s ušća cijevi crnim barutom  i pale fitiljem, kremenom ili kapislom

26.) skriveno ili prikriveno oružje je oružje koje je skriveno u drugim predmetima kao i skrivena oružja koja su izrađena u obliku nekog uporabnog predmeta određene namjene te tako svojim vanjskim izgledom ne sliči na oružje već na neki određeni uporabni predmet

27.) staro oružje je oružje proizvedeno prije 1899. godine

28.) streljivo s eksplozivnim projektilima je vojno streljivo čiji projektil sadrži eksplozivnu tvar

29.) streljivo s pancirnim učinkom je streljivo za vojnu uporabu pri čemu je projektil presvučen košuljicom i ima čvrstu probojnu jezgru načinjenu od ili miješanjem raznih legura izuzetno čvrstih metala

30.) streljivo sa zapaljivim projektilima je streljivo za vojnu uporabu kod kojeg projektil sadrži kemijsku smjesu koja se zapali prilikom dodira sa zrakom ili prilikom udara

31.) streljivo znači cjelinu streljiva ili njegove dijelove. Uključujuće čahure, inicijalne kapisle, potisno punjenje, zrna ili projektile koji se koriste u vatrenom oružju

32.) trgovac oružjem je svaka fizička ili pravna osoba čija se trgovina ili poslovanje sastoje u cijelosti ili djelomično od proizvodnje, trgovine, razmjene, najma, popravka, modifikacije ili prepravljanja vatrenog oružja ili bitnih dijelova vatrenog oružja ili proizvodnje, trgovine, razmjene, modifikacije ili prepravljanja streljiva

33.) vatreno oružje s jednostrjelnim opaljenjem je ono koje nema spremnik i koje se prije svakog hica puni ručnim ubacivanjem jednog komada streljiva u ležište streljiva u cijevi

34.) vatreno oružje s repetirajućim mehanizmom je oružje kod kojega je nakon ispaljivanja  svakog komada streljiva potrebno ručno preko mehanizma iz spremnika ubaciti streljivo u cijev

35.) vatreno oružje znači svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva. Smatra se da je neki predmet sposoban za prepravljanje kako bi ispaljivao sačmu, zrno ili projektil djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva ako ima izgled vatrenog oružja i moguće ga je prepraviti zbog njegove konstrukcije ili materijala od kojeg je izrađen

36.) vojno oružje i policijsko oružje i streljivo za to oružje je oružje i streljivo koje se nabavlja prema posebnim propisima i koristi isključivo za vojne i policijske potrebe, te čiji promet fizičkim osobama nije dozvoljen

37.) zračno oružje su sve vrste pušaka, pištolja, revolvera i drugih naprava koje snagom stlačenog zraka ili drugog plina izbacuju kroz cijev zrno, kuglicu ili drugi projektil.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE

Članak 7.

(1) Oružje kategorije A – zabranjeno vatreno oružje:

1. eksplozivni vojni projektili i bacači

2. automatsko vatreno oružje

3. skriveno ili prikriveno oružje

4. streljivo s pancirnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima te projektili za takvo streljivo

5. streljivo za pištolje i revolvere koje ima ekspanzijski učinak te projektili za takvo streljivo, osim streljiva za lov ili sportsko oružje za osobe kojima je dozvoljeno koristiti ga

6. automatsko vatreno oružje koje je prepravljeno u poluautomatsko vatreno oružje

7. bilo koje od slijedećeg poluautomatskog vatrenog oružja sa središnjom udarnom iglom:

a) kratko vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 21 naboja bez ponovnog punjenja, ako je spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja dio tog vatrenog oružja ili ako je u njega umetnut odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja

b) dugo vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 11 naboja bez ponovnog punjenja, ako je spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja dio vatrenog oružja ili ako je u njega umetnut odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja

8. poluautomatsko dugo vatreno oružje (npr. vatreno oružje izvorno namijenjeno ispaljivanju s ramena) koje se može smanjiti na dužinu manju od 60 cm, a da ne izgubi svoju funkciju, i to sklopivim ili teleskopskim nastavkom ili nastavkom koji se može ukloniti bez upotrebe alata

9. vojno i policijsko oružje

10. eksplozivno oružje i njegovi dijelovi

11. oružje koje je izrađeno ili prerađeno bez odobrenja

12. sve vrste oružja s integriranim prigušivačima, prigušivači namijenjeni oružju i dijelovi za prigušivače

13. svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje.

(2) Oružje kategorije B - vatreno oružje za koje je potrebno odobrenje:  

1. repetirajuće kratko vatreno oružje

2. jednostrijelno kratkocijevno vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom

3. jednostrijelno kratkocijevno vatreno oružje s rubnim paljenjem, ukupne dužine do 28 cm

4. poluatomatsko dugocijevno vatreno oružje kod kojeg spremnik i ležište naboja zajedno primaju više od tri naboja, u slučaju vatrenog oružja s rubnim paljenjem, odnosno više od tri ali manje od 12 naboja, u slučaju vatrenog oružja sa središnjom udarnom iglom

5. poluautomatsko kratkocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u stavku 1. točki 7. podtočki a) ovoga članka

6. poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje navedeno u stavku 1. točki 7. podtočki b) ovoga članka kod kojeg spremnik i ležište naboja ne mogu zajedno primiti više od tri naboja, pri čemu se spremnik može odvojiti odnosno nije sigurno da se uobičajenim alatom ne može prepraviti u oružje kod kojeg spremnik i ležište naboja zajedno primaju više od tri naboja

7. repetirajuće i poluatomatsko dugocijevno vatreno oružje s glatkom cijevi ukupne dužine do 60 cm

8. poluautomatsko vatreno oružje za civilnu uporabu koje je slično oružju s automatskim mehanizmom, osim onog navedenog u stavku 1. točki 6., 7. ili 8. ovoga članka

9. repetirajuće dugocijevno vatreno oružje

10. dugocijevno oružje s jednom ili više jednostrijelnih užlijebljenih cijevi

11. poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u kategoriji A

12. jednostrijelno kratkocijevno oružje s rubnim paljenjem ukupne dužine najmanje 28 cm

13. dugo vatreno oružje s jednostrukim okidanjem i glatkim cijevima stavljeno na tržište 14. rujna 2018. godine ili nakon tog datuma

14. jednostrijelno dugocijevno oružje s kombinacijom glatkih i užlijebljenih cijevi

15. poluatomatsko plinsko oružje koje se može lako prepraviti

16. svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje.

(3) Oružje kategorije C - vatreno oružje i oružje koje je potrebno prijaviti:

1. svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje

2. vatreno oružje razvrstano u kategoriju A ili B ili u ovu kategoriju koje je onesposobljeno u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2403 оd 15. prosinca 2015. o utvrđivanju zajedničkih smjernica o normama i tehnikama onesposobljavanja kako bi se osiguralo da je onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 19.12.2015.)

3. plinsko oružje osim poluautomatskog plinskog oružja koje je lako prepraviti

4. reprodukcije vatrenog oružja kod kojeg se ne upotrebljava jedinstveni naboj

5. mužari i kubure

6. zračno oružje čija je kinetička energija 10,5 J ili veća ili je brzina projektila 200 m/s ili veća i kalibra većeg od 4,5 mm

7. oružje s tetivom čija je sila natega veća od 450 N

8. staro oružje.

(4) Oružje kategorije D – oružje za koje nije potrebna prijava:

1. zračno oružje čija je kinetička energija manja od 10,5 J ili je brzina projektila manja od 200 m/s i kalibra maksimalno 4,5 mm

2. oružje s tetivom čija je sila natega 450 N ili manja

3. električni paralizatori

4. raspršivači

5. hladno oružje

6. naprave izrađene za airsoft i paintball.

Članak 8.

Oružje iz članka 7. ovoga Zakona, u smislu prava i obveza vlasnika oružja, razvrstava se u:

1. zabranjeno oružje - oružje i streljivo kategorije A, hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda, predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada se nose na javnom mjestu, a način ili okolnosti njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda te oružje kategorije C i D kada se koristi za uznemiravanje, napad i nanošenje ozljeda

2. vatreno oružje za čiju je nabavu potrebno prethodno odobrenje – oružje kategorije B

3. vatreno oružje i ostalo oružje koje je nakon nabave potrebno prijaviti nadležnom tijelu – oružje kategorije C

4. dozvoljeno oružje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom tijelu – oružje kategorije D, uz iznimku naprava izrađenih za airsoft i paintball koje je potrebno prijaviti u slučaju prelaska državne granice.

III. ISPRAVE O ORUŽJU

Članak 9.

(1) Isprave o oružju prema ovom Zakonu su:

1. odobrenje za nabavu oružja

2. europska oružna propusnicu

3. oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja

4. odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C

5. druge isprave o oružju izdane na temelju međunarodnih ugovora.

(2) Ministar nadležan za unutarnje poslove pravilnikom će propisati sadržaj, izgled i cijenu isprava o oružju i obrazaca o oružju.

1. Odobrenje za nabavu oružja fizičkoj osobi

Članak 10.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja kategorije B podnosi se na propisanom obrascu policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji Ministarstva unutarnjih poslova prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, odnosno mjestu boravišta državljanina treće zemlje odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo).

(2) Vatreno oružje kategorije B može se nabavljati radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti.

Članak 11.

(1) Nadležno tijelo izdat će podnositelju zahtjeva odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti ako ispunjava opće i posebne uvjete.

(2) Opći uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi su:

1. da je položila lovački ispit i da se aktivno bavi lovom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja lovom ili da se aktivno bavi sportskim streljaštvom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom, o čemu mora priložiti odgovarajuće uvjerenje, potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz ili da ima opravdani razlog za nabavu oružja, ako oružje nabavlja radi osobne sigurnosti  

2. da je navršila 21 godinu života, osim policijskih službenika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, pravosudne policije, drugih državnih tijela  i zaštitara koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje i koji moraju imati navršenih 18 godina života te članova sportske streljačke organizacije koji se aktivno natječu u streljaštvu i osoba s položenim lovačkim ispitom koje moraju imati navršenih 18 godina života

3. da nije pravomoćno osuđena i da protiv nje nije pokrenut postupak za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo protiv strane države ili međunarodne organizacije, kazneno djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo protiv opće sigurnosti, kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kazneno djelo protiv osobne slobode, kazneno djelo protiv spolne slobode, kazneno djelo protiv okoliša koje se odnosi na protuzakoniti lov i ubijanje ili mućenje životinja, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi koje se odnosi na neovlaštenu proizvodnju i promet drogama i omogućavanje trošenja droga, te kazneno djelo koje u sebi sadrži elemente nasilja, a sadržano je u kaznenim djelima protiv imovine, kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece, kaznenim djelima protiv pravosuđa, kaznenim djelima protiv javnog reda, kaznenim djelima protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda, kaznenim djelima protiv privatnosti, kaznenim djelima protiv službene dužnosti, kaznenim djelima protiv Oružanih snaga Republike Hrvatske i u kaznenim djelima iz propisa o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima

4. da nije u Republici Hrvatskoj pravomoćno kažnjena i da protiv nje nije pokrenut postupak za prekršaje s elementima nasilja, posebice za prekršaje protiv javnog reda i mira, javnog okupljanja, nereda na sportskim natjecanjima, prekršaje zbog nasilja u obitelji, zbog zlouporabe droga, oružja ili eksplozivnih tvari, prekršaje u području lovstva, odnosno za istovjetno djelo u državi čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište ili boravište, te da joj nije izrečena zaštitna mjera radi navedenih prekršaja

5. da ima uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja.

(3) Posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi su:

1. da je na zdravstvenom pregledu utvrđeno da je zdravstveno sposobna za držanje i nošenje oružja

2. da raspolaže tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i da poznaje propise koji se odnose na posjedovanje oružja.

(4) Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za hrvatske branitelje, pravilnikom će propisati način obavljanja zdravstvenih pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja iz stavka 3. točke 1. ovoga članka i visinu naknade u vezi s utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti.

(5) Građanin ne smije nabavljati, držati, niti nositi vatreno oružje kategorije B bez odobrenja za nabavu oružja izdanog od nadležnog tijela.

Članak 12.

(1) Opravdani razlog za nabavu oružja radi osobne sigurnosti ima osoba koja dokaže da je njena osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje, te ukoliko zbog naravi posla ili okolnosti u kojima ga obavlja postoji potreba za nabavom oružja, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim mjerama ne bi se mogla osigurati dostatna zaštita.

(2) Mišljenje o tome postoji li kod osobe koja je podnijela zahtjev za nabavu oružja radi osobne sigurnosti opravdani razlog za nabavu oružja daje povjerenstvo koje osniva čelnik nadležnog tijela, na temelju činjenica i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu oružja radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenica i okolnosti utvrđenih tijekom provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.

Članak 13.

(1) Osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja dužna je pisanom izjavom potvrditi da ima osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja.

(2) U slučaju sumnje policijski službenik nadležnog tijela može provjeriti postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje drži, a vlasnik oružja dužan mu je omogućiti ulazak u prostor u kojem se oružje drži.

(3) O utvrđenom činjeničnom stanju iz stavka 2. ovoga članka policijski službenik sačinjava zapisnik.

Članak 14.

(1) Postojanje uvjeta zdravstvene sposobnosti iz članka 11. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva dokazuje uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti.

(2) Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja uz prethodno pribavljeno mišljenje izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izabranog doktora medicine specijalista psihijatrije izdaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i privatne ordinacije medicine rada koje ispunjavaju propisane uvjete i koje za to ovlasti ministarstvo nadležno za poslove zdravstva.

(3) Ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i privatne ordinacije medicine rada u kojima se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja obvezne su:

1. obavljati zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama zakona kojim se uređuje zdravstvena zaštita

2. ispunjavati uvjete u pogledu prostora i tehničke opremljenosti:

– sanitarno-tehničke i higijenske uvjete sukladno posebnom propisu o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti

– uvjete u pogledu prostora, opreme i radnika za specijalističku ordinaciju djelatnosti medicine rada sukladno posebnom propisu o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti i

–  imati prostor za čuvanje medicinske dokumentacije ili metalni ormar s ključem za osobne kartone zdravstvenog pregleda kojim se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja

3. zapošljavati u redovnom radnom odnosu doktora medicine specijalistu medicine rada/medicine rada i sporta

4. zapošljavati ili imati sklopljen ugovor o obavljanju poslova s doktorom medicine specijalistom psihijatrom, doktorom medicine specijalistom oftalmologije i optometrije i psihologom.

(4) Doktori medicine, specijalisti iz stavka 3. točke 3. i 4. ovoga članka moraju imati važeće odobrenje za samostalni rad (licencu), a psiholog iz stavka 3. točke 4. ovoga članka mora imati važeću dopusnicu za obavljanje psihološke djelatnosti.

(5) Ministarstvo nadležno za poslove zdravstva ovlašćuje zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatne ordinacije medicine rada za obavljanje zdravstvenih pregleda kojima se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja.

(6) Dokaze o ispunjavanju uvjeta iz ovoga članka treba priložiti ministarstvu nadležnom za poslove zdravstva uz pisani zahtjev za izdavanje ovlaštenja iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Ako postoji sumnja da su ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva ili privatne ordinacije medicine rada prestali ispunjavati bilo koji od uvjeta iz ovoga članka, na temelju kojih je izdano ovlaštenje, zdravstvena inspekcija ministarstva  nadležnog za poslove zdravstva utvrditi će činjenično stanje.

(8) Na temelju nalaza zdravstvene inspekcije iz stavka 7. ovoga članka, ministar nadležan za poslove zdravstva može ukinuti izdano ovlaštenje iz stavka 5. ovoga članka.

Članak 15.

(1) Vlasnik oružja kojemu je izdano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja dužan je s navršenih 70 godina života ponovno pristupiti zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja i nadležnom tijelu u roku od 15 dana od dana kada je navršio 70 godina života dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, a nakon toga je zdravstvenom pregledu dužan pristupati svakih pet godina.

(2) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja ili odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C ili prilikom prijave oružja kategorije C građanin mora nadležnom tijelu dati podatke o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, a nadležno tijelo izvijestit će izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite o osobama kojima je izdan oružni list, odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i C ili potvrda o prijavljenom oružju kategorije C.

(3) Građanin iz stavka 2. ovoga članka dužan je o promjeni izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite izvijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od izvršene promjene.

(4) Izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, kao i svaki drugi liječnik koji ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja, dužan je odmah po saznanju za takvu promjenu izvijestiti nadležno tijelo.

(5) Građanin ili nadležno tijelo koje nije zadovoljno izdanim uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja, može izjaviti žalbu drugostupanjskom zdravstvenom povjerenstvu kojeg osniva te čiji sastav i način rada pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove zdravstva.

(6) Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove, pravilnikom će propisati način izvješćivanja nadležnog tijela o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja.

Članak 16.

(1) Nadležno tijelo uputit će zaključkom na izvanredni zdravstveni pregled vlasnika oružja za kojeg dobije obavijest o promjeni zdravstvenog stanja iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona ili za kojeg opravdano sumnja da više nije zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja.

(2) Zdravstveni pregled iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koje obavljaju djelatnost medicine rada i kod specijalista medicine rada u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda, uz prilaganje zaključka o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled.

(3) Vlasnik oružja iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od 15 dana od dana primitka zaključka o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled dostaviti nadležnom tijelu uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja.

(4) Troškove zdravstvenog pregleda vlasnika oružja iz stavka 1. ovoga članka koji je proglašen zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja snosi nadležno tijelo koje ga je uputilo na zdravstveni pregled.

(5) Vlasnik oružja iz stavka 1. ovoga članka za kojeg se na izvanrednom zdravstvenom pregledu utvrdi da nije zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja, sam snosi troškove izvanrednog zdravstvenog pregleda.

Članak 17.

Postojanje posebnog uvjeta raspolaganja tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i  poznavanja propisa koji se odnose na posjedovanje oružja iz članka 11. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva dokazuje:

- za oružje kategorije B koje nabavlja radi bavljenja lovom – uvjerenjem o položenom lovačkom ispitu ili lovačkom iskaznicom, izdanima sukladno posebnom propisu o lovstvu

- za oružje kategorije B koje nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom – potvrdom krovne organizacije koja vodi evidenciju svojih članova izdanom članu sportske streljačke organizacije ili kluba koji se aktivno bavi ili natječe u streljaštvu

- za oružje kategorije B koje nabavlja radi osobne sigurnosti - potvrdom o osposobljenosti za posjedovanje i pravilnu uporabu oružja koju izdaje nadležna ustrojstvena jedinica ministarstva nadležnog za unutarnje poslove ili ustanova i druga pravna osoba ili obrt koji imaju odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja.

Članak 18.

(1) Policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske i djelatne vojne osobe na službi izvan Oružanih snaga, pravosudne policije i pripadnici drugih državnih tijela koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, postojanje posebnih uvjeta iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona dokazuju odgovarajućom potvrdom, ispravom ili iskaznicom koju je izdalo nadležno državno tijelo kojem pripadaju.  

(2) Zaštitari koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje postojanje posebnih uvjeta iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona dokazuju dopuštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite.

Članak 19.

(1) Nadležno tijelo zatražit će od podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja koji ispunjava opće uvjete  iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona da u roku od 60 dana dostavi dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Građaninu koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona nadležno tijelo izdat će odobrenje za nabavu lovačkog oružja radi držanja i nošenja, te odobrenje za nabavu sportskog oružja i oružja za osobnu sigurnost radi držanja.

(3) Iznimno  od odredbe stavka 2. ovoga članka građaninu koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona nadležno tijelo može izdati odobrenje za nabavu oružja za osobnu sigurnost radi držanja i nošenja, o čemu nadležno tijelo odlučuje po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir činjenice i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu oružja radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenice i okolnosti utvrđene tijekom provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.

(4) Odobrenje za nabavu oružja nadležno tijelo izdaje građaninu s rokom važenja od šest mjeseci od dana izdavanja.

(5) Odobrenje za nabavu oružja koje nije iskorišteno u roku iz stavka 4. ovoga članka mora se vratiti nadležnom tijelu u roku od osam dana od isteka roka važenja.

(6) Pri svakom slijedećem zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, koji podnese osoba koja ima važeći oružni list za oružje koje je ranije nabavila na temelju izdanog odobrenja za nabavu oružja, nadležno tijelo provjerit će ispunjava li osoba uvjete iz članka 11. stavka 2. točke 3. i 4. ovoga Zakona te opravdanost razloga za nabavu oružja.  

Članak 20.

(1) Nadležno tijelo odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja građaninu ako ne ispunjava uvjete za nabavu oružja propisane ovim Zakonom.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

2. Oružni list

Članak 21.

(1) Za oružje kategorije B koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja građanin mora podnijeti zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave.

(2) Za oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja građaninu se izdaje oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja.

Članak 22.

(1) Oružni list izdaje se s rokom važenja do datuma kada građanin navršava 70 godina života.

(2) Nadležno tijelo će na zahtjev vlasnika oružja produžiti rok važenja oružnog lista iz stavka 1. ovoga članka za pet godina ako podnositelj zahtjeva priloži uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja i ako i nadalje ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. točke 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, te ako je oružje tehnički ispravno i nije dotrajalo ili neuporabljivo.

(3) Nakon izdavanja oružnog lista iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo svakih pet godina po službenoj dužnosti uvidom u podatke iz službenih evidencija nadležnih tijela državne uprave provjerava ispunjava li vlasnik oružja i nadalje uvjete iz članka 11. stavka 2. točke 3. i 4. ovoga Zakona.  

(4) Prilikom provođenja postupka iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo može pozvati vlasnika oružja da donese na uvid oružje kako bi se provjerilo je li oružje propisno označeno i obilježeno, je li tehnički ispravno odnosno je li dotrajalo ili neuporabljivo, te da dostavi dokaze da i nadalje ispunjava uvjet iz članka 11. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.  

Članak 23.

(1) Nadležno tijelo odbit će rješenjem izdati oružni list za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, koje prije stavljanja u promet nije obilježeno žigom i označeno jasnom, trajnom i jedinstvenom oznakom koja uključuje naziv proizvođača (njegov svojstveni znak ili robnu marku) zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije dio serijskog broja, te ako je izvedivo model, ili koje nije tehnički ispravno, odnosno koje je dotrajalo ili neuporabljivo, u slučaju kada se u postupku registracije utvrdi postojanje razloga za odbijanje zahtjeva za nabavu oružja te u slučaju  podnošenja zahtjeva za registraciju oružja po proteku roka iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo oduzima i ukida odobrenje za nabavu oružja te oduzima oružje bez prava na naknadu, osim u slučaju kad je oružje oduzeto zbog postojanja razloga za odbijanje zahtjeva za nabavu oružja, u kojem slučaju vlasniku pripada naknada sukladno odredbama članka 51. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka građanin može zadržati oružje pod uvjetom da ga onesposobi za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za  unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

(4) ) Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 24.

(1) Oružnim listom se za držanje ili držanje i nošenje oružja ovlašćuje samo osobu na koju ova isprava glasi.

(2)O svakoj promjeni podataka koji se upisuju u oružni list osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je  obavijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana promjene, radi upisa promjene podataka u službene evidencije i u isprave o oružju.

(3)

3. Europska oružna propusnica

Članak 25.

(1) Europska oružna propusnica je isprava u koju se upisuje oružje za koje je nositelju propusnice izdan oružni list radi posjedovanja oružja u svrhu lova ili sporta ili potvrda o prijavljenom oružju kategorije C ili potvrda sportske streljačke organizacije koja mu je oružje dala na korištenje i s kojom nositelj propusnice može uz predočenje poziva ili drugog dokaza kojim dokazuje svoj razlog putovanja povezan s lovom, sportskim streljaštvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja, putovati s vatrenim oružjem koje je u njoj upisano kroz države članice EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju bez njihovog prethodnog odobrenja, osim u slučaju kada pojedine države članice EGP-a ili Švicarska Konfederacija, kroz koje putuje zabranjuju nabavu i posjedovanje takvog vatrenog oružja ili putovanje kroz svoje državno područje s takvim vatrenim oružjem uvjetuju ishođenjem odobrenja.

(2) U slučajevima kada pojedina država članica EGP-a ili Švicarska Konfederacija dostavi obavijest da zabranjuje nabavu i posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B ili C ili unos tog oružja na svoje državno područje uvjetuje izdavanjem odobrenja, u europsku oružnu propusnicu koja se osobi izdaje za takvo vatreno oružje upisuje se napomena o zabrani putovanja s vatrenim oružjem u tu državu ili napomena o obvezi ishođenja odobrenja za putovanje s vatrenim oružjem u tu državu.    

(3) Europska oružna propusnica nije prenosiva i prilikom putovanja s oružjem vlasnik oružja mora uvijek uz sebe imati europsku oružnu propusnicu i važeći oružni list za oružje koje je u nju upisano, potvrdu sportske streljačke organizacije koja mu je oružje dala na korištenje ili potvrdu o prijavljenom oružju kategorije C.

(4) Europsku oružnu propusnicu izdaje nadležno tijelo na zahtjev građanina kojem je izdan oružni list radi posjedovanja oružja u svrhu lova ili sporta ili potvrda o prijavljenom oružju kategorije C, a svaka promjena povezana s posjedovanjem ili značajkama vatrenog oružja, kao i njegov gubitak ili krađa, moraju biti evidentirani u propusnici.

(5) Članu sportske streljačke organizacije može se izdati europska oružna propusnica ako priloži potvrdu sportske streljačke organizacije kojom ona potvrđuje da mu je oružje dala na korištenje.

(6) Europska oružna propusnica izdaje se s rokom važenja oružnog lista, ali ne duljim od pet godina, a na zahtjev građanina koji ima važeći oružni list za posjedovanje oružja u svrhu lova ili sporta ili prijavljeno oružje kategorije C rok važenja može se produžiti za narednih pet godina.

4. Odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C

Članak 26.

(1) Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B kolekcionaru koji ispunjava opće uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona i posebne uvjete iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C kolekcionaru koji ispunjava opće uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Kolekcionari iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju svako oružje koje nabave u svrhu sakupljanja prijaviti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave, a nadležno tijelo će im o tome izdati potvrdu.

(4) Oružje iz stavka 1. i 2. ovoga članka koje je nabavljeno u svrhu sakupljanja oružja ne smije se nositi, upotrebljavati niti se za njega smije nabavljati i puniti streljivo, a smije se prenositi samo u svrhu popravka, prepravka i izlaganja na izložbama ili sličnim manifestacijama.

(5) Oružje sakupljeno na temelju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka može se prodati ili predati samo osobama kojima je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili odobrenje za nabavu oružja kategorije B.

(6) Oružje sakupljeno na temelju odobrenja iz stavka 2. ovoga članka može se prodati ili predati osobama kojima je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C, a osobe kojima je prodano ili predano sakupljeno oružje kategorije C, a nemaju odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C, dužne su to oružje prijaviti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana stjecanja oružja.

(7) Nadležno tijelo će o izdanim odobrenjima za sakupljanje oružja kategorije C izvijestiti ministarstvo nadležno za kulturu.

(8) Za izvoz ili iznošenje iz Republike Hrvatske oružja koje je zaštićeno kao kulturno dobro potrebno je pribaviti dozvolu za izvoz ili iznošenje kulturnoga dobra sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(9) Nadležno tijelo ukinut će odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C građaninu koji prestane ispunjavati neki od uvjeta potrebnih za izdavanje odobrenja.

(10) Odredbe članka 24. ovoga Zakona primjenjuju se i na odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i C.

(11) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka i rješenja iz stavka 9. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(12) Kolekcionar ne smije sakupljati oružje kategorije B bez odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B niti oružje kategorije C bez odobrenja za sakupljanje oružja kategorije C izdanog od nadležnog tijela.

IV. ORUŽJE KATEGORIJE C S OBVEZOM PRIJAVLJIVANJA

Članak 27.

(1) Građani stariji od 21 godine, policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, pravosudne policije, drugih državnih tijela  i zaštitari koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, članovi sportske streljačke organizacije koji se aktivno natječu u streljaštvu i osobe s položenim lovačkim ispitom s  navršenih 18 godina, smiju bez odobrenja nadležnog tijela nabavljati oružje kategorije C.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje nabave oružje kategorije C dužne su ga prijaviti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave.

(3) Za prijavljeno oružje nadležno tijelo izdat će potvrdu.

V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM

Članak 28.

(1) S oružjem i streljivom mora se postupati s osobitom pažnjom.

(2) Osobita pažnja u postupanju s oružjem i streljivom pokazuje se u njegovom pravilnom čuvanju,  pravilnoj i stručnoj uporabi, nošenju, prenošenju i držanju u ispravnom stanju.

Članak 29.

(1) Oružje kategorije B se ne smije nositi bez oružnog lista.

(2) Građani su dužni pridržavati se pravila javno istaknutih zabrana o unošenju oružja u određene prostore ili prostorije.

(3) Građanin ne smije nositi oružje kada je pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno kada je u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom.

(4) Građanin koji nosi oružje dužan se na zahtjev službene osobe podvrgnuti pregledima i ispitivanjima pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja je li pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava i ima li u krvi alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(5) Oružje kategorije B, C i D se na javnom mjestu ne smije učiniti vidljivim drugim građanima, odnosno nositi na način koji građane uznemiruje.

Članak 30.

(1) Oružje kategorije B smije se prodati ili predati samo onome tko ima važeće odobrenje za nabavu oružja ili važeći oružni list.

(2) Streljivo za oružje kategorije B smije se prodati ili predati samo onome tko ima važeći oružni list ili važeće odobrenje za nabavu oružja.

(3) Streljivo za oružje kategorije B može posjedovati samo osoba koja ima važeći oružni list ili važeće odobrenje za nabavu oružja ili europsku oružnu propusnicu ili drugu ispravu o oružju izdanu na temelju međunarodnih ugovora.

(4) Osobe koje prodaju oružje ili predaju oružje ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje, a za koje je izdana isprava o oružju, dužne su o prodaji ili predaji oružja koje se nabavlja na temelju odobrenja, a koje se prema ovom Zakonu može nabaviti na temelju odobrenja za nabavu oružja, izvijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana prodaje ili predaje.

(5) Osobe koje posjeduju oružje za koje je izdana isprava o oružju dužne su u slučaju prodaje oružja odjaviti oružje kod nadležnog tijela u roku od osam dana od dana prodaje.

Članak 31.

(1) Osobe koje posjeduju oružje za koje je izdana isprava o oružju, mogu takvo oružje onesposobiti za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za  unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

(2) Troškove onesposobljavanja oružja snosi vlasnik oružja.

(3) Vlasnik oružja dužan je odjaviti onesposobljeno oružje kod nadležnog tijela u roku od osam dana od dana onesposobljavanja uz predočenje potvrde izdane sukladno posebnom propisu, radi poništenja isprava o oružju.

(4) Vatreno oružje koje je onesposobljeno za uporabu ne smije se osposobljavati.

Članak 32.

(1) Građanin koji posjeduje važeći oružni list za oružje registrirano u svrhu lova ili sporta može puniti streljivo za vlastite potrebe.

(2) Građanin iz stavka 1. ovoga članka smije držati najviše 2000 grama baruta.

(3) Streljivo napunjeno za vlastite potrebe kao i barut čuvaju se na način da ne budu dostupni osobi koja nije ovlaštena za njihovo posjedovanje, zaključani i odvojeni u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje se ne može otvoriti alatom uobičajene uporabe.  

(4) Građanin iz stavka 1. ovoga članka može, na temelju važećeg oružnog lista za oružje registrirano u svrhu lova ili sporta, nabavljati komponente streljiva.

(5) Prilikom punjenja streljiva za vlastite potrebe građanin je dužan voditi brigu o sigurnosti drugih osoba i imovine kako ih ne bi ugrozio.

1. Čuvanje oružja i streljiva

Članak 33.

Oružje i streljivo moraju se čuvati u stambenom ili drugom prostoru koji se nalaze u mjestu prebivališta ili boravišta vlasnika ili korisnika oružja i streljiva zaključani u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje neovlaštene osobe ne mogu otvoriti alatom uobičajene uporabe.

Članak 34.

(1) Vlasnik oružja i streljiva koji napušta mjesto prebivališta ili boravišta na vrijeme duže od godinu dana, a oružje i streljivo koje prema ovom Zakonu posjeduje na temelju oružnog lista ne nosi sa sobom, dužan ga je predati na čuvanje osobi koja ima oružni list za takvu vrstu oružja ili ovlaštenom trgovcu oružjem.

(2) Vlasnik oružja i streljiva dužan je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka o predaji oružja i streljiva na čuvanje osobi koja ima oružni list za takvu vrstu oružja obavijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana predaje.