I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA  

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/2010 - pročišćeni tekst, 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakon o lučkim kapetanijama (»Narodne novine«, br. 124/97) na snazi je od 28. studenog 1997. godine. Tim su Zakonom uređena osnovna pitanja ustroja pomorskih lučkih kapetanija u sastavu ministarstva nadležnog za pomorstvo, opseg njihovih poslova i ovlasti u obavljanju nadzora plovidbe u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, traganja i spašavanja ljudskih života i imovine na moru, inspekcijskim poslovima sigurnosti plovidbe i nadzora nad pomorskim dobrom, poslovima vođenja upisnika i očevidnika pomorskih objekata, izdavanja pomorskih knjižica, utvrđivanja stručne osposobljenosti pomoraca za stjecanje zvanja u pomorstvu, te drugim upravnim, stručnim i tehničkim poslovima sigurnosti plovidbe na moru prema posebnim propisima, kao i odredbe u svezi službenih oznaka, odora, te naknada za pojedine poslove i ishođenje pojedinih isprava lučkih kapetanija.

Od stupanja na snagu Zakon o lučkim kapetanijama nije mijenjan ni dopunjavan tako da pojedine odredbe nisu usklađene s posebnim propisima kojima se uređuje ustrojstvo državne uprave i službenički odnosi.

Zakonom o plovidbi unutarnjim vodama („Narodne novine“, br. 19/98), te kasnije Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda („Narodne novine“, br. 109/07, 132/07, 51/13 i 152/14) uređena su pitanja ustroja i rada lučkih kapetanija unutarnje plovidbe kao područnih jedinica ministarstva nadležnog za poslove unutarnje plovidbe.

Premda je do 1997. godine sustav lučkih kapetanija na jedinstveni način obuhvaćao pomorske kapetanije i kapetanije unutarnje plovidbe kao područne jedinice nadležnog ministarstva sa srodnom organizacijskom strukturom i poslovima, nakon te godine donošenjem gore navedenih propisa razdvajaju se funkcije sigurnosti plovidbe na moru od funkcija sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama. Dosadašnja primjena Zakona o lučkim kapetanijama i Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda ukazala je na čitav niz problema i na potrebu donošenja novog Zakona kojim će se opet na jedinstven način organizirati i osuvremeniti djelovanje državne uprave nadležne za sigurnost plovidbe u cjelovit i jedinstven sustav sigurnosti plovidbe Republike Hrvatske.

Pojedini poslovi koji su dani u nadležnost lučkim kapetanijama obavljaju se bez prekida 24 sata svih 365 dana godišnje, zahtijevaju stalnu dostupnost pojedinih djelatnika i njihovu žurnu reakciju. Drugi, poput inspekcijskog nadzor brodova u međunarodnoj plovidbi, obavljaju se sukladno preuzetim međunarodnim standardima i izvan Republike Hrvatske. Uz ove pojedinačne specifičnosti, općenito skoro svi poslovi sigurnosti plovidbe usko su povezani s aktivnostima na moru koje su izrazito sezonskog karaktera te se tako tijekom turističke sezone opseg pojedinih poslova lučkih kapetanija i ispostava lučkih kapetanija poveća i nekoliko desetaka puta u odnosu na ostatak godine.

Zbog svega navedenog nužnost prilagodbe u organizaciji rada i radnom vremenu u okviru općih propisa koji se odnose na državnu službu suočena je sa značajnim poteškoćama i zaprekama koje utječu na efikasnost ali i na ekonomičnost cjelokupnog sustava.

Od stupanja na snagu navedenih zakona, u nadležnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i lučkih kapetanija posebnim propisima stavljen je čitav niz novih poslova i zadaća. Tako su temeljem preuzetih obveza od početka procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kao i novih zakonskih odredbi u nadležnost lučkih kapetanija dodani slijedeći novi poslovi:

- 24-satni operativni nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS), plovidbom i peljarenjem u području unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, te nadzora provedbe pravila plovidbe

- pružanje riječnih informacijskih servisa u riječnom prometu

- utvrđivanje mjesta zakloništa u slučajevima pomorskih nesreća većeg opsega

- poslovi vezani za uklanjanje podrtina i potonulih stvari

- tehnički nadzor ispravnosti pomorskih objekata (eng. Flag State Implementation)

- nadzor stavljanja na tržište rekreacijskih plovila i pomorske opreme

- poslovi prijave i odjave preko 15.000 hrvatskih pomoraca kod nadležnih zavoda za mirovinsko i socijalno osiguranje radi provedbi socijalne i porezne reforme za hrvatske pomorce

- poslovi vođenja upisnika jahti

- izdavanje biometrijskih identifikacijskih isprava za hrvatske pomorce sukladno zahtjevima međunarodne konvencije ILO 185 i

– sudjelovanje u radu i suradnja s Europskom agencijom za sigurnost plovidbe.

Postojeći Zakon o lučkim kapetanijama samo djelomično definira teritorijalnu nadležnost pomorskih lučkih kapetanija budući da ne definira nadležnost lučkih kapetanija na morskom prostoru unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, što predstavlja značajan problem u provedbi zadanih ovlasti. Istovremeno postojeći Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda definira područja nadležnosti lučkih kapetanija unutarnjih voda na način koji u bitnome otežava provedbu plovidbenih propisa. Područja teritorijalne nadležnosti pojedinih lučkih kapetanija unutarnjih voda obuhvaćaju područja više županija uključujući i županije u kojima su sjedišta pomorskih lučkih kapetanija.

Posljedica ovako definiranih nadležnosti, kako mjesnih tako i stvarnih, su neefikasna usluga građanima i gospodarskim subjektima koji za rješavanje svojih zahtjeva ne odlaze u najbližu lučku kapetaniju nego u nadležnu lučku kapetaniju, koja je u nekim slučajevima udaljena i više od 500 kilometara. Tako pomorac iz Osijeka ovjeru svoje plovidbene službe u pomorskoj knjižici mora obaviti u Lučkoj kapetaniji Rijeka, a vlasnik čamca na Neretvi mora prijaviti plovidbenu nesreću Lučkoj kapetaniji Sisak.

Inspektori i ovlašteni državni službenici Ministarstva i lučkih kapetanija obavljaju inspekcijske poslove temeljem odredbi Pomorskog zakonika („Narodne novine“, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15), Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16), Zakona o hidrografskoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 68/98, 110/98, 163/03, i 71/14), Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka („Narodne novine“, br. 124/09 i 59/12) i Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, br. 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16), u kojima se na različite načine, a u pojedinim slučajevima i nepotpuno uređuju inspekcijske ovlasti i načini postupanja, što naravno predstavlja problem u obavljanju ovih poslova.

Iako su u zadnje vrijeme vidljivi pomaci po pitanju kadrovske problematike u Upravi sigurnosti plovidbe i pomorskim lučkim kapetanijama, kadrovsko stanje i dalje nije sasvim zadovoljavajuće, a u pojedinim ustrojstvenim jedinicama kao i u lučkim kapetanijama unutarnje plovidbe situacija je vrlo kritična.

Na dan 31. prosinca 2017. godine poslove iz nadležnosti Uprave sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u samoj Upravi, Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka), Nacionalnoj središnjici za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS Hrvatska), 2 VTS centra, 12 lučkih kapetanija i 72 ispostave lučkih kapetanija, obavljalo je 367 državnih službenika i 8 namještenika čime je popunjenost u odnosu na 503 sistematizirana radna mjesta iznosila 75%.

Činjenica je da zapošljavanje u državnoj službi hrvatskim pomorcima nije atraktivno, dok na tržištu rada općenito postoji velik nedostatak hrvatskih brodaraca. Visoka kvaliteta hrvatskih pomoraca omogućuje im da na svjetskom tržištu radne snage ostvaruju višestruko veća primanja od svojih kolega u državnoj službi, pa i od onih s većom stručnom spremom. U provedbi zapošljavanja službenika pomorske i plovidbene struke značajnu poteškoću predstavlja priznavanje plovidbene službe kao odgovarajućeg radnog iskustva pomoraca i brodaraca što nije prepoznato kao specifičnost u propisima koji uređuju zapošljavanje državnih službenika.

Iako je još 2001. godine tadašnja Uprava pomorstva zajedno s 8 lučkih kapetanija na moru postala prva upravna organizacija u sustava državne uprave Republike Hrvatske koja je uspješno uvela sustav upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima međunarodne norme ISO 9001., do danas sustavom upravljanja kvalitetom nisu obuhvaćeni svi poslovni procesi i sve ustrojstvene jedinice. U segmentu pomorske administracije obveza uspostave i održavanja sustava upravljanja kvalitetom utvrđena je Direktivom 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca, kako je izmijenja i dopunjena, Direktivom 2009/21/EZ o ispunjavanju zahtjeva države zastave, Međunarodnom konvencijom o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca 1978, kako je izmijenjena i dopunjena (STCW Konvencija), Međunarodnim kodeksom za primjenu IMO instrumenata (III Code; eng. IMO Instruments Implementation Code) i Konvencijom Međunarodne organizacije rada br. 185 o identifikacijskim ispravama pomoraca. U sustavu sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama ne postoje slične obaveze, međutim primjena standarda upravljanja kvalitetom u svim poslovnim procesima trebala bi utjecati na poboljšanje kvalitete pružanja javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima.

b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Tri strateška dokumenta koja se odnose na lučke kapetanije: Strategija razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008. – 2018.), („Narodne novine“, br. 65/08), Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine („Narodne novine“, br 93/14) i S trategija razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, br. 70/15) sadrže ciljeve koji se mogu svesti pod zajednički nazivnik, a to je podizanje kvalitete javnih usluga. Za ostvarenje ovog cilja kao i čitavog niza drugih potrebno je stvoriti zakonodavni okvir za uspostavu moderne i efikasne javne administracije.

Ovim prijedlogom Zakona se predviđa urediti institute bitne za učinkovitije i kvalitetnije obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kroz:

– integriranje sustava pomorskih lučkih kapetanija i lučkih kapetanija unutarnje plovidbe

– jasno definiranje poslova sigurnosti plovidbe

– utvrđivanje granica teritorijalne nadležnosti lučkih kapetanija na moru s obzirom da administrativno-teritorijalne granice jedinica regionalne samouprave na moru nisu uređene niti jednim drugim propisom, a sve kako bi se povećala učinkovitost rada cijele službe, osigurala učinkovita i jasna provedba propisa iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata

– redefiniranje teritorijalne nadležnosti lučkih kapetanija u dijelu koji se odnosi na plovidbu unutarnjim vodama u svrhu pružanja efikasnije i učinkovitije usluge građanima i gospodarskim subjektima

– kategorizaciju ispostava lučkih kapetanija

– uređenje prava državnih službenika koji su kao članovi posade ukrcani na javne brodove lučkih kapetanija

– uređenje specifičnosti organizacije rada i radnog vremena ustrojstvenih jedinica koje rade 24 sata 365 dana u godini radi potrebe kontinuiranog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe, pomorskih graničnih prijelaza, sezonskog opterećenja tijekom ljetnog perioda te iz tih razloga utvrditi uvjete preraspodjele radnog vremena

– detaljnije definiranje ovlasti, prava i dužnosti svih državnih službenika koji obavljaju poslove sigurnosti plovidbe te stručno osposobljavanje

– omogućavanje jednostavnijeg zapošljavanja pomoraca i brodaraca na kopnu nakon prestanka plovidbene službe i

– implementaciju međunarodnih standarda upravljanja kvalitetom u pružanju javnih usluga lučkih kapetanija.

Ovim prijedlogom Zakona se predviđa također i usklađenje s propisima Europske unije kroz:

– Utvrđivanje institucionalne nadležnosti pojedinih ustrojstvenih jedinica za obavljanje poslova državne uprave i posebnih ovlasti ovlaštenih službenika kao obveze u skladu sa zahtjevima Direktive 2002/59/EK, Direktive 2009/17/EZ, Direktive Komisije 2011/15/EU, Direktive Komisije 2014/100/EU

– Uspostavu, održavanje i stalno unaprjeđivanje sustava upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca, kako je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2012/35/EU i Direktive 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave.

c) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Tradicionalno, sustav lučkih kapetanija na prostoru Republike Hrvatske postoji u kontinuitetu od austrijskog „Državnog proglasa o pomorstvu“ iz 1774. godine, dok odgovarajuće koordinativno tijelo ili tijela lučkih kapetanija (središnji upravni organi) postoje još od 1850. godine iz kojeg razloga se ovim prijedlogom Zakona zadržava tradicijski identitet i organizacija lučkih kapetanija i središnje uprave kao okosnice vlasti na moru i u pomorstvu te osigurava status Republike Hrvatske kao suvremene pomorske države utemeljene na 244 godine tradicije upravno-administrativnog sustava lučkih kapetanija. Također, predloženim rješenjima službe sigurnosti pomorske i unutarnje plovidbe, kao srodne, organiziraju se u jedinstven sustav sigurnosti plovidbe Republike Hrvatske sastavljen od svih lučkih kapetanija, službe traganja i spašavanja na moru te službi za upravljanje pomorskim i riječnim prometom.

U tom pogledu, uspostavit će se suvremeni zakonski okvir usklađen s pravnom stečevinom Europske unije kao temelj za efikasniju organizaciju obavljanja poslova od javnog i općeg interesa, te poslova od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u segmentu sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite i zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe kao preduvjet za održivi razvoj hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe, kao i gospodarskih djelatnosti vezanih za more, priobalje i unutarnje vode.  

Utvrdit će se sveobuhvatne granice administrativno-teritorijalne nadležnosti lučkih kapetanija, a sve kako bi se povećala učinkovitost rada cijele službe u provedbi propisa iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata i plovnih objekata unutarnje plovidbe.

Utvrđivanjem obveze uspostave posebne organizacije rada i radnog vremena za obavljanje poslova vođenja upisnika brodova u međunarodnoj plovidbi i izdavanja svjedodžbi pomorcima i brodarcima na brodovima hrvatske zastave u međunarodnoj plovidbi očekuje se brže i efikasnije pružanje ovih javnih usluga. Zajedno s ranije pokrenutim aktivnostima koje su usmjerene na jačanje konkurentnosti hrvatske zastave, ovo bi u konačnici trebalo dovesti i do ostvarenja postavljenih strateških ciljeva vezanih za porast ukupne tonaže hrvatske flote.

Uspostavit će se sustav upravljanja kvalitetom za sve poslovne procese sukladno zahtjevima europskih i međunarodnih propisa, ali i za sve poslove iz nadležnosti Uprave sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija s ciljem osiguranja trajne uspješnosti organizacije u ostvarivanju postavljenih strateških ciljeva, te optimalnog raspolaganja sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.

Veliku većinu državnih službenika Uprave sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija čine osobe pomorske ili brodarske struke. Specifičnosti ovih zanimanja prepoznate su u nizu propisa Republike Hrvatske pa se tako i ovim Zakonom propisuju posebni uvjeti u pogledu prihvatljivog radnog iskustava koji uzimaju u obzir specifičnosti plovidbene službe. Osim toga i rad državnih službenika koji su kao pomorci ukrcani na javnim brodovima lučkih kapetanija uređuje se na način kako je to postojećim propisima utvrđeno za pomorce u nacionalnoj plovidbi vodeći računa da su oni istovremeno i državni službenici. Ove mjere trebale bi pridonijeti poboljšanju kadrovskog stanja u Upravi sigurnosti plovidbe i lučkim kapetanijama uz istovremeno omogućavanje jednostavnijeg zapošljavanja pomoraca i brodaraca na kopnu, nakon prestanka plovidbene službe.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. ožujka 2017. godine donijela Odluku o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnog studija „Vojno pomorstvo“ (Narodne novine br. 24/17), u svrhu jedinstvenog obrazovanja pomorskih časnika za sva tijela državne uprave koja djeluju u području pomorske sigurnosti. Temeljem navedene Odluke između Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Splitu sklopljene je dana 28. travnja 2017. godine Sporazum o ustrojavanju posebnog studija „Vojno pomorstvo“. Ovim Zakonom stvaraju se preduvjeti za zapošljavanje studenta koji će uspješno završiti navedeni studije za potrebe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Na isti način se omogućava zapošljavanje učenika i studenata srednjih škola i pomorskih fakulteta s kojima je sklopljen ugovor o stipendiranju ili školovanju temeljem Zaključka koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 23. veljače 2006. godine.

Jačanje kompetencija administracije osigurat će se kroz uspostavu sustava kontinuirane izobrazbe i stjecanja novih znanja kako unutar samog sustava tako i razmjenom znanja s drugim tijelima državne uprave, odnosno u okviru međunarodnih aktivnosti i programa stručnog osposobljavanja.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Ovim Zakonom državnim službenicima i namještenicima nije propisano niti jedno novo pravo unutar sustava državne uprave niti bi njegovim donošenjem nastali troškovi za koje bi se trebala osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu u ovoj i idućim proračunskim godinama. Međutim, kod donošenja podzakonskih propisa radi učinkovite provedbe Zakona bit će nužno pripremiti procjenu financijskog učinka pojedinih odredbi tih propisa na državni proračun Republike Hrvatske, vodeći računa o utvrđenim limitima i ograničenjima.

Izravna ušteda od približno 150.000 kuna očekuje se zbog odredbi o natpisnim pločama i službenim pečatima lučkih kapetanija i ispostava lučkih kapetanija. Ovi troškovi nastaju kao posljedica zamjene istih kod svake promjene naziva Ministarstva i/ili naziva upravne organizacije u čijem sastavu su lučke kapetanije. U ovom slučaju radi se u troškovima koji se u prosjeku pojavljuju u vremenskim razmacima od 4 godine. Neizravne uštede svakako bi trebale uslijediti kao posljedica bolje organizacije rada i radnog vremena, kvalitetnijeg i efikasnijeg rada cjelokupnog sustava.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LUČKIM KAPETANIJAMA

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje teritorijalno ustrojstvo i organizacija rada lučkih kapetanija, utvrđuju se poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra te organizira njihovo obavljanje, uređuju se prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u obavljanju tih poslova, njihov radno-pravni položaj, inspekcijske ovlasti te druga pitanja važna za rad lučkih kapetanija i obavljanje poslova iz njihovog djelokruga rada.

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

- Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe brodova i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5. 8. 2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2014/100/EU od 28. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 308, 29.10.2014.)

- Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (Tekst značajan za EGP) (SL L 131, 28.5.2009.) i

- Direktiva 2008/106/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o minimalnoj razini osposobljenosti pomoraca (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 323, 3.12.2008.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2012/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (Tekst značajan za EGP) (SL L 343, 12.12.2012.).

(2) Ovim se Zakonom utvrđuje provedba Uredbe (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 208, 5.8.2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom (EU) br. 100/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 39, 9.2.2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1406/2002).

Članak 3.

(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1) Europska agencija za pomorsku sigurnost (European Maritime Safety Agency), je agencija Europske unije u smislu članka 1. Uredbe (EZ) br. 1406/2002 (u daljnjem tekstu: EMSA ) .

2) građenje i građevina su pojmovi čije je značenje određeno posebnim propisima kojima se uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina.

3) Međunarodna pomorska organizacija ( International Maritime Organization ) je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za sigurnost, sigurnosnu zaštitu u pomorstvu i zaštitu okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: IMO).

4) međunarodni instrumenti su međunarodni ugovori, konvencije, protokoli, rezolucije, kodeksi, pravila, okružnice IMO-a, Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodne hidrografske organizacije (IHO) ili stranaka memoranduma o razumijevanju iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja s pomorskih objekata na snazi u Republici Hrvatskoj, odnosno obvezujući za Republiku Hrvatsku.

5 ) ministar je čelnik ministarstva nadležnog za pomorstvo i unutarnju plovidbu

6) Ministarstvo je ministarstvo nadležno za pomorstvo i unutarnju plovidbu.

7 ) namještenik je osoba koja u Upravi i lučkim kapetanijama radi na pomoćno-tehničkim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe.

8) objekt nadzora su stvari, pokretnine i nekretnine u vezi s kojima se provodi inspekcijski nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa

9) objekt unutarnje plovidbe jest svaka vrsta plovila, plutajući objekt kao i svaka druga ploveća ili plutajuća naprava.  

10) ovlašteni službenik je inspektor ili drugi službenik Ministarstva koji je za obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe osposobljen i ovlašten u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

11 ) plovidbeni prekršaj je povreda propisa koja je kao prekršaj propisana plovidbenim propisima unutarnje plovidbe.

12 ) plovidbeni propisi su zakoni, podzakonski akti i pravna stečevina Europske unije, kao i međunarodni instrumenti iz područja unutarnje plovidbe, sigurnosti unutarnje plovidbe i zaštite od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe.

13 ) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt), u skladu sa značenjem tih pojmova kako su propisani Pomorskim zakonikom.

14) pomorsko dobro je opće dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i određeno je zakonom kojim se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru.

15) pomorski prekršaj je povreda propisa koja je kao prekršaj propisana pomorskim propisima.

16 ) pomorski propisi su zakoni, podzakonski akti i pravna stečevina Europske unije, kao i međunarodni instrumenti iz područja pomorstva, pomorskog dobra i koncesija na pomorskom dobru, hidrografske djelatnosti, morskih luka, sigurnosne zaštite pomorskih brodova i luka, prijevoza u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, sigurnosti plovidbe te zaštite od onečišćenja s pomorskih objekta.

17) posada broda su službenici koji su kao pomorci u svojstvu zapovjednika i članova posade ukrcani na javni brod Ministarstva i upisani u popis posade.

18) posada brodice ili čamca su službenici koji su u svojstvu voditelja brodice ili čamca ukrcani na javnu brodicu ili čamac za javne namjene Ministarstva bez obzira na koje radno mjesto su raspoređeni.

19) pripadnost pomorskom dobru je sve ono što je s pomorskim dobrom trajno spojeno na površini ili ispod nje (npr. biljni pokrov, građevine i slično)

20) službenik je državni službenik Uprave i lučkih kapetanija koji obavlja poslove sigurnosti plovidbe.

21) subjekt nadzora je pravna ili fizička osoba nad kojom se provodi inspekcijski nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa

(22) svjedodžbe su svjedodžbe o osposobljenosti i svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti posada brodova i uvjerenja o osposobljenosti za voditelja brodice posada brodice i čamca.

(23) Uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva nadležna za sigurnost plovidbe.

(24) Vlada je Vlada Republike Hrvatske.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO DRUGI

POSLOVI, OSNOVE USTROJSTV A I ORGANIZACIJA

GLAVA I.

POSLOVI SIGURNOSTI PLOVIDBE I NADZORA POMORSKOG DOBRA

Članak 4.

(1) Poslovi sigurnosti plovidbe su:

1. traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru

2. koordinacija spašavanja plovila i osoba s plovila na unutarnjim vodama u slučaju plovidbene nesreće

3. predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, osiguranje spremnosti za reagiranje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja, kao i zaštite okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe

4. nadzor i upravljanje pomorskim prometom

5. nadzor i upravljanje riječnim prometom

6. inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe

7. inspekcijski nadzor nad zaštitom okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe

8. inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za obavljanje pojedinih poslova sigurnosti plovidbe i drugih poslova sukladno pomorskim i plovidbenim propisima

9. inspekcijski nadzor prijevoza u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu

10. nadzor nad održavanjem reda, uvjetima sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske te lukama, pristaništima i ostalim dijelovima unutarnjih voda

11. utvrđivanje sposobnosti za plovidbu pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe u opsegu kako je utvrđen pomorskim i plovidbenim propisima

12. vođenje upisnika i očevidnika pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe, izdavanje isprava i knjiga pomorskim objektima i objektima unutarnje plovidbe hrvatske zastave

13. inspekcijski poslovi prikupljanja dokaza i izvida pomorskih i plovidbenih prekršaja kojima je izazvana pomorska ili plovidbena nesreća

14. vođenje registra pomorskih i plovidbenih nesreća i nezgoda

15. izdavanje pomorskih i brodarskih knjižica, odobrenja za ukrcavanje i identifikacijskih isprava pomoraca, vođenje očevidnika pomoraca i brodaraca Republike Hrvatske i ovjera plovidbene službe pomoraca i brodaraca

16. provođenje ispita za stjecanje svjedodžbi i uvjerenja o osposobljenosti, odnosno dopunskoj osposobljenosti pomoraca, brodaraca i nautičara i vođenje registra svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca i brodaraca, uvjerenja o osposobljenosti za upravljanje brodicama, jahtama i čamcima

17. vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju za pomorske i plovidbene prekršaje

18. poslovi sigurnosne zaštite morskih luka i brodova

19. drugi poslovi sigurnosti plovidbe i drugi poslovi stavljeni u nadležnost Ministarstva pomorskim i plovidbenim propisima te drugim posebnim propisima .

(2) Poslovi nadzora pomorskog dobra su poslovi inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru.

(3) Poslovi sigurnos ti plovidbe i nadzora pomorskog dobra planiraju se, organiziraju i provode u skladu s aktima planiranja kojima se utvrđuje strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske, odnosno strategija razvitka riječnog prometa, kao i drugim aktima planiranja koji se donose temeljem ovoga Zakona i drugih propisa.

Članak 5.

(1) Poslovi sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točki 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavljaju se neprekidno i u svako doba.

(2) Poslovi sigurnosti plovidbe za čije obavljanje je potrebno osigurati odgovarajuću organizaciju rada i radnog vremena jesu:

1. inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe sukladno pomorskim i plovidbenim propisima

2. izdavanje brodskih isprava i knjiga brodovima hrvatske zastave u međunarodnoj plovidbi i

3. izdavanje identifikacijskih isprava i svjedodžbi pomorcima i brodarcima na brodovima hrvatske zastave u međunarodnoj plovidbi

4. vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju za pomorske i plovidbene prekršaje.

(3) Poslovi iz stavka 2. točki 1. i 2. ovoga članka mogu se obavljati izvan Republike Hrvatske na brodovima hrvatske zastave.

(4) Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje stručne uvjete za radna mjesta na kojima će se obavljati poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra, nazive tih radnih mjesta i pripadajuće koeficijente složenosti poslova koji se obavljaju na tim radnim mjestima.

Članak 6.

(1) Poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra s posebnim uvjetima rada su:

1. traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru

2. nadzora i upravljanja pomorskim i riječnim prometom

3. inspekcijski nadzora sigurnosti plovidbe i

4. nadzor pomorskog dobra.

(2) Vlada Republike Hrvatske propisat će uredbom iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona pravo na dodatak na osnovnu plaću za poslove s posebnim uvjetima rada iz stavka 1. ovoga članka.

GLAVA II.

OSNOVE USTROJSTVA I POSLOVI USTROJSTVENIH JEDNICA

Članak 7.

Poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra obavljaju Uprava i lučke kapetanije.

Članak 8.

(1) Uprava  radi osiguravanja uvjeta lučkim kapetanijama za neposredno obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra iz članka 4. ovoga Zakona:

1. upravlja i rukovodi poslovima sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra

2. donosi smjernice, planove i programe za organizacijski, stručni i tehnički rad i razvoj službi

3. prati provedbu pomorskih i plovidbenih propisa, inicira i sudjeluje u pripremi nacrta prijedloga zakona i podzakonskih propisa radi unapređenja poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra

4. osigurava ujednačenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu provedbu poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobora te u tom smislu organizira, usmjerava i nadzire rad službi i ustrojstvenih jedinica te osigurava sustavno osposobljavanje službenika

5. planira, organizira i osigurava razvoj i održavanje materijalnih sredstava za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra

6. planira i osigurava učinkovito i zakonito raspolaganje sredstvima za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra

7. surađuje s državnim tijelima, javnim službama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i gospodarskim subjektima kao i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u poduzimanju mjera radi ostvarenja učinkovitog i svrhovitog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe

8. sudjeluje u radu institucija Europske unije radi provođenja zajedničke politike u dijelu koji se odnosi na poslove sigurnosti plovidbe te surađuje s nadležnim službama drugih država, međunarodnim organizacijama i stručnim udruženjima

9. osigurava održavanje sustava upravljanja kvalitetom sukladno ovom Zakonu i pomorskim i plovidbenim propisima

10. provodi inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra samostalno ili u suradnji s inspektorima i drugim ovlaštenim službenicima raspoređenim na rad u lučke kapetanije

11. provodi unutarnji nadzor i unutarnju kontrolu zakonitosti postupanja lučkih kapetanija iz nadležnosti Uprave

12. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom, pomorskim i plovidbenim propisima ili drugim propisima.

(2) Ministarstvo sudjeluje u radu i surađuje s EMSA-om u ime Vlade Republike Hrvatske.

(3) U ime Vlade Republike Hrvatske, ministar imenuje člana i zamjenika člana Upravnog odbora EMSA-e na temelju članka 11. Uredbe (EZ) br. 1406/2002.

Članak 9.

(1) Uprava ima službeni znak omjera stranica 1:1 koji se sastoji od dvaju bijelih ukriženih sidara na modroj podlozi, a u sredini iznad strukova sidara smješten je grb Republike Hrvatske. Znak je obrubljen žutim (zlatnim) hrvatskim pleterom.

(2) Plovni objekti lučkih kapetanija označavaju se sukladno odredbama posebnog propisa o isticanju i vijanju zastave trgovačke mornarice Republike Hrvatske i isticanju znakova na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske.

(3) Odredbe propisa o označavanju plovnih objekata i isticanju znakova iz stavka 2. ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju i na označavanje ostalih prijevoznih sredstava koje koriste lučke kapetanije.  

Članak 10.

Lučke kapetanije su područne jedinice Ministarstva u sastavu Uprave, neposredno odgovorne za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra.

Članak 11.

(1) Lučka kapetanija obavlja poslove iz članka 4. ovoga Zakona na način da:

1. neposredno obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra u području svoje nadležnosti

2. surađuje s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u poduzimanju mjera radi ostvarenja učinkovitog i svrhovitog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe na području nadležnosti

3. osigurava ujednačenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu primjenu pomorskih i plovidbenih  propisa u području nadležnosti

4. sudjeluje u provedbi programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja za provedbu pomorskih i plovidbenih propisa.

(2) Lučke kapetanije međusobno surađuju u obavljanju poslova iz članka 4. ovoga Zakona.

Članak 12.

(1) Poslove sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona obavljaju sljedeće lučke kapetanije:

1. Lučka kapetanija Pula sa sjedištem u Puli, za područje Istarske županije

2. Lučka kapetanija Rijeka sa sjedištem u Rijeci, za područje Primorsko-goranske županije

3. Lučka kapetanija Senj sa sjedištem u Senju, za područje Ličko-senjske županije

4. Lučka kapetanija Zadar sa sjedištem u Zadru, za područje Zadarske županije

5. Lučka kapetanija Šibenik sa sjedištem u Šibeniku, za područje Šibensko-kninske županije

6. Lučka kapetanija Split sa sjedištem u Splitu, za područje Splitsko-dalmatinske županije

7. Lučka kapetanija Ploče sa sjedištem u Pločama, za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća područja sljedećih gradove i općina: Metković, Opuzen, Ploče, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje

8. Lučka kapetanija Dubrovnik sa sjedištem u Dubrovniku, za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća područja sljedećih gradova i općina: Dubrovnik, Korčula, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka i Župa dubrovačka

9. Lučka kapetanija Vukovar sa sjedištem u Vukovaru, za područje Vukovarsko-srijemske županije osim područja grada Županje i općina Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Drenovci, Gunja i Vrbanja te područje općine Draž i Erdut iz Osječko-baranjske županije

10. Lučka kapetanija Osijek sa sjedištem u Osijeku, za područja Osječko-baranjske županije, osim područja općine Draž i Erdut te područja Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske županije i Međimurske županije

11. Lučka kapetanija Slavonski Brod sa sjedištem u Slavonskom Brodu, za područja Brodsko-posavske županije i Požeško-slavonske županije te područje gradova i općina: Županja, Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Gunja, Drenovci i Vrbanja iz Vukovarsko- srijemske županije

12. Lučka kapetanija Sisak sa sjedištem u Sisku, za područja Sisačko-moslavačke županije, Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Karlovačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije.

(2) Poslove nadzora pomorskog dobra iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona obavljaju lučke kapetanije iz stavka 1. točki 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga članka.

Članak 13.

(1) Lučka kapetanija Pula nadležna je za morsko područje koje se proteže od granice na kopnu Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom od točke A (LAT (φ) 45°28'42.30"N; LONG (λ) 13°35'8.20"E) na ušću Kanala sv. Odorika i proteže se uz obalu Savudrijske vale i dalje ide na jug obalnom crtom sjevernog, zapadnog, južnog i jugoistočnog dijela poluotoka Istre do točke u uvali Stupova kod Brestove. Istočna granica Lučke kapetanije Pula prema Lučkoj kapetaniji Rijeka polazi od navedene točke u uvali Stupova i ide do sredine Velih vrata, zatim prema jugu sredinom Velih vrata i sredinom Kvarnera do sredine spojnice pličina Albanež – rt Margarina (otok Susak) te okomicom na ravnu polaznu crtu (pličina Albanež – rt Margarina) 12 nautičkih milja (u daljnjem tekstu: NM) do točke na vanjskoj granici teritorijalnog mora, zatim dalje na sjeverozapad vanjskom granicom teritorijalnog mora do tromeđne točke Hrvatska-Italija-Slovenija i dalje na jugoistok privremeno slijedi crtu sredine Savudrijske vale/Piranskog zaliva do postizanja sporazuma o razgraničenju granice na moru Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom, a završava u početnoj točki A, kao i za područje unutarnjih voda Istarske županije.

(2) Lučka kapetanija Pula nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni ovim Zakonom i na morskom području Zaštićenog ekološko–ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te podmorskom prostoru epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske definiranom s istočne strane dijelom vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, sa zapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike i s južne strane produžetkom granice razgraničenja  Lučke kapetanije Pula – Lučke kapetanije Rijeka u teritorijalnom moru do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

(3) Lučka kapetanija Rijeka nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Stupova kod Brestove i ide obalnom crtom do točke sjeverno od uvale Bunica. Zapadna granica područja Lučke kapetanije Rijeka ide od navedene točke u uvali Stupova do sredine Velih vrata, zatim prema jugu sredinom Velih vrata i sredinom Kvarnera do sredine spojnice pličina Albanež – rt Margarina (otok Susak) te okomicom na ravnu polaznu crtu (plićina Albanež – rt Margarina) 12 NM do točke na vanjskoj granici teritorijalnog mora. Istočna granica područja Lučke kapetanije Rijeka ide od opisane točke sjeverno od uvale Bunica do sredine Velebitskog kanala, zatim sredinom Velebitskog kanala do jugoistočnog dijela otoka Raba, zatim oko otoka Raba i Dolina pa sredinom Paškog kanala u smjeru sjeverozapada i oko otoka Paga sredinom prolaza između otoka Paga i otočića Veli Laganj i Dolfin prema jugu,  dalje se nastavlja sredinom Kvarnerića do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba) te se nastavlja u smjeru jugozapada na sredinu spojnice rt Radovan (otok Ilovik) - hrid Grujica i dalje okomito na ravnu polaznu crtu što je u ovom slučaju spojnica rt Margarina (otok Susak) - hrid Masarine (kod otoka Premude) prema jugozapadu do vanjske granice teritorijalnog mora (12 NM) i dalje vanjskom granicom teritorijalnog mora prema sjeverozapadu do  očke na vanjskoj granici teritorijalnog mora sa područjem Lučke kapetanije Pula, kao i za područje unutarnjih voda Primorsko-goranske županije.

(4) Lučka kapetanija Rijeka nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni ovim Zakonom i na morskom području Zaštićenog ekološko–ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te podmorskom prostoru epikontinentalnog pojasa definiranom sa sjeveroistočne strane dijelom vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, s jugozapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike, sa zapadne strane produžetkom granice razgraničenja  Lučke kapetanije Pula – Lučke kapetanije Rijeka u teritorijalnom moru do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike, i s istočne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Rijeka – Lučke kapetanije Zadar do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike.

(5) Lučka kapetanija Senj nadležna je za morsko područje koje se proteže južno od točke u uvali Bunica i ide obalnom crtom do točke u uvali Mandalina (Trstenica). Zapadna granica područja Lučke kapetanije Senj ide od opisane točke sjeverno od uvale Bunica do sredine Velebitskog kanala i dalje sredinom Velebitskog kanala do jugoistočnog dijela otoka Raba, zatim oko otoka Raba i Dolina, pa sredinom Paškog kanala u smjeru sjeverozapada i oko otoka Paga sredinom prolaza između otoka Paga i otočića Veli Laganj i Dolfin prema jugu i dalje sredinom Kvarnerića do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba) pa na jugoistok sredinom Pohlipskog kanala gdje okreće u smjeru sjeveroistoka i prolazi sredinom prolaza između otočića Škrda i Maun do sredine Maunskog kanala i dalje na sjeverozapad sredinom Maunskog kanala te na sjeveroistok do obale Paga u mjestu Gajac (između rta Straško i rta Crna). Jugoistočna granica područja Lučke kapetanije Senj započinje od opisane točke u uvali Mandalina (Trstenica) i proteže se prema sredini Velebitskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada sredinom Velebitskog kanala, zatim se nastavlja sredinom Paških vrata, Paškog zaljeva i uvale Caska (u područje Lučke kapetanije Senj ulazi i otočić Veli Školj u uvali Caska) do obale u uvali Zrće (sjeverni rub plaže Katarelec) i dalje u smjeru jugozapada preko otoka Paga prema opisanoj točki na obali u mjestu Gajac između rta Straško i rta Crna, kao i za područje unutarnjih voda Ličko-senjske županije.

(6) Lučka kapetanija Zadar nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Mandalina (Trstenica) i ide na jug obalnom crtom do točke u uvali Lučica (južno od mjesta Drage kod Vranskog jezera). Sjeverozapadna granica područja Lučke kapetanije Zadar ide od opisane točke u uvali Mandalina (Trstenica) i proteže se prema sredini Velebitskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada sredinom Velebitskog kanala, zatim nastavlja sredinom Paških vrata, Paškog zaljeva i uvale Caska (gdje otočić Veli Školj pripada području Lučke kapetanije Senj) do obale u uvali Zrće (sjeverni rub plaže Katarelec) pa u smjeru jugozapada preko otoka Paga prema točki na obali u mjestu Gajac koja se nalazi između rta Straško i rta Crna na južnoj strani otoka Paga, zatim u smjeru jugozapada prema sredini Maunskog kanala i dalje prema jugoistoku sredinom Maunskog kanala pa u smjeru jugozapada sredinom prolaza između otočića Škrda i Maun do sredine Pohlipskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba) te se nastavlja u smjeru jugozapada na sredinu spojnice rt Radovan (otok Ilovik) - hrid Grujica i dalje okomito na ravnu polaznu crtu što je u ovom slučaju spojnica rt Margarina (otok Susak) - hrid Masarine (kod otoka Premude) prema jugozapadu do vanjske granice teritorijalnog mora (12 NM) i dalje vanjskom granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do  očke na vanjskoj granici teritorijalnog mora sa područjem Lučke kapetanije Šibenik.  Istočna granica područja Lučke kapetanije Zadar ide od opisane točke u uvali Lučica prema zapadu i prolazi sjeverno od otočića Artica Mala i Artica Vela i južno prema sredini Vrgadskog kanala te na jugoistok sredinom Vrgadskog kanala prolazeći istočno od otočića Visovac pa u smjeru juga i jugozapada Murterskim morem do sredine spojnice otok Murvenjak - rt Opat (otok Kornat) i dalje u smjeru sjeverozapada do sredine spojnice otok Gangaro - hrid Blitvica te sredinom Srednjeg kanala do točke sjeverno od pličine Balabra gdje skreće prema jugu prolazeći zapadno od pličine Balabra i sredinom prolaza između otoka Lavdara i Kurba Mala te između otočića Skala Vela i Glamoč i otočića Pinizelić i Brskvenjak pa preko Žutskog kanala i prema zapadu između otočića M. Buč i otoka Kornat i otočića V. Buč i otoka Kornat do prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Vela Proversa,  sredinom prolaza Proversa prema jugu gdje okreće na jugoistok između otoka Aba Vela i otočića Aba Mala i južno sredinom prolaza između otoka Šilo Velo i otočića  Sestrica Mala (poklapa se s granicom nacionalnog parka Kornati) te okomito na ravnu polaznu crtu (otočić Garmenjak Veli – otočić Mrtovac) i dalje u produžetku do vanjske granice teritorijalnog mora (12NM), kao i za područje unutarnjih voda Zadarske županije.

(7) Lučka kapetanija Zadar nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni ovim Zakonom i na morskom području Zaštićenog ekološko–ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te podmorskom prostoru epikontinentalnog pojasa definiranom s sjeveroistočne strane dijelom vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, sa jugozapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike, sa sjeverozapadne strane produžetkom granice razgraničenja  Lučke kapetanije Rijeka – Lučke kapetanije Zadar u teritorijalnom moru do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike, i s južne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Zadar – Lučke kapetanije Šibenik do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike.

(8) Lučka kapetanija Šibenik nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Lučica (južno od mjesta Drage kod Vranskog jezera) i ide na jugoistok obalnom crtom do točke u uvali Sićenica. Zapadna granica područja Lučke kapetanije Šibenik ide od opisane točke u uvali Lučica prema zapadu i prolazi sjeverno od otočića Artica Mala i Artica Vela i južno prema sredini Vrgadskog kanala te na jugoistok sredinom Vrgadskog kanala prolazeći istočno od otočića Visovac pa u smjeru juga i jugozapada Murterskim morem do sredine spojnice otok Murvenjak - rt Opat (otok Kornat) i dalje u smjeru sjeverozapada do sredine spojnice otok Gangaro - hrid Blitvica te sredinom Srednjeg kanala do točke sjeverno od pličine Balabra gdje skreće prema jugu prolazeći zapadno od pličine Balabra i sredinom prolaza između otoka Lavdara i Kurba Mala te između otočića Skala Vela i Glamoč i otočića Pinizelić i Brskvenjak, preko Žutskog kanala te između otočića M. Buč i otoka Kornat i otočića V. Buč i otoka Kornat do prolaza Vela Proversa, te sredinom prolaza Vela Proversa prema jugu gdje okreće na jugoistok između otoka Aba Vela i otočića Aba Mala i južno sredinom prolaza između otoka Šilo Velo i otočića  Sestrica Mala (poklapa se s granicom nacionalnog parka Kornati) te okomito na ravnu polaznu crtu (otočić Garmenjak Veli – otočić Mrtovac) i dalje u produžetku do vanjske granice teritorijalnog mora (12NM) te vanjskom granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do točke na granici teritorijalnog mora sa područjem Lučke kapetanije Split. Istočna granica područja Lučke kapetanije Šibenik ide od opisane točke u uvali Sićenica i sredinom uvale Sićenica i prolaza između kopna (rt Kora) i hridi Muljica pa okomito na granicu unutarnjih morskih voda (hrid Mulo-rt Rat na otoku Drvenik Mali) i dalje u produžetku do vanjske granice teritorijalnog mora (12 NM), kao i za područje unutarnjih voda Šibensko-kninske županije.

(9) Lučka kapetanija Šibenik nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni ovim Zakonom i na morskom području Zaštićenog ekološko–ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te podmorskom prostoru epikontinentalnog pojasa definiranom s sjeveroistočne strane dijelom vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, sa jugozapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike, sa sjeverozapadne strane produžetkom granice razgraničenja  Lučke kapetanije Zadar – Lučke kapetanije Šibenik i teritorijalnog mora do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike, i s jugoistočne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Šibenik – Lučke kapetanije Split do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike.

(10) Lučka kapetanija Split nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Sićenica i ide  na istok i jugoistok obalnom crtom do točke na rtu Kokuljica (jugoistočno od luke Gradac). Zapadna granica područja Lučke kapetanije Split ide od opisane točke u uvali Sićenica sredinom uvale Sićenica i prolaza između kopna (rt Kora) i hridi Muljica pa okomito na ravnu polaznu crtu (hrid Mulo - rt Rat na otoku Drvenik Mali) i dalje u produžetku do vanjske granice teritorijalnog mora (12 NM) te vanjskom granicom teritorijalnog mora (12 NM) prema jugoistoku do točke na granici s područjem Lučke kapetanije Dubrovnik sjeveroistočno od otoka Palagruža). Jugoistočna granica područja Lučke kapetanije Split ide od opisane točke na rtu Kokuljica do sredine Neretvanskog kanala (uz rub granice sidrišta za luku Ploče) i dalje na zapad sredinom Neretvanskog i  Korčulanskog kanala do sredine spojnice otočić Greben (otok Vis) - rt Proizd (otok Proizd) pa prema jugoistoku do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) - rt Velo Dance (otok Korčula), dalje prema jugozapadu do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) - otok Sušac (rt Čavarine) i dalje u smjeru jugoistoka do opisane točke na vanjskoj granici teritorijalnog mora (12 NM). Granica područja Lučke kapetanije Split obuhvaća otoke Vis, Biševo, Svetac, Jabuka i Palagruža s pripadajućim teritorijalnim morem (12 NM), kao i za područje unutarnjih voda Splitsko-dalmatinske županije.

(11) Lučka kapetanija Split nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni ovim Zakonom i na morskom području Zaštićenog ekološko–ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te podmorskom prostoru epikontinentalnog pojasa definiranom sa sjeverne i istočne strane dijelom vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, s južne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike, sa zapadne strane produžetkom granice razgraničenja područja Lučke kapetanije Šibenik – Lučke kapetanije Split do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike.

(12) Lučka kapetanija Ploče nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke na rtu Kokuljica (jugoistočno od luke Gradac) i ide na jugoistok obalnom crtom do točke na obali kod graničnog prijelaza s Bosnom i Hercegovinom Klek-Neum I (jugoistočno od uvale Moračna). Istočna granica područja Lučke kapetanije Ploče proteže se od opisane točke kod graničnog prijelaza Klek - Neum I, proteže se dijelom granice na moru sukladno Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o državnoj granici iz 1999. godine, koji se od tada privremeno primjenjuje, odnosno sredinom zaljeva Klek - Neum do sredine Malostonskog kanala i dalje prema sjeverozapadu sredinom Malog mora i Neretvanskog kanala do zapadne granice područja Lučke kapetanije Ploče koju čini okomica od sredine Neretvanskog kanala do opisanog rta Kokuljica, kao i za područje unutarnjih voda za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća područja sljedećih gradova i općina: Metković, Opuzen, Ploče, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje.

(13) Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke na granici sa Bosnom i Hercegovinom u uvali Pještata  i ide obalnom crtom prema jugu do točke rt Konfin na granici s Crnom Gorom. Sjeverna granica područja Lučke kapetanije Dubrovnik proteže se od opisane točke u uvali Pještata i ide dijelom granice na moru sukladno Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o državnoj granici iz 1999. godine, koji se od tada privremeno primjenjuje, zatim u produžetku sredinom Malog mora, Neretvanskog kanala i Korčulanskog kanala do sredine spojnice  otočić Greben (otok Vis) - rt Proizd (otok Proizd), pa prema jugoistoku do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) - rt Velo Dance (otok Korčula), dalje prema jugozapadu do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) - otok Sušac (rt Čavarine) i dalje u smjeru jugoistoka do vanjske granice teritorijalnog mora (12 NM). Granica područja Lučke kapetanije Dubrovnik se dalje nastavlja vanjskom granicom teritorijalnog mora prema istoku do točke od koje se primjenjuje privremeni režim razgraničenja, kako je to, na privremenim osnovama, utvrđeno Protokolom uz južnu lateralnu granicu iz 2002. između Republike Hrvatske i Crne Gore. Istočna granica područja Lučke kapetanije Dubrovnik proteže se od opisane točke na rtu Konfin na granici s Crnom Gorom i nastavlja crtom koja slijedi  navedeni Protokol iz 2002. godine, kao i za područje unutarnjih voda za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća područja sljedećih gradova i općina: Dubrovnik, Korčula, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka i Župa dubrovačka.

(14) Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni ovim Zakonom i na morskom području Zaštićenog ekološko–ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te podmorskom prostoru epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske definiranom sa zapadne i sjeverne strane dijelom vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, s južne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike, s istočne strane produžetkom granice privremenog razgraničenja na moru između Republike Hrvatske i Crne Gore opisanom u članku  6. Protokola o privremenom režimu uz južnu granicu između Republike Hrvatske i Crne Gore iz 2002. godine (azimutom ω = 206°) do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike.

(15) Lučka kapetanija Vukovar nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni ovim Zakonom, za vodni put rijeke Dunav od granice Republike Mađarske rkm 1433. do granice s Republikom Srbijom – rkm 1295,5 i područje unutarnjih voda Vukovarsko-srijemske županije (osim područja grada Županje i područja općina Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Drenovci, Gunja i Vrbanja) te područje općine Draž i Erdut iz Osječko-baranjske županije.

(16) Lučka kapetanija Osijek nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni ovim Zakonom, za vodni put rijeke Drave i područja unutarnjih voda Osječko-baranjske županije (osim područja općine Draž i Erdut) te Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske županije i Međimurske županije.

(17) Lučka kapetanija Slavonski Brod nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni ovim Zakonom, za vodni put rijeke  Save od rkm 207. (Račinovci) do rkm 469. (ušće Velikog Struga) i područje unutarnjih voda Brodsko-posavske županije, Požeško-slavonske županije te područja gradova i općina: Županja, Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Gunja, Drenovci i Vrbanja iz Vukovarsko srijemske županije.

(18) Lučka kapetanija Sisak nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe kako su utvrđeni ovim Zakonom, za vodni put rijeke Save od rkm 469. (ušće Velikog Struga) do granice s Republikom Slovenijom i vodni put rijeke Kupe, područje unutarnjih voda Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Karlovačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije.

Članak 14.

(1) Za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga lučke kapetanije na područjima jednog ili više gradova i/ili općina izvan sjedišta lučke kapetanije osnivaju se ispostave lučkih kapetanija.

(2) Za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga lučke kapetanije na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi sjedište lučke kapetanije osnivaju se odjeljci.

Članak 15.

(1) Ispostava lučke kapetanije razvrstava se kao:

1. Ispostava lučke kapetanije I. kategorije

2. Ispostava lučke kapetanije II. kategorije  ili

3. Ispostava lučke kapetanije III. kategorije.

(2) Ispostava iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra kako su utvrđeni ovim Zakonom, tijekom svih 365 dana u godini, s posebnom organizacijom radnog vremena, sukladno pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva i odluci ministra donesenoj temeljem tog pravilnika.

(3) Ispostava iz stavka 1. točke 2. ovoga članka obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra kako su utvrđeni ovim Zakonom, tijekom tjednog radnog vremena od ponedjeljaka do petka, u uredovno radno vrijeme, odnosno s posebnom organizacijom radnog vremena u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada , sukladno pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva i odluci ministra donesenoj temeljem tog pravilnika.

(4) Ispostava iz stavka 1. točke 3. ovoga članka obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra kako su utvrđeni ovim Zakonom, tijekom tjednog radnog vremena od ponedjeljaka do petka, u uredovno radno vrijeme, sukladno pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva.

(5) Ispostava lučke kapetanije razvrstava se u jednu od kategorija iz stavka 1. ovog članka uzimajući u obzir potrebe službe i organizaciju poslova traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru, nadležnost nad međunarodnim graničnim prijelazima, kao i opseg pomorskog odnosno riječnog prometa tereta i putnika te nautičkog prometa na području nadležnosti.

Članak 16.

(1) Ovim Zakonom ustrojava se Pomorski operativni centar, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Uprave, za područje nadležnosti svih lučkih kapetanija koje djeluju na morskom prostoru unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, radi obavljanja poslova sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točki 1., 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Pomorski operativni centar u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv „ Maritime Operations Center - Croatia “.

(3) Sjedište Pomorskog operativnog centra je u Rijeci.

(4) U sastavu Pomorskog operativnog centra, ustrojavaju se i djeluju sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva:

1. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru i

2. Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom.

Članak 17.

(1) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Pomorskog operativnog centra, obavlja poslove službe traganja i spašavanja na moru, poslove obalne postaje kao dojavni centar za pomorske nezgode i onečišćenja okoliša s pomorskih objekata, sigurnosnu zaštitu pomorskih brodova i luka i obvezni sustav obavješćivanja s brodova hrvatske državne pripadnosti koje je odobrio IMO, kao i druge poslove, a sve u skladu s pomorskim propisima.

(2) Sjedište Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru je u Rijeci.

(3) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv „ Maritime Rescue and Coordination Center Rijeka - MRCC Rijeka “.

Članak 18.

(1) Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Pomorskog operativnog centra, obavlja poslove obalne postaje službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, plovidbom i peljarenjem kao i druge poslove u skladu s pomorskim propisima.

(2) Sjedište Nacionalne središnjice za nadzor i upravljanje pomorskim prometom je u Rijeci.

(3) Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom djeluje pod nazivom „VTS Hrvatska“, a u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv „ Vessel Traffic Service Croatia - VTS Croatia “.

(4) VTS centri ustrojavaju se i djeluju kao unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva u sastavu Nacionalne središnjice za nadzor i upravljanje pomorskim prometom.

DIO TREĆI

UPRAVLJANJE I UNUTARNJI NADZOR

Članak 19.

(1) Radom lučke kapetanije rukovodi lučki kapetan.

(2) Lučki kapetan, za svoj rad i rad lučke kapetanije kojom rukovodi, odgovara čelniku Uprave i ministru te drugim nadređenim dužnosnicima u Ministarstvu sukladno propisu kojim se uređuje sustav državne uprave te propisu kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika.

(3) Radom ispostave lučke kapetanije rukovodi kapetan ispostave.

(4) Kapetan ispostave, za svoj rad i rad ispostave lučke kapetanije, odgovara nadležnom lučkom kapetanu, čelniku Uprave, ministru te drugim nadređenim dužnosnicima u Ministarstvu sukladno propisu kojim se uređuje sustav državne uprave te propisu kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika.

Članak 20.

(1) Na radno mjesto lučkog kapetana primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Radno mjesto lučkog kapetana popunjava se putem internog oglasa, a ako se ne popuni na taj način, tada putem javnog natječaja.

Članak 21.

(1) Lučki kapetan imenuje se na razdoblje od pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja.

(2) Lučkog kapetana imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra.

Članak 22.

(1) Lučki kapetan može se razriješiti dužnosti i prije isteka vremena na koje je imenovan iz razloga koji su zakonom kojim se uređuje rad državnih službenika određeni kao razlozi za razrješenje rukovodećeg državnog službenika kojeg imenuje Vlada.

(2) Ako lučkom kapetanu prijevremeno prestane mandat te u drugim slučajevima kada radno mjesto lučkog kapetana ostane nepopunjeno, Vlada će na prijedlog ministra privremeno imenovati lučkog kapetana iz reda rukovodećih državnih službenika Ministarstva, najduže na rok od godine dana.

Članak 23.

(1) Obavljanje poslova te razvoj sustava sigurnosti plovidbe prati i analizira Vijeće lučkih kapetana kojeg čine svi lučki kapetani.

(2) Vijeće lučkih kapetana (dalje u tekstu: Vijeće) je stručno-savjetodavno tijelo koje potiče i strateški usmjerava razvoj poslova sigurnosti plovidbe te u tom pogledu:

1. analizira i ocjenjuje stanje u području poslova sigurnosti plovidbe

2. analizira rezultate unutarnjih nadzora, predlaže i potiče poduzimanje mjera za unapređenje poslova sigurnosti plovidbe

3. prati ostvarenje akata planiranja, provedbu postavljenih ciljeva, rizike i pokazatelje rezultata

4. razmatra i daje poticaje i prijedloge za donošenje pomorskih i plovidbenih propisa te prati njihovu provedbu

5. utvrđuje nacrt prijedloga godišnjeg plana rada ustrojstvenih jedinica Uprave i

6. utvrđuje nacrt prijedloga izvješća o ostvarenju godišnjih i višegodišnjih planova rada Uprave.

(3) Ministar imenuje i razrješava predsjednika Vijeća i njegovog zamjenika, a imenuje ih na razdoblje od četiri godine

(4) O pitanjima iz svog djelokruga rada Vijeće odlučuje na sjednicama, većinom glasova svih članova Vijeća, a odluke koje donosi imaju savjetodavno značenje i nisu obvezujuće.

(5) Predsjednik Vijeća saziva, vodi i utvrđuje dnevni red sjednice Vijeća, a u slučaju njegove spriječenosti zamjenik predsjednika Vijeća.

(6) Na sjednice Vijeća obvezno se poziva čelnik Uprave.

(7) Sjednica Vijeća može se održati ako joj je prisutna natpolovična većina svih članova Vijeća, od kojih jedan mora biti predsjednik ili zamjenik predsjednika Vijeća.

Članak 24.

(1) U svrhu osiguravanja ujednačene, pravilne, pravodobne i učinkovite primjene pomorskih i plovidbenih propisa Uprava i lučke kapetanije dužne su uspostaviti, primjenjivati i stalno unaprjeđivati sustav upravljanja kvalitetom za poslove sigurnosti plovidbe u skladu sa zahtjevima odgovarajućih međunarodnih normi.

(2) Neovisna prosudba sustava upravljanja kvalitetom iz stavka 1. ovoga članka obavlja se od strane tijela akreditiranog u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima kojima se uređuje akreditiranje pravnih i fizičkih osoba za potvrđivanje sustava upravljanja kvalitetom u vremenskim razmacima kako je to utvrđeno primjenjivim međunarodnim normama, odnosno pomorskim i plovidbenim propisima.

Članak 25.

(1) Ministarstvo provodi unutarnji nadzor nad zakonitošću rada ustrojstvenih jedinica u sastavu Uprave, pravilne primjene propisa i internih procedura sa ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti te ujednačavanja prakse i nadležnog postupanja.

(2) Unutarnji nadzor pojedine ustrojstvene jedinice iz stavka 1. ovoga članka obavljaju službenici koje odlukom imenuje ministar .

(3) Rezultate unutarnjeg nadzora službenici iz stavka 2. ovoga članka dužni su u roku od 30 dana od dana završetka nadzora dostaviti čelniku Uprave i čelnicima ustrojstvenih jedinica koji rukovode radom ustrojstvene jedinice koja je predmet upravnog nadzora na očitovanje i provedbu popravnih mjera.

(4) Analizu rezultata svih unutarnjih nadzora u tekućoj godini obavlja Vijeće lučkih kapetana.

DIO ČETVRTI

ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME

GLAVA I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 26.

(1) Službenicima koji obavljaju poslove sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točki 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona nije dopušten štrajk.

(2) Službenicima koji obavljaju poslove sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točki 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona može se rasporedom godišnjih odmora, a zbog potrebe službe, u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada, uskratiti korištenje godišnjeg odmora u trajanju duljem od 3 dana.

Članak 27.

(1) U slučaju povećanog opsega poslova unutar pojedine lučke kapetanije ili njenih ispostava, zbog čega se isti ne mogu obaviti u rokovima propisanima propisom o općem upravnom postupku, plovidbenim ili pomorskim propisima, lučki kapetan dužan je odrediti jednog ili više rješavatelja.

(2) Kada povećani opsega poslova nije moguće preraspodijeliti unutar pojedine lučke kapetanije, čelnik Uprave je dužan odrediti jednog ili više rješavatelja iz drugih lučkih kapetanija ili Uprave.

Članak 28.

Radi potreba službe, službenici su dužni obavljati posao u radnom vremenu raspoređenom na sljedeći način:

1. rad u dvokratnom radnom vremenu

2. rad u smjenama

3. rad u turnusu

4. rad subotama, nedjeljama, praznicima i drugim neradnim danima

5. rad duži od punoga radnog vremena – prekovremeni rad

6. noćni rad

7. rad u radnim prostorijama na određenom mjestu ili kod kuće

8. rad u preraspodijeljenom radnom vremenu i

9. višednevni ukrcaj na službenim brodovima i brodicama.

Članak 29.

(1) Radom u smjenama smatra se onaj rad koji se naizmjence obavlja u prijepodnevnom, poslijepodnevnom ili noćnom dijelu dana te rad po posebnom rasporedu kad se rad obavlja također u prijepodnevnom, poslijepodnevnom ili noćnom dijelu dana ali je neravnomjerno raspoređen.

(2) Radom u turnusima smatra se rad koji se obavlja 12 sati, nakon čega slijedi 24 ili 48 sati odmora.

(3) Rad u smjenama i rad u turnusima može se preraspodijeliti u okviru mjesečnog odnosno godišnjeg rasporeda radnog vremena.

Članak 30.

(1) Službenik i namještenik dužan je na temelju naloga nadređenog službenika obavljati poslove i duže od punoga radnog vremena u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, poslove iz članka 4. stavka 1. točki 1. i 2. ovoga Zakona, službenici Uprave i lučkih kapetanija dužni su obavljati i bez naloga neposredno nadređenog službenika, izvan redovnog radnog vremena, kada su ugroženi ljudski životi.

(3) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka službeniku i namješteniku pripada pravo na uvećanje plaće ili slobodne radne dane, sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora.

(4) Odredbe propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora u pogledu ograničenja prekovremenog rada, ne primjenjuju se na službenika kada obavlja poslove iz članka 4. stavka 1. točki 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 31.

(1) Radi osiguravanja normalnog i redovnog obavljanje poslova sigurnosti plovidbe iz članka 5. ovoga Zakona, mogu se odrediti službenici koji su u obvezi biti pripravni za rad izvan radnog vremena.

(2) Službeniku kojemu je određena pripravnost za rad pripada naknada plaće sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora.

(3) Ministar donosi odluku o organizaciji pripravnosti za rad izvan radnog vremena i vremenskom periodu trajanja pripravnosti službenicima koji su u obvezi biti pripravni na rad izvan radnog vremena.

Članak 32.

(1) Radi potrebe obavljanja poslova sigurnosti plovidbe radno vrijeme službenika u ispostavama lučkih kapetanija može se preraspodijeliti tijekom kalendarske godine.

(2) Preraspodjela radnog vremena iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti skraćivanjem redovnog radnog vremena u razdoblju od 1. siječnja do 28. veljače i od 1. prosinca do 31. prosinca, odnosno povećanjem redovnog radnog vremena od 1. lipnja do 31. kolovoza.

(3) Redovno radno vrijeme službenika u ispostavama lučkih kapetanija može se u razdoblju iz stavka 2. ovoga članka skratiti odnosno povećati za najviše pet sati tjedno.

(4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Članak 33.

Službenici mogu obavljati poslove iz djelokruga Uprave i lučkih kapetanija i izvan sjedišta rada odnosno kao samostalni izvršitelji sukladno odredbama posebnog propisa koji uređuje rad na izdvojenim mjestima državnih službenika.

GLAVA II.

RAD POSADE BRODOVA I BRODICA

Članak 34.

(1) Članovi posade ukrcavaju se na brod u vremenskom periodu do sedam dana tijekom kojeg su dužni biti 24 sata na brodu.

(2) Iznimno, temeljem naloga lučkog kapetana, vrijeme ukrcaja člana posade broda može se produžiti dulje od sedam dana, ali ne dulje od 15 dana.

Članak 35.

Organizaciju rada članova posade kod obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, hitnog medicinskog prijevoza i drugih interventnih poslova, kao i eventualnu preraspodjelu radnog vremena utvrđuje zapovjednik broda, sukladno odredbama propisa kojima se propisuje utvrđivanje radnog vremena i vremena odmora članova posade brodova hrvatske državne pripadnosti.

Članak 36.

Prekovremenim radom članova posade smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati kako je utvrđen odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora.

Članak 37.

(1) Evidencija sati rada i sati odmora vodi se na propisanom obrascu rasporeda radnog vremena službenika i zapisu o satima rada i satima odmora članova posade brodova hrvatske državne pripadnosti.

(2) Datum i vrijeme ukrcaja i iskrcaja članova posade evidentira se u središnju bazu podataka koju vode lučke kapetanije i ispostave lučkih kapetanija.

Članak 38.

(1) Kada brod lučke kapetanije nije u operativnoj uporabi, član posade dužan je temeljem pisanog naloga lučkog kapetana obavljati druge poslove sigurnosti plovidbe za koje je osposobljen.

(2) Za vrijeme obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka član posade zadržava plaću radnog mjesta na koje je raspoređen sukladno odredbama propisa o državnim službenicima.

Članak 39.

(1) Članovima posade tijekom perioda ukrcaja pripadaju sva radna prava pomoraca u nacionalnoj plovidbi propisana odredbama propisa kojim se uređuju materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata te ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove i propisa kojim se uređuje porez na dohodak, a posebno u dijelu prava na starosnu mirovinu, prava na staž s povećanim trajanjem i prava na pomorski dodatak.

(2) Pomorski dodatak iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se u iznosu koji je identičan iznosu terenskog dodatka sukladno odredbama propis kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora.

(3) Pomorski dodatak isplaćuje se za svaki dan u kojem je pomorac ukrcan na brod više od 8 sati.

Članak 40.

Član posade brodica koji je ukrcan na brodicu radi obavljanja poslova iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, ako brodicu zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti više od 12 sati, ostvaruje prava po osnovi terenskog rada sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora.

DIO PETI

INSPEKCIJSKE OVLASTI

GLAVA I.

STJECANJE I PRESTANAK OVLASTI