I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o središnjem registru državne imovinesadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Analiza postojećeg stanja

Registar državne imovine prvi put je bio uređen Zakonom o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 145/10. i 70/12.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. godine.

Navedenim Zakonom bilo je određeno da je Registar popis državne imovine u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, te nekretnina, uključujući i nekretnine čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom čiji je imatelj, odnosno vlasnik Republika Hrvatska, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska te je bilo propisano da Registar uspostavlja i vodi Agencija za upravljanje državnom imovinom, pravni prednik Ministarstva državne imovine.

Navedeni Zakon bio je na snazi do 30. lipnja 2013. godine kada je na snagu stupio Zakon o upravljanju i raspolaganu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 4/13., 130/14., 18/16. i 89/17.) koji je još na snazi.

Navedeni Zakon propisuje da je Registar državne imovine središnji registar državne imovine koji, u skladu sa smjernicama iz Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, objedinjuje sve pojavne oblike imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, da sadrži popis državne imovine u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, nekretnina, uključujući i nekretnine čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom, a čiji je imatelj odnosno vlasnik Republika Hrvatska, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, koncesija, kulturnih dobara, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, evidencije postupaka koji se vode temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) te da Državni ured za upravljanje državnom imovinom uspostavlja i vodi Registar.

U studenom 2016. godine ustrojeno je Ministarstvo državne imovine koje je počelo s radom 13. studenog 2016. godine te je Ministarstvo preuzelo poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.

Analiza je pokazala da su odredbe o Registru u važećem Zakonu problematične između ostaloga i što se u pogledu terminologije miješaju pojavni oblici imovine i načini korištenja iste. Primjerice, Registar bi trebao sadržavati i popis imovine u pojavnom obliku koncesije što nije moguće. Naime, koncesija nije oblik državne imovine već oblik pravnog posla kojim se raspolaže imovinom, a koja je izvan pravnog prometa, poput pomorskog dobra. Ono što je imovina Republike Hrvatske kod koncesije je koncesijska naknada, a važno je naglasiti da je Zakonom o koncesijama („Narodne novine“, br. 69/17.) određeno da Ministarstvo financija vodi Registar koncesija u kojeg se upisuju sve koncesije.

Pored navedenog, analiza je pokazala da je problematična i odredba da se u Registru vodi popis državne imovine u obliku evidencije postupaka koji se vode temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.). Navedeno je problematično iz jednog sličnog razloga kao i kod koncesija, a to je da navedena evidencija nije oblik državne imovine, a pored toga postupke povrata temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine vode uredi državne uprave po županijama i Gradski ured Grada Zagreba koji nemaju navedene evidencije u cijelosti ustrojene.

Kako je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 93/16 i 104/16) ustrojem Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koji obavlja poslove koji se odnose na razvoj, standardizaciju, sigurnost i preporuke za korištenje državne informacijske infrastrukture, koordinira razvitak i primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u sustavima elektroničkog obrazovanja, elektroničkog zdravstva, elektroničkog poslovanja i drugim srodnim područjima, razvija standarde informacijske opreme u javnom sektoru i obavlja poslove radi ostvarenja uvjeta za informiranje i ponovnu uporabu dokumenata i informacija, odlučeno je da se vođenje Registra državne imovine povjeri Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.

Stoga je već u Prijedlogu Zakona o upravljanju državnom imovinom koji je u prvom čitanju raspravljen u Hrvatskom saboru 18. siječnja 2018. godine uneseno da će Ministarstvo voditi isključivo evidenciju o imovini kojom upravlja, a da će te podatke dostavljati u Registar državne imovine.

Svrha novog zakonodavnog okvira, pitanja koja će se urediti novim Zakonom, te posljedice koje će proisteći donošenjem zakona

Prijedlogom Zakona se određuje da Središnji registar državne imovine (u daljnjem tekstu: Središnji registar) vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Prijedlog Zakona propisuje da je Središnji registar sveobuhvatna i cjelovita, metodološki standardizirana i kontinuirano ažurirana evidencija državne imovine koja obuhvaća svu nefinancijsku i financijsku imovinu države i to: imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, imovinu jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovinu trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i imovina pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavne oblike državne imovine koji su tim pravnim osobama na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje ili korištenje.

Prijedlog Zakona određuje i obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze kao i prekršajne odredbe ukoliko obveznici ne ispunjavaju svoje obveze.

III.OCJENA I  IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Nakon donošenja ovog Zakona, biti će potrebno uskladiti odredbe članka Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 93/16. i 104/16.) kojim se uređuje djelokrug i nadležnost Ministarstva državne imovine i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.  

IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O SREDIŠNJEM REGISTRU DRŽAVNE IMOVINE S OBRAZLOŽENJEM

Predmet zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje vođenje Središnjeg registra državne imovine (u daljnjem tekstu: Središnji registar), ciljevi vođenja Središnjeg registra, podaci koji se prikupljaju i evidentiraju u Središnjem registru, obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar i druga pitanja vezana za Središnji registar.

Pravna narav i sadržaj Središnjeg registra

Članak 2.

(1) Središnji registar predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju državne imovine.

(2) Pod pojmom državne imovine u smislu stavka 1. ovog članka podrazumijeva se sva nefinancijska i financijska imovina države i to: imovina u vlasništvu Republike Hrvatske, imovina jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovina trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovina ustanova kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovina ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i imovina pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavni oblici državne imovine koji su tim pravnim osobama na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje ili korištenje.

(3) Podaci iz stavka 2. ovog članka  se dostavljaju, unose i vode se u skladu s klasifikacijom pojavnih oblika imovine prema rasporedu računa Računskog plana za proračunsko računovodstvo, Računskog plana za neprofitne organizacije i kontnog plana poduzetnika.

Nadležno tijelo

Članak 3 .

Središnji registar vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (u daljnjem tekstu: Središnji državni ured).

Obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar i njihove obveze

Članak 4 .

(1) Obveznici dostave i unosa podataka jesu:

– proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna

– jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– trgovačka društva, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– pravne osobe s javnim ovlastima.

(2) Obveznici iz stavka 1. ovog članka dužni su:

– voditi svoju evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje, neovisno o titularu vlasništva te imovine

– dostaviti i unijeti podatke o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona kojom upravljaju u Središnji registar uz naznaku isprave na temelju koje je upis, promjena ili brisanje izvršeno, sukladno postupku koji će se propisati Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom.

(3) Dostavu i unos podataka o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona u Središnji registar može za proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva, zavode i druge pravne osobe čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za ustanove kojima je jedan od osnivača jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršiti nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Podatke vezane uz promjene u vlasništvu i drugim stvarnim pravima svih pojavnih oblika državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona, kao i podatke o ispravama na temelju kojih je promjena izvršena, obveznici su dužni dostaviti u Središnji registar bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od izvršene promjene.

Ciljevi vođenja Središnjeg registra

Članak 5 .

(1) Ciljevi vođenja Središnjeg registra su:

– evidencija, uvid u opseg i strukturu pojavnih oblika državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona

– učinkovitije upravljanje i nadzor nad raspolaganjem i stanjem državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona

– kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona te praćenje koristi i učinaka upravljanja pojavnim oblicima imovine iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona.

(2) U svrhu ispunjenja cilja iz stavka 1. podstavka 1. ovog članka dostavljaju se podaci o:

– imovini u vlasništvu obveznika iz članka 4. stavka 1. ovog Zakona

– državnoj imovini iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona kojom obveznici dostave i unosa podataka upravljaju, raspolažu ili koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa.

(3) U svrhu ispunjenja ciljeva iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovog članka dostavljaju se podaci o:

– državnoj imovini iz članka 2. stavka 2. ovog Zakona kojom obveznici unosa podataka upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa

– imovini koju koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju, neovisno o titularu vlasništva.

Javna objava i dostava podataka iz Središnjeg registra

Članak 6.

(1) Podaci Središnjeg registra objavljuju se na mrežnim stranicama sukladno odredbama koji se definiraju Uredbom o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg registra, načinu prikupljanja podataka i podacima koji se neće javno objavljivati.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka, podaci iz Središnjeg registra o imovini koji su zakonom, ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom, proglašeni klasificiranim podacima neće se objaviti.

(3) Središnji državni ured dužan je omogućiti elektroničkim putem siguran pristup svim podacima o pojavnim oblicima imovine države i jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave u Središnjem registru ovlaštenim osobama Vlade Republike Hrvatske, ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom i ministarstva nadležnog za financije.

Provedbeni propisi

Članak 7.

(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu kojom će pobliže urediti ustrojstvo, način vođenja i sadržaj Središnjeg registra, način prikupljanja podataka, te utvrditi podatke koji se neće javno objavljivati .

(2) Državni tajnik Središnjeg državnog ureda donijet će Pravilnik o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom.

Prekršajne odredbe

Članak 8.

(1) Prekršaj čine obveznici dostave  unosa podataka u Središnji registar iz članka 4. ovog Zakona ako bez odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana od izvršene promjene ne dostave u Središnji registar sve podatke vezane uz promjenu podataka o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obveznici dostave podataka u Središnji registar iz članka 4. ovog Zakona u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba obveznika dostave podataka u Središnji registar, a koji na bilo koji način upravljaju, raspolažu ili koriste državnu imovinu na temelju zakona i/ili drugog propisa, u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) U slučaju prekršaja iz stavka 1. ovog članka ovlašteni tužitelj za podnošenje prekršajnog naloga protiv prekršitelja je Središnji državni ured u smislu odredbi članaka 109. i 111. Prekršajnog zakona (»Narodne novine«, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. i 70/17.).

Nadzor

Članak 9 .

Nadzor nad provedbom ovog Zakona vrši Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 10.

Središnji registar državne imovine koji je uspostavljen i vodi se sukladno odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 94/13., 130/14., 18/16. i 89/17.) s danom stupanja na snagu ovog Zakona nastavlja s ustrojem i radom sukladno odredbama ovog Zakona.

Članak 11.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti uredbu iz članka 6. stavka 1 ovog Zakona.

(2) Državni tajnik Središnjeg državnog ureda donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Uredbe iz stavka 1. ovog članka Pravilnik iz članka 7. stavka 2 ovog Zakona.

Članak 12 .

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Središnji državni ured preuzima od Ministarstva državne imovine poslove vođenja Središnjeg registra, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju Ministarstva vezanu za vođenje Središnjeg registra, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Ministarstva državne imovine vezane za vođenje Središnjeg registra, kao i državne službenike Ministarstva državne imovine koji su obavljali preuzete poslove vezano za Središnji registar.

Članak 13.

Državni službenici Ministarstva državne imovine koji su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova, prelaze na rad u Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i zadržavaju plaće prema dosadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema novoj uredbi o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i novom pravilniku o unutarnjem redu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva donesenom na temelju te uredbe.

Članak 14.

Vlada Republike Hrvatske predložit će usklađenje odredbi Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“ , br. 93/16. i 104/16.) sukladno odredbama ovog Zakona.

Članak 15 .

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 30. lipnja 2018. godine.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom određuje obuhvat primjene ovog Zakona.

Uz članak 2.

Člankom 2. se propisuje da se pod pojmom državne imovine podrazumijeva sva nefinancijska i financijska imovina države.

To podrazumijeva:

 imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske,

 imovinu jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,

 imovinu trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,

 imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,

 imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

 imovinu pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavni oblici državne imovine koji su tim pravnim osobama  na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje i/ili korištenje.

Određuje se da se navedeni podaci dostavljaju, unose i vode u skladu s klasifikacijom pojavnih oblika imovine prema rasporedu računa Računskog plana za proračunsko računovodstvo, Računskog plana za neprofitne organizacije i kontnog plana poduzetnika.

Uz članak 3.

Ovim člankom se određuje da Središnji registar vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Uz članak4.

Ovim člankom se određuje da su Obveznici dostave i unosa podataka:

– proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna

– jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– trgovačka društva, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– pravne osobe s javnim ovlastima.

Određuje se i da su obveznici dužni su:

– voditi svoju evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje, neovisno o titularu vlasništva te imovine

– dostaviti i unijeti podatke o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju u Središnji registar uz naznaku isprave na temelju koje je upis, promjena ili brisanje izvršeno

Propisuje se da dostavu i unos podataka o pojavnim oblicima državne imovine u Središnji registar može za proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva, zavode i druge pravne osobe čiji je osnivač jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, kao i za ustanove kojima je jedan od osnivača jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, izvršiti nadležna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, a da se podaci o promjenama u vlasništvu i drugim stvarnim pravima svih pojavnih oblika državne imovine moraju dostaviti u Središnji registar bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od izvršene promjene.

Uz članak 5.

Ovim člankom određeni su ciljevi vođenja Središnjeg registra, a oni su:

– evidencija, uvid u opseg i strukturu pojavnih oblika državne

– učinkovitije upravljanje i nadzor nad raspolaganjem i stanjem državne

– kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom

– praćenje koristi i učinaka upravljanja pojavnim oblicima imovine.

Uz članak 6.

Ovim člankom se propisuje da se podaci iz Središnjeg registra objavljuju se na mrežnim stranicama Središnjeg državno ureda za razvoj digitalnog društva, da se podaci iz Središnjeg registra o imovini koji su zakonom, ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom, proglašeni klasificiranim podacima neće se objaviti, te da je Središnji državni ured dužan omogućiti elektroničkim putem siguran pristup svim podacima (onima koji se objavljuju i onima koji se ne objavljuju) ovlaštenim osobama Vlade Republike Hrvatske, ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom i ministarstva nadležnog za financije.

Uz članak 7.

Ovim člankom se propisuju podzakonski akti koje će na temelju ovog Zakona donijeti Vlada Republike Hrvatske i državni tajnik Središnjeg državnog ureda.

Uz članak 8.

Ovim člankom se propisuje da p rekršaj čine obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar ako bez odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana od izvršene promjene ne dostave u Središnji registar sve podatke vezane uz promjenu podataka o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa.

Određene su i kazne za obveznika i odgovorne osobe obveznika za navedeni prekršaj u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, odnosno od 1.000,00 do 10.000,00 kuna, a da je ovlašteni tužitelj za podnošenje prekršajnog naloga Središnji državni ured

Uz članak 9.

Ovim člankom se određuje da nadzor nad provedbom ovog Zakona vrši Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Uz članak 10.

Ovim člankom se propisuje da se Središnji registra državne imovine koji je uspostavljen i vodi se sukladno odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske nastavlja voditi sukladno odredbama ovog Zakona.

Uz članak 11.

Ovim člankom se određuju rokovi za donošenje podzakonskih propisa koje donosi Vlada Republike Hrvatske i državni tajnik Središnjeg državnog ureda.

Uz članak 12. i 13.

Odredbom ovog članka propisano je da danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Središnji državni ured preuzima od Ministarstva državne imovine poslove vođenja Središnjeg registra, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju Ministarstva vezanu za vođenje Središnjeg registra, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Ministarstva državne imovine vezane za vođenje Središnjeg registra, kao i državne službenike Ministarstva državne imovine koji su obavljali preuzete poslove vezano za Središnji registar, a da državni službenici Ministarstva državne imovine koji su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova, prelaze na rad u Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i zadržavaju plaće prema dosadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema novoj uredbi o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i novom pravilniku o unutarnjem redu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva donesenom na temelju te uredbe.

Uz članak 14.

Ovim člankom određeno je da će Vlada Republike Hrvatske predložit usklađenje odredbi Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“ , br. 93/16. i 104/16.) sukladno odredbama ovog Zakona.

Uz članak 15.

Odredbom ovog članka propisuje se trenutak stupanja na snagu ovog Zakona.