Na temelju odredaba članka 15. stavka 1. točke 1. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, br. 140/05 i 12/12), članka 14. stavka 11. i članka 42. stavka 1. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 108/17), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na sjednici Upravnog vijeća održanoj dana xx. lipnja 2018., donosi

PRAVILNIK

O POSTUPKU PROCJENE RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMATE NAČINU PROVOĐENJA MJERA POJEDNOSTAVLJENE I POJAČANE DUBINSKE ANALIZE STRANKE

DIO PRVI

GLAVA I.

Opće odredbe

Članak 1.

1) Ovim Pravilnikom se obveznicima njegove primjene propisuje postupak procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, čimbenici rizika koje obveznici trebaju razmotriti pri procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji je povezan s pojedinačnim poslovnim odnosom i povremenom transakcijom te način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.

2) Obveznici iz stavka 1. ovog članka su društva iz članka 9. stavka 2. točke 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 108/17) nad kojima nadzor primjene tog Zakona provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i podružnice istovrsnih društava iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.

Članak 2.

Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. HANFA je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

2. Zakon je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 108/17)

3. Direktiva (EU) 2015/849 je Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2015 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5.6.2015.)

4. Uredba (EU) 2015/847 jest Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju van snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5.6.2015.)

5. Uredba (EU) 910/2014 jest Uredba (EU) 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014.)

6. Ured je Ured za sprječavanje pranja novca

7. politički izložena osoba je osoba definirana odredbama članka 46. Zakona

8. članovi obitelji politički izložene osobe su osobe definirane odredbama članka 46. stavka 4. Zakona

9. bliski suradnik politički izložene osobe je osoba definirana odredbama članka 46. stavka 5. Zakona

10. država članica je država definirana odredbama članka 4. točke 3. Zakona

11. treća država je država definirana odredbama članka 4. točke 44. Zakona

12. stranka je osoba definirana odredbama članka 4. točke 41. Zakona

13. EGP je Europski gospodarski prostor

14. OECD je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

15. G20 je Skupina od dvadeset ministara financija i guvernera središnjih banaka

16. FATF je međudržavno tijelo opisano u članku 4. točki 34. Zakona

17. FSAP je program procjene financijskog sektora

18. poslovni odnos je poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos koji je povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i od kojeg se u vrijeme njegova uspostavljanje očekuje da sadrži element trajnosti

19. čimbenici rizika su varijable koje, same po sebi ili u kombinaciji, mogu povećati ili umanjiti rizik od pranja novca i financiranja terorizma koji predstavlja određeni pojedinačni poslovni odnos ili povremena transakcija

20. rizik je učinak i vjerojatnost pojave pranja novca i financiranja terorizma, a odnosi se na postojeći rizik odnosno na razinu rizika koja postoji prije primjene mjera ublažavanja rizika te se ne odnosi na rezidualni rizik, odnosno na razinu rizika koja ostaje nakon primjene mjera za ublažavanje rizika

21. pristup utemeljen na procjeni rizika je pristup u kojem nadležna tijela i obveznici utvrđuju, procjenjuju i razumiju rizike od pranja novca i financiranja terorizma kojima su izloženi obveznici te poduzimaju mjere za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma koje su proporcionalne tim rizicima

22. izvor sredstava je porijeklo sredstava uključenih u poslovni odnos ili povremenu transakciju, što uključuje i aktivnost kojom su stvorena sredstva koja se upotrebljavaju u poslovnom odnosu

23. izvor imovine je porijeklo ukupne imovine stranke

24. s ložena i neobična transakcija je ona transakcija koja je veća u odnosu na očekivanje obveznika s obzirom na spoznaje o stranci, poslovnom odnosu ili kategoriji kojoj stranka pripada ili ima neobičan ili neočekivan uzorak u usporedbi s uobičajenom aktivnošću stranke ili uzorkom transakcija koji je povezan sa sličnim strankama, proizvodima ili uslugama ili je veoma složena u usporedbi s drugim, sličnim, transakcijama povezanima sa sličnim vrstama stranaka, proizvodima ili uslugama kao i transakcija bez očite ekonomske ili vidljive pravne svrhe kao i ona koja odstupa od uobičajenog ili očekivanog poslovanja stranke, čak i onda kada za takvu transakciju još nisu utvrđeni razlozi za sumnju na pranja novca i financiranja terorizma

25. države povezane s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma jesu države koje, na temelju procjene čimbenika rizika iz Glave II. ovog Pravilnika, predstavljaju viši rizik od pranja novca i financiranja terorizma. Pojam uključuje, ali nije ograničen na, visokorizične treće države za koje su identificirani strateški nedostatci u njihovim sustavima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz članka 49. stavka 4. Zakona

26. predikatno kazneno djelo je kazneno djelo definirano odredbama članka 4. točke 33. Zakona.

GLAVA II.

Procjena rizika i upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 3.

Obveznik je dužan prilikom procjene rizika i upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma koji je povezan s poslovnim odnosom i povremenom transakcijom uključivati sljedeće:

1. procjenu cjelokupnog poslovanja s obzirom na proizvode i usluge koje nude, vrste i profile stranke, broj i veličinu transakcija i kanale dostave kojima nude usluge strankama

2. dubinsku analizu stranke, uključujući i početnu dubinsku analizu izrađenu prije uspostavljanja poslovnog odnosa ili izvršenja povremene transakcije, čiju razinu i vrstu obveznik donosi na temelju nalaza i procjene cjelokupnog poslovanja

3. cjelovito razmatranje i pregled rizika povezanog s određenim poslovnim odnosom i  povremenom transakcijom, uključujući i dodatne mjere dubinske analize stranke i cjelokupne informacije kako bi se utvrdili i identificirali svi relevantni čimbenici rizika i

4. redovito ažuriranje i revidiranje izrađenih procjena rizika, nadziranje transakcija i po potrebi ispitivanje izvora sredstava, te kontrola i pregled izrađenih procjena rizika s ciljem utvrđivanja promjene rizika poslovnog odnosa.

Dubinska analiza stranke

Članak 4.

1) Prije uspostavljanja poslovnog odnosa ili izvršenja povremene transakcije obveznik je  dužan primijeniti početnu dubinsku analizu stranke.

2) Početna analiza iz stavka 1. ovog članka uključuje najmanje mjere utemeljene na rizicima sa ciljem:

1. identificiranja stranke i, kad je primjenjivo, stvarnog vlasnika ili zakonskih predstavnika stranke

2. provjere identiteta stranke na temelju pouzdanih i neovisnih izvora i, kad je primjenjivo, provjere identiteta stvarnog vlasnika stranke radi sigurnog utvrđenja

3. utvrđivanja svrhe i predviđene prirode poslovnog odnosa.

Cjeloviti pregled rizika poslovnog odnosa ili povremene transakcije

Članak 5.

1) Obveznik je dužan prikupiti dovoljno informacija kako bi osigurao identifikaciju svih relevantnih čimbenika rizika, uključujući primjenu dodatnih mjera dubinske analize stranke, kada je potrebno.

2) Čimbenike rizika obveznik je dužan procijeniti i stvoriti cjeloviti pregled rizika povezanog s pojedinačnim poslovnim odnosom i povremenom transakcijom.

Procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 6.

1) Procjena rizika od pranja novaca i financiranja terorizma sastoji se od:

1. identifikacije rizika od pranja novca i financiranja terorizma i

2. procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

2) Obveznik je dužan prilikom identificiranja rizika od pranja novca i financiranja terorizma voditi se sljedećim čimbenicima rizika:

1. čimbenicima rizika stranke

2. čimbenicima rizika država i geografskih područja

3. čimbenicima rizika proizvoda, usluga i transakcija

4. čimbenicima rizika u kanalima dostave.

3) Obveznik je dužan, kada je to moguće, informacije o čimbenicima rizika od pranja novca i financiranja terorizma prikupiti iz različitih izvora, bilo da im pristupa pojedinačno ili kroz komercijalno dostupne mehanizme ili baze podataka u kojima su objedinjene informacije iz nekoliko izvora.

4) Obveznik je dužan odrediti vrstu i broj izvora podataka koji sadrže informacije i podatke o čimbenicima.

5) Izvori informacija koje je obveznik dužan uzeti u obzir prilikom određivanja izvora iz stavka 4. ovog članka su:

1. nadnacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma Europske komisije

2. nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

3. strateške objave i upozorenja državnih tijela te obrazloženja koja se daju uz relevantne propise

4. smjernice, okružnice i informacije nadležnih tijela te obrazloženja odluka o izrečenim kaznama

5. izvještaji o prijetnjama, upozorenja i tipologije te ostale informacije Ureda i tijela kaznenog progona

6. informacije dobivene u sklopu početne dubinske analize stranke.

6) Obveznik može uzeti u obzir i druge relevantne izvore informacija poput:

1. vlastitih saznanja i stručnog iskustva

2. informacija udruženja obveznika o tipologijama i informacijama o rizicima u nastajanju

3. informacija civilnog društva o indeksima korupcije i druge izvještaje o državama

4. informacija međunarodnih tijela zaduženih za određivanje standarda o izvještajima o međusobnoj procjeni ili neobvezujućim crnim listama

5. informacija iz vjerodostojnih i pouzdanih javnih izvora i medija

6. informacija iz vjerodostojnih i pouzdanih komercijalnih organizacija, kao što su izvještaji o rizicima i

7. informacija statističkih organizacija i akademske zajednice.

Čimbenici procjene rizika

Članak 7.

1) Obveznik je dužan internim aktom propisati čimbenike rizika koje će koristiti i primjenjivati. Prilikom definiranja čimbenika rizika obveznik je dužan razmotriti najmanje čimbenike rizika iz ovog Pravilnika i Zakona. Čimbenici rizika propisani ovim Pravilnikom ne predstavljaju konačnu listu čimbenika rizika te se isti razmatraju u skladu s okolnostima pojedinog slučaja.

2) Prilikom procjene rizika pojedinačnog poslovnog odnosa ili povremene transakcije obveznik nije dužan identificirati sve čimbenike rizika propisane ovim Pravilnikom, već one koji su relevantni za pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju.

3) Obveznik je dužan usvojiti cjeloviti pristup riziku koji je povezan s okolnostima pojedinog poslovnog odnosa ili povremene transakcije te uzeti u obzir da postojanje izoliranih čimbenika rizika nužno ne povisuje ili snižava kategoriju rizika, osim u slučaju iz članka 44. Zakona.

Čimbenici rizika stranke

Članak 8.

1) Obveznik je dužan prilikom identifikacije rizika povezanog sa strankom i stvarnim vlasnikom stranke razmotriti rizike povezane s njihovim poslovanjem ili profesionalnom djelatnošću, ugledom te prirodom i ponašanjem.

2) Čimbenici rizika povezani s poslovanjem ili profesionalnom djelatnošću stranke ili stvarnog vlasnika stranke koje je obveznik dužan razmotriti su sljedeći:

1. je li stranka ili stvarni vlasnik stranke povezan sa sektorima koji su izloženi višem riziku korupcije, primjerice, građevinski sektor, farmaceutski sektor, sektor zdravstvene zaštite, trgovina oružjem i obranom, industrija vađenja minerala ili sektor javne nabave

2. je li stranka ili stvarni vlasnik stranke povezan sa sektorima koji su izloženi višem riziku od pranja novca i financiranja terorizma, primjerice, poslovi prijenosa novčanih sredstava, kockarnice ili trgovci plemenitim metalima

3. je li stranka ili stvarni vlasnik stranke povezan sa sektorima koji uključuju značajne iznose gotovine

4. u slučaju kada je stranka pravna osoba ili subjekt iz članka 26. stavka 1. Zakona, koja je svrha njihova osnivanja, primjerice, koja je priroda njihova poslovanja

5. je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba ili postoje druge relevantne veze s politički izloženom osobom

6. je li stranka ili stvarni vlasnik stranke na drugoj istaknutoj javnoj funkciji ili se radi o osobi koja bi mogla zlouporabiti svoj položaj za stjecanje vlastite koristi,

7. je li stranka pravna osoba za koju vrijede zahtjevi u pogledu objave podataka kojima se osigurava da pouzdane informacije o stvarnom vlasniku stranke budu javno dostupne, primjerice dionička društva čije su dionice uvrštene na burzi

8. je li stranka kreditna ili financijska institucija koja djeluje za vlastiti račun u državi s učinkovitim sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i koja je nadzirana u pogledu ispunjenja obveza sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

9. je li stranka kreditna ili financijska institucija prema kojoj su proteklih godina primijenjene sankcije ili druge mjere od strane nadležnog tijela zbog propusta u ispunjenju obveza sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili drugih relevantnih propusta u poslovanju

10. je li stranka tijelo javne uprave ili trgovačko društvo iz države s niskim razinama korupcije

11. je li pozadina stranke ili stvarnog vlasnika stranke u skladu sa saznanjima obveznika o njihovoj prijašnjoj, postojećoj ili planiranoj poslovnoj aktivnosti, prihodu poslovanja, izvoru sredstava i imovine stranke ili stvarnog vlasnika.

3.) Čimbenici rizika povezani s ugledom stranke ili stvarnog vlasnika stranke koje je obveznik dužan razmotriti su sljedeći:

1. postoje li nepovoljni izvještaji pouzdanih i vjerodostojnih medija ili drugih izvora informacija o stranci ili stvarnom vlasniku stranke, primjerice navodi o kaznenim djelima ili povezanosti s terorizmom ili financiranjem terorizma. Pritom nije neophodno da je za te protupravne radnje donesena pravomoćna presuda

2. je li, zbog upravnih ili kaznenih postupaka ili navoda o terorističkoj aktivnosti ili financiranju terorizma, imovina stranke, stvarnog vlasnika stranke ili bilo koje osobe za koju se zna da je s njima usko povezana bila zamrznuta ili obveznik ima osnove za sumnju da je bila zamrznuta

3. ima li obveznik saznanja da su stranka ili stvarni vlasnik stranke bili prijavljeni Uredu zbog sumnjivih transakcija i

4. ima li obveznik druge informacije o integritetu stranke ili stvarnog vlasnika stranke koje je prikupilo tijekom trajanja poslovnog odnosa

4.) Obveznik mora uzeti u obzir da neki od čimbenika rizika povezani s prirodom i ponašanjem stranke ili stvarnog vlasnika stranke neće biti vidljivi kod uspostave poslovnog odnosa, odnosno mogu se pojaviti nakon što je poslovni odnos već uspostavljen.

5.) Čimbenici rizika povezani s prirodom i ponašanjem stranke ili stvarnog vlasnika stranke koje je obveznik dužan razmotriti su sljedeći:

1. ima li stranka opravdani razlog zbog kojeg ne može pružiti čvrsti dokaz o svom identitetu, primjerice jer se radi o osobi koja traži međunarodnu zaštitu

2. postoji li sumnja u vjerodostojnost ili istinitost identiteta stranke ili stvarnog vlasnika stranke

3. postoji li sumnja da stranka nastoji izbjeći uspostavljanje poslovnog odnosa, primjerice stranka namjerava izvršiti jednu transakciju ili više jednokratnih transakcija iako bi uspostavljanje poslovnog odnosa bilo ekonomski opravdanije

4. je li struktura vlasništva i kontrole stranke složena ili netransparentna i postoji li za to očito poslovno ili pravno opravdanje

5. izdaje li stranka dionice koje glase na donositelja ili ima nominalne dioničare

6. je li stranka pravna osoba ili pravni aranžman koji bi se mogao iskoristiti kao sredstvo za čuvanje imovine

7. postoji li opravdani razlog zbog kojeg je došlo do promjene u strukturi vlasništva i kontrole stranke

8. traži li stranka provedbu transakcija koje su složene, neuobičajeno ili neočekivano velike ili imaju neobičan ili neočekivan tijek bez očite ekonomske ili vidljive pravne svrhe ili poslovnog opravdanja

9. postoji li razlog za sumnju da stranka nastoji izbjeći pragove iz članka 16. stavka 1. točke 2. i točke 3. i članka 61. stavka 1. Zakona

10. traži li stranka nepotrebne ili nerazumne razine tajnovitosti, primjerice oklijeva u pružanju informacija potrebnih za provedbu dubinske analize ili pokazuje znakove prikrivanja prave prirode svojeg poslovanja

11. jesu li dane informacije o izvoru imovine ili izvoru sredstava stranke ili stvarnog vlasnika stranke razumljive i uvjerljive, primjerice izvor sredstava potječe od plaće, nasljedstva ili ulaganja

12. koristi li se stranka proizvodima i uslugama koje je ugovorila u skladu s očekivanjima pri uspostavi poslovnog odnosa

13. bi li se potrebe stranke koja je nerezident mogle na bolji način drugdje ispuniti i postoji li očito ekonomsko i pravno opravdanje za vrstu transakcije koju stranka traži i

14. je li stranka neprofitna organizacija čije bi se aktivnosti mogle zlouporabiti za potrebe financiranja terorizma.

Čimbenici rizika država ili geografskih područja

Članak 9.

1) Obveznik je dužan prilikom identifikacije rizika povezanog s državama i geografskim područjima razmotriti rizike povezane s državama u kojima stranka i stvarni vlasnik stranke:

1. imaju svoja sjedišta ili prebivališta

2. imaju glavno mjesto poslovanja i

3. imaju relevantne osobne ili poslovne veze.

2) Obveznik je dužan uzeti u obzir da priroda i svrha poslovnog odnosa često mogu biti odlučujući faktor relativne važnosti pojedinačne države i geografskih čimbenika rizika, primjerice:

1. kada su sredstva koja se upotrebljavaju u poslovnom odnosu ostvarena izvan Republike Hrvatske, razina predikatnih kaznenih djela i učinkovitosti pravnog sustava druge države može biti važan čimbenik

2. kada su sredstva primljena iz država ili poslana u države za koje se zna da u njima djeluju terorističke skupine, obveznik je dužan razmotriti u kolikoj mjeri to može izazvati sumnju, a na temelju saznanja društva o svrsi i prirodi poslovnog odnosa

3. kada je stranka kreditna ili financijska institucija, obveznik je dužan uzeti u obzir primjerenost sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma države i učinkovitost nadzora sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u toj državi

4. kada je stranka pravna osoba obveznik je dužan uzeti u obzir mjeru u kojoj država s kojom su stranka i po potrebi stvarni vlasnik stranke povezani učinkovito ispunjava međunarodne standarde porezne transparentnosti.

3) Čimbenici rizika koje je obveznik dužan razmotriti pri utvrđivanju učinkovitosti sustava  sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma određene države su sljedeći:

1. radi li se o visokorizičnoj trećoj državi utvrđenoj Direktivom (EU) 2015/849

2. postojanje informacije iz više od jednog vjerodostojnog i pouzdanog izvora o kvaliteti kontrola sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma države, a koje uključuju i informacije o kvaliteti i učinkovitosti regulatornih mjera i nadzora.

3. izvori informacija mogu uključivati:

4. izvješća o međusobnoj procjeni FATF-a ili regionalnih tijela po uzoru na FATF

5. popis FATF-a o visokorizičnim i nekooperativnim državama

6. procjene Međunarodnog monetarnog fonda i

7. izvješća FSAP-a.

8. obveznik mora uzeti u obzir da članstvo u FATF-u ili regionalnom tijelu po uzoru na FATF ne pretpostavlja da je sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma određene države primjeren i učinkovit.

4) Čimbenici rizika koje je obveznik dužan razmotriti pri utvrđivanju razine rizika financiranja terorizma koji je povezan s određenom državom su:

1. postojanje informacija tijela nadležnih za provedbu Zakona ili vjerodostojnih i pouzdanih izvora iz medija da ta država financira ili podržava terorističke aktivnosti ili se zna da terorističke skupine djeluju unutar te države ili teritorija i

2. podlijeganje države financijskim sankcijama, embargu ili mjerama koje su povezane s terorizmom, financiranjem terorizma ili širenjem naoružanja nametnutima od Ujedinjenih naroda ili Europske unije.

5) Čimbenici rizika koje je obveznik dužan razmotriti pri utvrđivanju razine transparentnosti i porezne discipline države su sljedeći:

1. postojanje informacije iz više od jednog vjerodostojnog i pouzdanog izvora da je država usklađena s međunarodnim standardima porezne transparentnosti i razmjeni informacija te dokazi da se odgovarajuća pravila učinkovito primjenjuju u praksi.

2. Izvori informacija mogu uključivati:

3. izvješća Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe OECD-a u kojima se države procjenjuju za potrebe porezne transparentnosti i razmjene informacija

4. procjene obveze automatske razmjene informacija koju je država preuzela na temelju zajedničkog standarda izvješćivanja

5. procjene usklađenosti s preporukama FATF-a broj 9., 24. i 25. te Neposredni rezultati 2. i 5. FATF-a ili regionalnih tijela po uzoru na FATF i

6. procjene Međunarodnog monetarnog fonda.

7. je li se država obvezala na zajednički standard izvješćivanja o automatskoj razmjeni informacija koji je G20 usvojio 2014. i učinkovito ga primjenjuje i

8. je li država uspostavila pouzdane i dostupne registre o stvarnom vlasništvu.

6) Čimbenici rizika koje je obveznik dužan razmotriti pri utvrđivanju rizika koji su povezani    s razinom predikatnih kaznenih djela su sljedeći:

1. postojanje informacije iz vjerodostojnih i pouzdanih javnih izvora o razini predikatnih kaznenih djela. Izvori informacija mogu uključivati:

a) indekse percepcije korupcije

b) izvješća OECD-a po državama o provedbi OECD-ove konvencije o suzbijanju podmićivanja i

c) svjetsko izvješće o drogama Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal.

2. postojanje informacije iz više od jednog vjerodostojnog i pouzdanog izvora o sposobnostima istražnog i sudskog sustava države da učinkovito istraži i kazneno progoni predikatna kaznena djela.

Čimbenici rizika proizvoda, usluga ili transakcija

Članak 10.

1.) Čimbenici rizika koje je obveznik dužan razmotriti pri utvrđivanju rizika koji su povezani s proizvodima, uslugama ili transakcijama su sljedeći:

1. razina transparentnosti ili netransparentnosti proizvoda, usluge ili transakcije

2. složenost proizvoda, usluge ili transakcije i

3. vrijednost ili volumen proizvoda, usluge ili transakcije.

2.) Čimbenici rizika koje je obveznik dužan razmotriti pri utvrđivanju rizika povezanog s transparentnošću određenog proizvoda, usluge ili transakcije su sljedeći:

1. opseg u kojem proizvod ili usluga dopušta anonimnost ili olakšava skrivanje identiteta stranci, stvarnom vlasniku ili vlasničkim strukturama. Primjeri takvih proizvoda i usluga uključuju dionice na donositelja te pravne osobe kao što su zaklade, koje mogu biti strukturirane na način koji pogoduje anonimnosti i koji omogućuje transakcije sa fiktivnim društvima ili društvima s nominalnim dioničarima

2. mjera u kojoj je moguće da treća strana, koja nije uključena u poslovni odnos, daje upute, primjerice u slučaju određenih korespondentnih odnosa.

3.) Čimbenici rizika koje je obveznik dužan razmotriti pri utvrđivanju rizika povezanog sa složenošću određenog proizvoda, usluge ili transakcije su sljedeći:

1. mjera složenosti određene transakcije i uključenost više strana ili više država, te razina neposrednosti transakcija, primjerice kod izvršenja redovnih uplata u mirovinski fond

2. mjera u kojoj proizvodi ili usluge omogućuju plaćanje od trećih strana ili prihvaćanje prekomjernih plaćanja u slučajevima kada to ne bi bio uobičajen tijek transakcije

3. u slučajevima u kojima su plaćanja od trećih strana očekivana, obveznikovo poznavanje identiteta treće strane, primjerice radi li se o tijelu koje isplaćuje državna sredstva ili jamcu, te jesu li proizvodi i usluge financirani isključivo prijenosima sredstava s vlastitog računa stranke kod druge financijske institucije koja podliježe standardima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i nadzoru koji se mogu usporediti s onima propisanima Direktivom (EU) 2015/849

4. obveznikovo poznavanje rizika povezanih s njegovim novim ili inovativnim proizvodom ili uslugom, osobito u slučaju kada isti uključuju upotrebu novih tehnologija ili metoda plaćanja.

4.) Čimbenici rizika koje je obveznik dužan razmotriti pri utvrđivanju rizika povezanog s vrijednošću ili volumenom određenog proizvoda, usluge ili transakcije su sljedeći:

1. mjera u kojoj su proizvodi ili usluge usmjereni na gotovinu kao što su to mnoge platne usluge i određeni tekući računi

2. mjera u kojoj proizvodi ili usluge olakšavaju ili potiču transakcije visoke vrijednosti te

1. postojanje određenih ograničenja vezano za maksimalnu vrijednost transakcija ili razinu premija kojima bi se ograničila uporaba proizvoda ili usluga u svrhe pranja novca i financiranja terorizma.

Čimbenici rizika u kanalima dostave

Članak 11.

1.) Pri utvrđivanju i identificiranju rizika povezanih s načinom na koji se stranci isporučuju traženi proizvodi ili usluge, obveznik je dužan razmotriti rizik povezan s:

1. mjerama koje je potrebno provesti u situacijama kad stranka nije fizički prisutan pri isporuci proizvoda ili usluge

2. mjerama prema osobama koje su obveznika primjene Zakona dovele u odnos sa strankom

3. prirodom odnosa posrednika i obveznika Zakona.

2.) Čimbenici rizika koje obveznici uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja rizika povezanih s isporukom proizvoda ili usluga su:

1. nazočnost stranke prilikom identifikacije

2. upotreba određenog oblika zaštite kod provođenja dubinske analize stranke u slučaju nenazočne stranke

3. poduzimanje mjera za sprječavanje lažnog predstavljanja i zlouporabe identiteta

4. provedba mjera dubinske analize stranke koju je umjesto obveznika provela treća osoba koja je dio iste grupe

5. oslanjanje obveznika na mjere dubinske analize koje je provela treća osoba, koja je dio iste grupe, a koje neće obveznika izložiti prekomjernom riziku od pranja novca i financiranja terorizma

6. mjere poduzete kako bi se obveznik uvjerio da treća osoba koja je dio iste grupe primjenjuje mjere dubinske analize stranaka prema standardima EGP-a u skladu s člankom 39. stavkom 5. Zakona

7. utvrđivanje jesu li mjere dubinske analize stranke umjesto obveznika provedene od treće osobe koja je financijska institucija i koja nije dio iste grupe

8. utvrđivanje jesu li mjere dubinske analize umjesto obveznika provedene od treće osobe čija osnovna poslovna aktivnost nije povezana s pružanjem financijskih usluga i koja nije dio iste grupe

9. poduzete mjere kako bi se obveznik uvjerio:

1. da treća osoba koja nije dio iste grupe, a koja je provela mjere dubinske analize stranke umjesto obveznika, primjenjuje mjere dubinske analize stranke i vodi evidenciju prema standardima EGP-a te da se nad njome provodi nadzor kako bi se utvrdila usklađenost s usporedivim obvezama sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s člankom 39. stavkom 1. Zakona

2. da će treća osoba odmah po upućivanju zahtjeva dostaviti kopije podataka o utvrđivanju i provjeri identiteta u skladu s člankom 41. Zakona i

3. da se može osloniti na kvalitetu mjera dubinske analize klijenata koje primjenjuje treća osoba

10. odvijanje poslovnog odnosa putem zastupnika, odnosno ima li obveznik izravni kontakt sa strankom

11. mjera u kojoj je obveznik uvjeren da je zastupnik prikupio dovoljno informacija tako da obveznik ima dovoljno znanja o svojoj stranci i razini rizika koji je povezan s tim poslovnim odnosom ili transakcijom

12. mjera u kojoj su neovisni ili vezani zastupnici uključeni u poslovanje obveznika te kako to utječe na znanje društva o stranci i upravljanju rizicima poslovanja s tom strankom

13. korištenje usluga posrednika koji:

a) podliježe obvezama sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koje su u skladu s obvezama propisanima Direktivom (EU) 2015/849

b) podliježe učinkovitom nadzoru sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma

c) ima naznake da mu je razina usklađenosti s važećim zakonodavstvom ili propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma neprimjerena, primjerice posrednik je bio sankcioniran zbog kršenja obveza sprečavanja pranja novca ili financiranja terorizma

d) ima sjedište u državi koja je povezana s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma i

e) ima sjedište u visokorizičnoj trećoj državi utvrđenoj Delegiranim aktom Europske komisije.

f) Obveznik smije povjeriti provođenje mjera dubinske analize posredniku iz točke 13. e) ovoga stavka, ako se radi o podružnici ili društvu kćeri u većinskom vlasništvu drugog društva s poslovnim nastavnom u Europskoj Uniji te ako je obveznik siguran da se posrednik u potpunosti pridržava politika i postupaka na razini grupe u skladu s člankom 45. Direktive (EU) 2015/849.

Ponderiranje čimbenika rizika

Članak 12.

1.) Obveznik je dužan čimbenike rizika ponderirati po važnosti za određeni poslovni odnos ili povremene transakcije.

2.) Pri ponderiranju čimbenika rizika, obveznik je dužan osigurati da:

1. na dodjeljivanje pondera neopravdano ne utječe samo jedan čimbenik

2. ocjena rizika ne bude uvjetovana sa dobiti obveznika

3. ponderiranje ne dovede do situacije gdje bi postalo nemoguće da bilo koji poslovni odnos bude kategoriziran kao visoki rizik

4. se slučajevi iz članka 44. točke 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. Zakona koji se odnose na okolnosti koje uvijek predstavljaju visok rizik ne mogu isključiti ponderiranjem obveznika i

5. se može poništiti ocjena rizika koja je automatski dodijeljena.

3.) Ako je obveznik poništio ocjenu rizika iz stavka 2. točke 5. ovog članka, a koja je automatski dodijeljena, obveznik je dužan takvo poništavanje ocjene primjereno dokumentirati.

4.) Obveznik pri upotrebi automatiziranih sustava informacijskih tehnologija za dodjelu sveukupne ocjene rizika za potrebe kategoriziranja poslovnih odnosa ili povremenih transakcija koje je nabavio od vanjskog dobavljača, mora razumjeti način na koji sustav radi i način na koji sustav kombinira čimbenike rizika da bi dobio sveukupnu ocjenu rizika.

5.) Obveznik uvijek mora biti siguran da dodijeljena ocjena odražava njegovo razumijevanje rizika od pranja novca i financiranja terorizma i mora na zahtjev to moći dokazati HANFA-i.

Kategoriziranje poslovnih odnosa i povremenih transakcija

Članak 13.

1.) Nakon provedene procjene rizika, obveznik je dužan kategorizirati poslovne odnose i povremene transakcije u skladu sa procijenjenom razinom rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

2.) Obveznik je dužan internim aktom propisati način kategoriziranja rizika, sukladno vrsti i veličini poslovanja te vrstama rizika kojima je izložen, najmanje u tri kategorije: visoki, srednji ili nizak rizik.

GLAVA III.

Mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke

Članak 14.

1) Obveznik je dužan koristiti se procjenom rizika radi usmjeravanja resursa za upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom i tijekom trajanja poslovnog odnosa.

2) Obveznik je dužan primijeniti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. Zakona kao pomoć pri boljem razumijevanju rizika povezanog s pojedinačnim poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom.

3) Obveznik je dužan internim aktom propisati mjere dubinske analize stranke u skladu s razinom i vrstom rizika od pranja novca i financiranja terorizma koje je utvrdio. Pri definiranju mjera dubinske analize obveznik je dužan razmotriti mjere dubinske analize propisane ovim Pravilnikom te iste dosljedno primjenjivati.

Pojednostavljena dubinska analiza stranke

Članak 15.

1.) Kod provođenja pojednostavljene dubinske analize stranke obveznik je dužan provesti sve mjere dubinske analize stranke iz članka 15. Zakona.

2.) Ako je poslovni odnos ili povremena transakcija kategorizirana niskim rizikom obveznik može prilagoditi opseg, vrijeme provođenja ili vrstu određenih ili svih mjera dubinske analize stranke na način koji je razmjeran toj kategoriji rizika.

3.) Mjere pojednostavljene dubinske analize koje obveznik može primijeniti uključuju, ali nisu ograničene na:

1. prilagodbu vremena provođenja dubinske analize stranaka, primjerice u slučaju kada traženi proizvod ili transakcija ima značajke koje ograničavaju upotrebu proizvoda odnosno transakcije u svrhe pranja novca i financiranja terorizma:

a) provjerom identiteta stranke i/ili stvarnog vlasnika stranke tijekom uspostavljanja poslovnog odnosa ili

b) provjerom identiteta stranke i/ili stvarnog vlasnika stranke kada transakcije premaše internim aktom utvrđeni prag ili po isteku razumnog vremenskog roka. U tom slučaju obveznik mora osigurati da:

i. navedeno ne rezultira iznimkom od dubinske analize stranke

ii. se u konačnici provjeri identitet stranke i stvarnog vlasnika

iii. je prag ili vremensko ograničenje postavljeno na razumno niskoj razini

iv. je postavilo sustave za otkrivanje prekoračenja praga ili vremenskog ograničenja i

v. ne odgađa dubinsku analizu stranke u slučaju kada se mjerodavnim zakonodavstvom, primjerice Uredbom (EU) 2015/847, propisuje prikupljanje takvih informacija.

2. prilagodbu količine informacija prikupljenih za potrebe identifikacije, provjere ili praćenja poslovnog odnosa, primjerice:

a) provjerom identiteta na temelju informacija dobivenih iz samo jednog pouzdanog, vjerodostojnog i neovisnog dokumenta ili izvora podataka, ili

b) pretpostavljanje prirode i svrhe poslovnog odnosa, jer je proizvod osmišljen isključivo za jednu svrhu.

3. prilagodbu kvalitete ili izvora informacija prikupljenih za potrebe identifikacije, provjere ili praćenja poslovnog odnosa, primjerice:

a) prihvaćanjem informacija dobivenih od stranke umjesto iz neovisnog izvora pri provjeri identiteta stvarnog vlasnika stranke, ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti podatke iz neovisnih izvora ili

b) kada je rizik koji se povezuje sa svim aspektima poslovnog odnosa vrlo nizak, oslanjajući se na izvor sredstava kako bi se ispunili neki od zahtjeva dubinske analize stranke, primjerice kada se radi o sredstvima državne pomoći ili kada su sredstva prenesena s računa koji glasi na ime stranke kod društva unutar EGP-a.

4. prilagodbu dinamike prema kojoj se ažurira dubinska analiza stranke i revidira poslovni odnos, primjerice tek po nastanku poticajnog događaja kao što je raspitivanje stranke za ugovaranje novog proizvoda ili usluge ili prekoračenje internim aktom određenog praga u transakciji. Obveznik mora osigurati da to ne rezultira izuzećem od ažuriranja informacija iz dubinske analize stranke i

5.prilagodbu dinamike i intenziteta praćenja transakcija, primjerice nadziranjem transakcija samo iznad internim aktom određenog praga. Obveznik je dužan prag za nadziranje transakcija postaviti na razumnoj razini te uspostaviti sustav za identifikaciju povezanih transakcija koje bi zajedno premašile taj prag.

4.) Informacije koje obveznik prikupi primjenom mjera pojednostavljene dubinske analize stranke moraju mu pružiti razumnu sigurnost da je njegova procjena o niskom riziku koji je povezan s poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom opravdana i biti dostatne kako bi mu pružile dovoljno informacija o prirodi poslovnog odnosa ili povremene transakcije u svrhu identifikacije neuobičajenih ili sumnjivih transakcija.

5.) Obveznik ne smije primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca i/ili financiranje terorizma, kada u odnosu na stranku primjenjuje scenarije visokog rizika, ukoliko je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. Zakona i kada postoji obveza provedbe pojačane dubinske analize.

Pojačana dubinska analiza stranke

Članak 16.

1. Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u slučajevima iz članka 44. Zakona kako bi upravljalo tim rizicima i ublažilo ih na primjeren način.

2. Mjere pojačane dubinske analize stranke primjenjuju se uz redovite mjere dubinske analize stranke.