I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske.

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, br. 139/2010 i 19/2014) Hrvatski sabor je donio sa ciljem osiguranja i održavanja fiskalne odgovornosti i transparentnosti te postizanja srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Taj cilj se trebao postići uspostavljanjem fiskalnih pravila i jačanjem pravila za osiguranje fiskalne odgovornosti temeljem kojih je Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) utvrđivala i provodila fiskalnu politiku.

Navedenim Zakonom uvedena su fiskalna pravila i pravila za jačanje fiskalne discipline te obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti za čelnike korisnika proračuna na državnoj, odnosno lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Obzirom na ulazak u punopravno članstvo Europske unije u srpnju 2013. godine, Republika Hrvatska bila je obvezna do kraja iste godine prenijeti odredbe Direktive Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama (kao dijela „Six packa“) u nacionalno zakonodavstvo te time postići usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Navedeno je utjecalo na potrebu donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je stupio na snagu 12. veljače 2014. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti promijenjeno je fiskalno pravilo na način da ciljana vrijednost novog fiskalnog pravila postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe. Također je ovim Zakonom uvedeno i stručno i neovisno tijelo koje prati primjenu fiskalnog pravila, a čije su zadaće definirane posebnim propisom.

U svrhu praćenja provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti 2011. godine osnovan je Odbor za fiskalnu politiku. Odbor za fiskalnu politiku osnovan je temeljem Odluke Vlade o osnivanju Odbora za fiskalnu politiku, a Rješenjem Vlade imenovani su članovi Odbora.

Zbog potrebe jačanja neovisnosti Odbora, u skladu s odredbama Direktive Vijeća 2011/85/EU i jačanja uloge Odbora kao supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Hrvatski sabor 18. prosinca 2013. donio je Odluku (Narodne novine, broj 156/13) kojom je osnovano Povjerenstvo za fiskalnu politiku kao drugo radno tijelo Hrvatskog sabora. Povjerenstvo za fiskalnu politiku Hrvatskog sabora (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) zamijenilo je tadašnji Odbor za fiskalnu politiku. Članove Povjerenstva, izuzev predsjednika Povjerenstva, imenovao je Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračunu na razdoblje od pet godina.

U cilju potpune prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, te dobivenim Preporukama Vijeća Europske unije u okviru Europskog semestra, pristupilo se izradi novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji propisuje numerička fiskalna pravila, a koje se odnose na pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda te pravilo javnog duga. Zakon također propisuje i pravilo visine manjka za projekcije državnog proračuna. Nadalje, ovim Zakonom nastavlja se s jačanjem neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje je definirano kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo.

Ovim se Zakonom utvrđuju četiri fiskalna pravila: 

1. Pravilo strukturnog salda - Ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije;

2. Pravilo rashoda – u pogledu održivog kretanja rashoda, uvedeno je pravilo da godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije. Također, dozvoljavaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda

3. Pravilo javnog duga -udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60%. Ako udio javnog duga prelazi navedenu vrijednost, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po dinamici koja je u skladu s pravno obvezujućima aktima Europske unije; 

4. Pravilo za visinu manjka za projekcije državnog proračuna – s ciljem jačanja pouzdanosti projekcija državnog proračuna za srednjoročno razdoblje, odnosno jačanja cjelokupnog proračunskog okvira, uvodi se i pravilo visine manjka za projekcije državnog proračuna koje je do sada bilo propisano odredbama Zakona o proračunu. Navedeno pravilo propisuje kako manjak državnog proračuna izražen kao udio u BDP-u, utvrđen proračunom za iduću proračunsku godinu ne smije biti veći od manjka utvrđenog projekcijom koju je Hrvatski sabor donio prethodne godine za tu proračunsku godinu.

Također, Zakonom se definiraju i okolnosti u kojima će primjena fiskalnih pravila biti privremeno odgođena. Privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila bit će dozvoljeno u slučaju izvanrednih okolnosti sukladno pravno obvezujućima aktima Europske unije, a pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku. 

Novim Zakonom je definirana obveza pridržavanja Preporuka Vijeća Europske unije za vrijeme trajanja procedure prekomjernog proračunskog manjka, a u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga. 

Također, novim Zakonom su propisane i procedure u slučaju da Vlada ili Povjerenstvo za fiskalnu politiku utvrde značajna odstupanja od fiskalnih pravila definiranih Zakonom.

Slijedom navedenog, ako Povjerenstvo, u zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja svojih zadaća ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Vladi. Vlada je obvezna, u roku od 45 dana od zaprimanja ovog Izvješća, očitovati se o postojanju rizika te ukoliko procijeni da isti postoje, obvezna je predložiti plan nužnih mjera s rokovima provedbe, koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila. Povjerenstvo prati provedbu plana na temelju Izvješća o provedbi plana nužnih mjera koje mu dostavlja Vlada.

Ako tijekom proračunske godine ili prilikom izrade srednjoročnih proračunskih dokumenata, Vlada ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od fiskalnih pravila strukturnog salda i pravila rashoda iz ovoga Zakona, dužna je o tome sastaviti Izvješće Vlade Republike Hrvatske o postojanju rizika vezanih uz ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Povjerenstvu, a koje o tome izvještava Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. Vlada je obvezna u spomenutom Izvješću iskazati veličinu i uzroke te predložiti mjere koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno.

Ako Povjerenstvo, kod usporedbe makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije, utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o značajnim odstupanjima u makroekonomskim i proračunskim projekcijama koje dostavlja Vladi. Vlada je obvezna nakon zaprimanja ovog Izvješća obrazložiti odstupanja, odnosno poduzeti nužne mjere u svrhu poboljšanja kvalitete makroekonomskih projekcija i o tome izvijestiti Povjerenstvo.

Vijeće Europske unije u srpnju 2014. godine dalo je, između ostaloga, preporuku da se Povjerenstvo za fiskalnu politiku osnovano Odlukom kao drugo radno tijelo Hrvatskog sabora zakonski utemelji kako bi se ojačala njegova neovisnost i proširile njegove ovlasti. Za rad Povjerenstva potrebno je osigurati i odgovarajuće financijske resurse.

Upravo stoga, ovim se Zakonom Povjerenstvo za fiskalnu politiku definira kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga rada i nadležnosti, određene ovim Zakonom. Kako bi se naglasila neovisnost Povjerenstva,  Zakonom je propisano kako predsjednik Povjerenstva, koji organizira i upravlja radom Povjerenstva profesionalno,  ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izborno povjerenstva te će se na njega na odgovarajući način primjenjivati opći propisi o radu. Također, kako bi što stručnije obavljalo svoje zadaće propisane ovim Zakonom predviđeno je da Povjerenstvo ima zaposlene državne službenike koji, obavljaju stručne, administrativne i tehničke poslove. Sredstva za rad Povjerenstva osigurat će se u državnom proračunu u razdjelu Hrvatskoga sabora na posebnim pozicijama.

Na ovaj način Povjerenstvu se daje jača uloga supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i nad provođenjem fiskalne politike države u cijelosti, sve s ciljem unapređenja sustava javnih financija.

U skladu s preporukama Vijeća Europske unije, ovim se Zakonom:

- fiskalna pravila u potpunosti usklađuju s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu i 

- jača neovisnost i proširuje nadležnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Na predloženi će se način ovim Zakonom, uzimajući u obzir sve ciljeve, kao i obveze koje proizlaze iz punopravnog članstva u Europskoj uniji i niza težnji ka stvaranju jačih fiskalnih okvira na području Europske unije, doprinijeti dugoročnoj održivosti javnih financija.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 1.500.000,00 kuna koja su namijenjena za rad Povjerenstva za fiskalnu politiku.

TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI S OBRAZLOŽENJEM

I. SADRŽAJ I CILJEVI ZAKONA

Članak 1.

Ovim se Zakonom određuju pravila kojima se ograničava visina rashoda i manjka općeg proračuna i javnog duga, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti.

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima Direktiva Vijeća Europske unije 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.).

Članak 3.

(1) Cilj ovoga Zakona je osiguranje i održavanje fiskalne odgovornosti, transparentnosti i srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.

(2) Cilj iz stavka 1. ovoga članka postiže se uspostavljanjem, primjenom i jačanjem fiskalnih pravila i pravila za osiguranje fiskalne odgovornosti na temelju kojih Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) utvrđuje i provodi fiskalnu politiku.

Članak 4.

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na primjenu fiskalnih pravila primjenjuju se i na pravne osobe koje su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (Tekst značajan za EGP)) razvrstane u sektor općeg proračuna, a nisu proračunski i izvanproračunski korisnici iz stavka 1. ovoga članka. 

(3) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

II. ZNAČENJE POJMOVA

Članak 5.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. Ciklički ekonomski učinci su dio promjene prihoda, odnosno rashoda općeg proračuna koji proizlaze izravno iz prevladavajućih cikličkih gospodarskih uvjeta.

2. Izjava o fiskalnoj odgovornosti je godišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđenih u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: čelnik) potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola.

3. Javni dug je dug općeg proračuna koji se izračunava prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010), a koji izračunava i objavljuje Hrvatska narodna banka. 

4. Manjak/višak općeg proračuna je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda općeg proračuna iskazanih prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010), a koji izračunava i objavljuje Državni zavod za statistiku

5. Plan prilagodbe predstavlja pregled mjera i njihov učinak koji utvrđuje Vlada, a u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

6. Pravno obvezujući akti Europske unije u tekstu ovoga Zakona odnose se na Pakt o stabilnosti i rastu i akte koji su doneseni na temelju njega. 

7. Procedura prekomjernog proračunskog manjka predstavlja korektivni mehanizam Pakta o stabilnosti i rastu koji osigurava da će države članice Europske unije usvojiti odgovarajuće politike, odnosno mjere kojima će se ispraviti prekomjerni proračunski manjak i/ili javni dug.

8. Program konvergencije je dokument Vlade Republike Hrvatske u kojem se definira makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske u tekućoj godini i sljedeće tri godine i koji sadrži prikaz makroekonomskih kretanja, prikaz srednjoročnog proračunskog okvira koji sadrži projekcije općeg proračuna i javnog duga, fiskalne rizike i analizu osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška općeg proračuna i javnog duga te kvalitativna i institucionalna obilježja javnih financija.

9. Srednjoročni proračunski cilj (MTO) odnosi se na iznos strukturnog proračunskog salda definiran sukladno pravno obvezujućima aktima Europske unije, a koji osigurava da manjak općeg proračuna ne bude veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da javni dug ne bude veći od šezdeset posto bruto domaćeg proizvoda.

10. Srednjoročni proračunski dokumenti su program konvergencije, smjernice ekonomske i fiskalne politike te državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine, odnosno njihove izmjene i dopune.

11. Strukturni saldo je manjak, odnosno višak općeg proračuna koji ne uključuje cikličke ekonomske učinke, jednokratne ni privremene mjere koje imaju utjecaj na prihode odnosno rashode općeg proračuna. Strukturni saldo izračunava se sukladno pravno obvezujućima aktima Europske unije.

III. FISKALNA PRAVILA

Pravilo strukturnog salda

Članak 6.

(1) Strukturni saldo izražen udjelom u bruto domaćem proizvodu (u daljnjem tekstu: BDP) ostvarivat će se prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja definiranog sukladno pravno obvezujućima aktima Europske unije. 

(2) Plan prilagodbe iz stavka 1. ovoga članka određuje Vlada u Programu konvergencije, pri čemu međugodišnje poboljšanje strukturnog salda mora biti u skladu s pravno obvezujućim aktima Europske unije.

(3) Fiskalno pravilo iz stavka 1. ovoga članka smatra se ispunjenim kada strukturni saldo iskazan u godišnjem izvještaju o primjeni fiskalnih pravila za prethodnu godinu: 

- je jednak ili veći od srednjoročnog proračunskog cilja ili odstupa od tog cilja za iznos koji nije značajan, odnosno koji je manji od iznosa iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona ili 

- osigurava približavanje srednjoročnom proračunskom cilju prema utvrđenom planu prilagodbe ili odstupi od predviđenog plana prilagodbe za iznos koji je manji od iznosa iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona.

Pravilo rashoda

Članak 7.

(1) Godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

(2) Rashodi općeg proračuna iz stavka 1. ovoga članka ne uključuju kategorije rashoda utvrđene pravno obvezujućim aktima Europske unije. 

(3) Fiskalno pravilo iz stavka 1. ovoga članka smatra se ispunjenim kada godišnji rast rashoda općeg proračuna:

- ne prelazi referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a ili 

- ne postoji značajno odstupanje u rastu rashoda sukladno članku 10. stavku 2. ovoga Zakona.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rashodi općeg proračuna mogu se povećati iznad referentne potencijalne stope rasta BDP-a za iznos povećanja prihoda uslijed promjena zakonodavnog okvira.

(5) Smanjenje prihoda općeg proračuna zbog promjene zakonodavnog okvira mora biti usklađeno sa smanjenjem rashoda općeg proračuna i/ili s povećanjem drugih prihoda promjenom zakonodavnog okvira.

Pravilo javnog duga

Članak 8.

(1) Udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60% sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

(2) Ako udio javnog duga u BDP-u prelazi referentnu vrijednost od 60%, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjiti po dinamici koja je u skladu s pravno obvezujućim aktima Europske unije.  

Pravilo visine manjka za projekcije državnog proračuna

Članak 9.

(1) Manjak državnog proračuna izražen kao udio u BDP-u, utvrđen proračunom za iduću proračunsku godinu i iskazan sukladno metodologiji koja se koristi prilikom izrade državnog proračuna, ne smije biti veći od manjka utvrđenog projekcijom koju je Hrvatski sabor donio prethodne godine za tu proračunsku godinu.

(2) Fiskalno pravilo iz stavka 1. ovoga članka smatra se ispunjenim kada je manjak državnog proračuna izražen kao udio u BDP-u jednak ili manji od manjka utvrđenog projekcijom koju je Hrvatski sabor donio prethodne godine za tu proračunsku godinu ili odstupa od tog manjka za iznos koji nije značajan, odnosno manji je od iznosa iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 10.

Državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika izrađuju se u skladu s fiskalnim pravilima iz članaka 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona. 

IV. ODSTUPANJA OD PRIMJENE FISKALNIH PRAVILA

Članak 11.

(1) Odstupanje od fiskalnog pravila iz članka 6. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona je, sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije, značajno, ako je odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja, odnosno plana prilagodbe za dostizanje srednjoročnog proračunskog cilja najmanje 0,5% BDP-a u pojedinoj godini ili najmanje prosječno 0,25% BDP-a godišnje u dvije uzastopne godine. 

(2) Odstupanje od fiskalnog pravila iz članka 7. ovoga Zakona je, sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije, značajno, ako rast rashoda općeg proračuna, bez povećanja prihoda uslijed promjene zakonodavnog okvira sukladno članku 7. stavku 4. ovoga Zakona ima učinak na povećanje manjka općeg proračuna od najmanje 0,5% BDP-a u pojedinoj godini ili kumulativno u dvije uzastopne godine. 

(3) Odstupanje od fiskalnog pravila iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona je značajno ako je planirani manjak državnog proračuna veći od 0,5% BDP-a u pojedinoj godini u odnosu na manjak utvrđen projekcijom koju je Hrvatski sabor donio prethodne godine za tu proračunsku godinu.

(4) Privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila iz članka 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona bit će dozvoljeno u slučaju izvanrednih okolnosti sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije, pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku. 

(5) O privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila iz članka 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona, u slučaju izvanrednih okolnosti iz ovoga članka odlučuje Vlada uz prethodno mišljenje Povjerenstva za fiskalnu politiku.

V. PROCEDURA PREKOMJERNOG PRORAČUNSKOG MANJKA

Članak 12.

Za vrijeme trajanja procedure prekomjernog proračunskog manjka Vlada je obvezna pridržavati se preporuka Vijeća Europske unije u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga.

VI. PRAVILA ZA JAČANJE FISKALNE ODGOVORNOSTI

Članak 13.

(1) Tijekom izvršavanja državnog proračuna Ministarstvo financija, druga ministarstva i druga tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije mogu obavljati financijsku kontrolu zakonitog i namjenskog korištenja proračunskih sredstava kod proračunskog korisnika državnog proračuna i krajnjih korisnika.

(2) Tijekom i nakon izvršavanja državnog proračuna Ministarstvo financija, druga ministarstva i druga tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije mogu obavljati kontrole učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti ili projekata financiranih iz proračuna, odnosno financijskog plana proračunskih korisnika državnog proračuna. 

(3) Kontrolu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavljaju osobe ovlaštene od ministra financija i dugih ministara, odnosno čelnika na razini razdjela organizacijske klasifikacije državnog proračuna.

(4) Osobe iz stavka 3. ovoga članka dužne su o uočenoj sumnji na nepravilnost obavijestiti ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija koja obavlja proračunski nadzor sukladno odredbama Zakona o proračunu.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Ministar financija će donijeti naputak o načinu provedbe kontrola iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. 

VII. IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Članak 14.

(1) Čelnik je odgovoran za:

1. zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te

2. učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.

(2) Čelnik je dužan svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u kojem je obnašao dužnost, odnosno obavljao poslove čelnika, sastaviti Izjavu o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: Izjava).

(3) Čelnik Izjavom iz stavka 2. ovoga članka potvrđuje:

1. zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava,

2. učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.

(4) Uz Izjavu se prilažu i Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, planovi otklanjanja slabosti i nepravilnosti, izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenim prethodne godine i mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini.

Članak 15.

(1) Ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, do 31. ožujka tekuće godine, za ministarstvo, odnosno drugo državno tijelo, Ministarstvu financija dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(2) Načelnici općina, gradonačelnici, odnosno župani, do 31. ožujka tekuće godine, Ministarstvu financija dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(3) Čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskome saboru dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona Hrvatskome saboru, uz godišnje izvješće o radu, radi provjere njihovog sadržaja.

(4) Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, do 28. veljače tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(5) Predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske ili nekog državnog tijela, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(6) Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska ili državno tijelo, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(7) Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 28. veljače tekuće godine, načelniku, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(8) Predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(9) Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(10) Predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja, a svim ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju udjele u vlasništvu dostavljaju na znanje presliku dostavljene dokumentacije.

(11) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkih društava koja su zajednički osnovale, a od kojih niti jedna nema najveći udio u vlasništvu, obvezne su međusobno se dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predsjednici uprave trgovačkih društava, do 31. ožujka tekuće godine, radi provjere sadržaja, dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu. O dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače tekuće godine pisanim putem izvijestiti trgovačko društvo i Ministarstvo financija.

(12) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su osnivači drugih pravnih osoba obvezne su međusobno se dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čelnici drugih pravnih osoba, do 31. ožujka tekuće godine, radi provjere sadržaja, dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu. O dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače tekuće godine pisanim putem izvijestiti pravnu osobu i Ministarstvo financija.

(13) Ako se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dogovore sukladno stavcima 11. i 12. ovoga članka, svaka od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja ima udio u vlasništvu trgovačkog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeriti sadržaj Izjava i druge akte iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona trgovačkog društva u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe kojoj su osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Članak 16.

(1) O uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama iz članka 15. ovoga Zakona nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su izvijestiti Ministarstvo financija. 

(2) Provjere iz članka 15. ovoga Zakona mogu obavljati i osobe iz članka 13. ovoga Zakona.

(3) Vlada će uredbom propisati način vođenja Registra trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti iz članka 5. točke 2. ovoga Zakona, izgled i sadržaj Izjave i prateće dokumentacije iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona, postupak i rokove sastavljanja i predaje Izjave te način i rokove izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima iz ovoga članka.

VIII. POVJERENSTVO ZA FISKALNU POLITIKU

Članak 17.

(1) Povjerenstvo za fiskalnu politiku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) je neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga rada i nadležnosti, određene ovim Zakonom. 

(2) Povjerenstvo se osniva s ciljem unaprjeđenja sustava javnih financija i praćenja primjene fiskalnih pravila utvrđenih člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona, čime se pridonosi osiguranju i održavanju fiskalne discipline, transparentnosti te srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.

Članak 18.

Povjerenstvo se sastoji od sedam članova koji se biraju na mandat od pet godina na način i po postupku utvrđenom ovim Zakonom. 

Članak 19.

Predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun. 

Članak 20.

(1) Odbor za financije i državni proračun objavit će javni poziv za kandidate za predsjednika Povjerenstva. Rok za prijavu kandidata na objavljeni poziv je 15 dana.

(2) Javni poziv se objavljuje u »Narodnim novinama«, mrežnoj stranici Hrvatskoga sabora i jednim dnevnim novinama koje se prodaju na cjelokupnom području Republike Hrvatske. U javnom pozivu se navode uvjeti za izbor predsjednika Povjerenstva određeni ovim Zakonom, rok za podnošenje prijedloga kandidata te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijedlog.

(3) Na temelju zaprimljenih prijava, Odbor za financije i državni proračun će bez odgađanja utvrditi kandidate koji udovoljavaju uvjetima iz ovoga Zakona i obaviti razgovore sa svakim od kandidata. 

(4) Na temelju održanih razgovora, Odbor za financije i državni proračun daje prijedlog za imenovanje predsjednika Povjerenstva na temelju javnog poziva.

Članak 21.

(1) Za predsjednika Povjerenstva može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

- ima državljanstvo Republike Hrvatske i prebivalište na području Republike Hrvatske,

- ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe 300 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski studij kojim se stjecala visoka stručna sprema po ranijim propisima,

- ima najmanje osam godina radnog iskustva u struci u području javnih financija, makroekonomije, ekonomske politike i računovodstva i istaknute rezultate u radu,

- koja nije osuđivana za kaznena djela i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti,

- nije član političke stranke, a niti je bio član političke stranke posljednjih tri godine do dana kandidiranja za predsjednika Povjerenstva.

(2) Uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka kandidat za predsjednika Povjerenstva mora dolaziti iz reda istaknutih znanstvenika i stručnih djelatnika.

Članak 22.

(1) Odbor za financije i državni proračun daje prijedlog za imenovanje članova Povjerenstva iz redova:

– Državnog ureda za reviziju – jedan predstavnik,

– Državnog zavoda za statistiku – jedan predstavnik,

– Ekonomskog instituta Zagreb – jedan predstavnik,

– Instituta za javne financije – jedan predstavnik,

– Hrvatske narodne banke – jedan predstavnik,

– ekonomskih fakulteta – jedan predstavnik,

(2) Članove Povjerenstva, kao svoje predstavnike, Odboru za financije i državni proračun predlažu institucije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U svakom mandatu Povjerenstva imenuje se predstavnik iz redova različitih ekonomskih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci.

(4) Institucije iz stavka 1. ovoga članka predložit će za svojeg predstavnika osobu iz reda istaknutih znanstvenika i stručnih djelatnika, odgovarajuće stručne spreme i koja ima stručno znanje i radno iskustvo iz nekog od sljedećih područja: javnih financija, makroekonomije, ekonomske politike i računovodstva. Članovi su dužni ponašati se uzorno tako da ne umanjuju osobni ugled ili ugled Povjerenstva te da ne dovode u pitanje samostalnost, neovisnost i nepristranost pri obnašanju svoje dužnosti i obavljanju zadaća Povjerenstva. 

Članak 23.

(1) Kada je na sjednicu pozvano Ministarstvo financija, na sjednicama Povjerenstva u pravilu sudjeluje ministar financija i/ili drugi državni dužnosnik iz Ministarstva financija. 

(2) U radu Povjerenstva mogu, bez prava glasa, sudjelovati i druge osobe sukladno odluci Povjerenstva.

Članak 24.

(1) Predsjednik i članovi Povjerenstva nakon isteka mandata mogu biti ponovno imenovani.

(2) Odbor za financije i državni proračun šest mjeseci prije isteka mandata predsjednika i članova Povjerenstva, pokreće postupak za izbor predsjednika i članova Povjerenstva u skladu s odredbama ovoga Zakona. 

(3) Zamjenika predsjednika biraju između sebe članovi Povjerenstva. 

(4) Članovi Povjerenstva u svom radu djeluju samostalno, u skladu s profesionalnim standardima, a stavovi koje iznose u radu Povjerenstva ne predstavljaju stavove institucija koje su ih predložile.

(5) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka iz njegovog djelokruga rada. 

Članak 25.

(1) Predsjednik i članovi Povjerenstva dužni su se ponašati uzorno tako da ne umanjuju osobni ugled ili ugled Povjerenstva te da ne dovode u pitanje samostalnost, neovisnost i nepristranost pri obnašanju svoje dužnosti i obavljanju zadaća Povjerenstva.

(2) Predsjednik i članovi Povjerenstva u trenutku imenovanja, a niti u prethodne tri godine te za vrijeme članstva u Povjerenstvu ne smiju biti članovi političkih stranaka.

(3) Predsjednika ili člana Povjerenstva razriješit će Hrvatski sabor, na prijedlog Odbora za financije i državni proračun temeljem zahtjeva predsjednika ili člana Povjerenstva ili institucije iz koje dolazi, prije isteka razdoblja na koje je imenovan:

– ako to sam zatraži,

– ako je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, 

– ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti,

– ako tijekom trajanja mandata bude imenovan, odnosno izabran na funkciju ili dužnosti koje bi mogle utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju zadaća Povjerenstva,

– ako prestane raditi u instituciji iz članka 22. ovoga Zakona čiji je predstavnik,

– ako tijekom trajanja mandata postane član političke stranke.

(4) Institucija koja je predložila člana Povjerenstva obvezna je obavijestiti Hrvatski sabor o nastupanju okolnosti iz stavka 3. ovoga članka, u roku od 30 dana od trenutka nastupanja takvih okolnosti.

Članak 26.

Zadaće Povjerenstva su:

– razmatranje i procjena rizika primjene fiskalnih pravila utvrđenih u članku 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona, u srednjoročnim proračunskim dokumentima i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna,

– razmatranje i usporedba makroekonomskih i proračunskih projekcija iz srednjoročnih proračunskih dokumenata  s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije,

– praćenje ispunjavanja preporuka Vijeća Europske unije u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga,

– davanje mišljenja Vladi o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila iz članka 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona, u slučaju izvanrednih okolnosti iz članka 11. ovoga Zakona. 

Članak 27.

(1) Povjerenstvo se sastaje najmanje jednom u tri mjeseca.

(2) Povjerenstvo, tijekom izvršavanja zadaća iz članka 26. ovoga Zakona, pravovaljano zauzima stajališta natpolovičnom većinom glasova svih članova Povjerenstva.

(3) Ministarstva i druga središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostali proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatska narodna banka obvezni su, na zahtjev Povjerenstva, najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva, dostaviti dokumente i podatke koji su potrebni Povjerenstvu radi izvršavanja njegovih zadaća iz članka26. ovoga Zakona.

(4) Povjerenstvo ima svoje vlastite mrežne stranice. 

(5) O zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja zadaća iz članka 26. ovoga Zakona Povjerenstvo informira javnost objavama na mrežnim stranicama Povjerenstva.

Članak 28.

(1) Ako Povjerenstvo, u zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja zadaća iz članka 26. ovoga Zakona ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Vladi. 

(2) Vlada je obvezna, u roku od 45 dana od zaprimanja Izvješća iz stavka 1. ovoga članka, očitovati se o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila. Ako Vlada procijeni kako postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila obvezna je predložiti plan nužnih mjera s rokovima provedbe, koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila.

(3) Plan nužnih mjera iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se odmah po donošenju, odnosno u godini u kojoj je odstupanje utvrđeno, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno. 

(4) Povjerenstvo prati provedbu plana iz stavka 2. ovoga članka na temelju Izvješća o provedbi plana nužnih mjera koje mu dostavlja Vlada.

(5) Ako tijekom proračunske godine ili prilikom izrade srednjoročnih proračunskih dokumenata Vlada ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od fiskalnih pravila iz članaka 6. i 7. ovoga Zakona, dužna je o tome sastaviti Izvješće Vlade Republike Hrvatske o postajanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Povjerenstvu, koje o tome izvještava Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. 

(6) Vlada je u Izvješću iz stavka 5. ovoga članka dužna iskazati veličinu i uzroke te predložiti mjere koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno.

(7) Ako Povjerenstvo, kod usporedbe makroekonomskih i proračunskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije iz članka 26. podstavka 2. ovoga Zakona, utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o značajnim odstupanjima u makroekonomskim i proračunskim projekcijama koje dostavlja Vladi.

(8) Vlada je obvezna nakon zaprimanja izvješća iz stavka 7. ovoga članka obrazložiti odstupanja, odnosno poduzeti nužne mjere u svrhu poboljšanja kvalitete makroekonomskih i proračunskih projekcija i o tome izvijestiti Povjerenstvo. 

(9) Izvješća Povjerenstva iz ovoga članka objavljuju se na mrežnim stranicama Povjerenstva.

Članak 29.

(1) Predsjednik Povjerenstva je dužnosnik u smislu propisa kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa. 

(2) Predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

(3) Predsjednik Povjerenstva ne može sudjelovati u političkim aktivnostima, obavljati drugu javnu dužnost ili biti zaposlen u drugom tijelu javne vlasti ili trgovačkom društvu, odnosno drugom poslovnom subjektu, niti se baviti drugim djelatnostima osim navedenima u ovom Zakonu.  

(4) Predsjednik Povjerenstva i članovi Povjerenstva mogu objavljivati stručne članke i druge autorske publikacije, te mogu obavljati poslove predavača, odnosno znanstvenu, istraživačku i edukacijsku djelatnost te mogu ostvarivati prihode po osnovi autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualnog i industrijskog vlasništva, kao i prihode od sudjelovanja u međunarodnim projektima koje financira Europska unija ili strana država, odnosno druge strane i međunarodne organizacije i udruženja.   

(5) Na predsjednika Povjerenstva odgovarajuće se primjenjuju opći propisi o radu.

Članak 30.

(1) Predsjednik Povjerenstva saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva.

(2) Predsjednik Povjerenstva potpisuje akte donesene na sjednicama Povjerenstva.

(3) Predsjednik priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Povjerenstva i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Povjerenstva.

Članak 31.

(1) Članovi Povjerenstva za rad u Povjerenstvu primaju mjesečnu naknadu za svoj rad koja im se isplaćuje mjesečno unatrag u visini koja se utvrđuje množenjem osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika utvrđene Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika s koeficijentom 0,50.

(2) Predsjednik i članovi Povjerenstva s mjestom stanovanja izvan Zagreba imaju pravo na naknadu prijevoznih troškova u visini stvarnih troškova ili naknadu troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe te naknadu troškova noćenja u visini stvarnih troškova kako je utvrđeno za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna.

(3) Sredstva za naknade iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na pozicijama Povjerenstva.

Članak 32.

Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se u državnom proračunu.

Članak 33.

(1) Povjerenstvo ima zaposlene državne službenike i namještenike koji obavljaju stručne, administrativne i tehničke poslove.

(2) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Povjerenstva (u daljnjem tekstu: Pravilnik) utvrđuju se radna mjesta i opis poslova, broj službenika i namještenika te stručni i drugi uvjeti potrebni za raspored na radna mjesta.

(3) Na zaposlenike Povjerenstva primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike. 

(4) Pravilnik iz stavka 2. ovog članka donosi Povjerenstvo većinom glasova svih članova.

Članak 34.

(1) Radom Povjerenstva rukovodi predsjednik Povjerenstva. 

(2) Predsjednik Povjerenstva ima položaj čelnika tijela u odnosu na zaposlene u Povjerenstvu.

Članak 35.

(1) Povjerenstvo izvješćuje Hrvatski sabor o svom radu najmanje jednom godišnje i to najkasnije do 1. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu, a na zahtjev Hrvatskog sabora, odnosno Odbora za financije i državni proračun i polugodišnje, odnosno tijekom godine.

(2) Način rada Povjerenstva uređuje se poslovnikom koji donosi Povjerenstvo.

Članak 36.

(1) Dnevni red sjednica Povjerenstva utvrđuje se na osnovi prijedloga točaka dnevnog reda koje dostave članovi Povjerenstva. 

(2) O predloženom dnevnom redu odlučuje se glasovanjem bez raspravljanja o sadržaju pojedine točke dnevnog reda.

(3) Nakon usvajanja dnevnog reda, započinje rasprava i zauzimanje stajališta o pojedinim točkama dnevnog reda i to onim redoslijedom koji je utvrđen u usvojenom dnevnom redu.

(4) Ostala pitanja vezana uz utvrđivanje i usvajanje dnevnog reda Povjerenstva uređuju se poslovnikom iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona. 

IX. IZVJEŠTAVANJE

Članak 37.

(1) Uz program konvergencije dostavlja se Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na razdoblje za koje se donosi program konvergencije.

(2) Uz državni proračun i financijske planove izvanproračunskih korisnika za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine dostavlja se Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6., 8. i 9. ovoga Zakona koji se odnosi na razdoblje za koje se donosi državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika.

(3) Uz izmjene i dopune državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika dostavlja se Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članka 6. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na razdoblje za koje se donose izmjene i dopune državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika.

(4) Uz godišnje izvještaje o izvršenju proračuna dostavlja se Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. ovoga Zakona koji se odnosi na godinu na koju se odnosi godišnji izvještaj o izvršenja proračuna.

Članak 38.

Ako je Republika Hrvatska u proceduri prekomjernog proračunskog manjka Povjerenstvu se dostavlja i Izvještaj o mjerama za rješavanje stanja prekomjernog proračunskog manjka koji se dostavlja Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije. 

Članak 39.

Vlada će uredbom iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona propisati oblik i sadržaj Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila iz članka 37. ovoga Zakona.

X. NADZOR

Članak 40.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo financija. 

XI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 41.

Novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj čelnik:

1. ako ne sastavi i dostavi Izjavu sukladno člancima 14. i 15. ovoga Zakona,

2. ako Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom provjere sadržaja Izjave iz članka 15. ovoga Zakona uoče da je dokumentacija temeljem koje je Izjava dana nevjerodostojna.

Članak 42.

(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj sastavlja optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 43.

(1) Hrvatski sabor će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati članove Povjerenstva u skladu s glavom VIII. ovoga Zakona. 

(2) Do imenovanja članova Povjerenstva u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, Povjerenstvo koje je imenovao Hrvatski sabor na sjednici 28. veljače 2014. Odlukom o imenovanju članova Povjerenstva za fiskalnu politiku (Narodne novine, broj 30/14) nastavlja djelovati i obavljati svoje zadaće u skladu s odredbama ovoga Zakona. 

(3) Do izbora predsjednika Povjerenstva u skladu s glavom VIII. ovoga Zakona dužnosti predsjednika Povjerenstva nastavit će obavljati predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora koji je predsjednik Povjerenstva u skladu s Odlukom o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku (Narodne novine, broj 156/13).  

(4) Do ustrojavanja Povjerenstva kao samostalnog i neovisnog tijela u skladu s ovim Zakonom administrativne i druge stručne poslove za potrebe Povjerenstva nastavlja obavljati tajnik Povjerenstva, kojeg je sukladno Odluci o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku (Narodne novine, broj 156/13) i Poslovniku o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku odredio predsjednik Povjerenstva iz reda državnih službenika Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

(5) Najkasnije u roku od tri mjeseca od dana ustrojavanja Povjerenstva kao samostalnog i neovisnog tijela u skladu s ovim Zakonom Povjerenstvo će preuzeti pismohranu i drugu dokumentaciju Povjerenstva za fiskalnu politiku koje je Hrvatski sabor osnovano Odlukom o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku (Narodne novine, broj 156/13).

Članak 44.

(1) Vlada će uredbu iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar financija će naputak iz članka 13. stavka 6. ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 45.

Provedbeni propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, br. 139/10 i 19/14) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 46.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, br. 139/10 i 19/14). 

(2) Danom imenovanja članova Povjerenstva u skladu sa glavom VIII. ovoga Zakona, a u vezi sa člankom 43. ovoga Zakona prestaje važiti Odluka o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku (Narodne novine, broj 156/13). 

Članak 47.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Člankom 1. propisano je kako se ovim Zakonom određuju pravila kojima se ograničava visina rashoda i manjka općeg proračuna i javnog duga, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti.

Članak 2. navodi direktivu čije se odredbe prenose u predmetni Zakon. Riječ je o Direktivi Vijeća 2011/85/EU koja propisuje detaljna pravila o potrebnim obilježjima proračunskih okvira država članica kako bi se osigurala usklađenost istih s obvezama koje proizlaze iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Time se doprinosi stvaranju proračunskih uvjeta za izbjegavanje prekomjernog proračunskog manjka. Odredbe ove Direktive nisu u potpunosti prenesene u cijelosti u ovaj Zakon budući da su iste već sastavni dio drugih zakonskih akata i propisa. 

Člankom 3. utvrđen je cilj Zakona koji je definiran kao osiguranje i održavanje fiskalne odgovornosti, transparentnosti te srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija, a koji se postiže uspostavljanjem, primjenom i jačanjem fiskalnih pravila i pravila za osiguranje fiskalne odgovornosti na temelju kojih Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) utvrđuje i provodi fiskalnu politiku.

Članak 4. propisuje na koga se sve odredbe Zakona odnose. Tako se propisuje da se odredbe Zakona odnose na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika sukladno Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Nadalje, u dijelu primjene fiskalnih pravila propisano je da se odredbe Zakona primjenjuju dodatno i na pravne osobe koje su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) razvrstane u sektor općeg proračuna, a nisu proračunski i izvanproračunski korisnici. Pojam „opći proračun“ koji se koristi u ovom Zakonu, ali i u drugim zakonima i podzakonskim propisima kojima se uređuje područje javnih financija istovjetan je pojmu „opća država“ koji se koristi u statističke svrhe. 

Također, Zakon se u dijelu koji se odnosi na davanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti, primjenjuje i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Takve će pravne osobe biti utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.

Članak 5. utvrđuje značenja pojedinih pojmova u smislu ovoga Zakona. 

Člankom 6. uvodi se pravilo strukturnog salda koje je usklađeno s okvirom za upravljanje ekonomskom politikom u Europskoj uniji. Ovo pravilo uvažava postojanje ekonomskih ciklusa, što je od iznimne važnosti za prevladavanje recesijskih uvjeta. Strukturni saldo izražen udjelom u bruto domaćem proizvodu mora se ostvarivati prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja definiranog sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije. Plan prilagodbe određuje Vlada u Programu konvergencije pri čemu međugodišnje poboljšanje strukturnog salda mora biti u skladu s pravno obvezujućim aktima Europske unije. Srednjoročni proračunski cilj odnosi se na iznos strukturnog salda koji osigurava da manjak općeg proračuna ne bude veći od 3% BDP-a, odnosno da javni dug ne bude veći od 60% BDP-a. Fiskalno pravilo, u dijelu odredbe strukturnog salda, smatra se ispunjenim kada je strukturni saldo iskazan u godišnjem izvještaju o primjeni fiskalnih pravila za prethodnu godinu jednak ili veći od srednjoročnog proračunskog cilja ili osigurava približavanje srednjoročnom proračunskom cilju prema utvrđenom planu prilagodbe, a pri čemu se dozvoljavaju određena odstupanja za iznos koji nije značajan.

Člankom 7. uvodi se još jedno fiskalno pravilo - pravilo rashoda. Prema tom pravilu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, koju Europska komisija utvrđuje sukladno pravnim obvezujućim aktima Europske unije. Pri tom su dozvoljena izuzeća za pojedine kategorije rashoda, utvrđene pravno obvezujućim aktima Europske unije, primjerice: rashodi za kamate, rashodi za provođenje programa Europske unije bez nacionalnog sufinanciranja, godišnje promjene rashoda uslijed promjena u institucionalnom obuhvatu općeg proračuna te godišnja promjena u ciklički osjetljivim rashodima koju utvrđuje Europska komisija. Iznimno, rashodi općeg proračuna mogu se povećati i iznad referentne potencijalne stope rasta BDP-a za iznos povećanja prihoda uslijed promjena zakonodavnog okvira. S druge strane, smanjenje prihoda općeg proračuna zbog promjene zakonodavnog okvira mora biti usklađeno sa smanjenjem rashoda općeg proračuna i/ili s povećanjem drugih prihoda promjenom zakonodavnog okvira.

Člankom 8. uvodi se fiskalno pravilo javnog duga prema kojem udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60% sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije. Ako udio javnog duga u BDP-u prelazi referentnu vrijednost od 60%, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjiti po dinamici koja je u skladu s pravno obvezujućim aktima Europske unije (tj. po prosječnoj stopi od jedne dvadesetine godišnje u naredne tri godine od godine u kojoj je udio javnog duga u BDP-u prešao referentnu vrijednost od 60%).

Člankom 9. uvodi se pravilo visine manjka za projekcije državnog proračuna, a koje je do sada bilo propisano odredbama Zakona o proračunu. Navedeno pravilo propisuje kako manjak državnog proračuna izražen kao udio u BDP-u, utvrđen proračunom za iduću proračunsku godinu ne smije biti veći od manjka utvrđenog projekcijom koju je Hrvatski sabor donio prethodne godine za tu proračunsku godinu. Manjak naveden u ovom pravilu iskazan je sukladno metodologiji koja se koristi prilikom izrade državnog proračuna (nacionalnoj metodologiji). Dozvoljava se i odstupanje od tog manjka za iznos koji nije značajan.

Pravilo visine manjka za projekcije državnog proračun iznimno je bitno zbog jačanja pouzdanosti projekcija državnog proračuna za trogodišnje razdoblje, odnosno srednjoročnog proračunskog okvira u cjelini. 

Članak 10. navodi kako se državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika izrađuju u skladu s fiskalnim pravilima iz članaka 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona, čime se u ovaj Zakon usklađuje s odredbama Direktive 2011/85/EU.

Članak 11. navodi koja su značajna odstupanja od primjene fiskalnog pravila u dijelu ostvarivanja strukturnog salda i u dijelu odredbe o godišnjem rastu rashoda općeg proračuna. Naime, odredbe Direktive 1175/2011 EU definiraju da se za državu članicu koja još nije postigla srednjoročni proračunski cilj prilikom ocjene promjene u strukturnom saldu provjerava je li odstupanje najmanje od 0,5% BDP-a u pojedinoj godini ili tijekom dvije uzastopne godine u prosjeku najmanje 0,25% BDP-a godišnje. K tome, prilikom ocjene kretanja rashoda bez diskrecijskih mjera na strani prihoda provjerava se ima li odstupanje ukupan učinak na proračunski saldo od najmanje 0,5% BDP-a u pojedinoj godini ili kumulativno u dvije uzastopne godine. Uz to, dozvoljeno je i odstupanje od 0,5% BDP-a fiskalnog pravila visine manjka za projekcije državnog proračuna u odnosu na manjak utvrđen projekcijom koju je Hrvatski sabor donio prilikom usvajanja proračuna prethodne godine za tu proračunsku godinu. Nadalje, ovim člankom je propisano kako će privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila biti dozvoljeno u slučaju izvanrednih okolnosti sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije, pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku. Pod izvanrednim okolnostima misli se na veće gospodarske poremećaje i/ili okolnosti koje su izvan kontrole Vlade, uključujući financijsku krizu i katastrofe sa značajnim posljedicama na opću financijsku situaciju u zemlji. O privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila, u slučaju izvanrednih okolnosti odlučuje Vlada uz prethodno mišljenje Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Člankom 12. definirana je obveza pridržavanja preporuka Vijeća Europske unije za vrijeme trajanja procedure prekomjernog proračunskog manjka, a u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga.

Članak 13. utvrđuje pravilo za jačanje fiskalne odgovornosti kojim se jača i sustav nadzora i kontrola nad korištenjem proračunskog novca. Ministarstvo financija može, tijekom izvršavanja državnog proračuna obavljati financijsku kontrolu zakonitog i namjenskog korištenja proračunskih sredstava kod proračunskog korisnika državnog proračuna i krajnjih korisnika. Dodatno se Ministarstvo financija, druga ministarstva i druga tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije ovlašćuje da može obavljati kontrole učinkovitosti i opravdanosti korištenja provedbe programa, aktivnosti ili projekata financiranih iz proračuna, odnosno financijskog plana proračunskih korisnika državnog proračuna. Time se uvodi mogućnost ex post evaluacije prvenstveno svrhovitosti trošenja i opravdanosti financiranja sredstvima iz javnih izvora.  Ako se u takvim kontrolama uoče nepravilnosti potrebno je o tome obavijestiti ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija koja obavlja proračunski nadzor sukladno odredbama Zakona o proračunu. Važno je naglasiti da se odredbe ovoga članka na jednak način primjenjuju i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje temeljem ove odredbe mogu provoditi kontrole na licu mjesta kod svojih proračunskih korisnika, kao i kod krajnjih korisnika sredstva iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako bi se kontrole iz ovoga članka provodile na što učinkovitiji način, ministar financija će donijeti naputak u kojemu će na detaljniji način propisati kako je predmetne kontrole potrebno provoditi. 

Člankom 14. propisana je obveza davanja godišnje Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: Izjava) kojom čelnici obveznika na koje se ovaj Zakon primjenjuje, potvrđuju da su u radu osigurali zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava. Uz to, čelnici potvrđuju i da sustav financijskog upravljanja i kontrola efikasno funkcionira u okviru proračunom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava. Odgovornost čelnika za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola propisana je i drugim zakonima (Zakonom o proračunu i Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru), ali navedenim propisima nije propisana obveza samoprocjene rada sustava i kontinuiranog rada na poboljšanju na način i putem instrumenata iz ovoga Zakona. Od 2011. godine uvedena je obveza samoocjene i samoprocjene rada sustava, a u skladu s najboljom praksom u području financijskog upravljanja u Europskoj uniji. 

U članku 15. utvrđeno je kome se dostavlja Izjava, kao i mehanizmi provjere sadržaja Izjava, ovisno o tome tko Izjavu daje. Pri tome je posebno uređeno davanje Izjave trgovačkih društva u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba kojima su osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako je trgovačko društvo u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Izjavu i prateću dokumentaciju dostavlja načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu one jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave koja ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva, a svim ostalim jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave koje imaju udjele u vlasništvu dostavlja na znanje presliku dostavljene dokumentacije. Isto tako, utvrđeno je da se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkog društva koje su zajednički osnovale, a od kojih niti jedna nema najveći udio u vlasništvu, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su osnivači druge pravne osobe moraju međusobno dogovoriti kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predsjednik uprave trgovačkog društva, odnosno čelnik druge pravne osobe kojoj su osnivači dostavlja Izjavu o fiskalnoj odgovornosti i prateću dokumentaciju. O svojem su međusobnom dogovoru dužne izvijestiti Ministarstvo financija pisanim putem. Ako se jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave ne dogovore, sve imaju obvezu kontrolirati dostavljene izjave o fiskalnoj odgovornosti. Posebno je definirano i da čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskom saboru Izjavu i prateću dokumentaciju dostavljaju Hrvatskom saboru, uz godišnje izvješće o radu.

Člankom 16. utvrđena je obveza izvještavanja o uočenim nepravilnostima po provedenim obveznim provjerama sadržaja Izjava, kao i dokumentacije koja se predaje uz samu Izjavu. O uočenim nepravilnostima izvijestit će se Ministarstvo financija, kao tijelo koje je krajnje odgovorno i nadležno za uspostavljanje sustava financijskog upravljanja i unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Također, u ovom je članku dana ovlast Vladi da donese uredbu kojom će biti detaljno utvrđen izgled i sadržaj Izjave, upitnika o fiskalnoj odgovornosti, planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti, izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenim prethodne godine i mišljenja unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini. Navedenom uredbom utvrdit će se i postupak te rokovi sastavljanja i predaje Izjave, kao i način i rokovi izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima, ali i način vođenja Registra trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti.

Člankom 17. utvrđuje se kako će Povjerenstvo za fiskalnu politiku biti neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga rada i nadležnosti s ciljem unaprjeđenja sustava javnih financija i praćenja primjene fiskalnih pravila, čime se pridonosi osiguranju i održavanju fiskalne discipline, transparentnosti te srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.

U članku 18. propisan je sastav Povjerenstva te trajanje njihovog mandata. 

Člankom 19. utvrđeno je da predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun koji je ujedno zadužen i za provedbu postupka izbora u skladu s odredbama ovoga Zakona. 

Članci 20. i 21. odnose se na postupak izbora i uvjete za imenovanje predsjednika Povjerenstva na temelju javnog poziva. Nakon objavljenog javnog poziva i obavljenog razgovora sa kandidatima Odbor za financije i državni proračun Hrvatskom saboru predlaže kandidata za predsjednika Povjerenstva koji će biti profesionalac, odnosno obavljat će posao predsjednika Povjerenstva u punom radnom vremenu. 

U članku 22. uređen je način odabira kandidata za članove Povjerenstva koje predlažu Državni ured za reviziju, Državni zavod za statistiku, Ekonomski institut Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka i ekonomski fakulteti. 

Člankom 23. propisano je da na sjednicama Povjerenstva u pravilu sudjeluje ministar financija i/ili drugi državni dužnosnik iz Ministarstva financija kada je na sjednicu pozvano Ministarstvo financija. U radu Povjerenstva mogu, bez prava glasa, sudjelovati i druge osobe sukladno odluci Povjerenstva.

Člankom 24. utvrđeno je i da predsjednik i članovi Povjerenstva nakon isteka mandata mogu biti ponovno imenovani, a postupak izbora pokreće Odbor za financije i državni proračun šest mjeseci prije isteka mandata. 

U članku 25. utvrđena je nespojivost članstva u Povjerenstvu i članstva u političkim strankama te razlozi zbog kojih predsjednik ili član povjerenstva može biti razriješen i prije isteka mandata.

Članak 26. definira zadaće Povjerenstva. Povjerenstvo razmatra i procjenjuje rizike primjene fiskalnih pravila utvrđenih ovim Zakonom, u srednjoročnim proračunskim dokumentima i godišnjem izvještaju o izvršenju. Nadalje, Povjerenstvo razmatra i uspoređuje makroekonomske i proračunske projekcije iz srednjoročnih proračunskih dokumenata  s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije. Također, Povjerenstvo prati ispunjavanje preporuka Vijeća Europske unije u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga te daje mišljenje Vladi o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila u slučaju izvanrednih okolnosti. 

Člankom 27. utvrđena je obveza sastajanja Povjerenstva najmanje jednom u tri mjeseca. Povjerenstvo tijekom izvršavanja svojih zadaća zauzima stajališta natpolovičnom većinom glasova svih članova Povjerenstva i o tome informira javnost objavama na mrežnim stranicama Povjerenstva. Važno je naglasiti kako su ministarstva i druga središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostali proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatska narodna banka obvezni, na zahtjev Povjerenstva, najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva, dostaviti dokumente i podatke koji su potrebni Povjerenstvu radi izvršavanja njegovih zadaća.

Člankom 28. utvrđen je način postupanja u slučajevima kada Povjerenstvo utvrdi da postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila. Ako Povjerenstvo u zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja zadaća ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, Vladi dostavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o postajanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila. Vlada je obvezna, u roku od 45 dana od zaprimanja navedenog Izvješća Povjerenstva očitovati se o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila. Ako Vlada procijeni kako postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila obvezna je predložiti plan nužnih mjera s rokovima provedbe, koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila. Navedene mjere moraju se početi primjenjivati odmah po donošenju tj. u godini u kojoj je odstupanje utvrđeno, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno. Povjerenstvo će u takvim slučajevima pratiti provedu plana nužnih mjera na temelju Izvješća o provedbi plana nužnih mjera koje mu je dostavila Vlada. 

Ako tijekom proračunske godine ili prilikom izrade srednjoročnih proračunskih dokumenata sama Vlada ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od fiskalnih pravila, dužna je o tome sastaviti Izvješće pod nazivom Izvješće Vlade Republike Hrvatske o postajanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila. Takvo Izvješće će Vlada dostaviti Povjerenstvu, a Povjerenstvo će o tome izvijestiti Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. Vlada je u Izvješću dužna iskazati veličinu i uzroke te predložiti mjere koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno. 

Ako Povjerenstvo, kod usporedbe makroekonomskih i proračunskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, o tome sastavlja Izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku o značajnim odstupanjima u makroekonomskim i proračunskim projekcijama. Takvo Izvješće Povjerenstvo dostavlja Vladi koja je obvezna  obrazložiti odstupanja, odnosno poduzeti nužne mjere u svrhu poboljšanja kvalitete makroekonomskih projekcija i o tome izvijestiti Povjerenstvo. 

U članku 29. utvrđeno je da Predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izborno povjerenstva te da ne može sudjelovati u političkim aktivnostima, obavljati drugu javnu dužnost ili biti zaposlen u drugom tijelu javne vlasti ili trgovačkom društvu, odnosno drugom poslovnom subjektu, niti se baviti drugim djelatnostima osim navedenima u ovom Zakonu. Isto tako definirano je kako je predsjednik Povjerenstva dužnosnik u smislu propisa kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa što znači da će predsjednik Povjerenstva biti obvezan predavati imovinske kartice i imat će druge obveze sukladno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa.  

Člankom 30. definirano je na koji način predsjednik Povjerenstva organizira i rad Povjerenstva. 

U članku 31. propisano je kako članovi Povjerenstva za rad u Povjerenstvu primaju naknadu čija je visina utvrđena umnoškom osnovice za državne dužnosnike i koeficijenta 0,50.

Članak 32. utvrđuje da se sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju u državnom proračunu.

Članak 33. definira kako Povjerenstvo ima pravo zaposliti državne službenike koji obavljaju stručne, administrativne i tehničke poslove u svrhu što kvalitetnijeg obavljanja zadaća koje su mu propisane ovim Zakonom.

U članku 34. propisano je da radom Povjerenstva rukovodi predsjednik Povjerenstva koji ima položaj čelnika tijela u odnosu na zaposlene u Povjerenstvu.

Članak 35. propisuje da Povjerenstvo o svom radu jednom godišnje i to najkasnije do 1. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu mora izvijestiti Hrvatski sabor.  

Članak 36. odnosi se na sjednice povjerenstva i dnevni red. Dnevni red sjednica Povjerenstva utvrđuje se na osnovi prijedloga točaka dnevnog reda koje dostave članovi Povjerenstva, a o predloženom se dnevnom redu odlučuje glasovanjem bez raspravljanja o sadržaju pojedine točke dnevnog reda. Nakon što se dnevni red usvoji, započinje rasprava i zauzimanje stajališta o pojedinim točkama dnevnog reda i to onim redoslijedom koji je utvrđen u usvojenom dnevnom redu.

Članak 37. definira se uz koje se dokumente dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila. Tako je propisano da se uz program konvergencije dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila koja se odnose na pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda te pravilo javnog duga. Nadalje, uz državni proračun i financijske planove izvanproračunskih korisnika za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine dostavlja Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila strukturnog salda, javnog duga i pravila visine manjka za projekcije državnog proračuna koji se odnosi na razdoblje za koje se donosi državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika. Uz izmjene i dopune državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika dostavlja se Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila strukturnog salda i javnog duga koji se odnosi na razdoblje za koje se donose izmjene i dopune državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika. Uz godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna dostavlja se Izvještaj o primjeni fiskalnih pravila koji se odnosi na pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda te pravilo javnog duga, a referira se na godinu na koju se odnosi godišnji izvještaj o izvršenju proračuna. 

Članak 38. propisuje da se za vrijeme trajanja procedure prekomjernog proračunskog manjka Povjerenstvu, uz redovne izvještaje, dostavlja i Izvještaj o mjerama za rješavanje stanja prekomjernog proračunskog manjka koji se dostavlja Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije. 

Člankom 39. dana je ovlast Vladi da uredbom propiše oblik te sadržaj Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila.

U članku 40. propisano je da Ministarstvo financija obavlja nadzor nad provedbom ovoga Zakona. 

Člankom 41. utvrđena je prekršajna odgovornost za čelnika proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te predsjednika uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čelnika druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji ne sastavi i ne dostavi Izjavu o fiskalnoj odgovornosti na način propisan Zakonom i podzakonskim propisima koji su doneseni na temelju istog. Nadalje, dodatno se propisuju prekršajne kazne ako se prilikom pregleda Izjave o fiskalnoj odgovornosti utvrdi da je dokumentacija, primjerice Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, na temelju koje se daje Izjava nevjerodostojna, a za državnu razinu i ako čelnik stvori obveze s dospijećem iznad visine predviđene državnim proračunom. 

Člankom 42. navedeno je tko i kako podnosi optužni prijedlog, nakon što se utvrdi da su počinjene radnje koje su utvrđene kao prekršaji, u skladu s ovim Zakonom.

Članak 43. propisuje da će Hrvatski sabor, tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati članove Povjerenstva u skladu sa Zakonom. Do imenovanja članova Povjerenstva, u skladu s odredbama ovoga Zakona, postojeće Povjerenstvo nastavlja djelovati i obavljati svoje zadaće u skladu s odredbama ovoga Zakona.  Također, utvrđuje se kako će do imenovanja novog predsjednika Povjerenstva, dužnosti Predsjednika povjerenstva obavljati predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora koji je sukladno važećem zakonodavnom okviru ujedno i predsjednik Povjerenstva. 

Člankom 44. utvrđeni su rokovi u kojem će se donijeti sljedeći provedbeni propisi:

1. uredba kojom će Vlada propisati način praćenja i objave fiskalnih podataka za opći proračun prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010), način vođenja Registra trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, izgled i sadržaj Izjave i prateće dokumentacije, postupak i rokove sastavljanja i predaje Izjave te način i rokove izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima, oblik i sadržaj Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila.i 

2. naputak o načinu provedbe kontrola tijekom i nakon izvršavanja proračuna, odnosno financijskog plana. 

Članak 45. određuje da svi provedbeni propisi doneseni u skladu s odredbama Zakonom o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, br. 139/10 i 19/14) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Člankom 46. utvrđeno je kako danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, br. 139/10 i 19/14), a danom imenovanja članova Povjerenstva za fiskalnu politiku u skladu s odredbama ovoga Prijedloga zakona i Odluka o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku (Narodne novine, broj 156/13). 

Člankom 47. propisano je stupanje na snagu ovoga Zakona.