I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o udomiteljstvu sadržana je u odredbi članka 2., stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

a) ocjena stanja

U okviru reforme sustava socijalne skrbi deinstitucionalizacija korisnika i transformacija domova socijalne skrbi zauzima značajno mjesto. Navedeni procesi provode se razvijanjem različitih izvaninstitucijskih oblika skrbi među kojima je udomiteljstvo, od strane stručnjaka, prepoznato kao najkvalitetniji oblik skrbi budući da svakoj smještenoj osobi pruža iskustvo života u obitelji.

UN Konvencija o pravima djeteta i UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom priznaju jednako pravo na život u obitelji i zajednici svoj djeci kao i svim osobama s invaliditetom.

Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17 i 130/17) također je  propisano da dijete mlađe od sedam godina može na dugotrajnom smještaju biti u udomiteljskoj obitelji, a u domu socijalne skrbi može biti najduže šest mjeseci, a iznimno godinu dana, što jasno upućuje na dobrobiti koje dijete dobiva u ovakvom obliku skrbi.

Prema Godišnjem statističkom izvješću o primijenjenim pravima socijalne skrbi, pravnoj zaštiti djece, mladeži, braka, obitelji i osoba lišenih poslovne sposobnosti te zaštiti tjelesno ili mentalno oštećenih osoba u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu, evidentirano je 3.049 udomiteljskih obitelji i to 1.492 udomiteljske obitelji za djecu i mladež, od kojih 505 udomiteljskih obitelji ima status srodničkog udomitelja i 1.557 udomiteljskih obitelji za odrasle i starije osobe, od kojih 220 ima status srodničkog udomitelja. U udomiteljskim obiteljima za djecu i mladež smješteno je 2.342 korisnika, a u udomiteljskim obiteljima za odrasle i starije osobe smješteno je 4.459 korisnika. Istovremeno, u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi smješteno je 864 djece.

Unatoč tome što je broj smještene djece u udomiteljskim obiteljima već dulji niz godina u porastu u odnosu na smještaj u domovima socijalne skrbi, udomiteljstvo u Republici Hrvatskoj, da bi odgovorilo na sve veće potrebe za smještajem djece, zahtjeva ozbiljne promjene.

Rasprostranjenost  udomiteljstva u Republici Hrvatskoj je prilično neujednačena. Najveći broj udomiteljskih obitelji je tradicionalno na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba,  zatim Osječko-baranjske županije, Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, dok je mali broj udomiteljskih obitelji u južnim i priobalnim područjima Republike Hrvatske. Iz tog razloga, nužno je unaprijediti udomiteljstvo na području cijele države. Osim navedenog, nepovoljna je dobna i obrazovna struktura udomitelja (više od polovice evidentiranih udomitelja u dobi je iznad 55 godina, a 29% udomitelja ima završeno osnovnoškolsko obrazovanje ili nezavršenu osnovnu školu). Broj novih udomiteljskih obitelji unazad nekoliko godina je u stalnom opadanju, posebice obitelji mlađe životne dobi i višeg stupnja obrazovanja.

Iako udomiteljstvo u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju (od 1902. godine) do sada nije riješen pravni status udomitelja. Naime, unatoč činjenici da u svojim domovima skrbe o osobama u potrebi dugi niz godina, udomitelji nemaju riješeno obvezno osiguranje (mirovinsko, zdravstveno, prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima) kao drugi pružatelji socijalne usluge smještaja, niti odgovarajuću naknadu za rad. Ovakav status udomitelja nije motivirajući za uključivanje novih, mlađih i obrazovanijih udomitelja.

b) osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom

Novim Zakonom osigurat će se mogućnost obavljanja udomiteljstva kao zanimanja i kao specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja. Ova promjena u propisu koji regulira područje udomiteljstva za posljedicu može imati povećan interes za obavljanje udomiteljstva. Zakonom bi i dalje bilo omogućeno obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva, a povećala bi se naknada za rad i uložen trud u skrbi o korisnicima svim udomiteljima.

c) posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem novog Zakona o udomiteljstvu osigurat će se:

- prevencija institucionalizacije djece i odraslih osoba

- deinstitucionalizacija djece i odraslih koji su na smještaju u ustanovama

- poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima neovisno o skupini korisnika,

- povećanje broja udomiteljskih obitelji,

- regionalna ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva,

- uspostavljanje udomiteljstva kao zanimanja za nezaposlene udomitelje,

- jačanje kapaciteta i osiguravanje boljih uvjeta za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu i

- povećanje naknade za rad udomitelja i plaćanje obveznog osiguranja po posebnom propisu.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona, a u svrhu povećanja broja korisnika usluge udomiteljstva, povećanja naknada za rad udomitelja kao i osiguravanje sredstava za naknade i obvezne doprinose za udomitelje koji će udomiteljstvo obavljati kao zanimanje u Državnom proračunu Republike Hrvatske osigurana su uvećana financijska sredstva u odnosu na prethodno razdoblje i to:

- za naknadu za uslugu smještaja kod udomitelja u 2018. godini osigurana su sredstva u iznosu od 183.000.000,00 kuna. Isti iznos osiguran je i u 2019. i 2020. godini što je povećanje za 2.000.000,00 kuna u odnosu na prethodno razdoblje.

Provedbom Zakona omogućit će se da 300 - 400 nezaposlenih udomitelja koji će udomiteljstvo obavljati kao zanimanje ima osiguranu uvećanu naknadu za rad u iznosu od 2.500,00 kuna (pet osnovica na temelju koje se izračunava iznos prava u sustavu socijalne skrbi, osim prava na zajamčenu minimalnu naknadu) i plaćene obvezne doprinose . Za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva kao zanimanja planirano je uključivanje manjeg broja pružatelja usluge za najtežu korisničku skupinu djece kojima će se osigurati uvećanu naknadu za rad u iznosu od 5.000,00 – 6.500,00 kuna (10 do 13 osnovica na temelju koje se izračunava iznos prava u sustavu socijalne skrbi, osim za zajamčenu minimalnu naknadu, ovisno o stupnju obrazovanja  i plaćene obvezne doprinose):

- za naknadu za rad udomitelja u 2018. godini osigurana su sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 45.550.000,00 kuna. Isti iznos osiguran je i za 2019. i 2020. godinu što je povećanje za 13.478.526,00 kuna u odnosu na prethodno razdoblje.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

Prilaže se tekst prijedloga Zakona s obrazloženjem.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O UDOMITELJSTVU

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Sadržaj Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja ili boravka, uvjeti i način obavljanja udomiteljstva te prava i obveze udomitelja i centra za socijalnu skrb koji sudjeluje u udomiteljstvu.

(2) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Svrha udomiteljstva

Članak 2.

Svrha udomiteljstva je osigurati skrb i potporu korisniku u poticajnom i pozitivnom obiteljskom okruženju u skladu s njegovim individualnim planom promjene.

Značenje pojmova

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Udomiteljstvo je oblik socijalne usluge smještaja ili boravka djeteta ili odrasle osobe koju pruža udomitelj sa svojom obitelji ili udomitelj koji živi sam, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

2. Udomitelj je član udomiteljske obitelji ili samac koji pruža usluge smještaja ili boravka korisniku udomiteljstva koji ispunjava uvjete za obavljanje udomiteljstva i upisan je u Registar udomitelja.

3. Udomiteljska obitelj je zajednica koju čine udomitelj, njegov bračni ili izvanbračni drug, djeca i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u zajedničkom kućanstvu.

4. Korisnik udomiteljstva je dijete, mlađa punoljetna osoba do završetka redovitog školovanja ili najduže godinu dana nakon završetka redovitog školovanja ako se ne može zaposliti i odrasla osoba, kojima je priznato pravo na  socijalnu uslugu smještaja ili boravka.

5. Centar udomitelja je centar za socijalnu skrb na čijem području udomitelj ima prebivalište.

6. Centar korisnika je centar za socijalnu skrb koji je korisniku smještaja ili boravka priznao pravo na socijalnu uslugu smještaja ili boravka.

7. Individualni plan promjene korisnika je plan ciljeva, aktivnosti, načina praćenja i preispitivanja, vremenskih okvira i nositelja aktivnosti kojima se ostvaruje svrha smještaja kod udomitelja.

8. Supervizija je proces učenja, razvoja i metoda podrške koja omogućava usvajanje novih znanja, razvijanje vještina, usvajanje spoznaja kroz osobno iskustvo rada, u cilju poboljšanja kvalitete rada s korisnicima.

DIO DRUGI

POGLAVLJE I.

UVJETI ZA OBAVLJANJE UDOMITELJSTVA

Opći uvjeti

Članak 4.

(1) Udomiteljstvo može obavljati osoba koja:

1. je punoljetna i ima poslovnu sposobnost

2. je hrvatski državljanin

3. ima prebivalište i živi u Republici Hrvatskoj

4. je mlađa od 60 godina, osim ako nastavlja obavljati udomiteljstvo ili ako udomiteljstvo obavlja kao srodnik

5. ima završeno najmanje srednjoškolsko obrazovanje

6. ima zdravstvenu sposobnost

7. je završila osposobljavanja za udomitelja iz stavka 5. ovoga članka, osim ako udomiteljstvo obavlja kao srodnik

8. ostvaruje prihod za uzdržavanje u iznosu većem za 70% od iznosa visine zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo, utvrđene zakonom kojim se uređuju prava iz socijalne skrbi, osim ako udomiteljstvo obavlja kao srodnik ili kao zanimanje

9. kod koje ne postoje zapreke iz članka 7. ovog Zakona i

10. ima ispunjene stambene uvjete za pružanje udomiteljstva.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka udomiteljstvo može obavljati i osoba koja ima niži stupanj obrazovanja ako udomiteljstvo obavlja srodnik korisnika i ako se u postupku donošenja mišljenja Centra korisnika utvrdi da je to u najboljem interesu korisnika.

(3) Udomiteljstvo može obavljati i državljanin država ugovornica Ugovora o europskom gospodarskom prostoru i Švicarske konfederacije koji imaju boravak i žive u Republici Hrvatskoj.

(4) Državljanin trećih zemalja koji ima stalni boravak u Republici Hrvatskoj može obavljati udomiteljstvo ako je to od osobitog interesa za korisnika, uz prethodno pribavljenu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(5) Osposobljavanje udomitelja, način i trajanje osposobljavanja pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).

(6) Uvjete za obavljanje usluge smještaja ili boravka kod udomitelja  pravilnikom propisuje ministar.

Posebni uvjeti za obavljanje udomiteljstva kao zanimanja

Članak 5.

(1) Udomiteljstvo kao zanimanje može obavljati udomitelj kojem je rješenjem utvrđeno ispunjavanje uvjeta iz članka 4. ovoga Zakona i koji:

1. nije u radnom odnosu, ne obavlja samostalnu registriranu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja u skladu s odredbama posebnih propisa ili drugu samostalnu djelatnost

2. ima smješteno troje djece ili četvero odraslih korisnika istovremeno i

3. ima prebivalište na području županije za koje je mrežom socijalnih usluga utvrđena potreba za obavljanjem udomiteljstva kao zanimanja.

(2) Specijalizirano udomiteljstvo može obavljati udomitelj koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje i ima završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij društvenog ili humanističkog smjera u trajanju od najmanje tri godine.

Dobna razlika udomitelja i korisnika

Članak 6.

(1) Dobna razlika između udomitelja i udomljenog djeteta mora biti najmanje 18 godina.

(2) Dobna razlika između udomitelja i korisnika ne može biti veća od 50 godina, osim kod srodnika kao udomitelja ili ako je to u interesu korisnika koji se udomljava.

(3) Ako je udomitelj navršio 65 godina života kod njega se ne mogu smještavati novi korisnici, osim kod srodnika kao udomitelja.

Zapreke za obavljanje udomiteljstva

Članak 7.

(1) Udomiteljstvo ne može obavljati osoba:

1. u čijoj obitelji su poremećeni obiteljski odnosi ili je izrečena mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta

2. koja ima psihičku, zaraznu ili drugu bolest, ako bi time bilo ugroženo zdravlje ili drugi interesi korisnika

3. koja je ovisna o alkoholu, opojnim drogama i/ili kockanju i drugim oblicima ovisnosti

4. koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu

5. protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u točci 4. ovoga stavka

6. koja je pravomoćno osuđena za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu

7. protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje.

(2) Sve zapreke iz stavka 1. ovog članka odnose se i na članove obitelji s kojima udomitelj zajedno živi.

Smještavanje korisnika kod udomitelja

Članak 8.

Korisnika kod udomitelja smještava Centar korisnika na temelju izvršnog rješenja o priznavanju prava na uslugu smještaja ili boravka.

POGLAVLJE II.

VRSTE UDOMITELJSTVA

Članak 9.

Udomiteljstvo se obavlja kao tradicionalno udomiteljstvo ili udomiteljstvo kao zanimanje.

ODJELJAK 1.

TRADICIONALNO UDOMITELJSTVO

Opće odredbe

Članak 10.

(1) Tradicionalno udomiteljstvo obavlja udomitelj iz članka 3., točke 2. ovoga Zakona te članovi njegove obitelji.

(2) Tradicionalno udomiteljstvo pruža uslugu smještaja ili boravka:

1. djetetu koje se zatekne bez nadzora roditelja ili u skitnji, odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili boravišta, odnosno nema prebivališta ili boravišta i nije u stanju brinuti se o sebi, djetetu bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu, djetetu koje je strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu, beskućniku, trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta, djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima, odraslim osobama kojima je ugrožen život, zdravlje i sigurnost uslijed bolesti, nemoći, ovisnosti ili socijalne isključenosti

2. djetetu s teškoćama u razvoju i odrasloj osobi s invaliditetom, djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju i osobi ovisnoj o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti

3. djetetu bez roditelja, djetetu koje roditelji zanemaruju ili zlorabe roditeljske dužnosti

4. djetetu s teškoćama u razvoju i odrasloj osobi s invaliditetom tijekom blagdana ili školskih praznika kojem je u skladu sa zakonom kojim se uređuju socijalne usluge priznato pravo na smještaj kod drugih pružatelja usluge smještaja

5. funkcionalno ovisnoj starijoj osobi i teško bolesnoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe ili

6. osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama.

(3) U okviru tradicionalnog udomiteljstva djetetu se može priznati pravo na uslugu boravka ako je individualnim planom promjene utvrđeno da bi se time spriječilo izdvajanje djeteta iz vlastite obitelji.

(4) Trajanje i opseg usluga tradicionalnog udomiteljstva određuju se individualnim planom promjene korisnika.

(5) Udomitelj koji obavlja tradicionalno udomiteljstvo ima pravo na opskrbninu za potrebe korisnika i pravo na naknadu za rad udomitelja.

Smještaj djece u tradicionalnom udomiteljstvu

Članak 11.

(1) Kod udomitelja može biti smješteno najviše troje djece.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost Centra udomitelja, kod udomitelja može biti smješteno i više od troje djece ako se radi o braći i sestrama, majci s djetetom do godinu dana, djetetom ili djeci i mlađim punoljetnim osobama korisnicima privremenog smještaja u kriznim situacijama.

(3) Ako udomitelj skrbi o djeci s teškoćama u razvoju, samo jedno od smještene djece može biti dijete s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojeg je utvrđena takva razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu.

(4) Udomitelj samac može skrbiti najviše o dvoje djece.

(5) Srodnik udomitelj koji je samac, može skrbiti o većem broju djece ako se radi o braći i sestrama, uz prethodnu suglasnost Centra udomitelja.

Smještaj odraslih osoba u tradicionalnom udomiteljstvu

Članak 12.

(1) Kod udomitelja mogu biti smještena najviše četiri odrasla korisnika.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod udomitelja može biti smješteno i više od četiri odrasla korisnika ako se radi o privremenom smještaju u kriznim situacijama, uz prethodnu suglasnost Centra udomitelja.

(3) Broj korisnika iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za broj osoba s kojima udomitelj i drugi članovi obitelji s kojima živi imaju sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, uz ugovorenu zajednicu života.

(4) Udomitelj samac, može imati na smještaju najviše dva odrasla korisnika od kojih jedan može biti osoba s težim invaliditetom kod kojeg je utvrđena razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu.

(5) Srodnik udomitelj koji je samac , može skrbiti o najviše dvije odrasle osobe, uz prethodnu suglasnost Centra udomitelja.

ODJELJAK 2.

UDOMITELJSTVO KAO ZANIMANJE

Opće odredbe

Članak 13.

(1) Udomiteljstvo kao zanimanje može obavljati tradicionalni udomitelj koji ispunjava uvjete iz članka 5. stavak 1. ovoga Zakona.

(2) Udomitelj koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje pruža uslugu smještaja korisnicima iz članka 10., stavka 2. ovoga Zakona, osim ako udomiteljstvo kao zanimanje ne obavlja kao specijalizirano udomiteljstvo.

(3) Trajanje i opseg udomiteljstva kao zanimanja određuju se individualnim planom promjene korisnika.

(4) Udomitelj iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na opskrbninu, naknadu za rad udomitelja koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje, prava iz mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti kao zaposlena osoba u skladu s posebnim propisima.

(5) Naknada za rad udomitelja koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje i naknada za rad udomitelja koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo kao zanimanje ne smatra se plaćom niti drugim prihodom koji podliježe plaćanju poreza.

(6) Prijavu i odjavu udomitelja koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje podnosi Centar udomitelja.

(7) Mjesečna osnovica za obračun i uplatu doprinosa za obvezna osiguranja za udomitelja koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje je najniža mjesečna osnovica propisana zakonom kojim su uređeni doprinosi za obvezna osiguranja.

(8) Mjesečna osnovica za obračun i uplatu doprinosa za obvezna osiguranja za udomitelja koji specijalizirano udomiteljstvo obavlja kao zanimanje je prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz prethodne godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku.

(9) Udomitelj iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu za rad i za vrijeme privremene nesposobnosti za obavljanje udomiteljstva zbog bolesti.

(10) U slučaju dužeg trajanja privremene nesposobnosti iz stavka 9. ovoga članka  Centar korisnika dužan je korisniku osigurati privremeni smještaj kod drugog udomitelja ako članovi obitelji udomitelja nisu u mogućnosti preuzeti brigu o korisniku

(11) Zahtjev za privremeni smještaj iz stavka 10. ovoga članka  udomitelj je dužan uputiti Centru udomitelja i o tome obavijestiti Centar korisnika.

Smještaj djece kod udomitelja koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje

Članak 14.

(1) Kod udomitelja koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje mora biti smješteno troje djece istovremeno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kod udomitelja može biti smješten manji broj djece ako se radi o:

1. dvoje djece mlađe od tri godine

2. dvoje djece s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojih je utvrđena razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu ili

3. roditelju s djetetom do godine dana koji je smješten kod udomitelja istovremeno s još jednim djetetom.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost udomitelja i Centra udomitelja, kod udomitelja može biti smješteno i više od troje djece ako se radi o braći i sestrama, majci s djetetom do godine dana ili korisnicima privremenog smještaja u kriznim situacijama u skladu sa zakonom kojim se uređuju socijalne usluge.

(4) Ako udomitelj skrbi o djeci s teškoćama u razvoju, samo jedno od smještene djece može biti dijete s težim tjelesnim, intelektualnim, osjetilnim ili komunikacijskim teškoćama u razvoju kod kojeg je utvrđena takva razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod udomitelja koji je samac, mora biti smješteno dvoje djece istovremeno .

Smještaj odraslih osoba kod udomitelja koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje

Članak 15.

(1) Kod udomitelja koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje moraju biti smještena četiri odrasla korisnika istovremeno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kod udomitelja može biti smješteno i više od četiri odrasla korisnika ako se radi o privremenom smještaju u kriznim situacijama u skladu sa zakonom kojim se uređuju socijalne usluge, uz prethodnu suglasnost Centra udomitelja.

(3) Udomitelj samac, mora istovremeno imati na smještaju dva odrasla korisnika od kojih jedan može biti osoba s težim invaliditetom kod kojeg je utvrđena razina funkcioniranja koja zahtijeva veću stručnu potporu.

ODJELJAK 3.

SPECIJALIZIRANO UDOMITELJSTVO

Opće odredbe

Članak 16.

(1) Specijalizirano udomiteljstvo može obavljati udomitelj koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje, i ima posebna znanja i vještine u skladu s individualnim potrebama djeteta kojem pruža uslugu smještaja.

(2) Specijalizirano udomiteljstvo pruža uslugu smještaja i specijalizirane usluge skrbi:

1. djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju koji su učestali, trajni i jačeg intenziteta ili

2. djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi s teškim ili višestrukim teškoćama u razvoju i teško bolesnom djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi.

Smještaj kod udomitelja koji specijalizirano udomiteljstvo obavlja kao zanimanje

Članak 17.

(1) Udomitelj koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo može udomiti jedno dijete, a iznimno dvoje ako je riječ o braći i sestrama, ako Centar korisnika procijeni da je to u interesu djece i uz suglasnost udomitelja.

(2) Trajanje i opseg usluga specijaliziranog udomiteljstva te korisnikove dodatne potrebe određuju se individualnim planom promjene korisnika.

ODJELJAK 4.

SRODNIK KAO UDOMITELJ

Posebne odredbe

Članak 18.

(1) Srodnik korisnika može obavljati udomiteljstvo iz članka 10. ovoga Zakona ako Centar korisnika s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja utvrdi da je to u interesu korisnika.

(2) Udomiteljstvo iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati: baka, djed, stric, teta, ujak, braća/polubraća, sestre/polusestre, unuci te njihovi bračni/izvanbračni partneri.

(3) Iznimno, udomiteljstvo iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati i drugi srodnici korisnika ako Centar korisnika procijeni da je to u najboljem interesu korisnika.

(4) Udomitelj koji je srodnik korisnika ima pravo na opskrbninu.

POGLAVLJE III.

FINANCIRANJE UDOMITELJSTVA

Članak 19 .

Sredstva za financiranje udomiteljstva osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

POGLAVLJE IV.

OPSKRBNINA ZA POTREBE KORISNIKA I NAKNADA ZA RAD UDOMITELJA

Izračun opskrbnine i naknade za rad udomitelja

Članak 20.

(1) Opskrbnina i naknada za rad udomitelja određuju se u odnosu na osnovicu na temelju koje se izračunava iznos prava u sustavu socijalne skrbi, osim prava na zajamčenu minimalnu naknadu.  

(2) Visinu naknade za rad odlukom utvrđuje ministar.

Opskrbnina

Članak 21.

(1) Opskrbnina su sredstva namijenjena podmirivanju troškova života korisnika.

(2) Opskrbnina se određuje za svakog korisnika posebno.

(3) Opskrbnina ovisi o životnoj dobi i zdravstvenom stanju korisnika i razmjerna je trajanju i opsegu usluge smještaja korisnika kod udomitelja.

(4) Opskrbnina se obračunava prvim danom smještaja i prestaje posljednjim danom smještaja korisnika.

(5) Opskrbnina se ne smatra plaćom niti drugim prihodom koji podliježe plaćanju poreza.

(6) Opskrbninu utvrđuje Centar korisnika rješenjem o smještaju u postupku priznavanja prava na uslugu smještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz socijalne skrbi, a isplaćuje Ministarstvo putem Centra korisnika.

(7) Opskrbninu korisnika privremenog smještaja kod udomitelja, a koji je na dugotrajnom smještaju kod drugog pružatelja usluge, isplaćuje pružatelj usluge dugotrajnog smještaja.

(8) Visinu opskrbnine odlukom utvrđuje ministar.

Naknada za rad udomitelja

Članak 22.

Naknada za rad udomitelja je naknada udomitelju za pruženu skrb i uloženi trud u zbrinjavanju korisnika kojemu je priznato pravo smještaja ili boravka kod udomitelja.

Naknada za rad udomitelja koji obavlja tradicionalno udomiteljstvo

Članak 23.

(1) Naknada za rad udomitelja koji obavlja tradicionalno udomiteljstva određuje se za svakog korisnika posebno.

(2) Naknada za rad udomitelja ovisi o broju, vrsti i specifičnim potrebama smještenih  korisnika.

(3) Naknada za rad udomitelja obračunava se prvim danom smještaja i prestaje posljednjim danom smještaja.

(4) Naknadu za rad udomitelja utvrđuje Centar korisnika rješenjem o smještaju, u postupku priznavanja prava na uslugu smještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz socijalne skrbi, a isplaćuje Ministarstvo putem Centra korisnika.

(5) Naknadu za rad udomitelja za korisnika privremenog smještaja kod udomitelja, a koji je na dugotrajnom smještaju kod drugog pružatelja usluge, isplaćuje pružatelj usluge dugotrajnog smještaja.

Naknada za rad udomitelja koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje

Članak 24.

(1) Naknada za rad udomitelja koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje utvrđuje se u jedinstvenom iznosu od pet osnovica iz članka 20., stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Naknada za rad obračunava se prvim danom smještaja i prestaje posljednjim danom smještaja.

(3)  Ministarstvo putem Centra udomitelja obračunava i isplaćuje naknadu iz stavka 1. ovoga članka i uplaćuje sve doprinose za obvezna osiguranja.

(4) Ako tijekom obavljanja udomiteljstva kao zanimanja, udomitelj nema broj korisnika propisan člankom 5., stavkom 1., točkom 2. ovoga Zakona, bez svoje krivnje, i nadalje mu se priznaje pravo iz članka 13., stavka 4. ovoga Zakona, osim prava na opskrbninu za korisnika koji više ne koristi uslugu smještaja kod udomitelja, a najduže tri mjeseca, počev od prvog dana nakon smanjenja potrebnog broja korisnika .

Naknada za rad udomitelja koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo kao zanimanje