PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREKRŠAJNOG ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona nalazi se u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članka 119. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Prekršajni zakon („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17) donesen je 10. listopada 2007. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2008. godine.
Zakon je izmijenjen i dopunjen dva puta u 2013. godini, Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 39/2013) koji je stupio na snagu 1. lipnja 2013. godine i Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 157/2013) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine. Te su izmjene i dopune bile reformskog karaktera, jer su ciljevi visoko postavljeni i mogli su se ostvariti samo ozbiljnim i suštinskim, reformskim promjenama. Ti ciljevi su bili rasterećenje sudova, prvenstveno Visokog prekršajnog suda odnosno smanjenje broja predmeta koji dolaze pred sud, povećanje učinkovitosti izvršenja odluka odnosno povećanje naplate novčanih kazni i efikasnije prisilne naplate te pojednostavljenje i ubrzanje postupka radi povećanja efikasnosti i kapaciteta sudova i prekršajnih tijela za rješavanje predmeta. Svi ciljevi su postignuti i to u kratkom vremenu, a sada se pokazuje da su time stvoreni uvjeti za daljnju reformu pravosudnog sustava.
Treće izmjene i dopune Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 110/2015) stupile su na snagu 21. listopada 2015. godine, a bile su inicirane i provedene zbog određenih pravno obvezujućih akata Europske unije koje su posebni zakoni (iz djelokruga pravnih osoba kojima je posebnim zakonom utvrđen status neovisnog regulatora, tzv. regulatorne agencije) morali prenijeti u domaće zakonodavstvo, a zahtijevali su proširenje zakonodavnog okvira prekršajnog prava.
Međutim, u vremenu nakon stupanja na snagu tih trećih izmjena i dopuna Prekršajnog zakona nastali su novi pravno obvezujući akti Europske unije koji su u izvjesnoj mjeri opet prelazili ili odstupali od domaćeg zakonodavnog okvira, pa je četvrtom izmjenom i dopunom Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 70/2017) stvoreno fleksibilno zakonodavno rješenje koje omogućava posebnim zakonima nesmetano prenošenje pravno obvezujućih akata Europske unije uz istodobno preveniranje zakonodavne nužnosti stalnih ili čestih izmjena Prekršajnog zakona.
Ove pete izmjene i dopune Prekršajnog zakona direktna su posljedica reforme pravosudnog sustava koja se provodi kroz predstojeću reorganizaciju mreže prvostupanjskih sudova u Republici Hrvatskoj i odgovarajuće izmjene Zakona o sudovima u istom vremenskom okviru zajedno s izmjenama Zakona o područjima i sjedištima sudova te Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
Ciljevi koji će se postići jesu omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave.
Spajanje općinskih i prekršajnih sudova provest će se na način da prekršajni sudovi kao posebna vrsta više neće postojati, pa zbog organizacijskog spajanja prekršajnih sudova s općinskim sudovima treba odgovarajuće uskladiti odnosno prilagoditi tekst važećeg Prekršajnog zakona.
Predmetno spajanje općinskih i prekršajnih sudova polazi od činjenice da je zadnjih godina značajno smanjen priljev prekršajnih predmeta (broj neriješenih prekršajnih predmeta na kraju 2015. iznosio je 69.547, na kraju 2016. 56.519, a na kraju 2017. iznosio je 40.737), pa je time posljedično došlo i do značajnog smanjenja opterećenosti sudaca prekršajnih sudova,
Značajan pad priliva prekršajnih predmeta nakon izmjena mjerodavnog prekršajnog zakonodavstva pokazao je neperspektivnost daljnjeg zadržavanja posebnog ustroja prekršajnih sudova, čijim će spajanjem s općinskim sudovima biti omogućeno racionalnije korištenje sudaca i službeničkih potencijala. Spajanjem općinskih i prekršajnih sudova osigurati će se optimalno korištenje kadrova na sudovima, a prekršajni sudovi bi postali odjeli unutar općinskih sudova te bi se višak sudaca mogao s prekršajnih predmeta preusmjeriti u druge grane sudovanja u kojima postoji deficit kadrova i gdje je opterećenje znatno veće.
Prema tome, glavni razlog donošenja ovog Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona jest spajanje općinskih i prekršajnih sudova i „tehnička“ prilagodba teksta Prekršajnog zakona koja će omogućiti funkcionalno spajanje odnosno nesmetanu primjenu Prekršajnog zakona u takvim uvjetima.
Uz to, izmijenjeno je nekoliko odredbi radi (daljnje) harmonizacije sa Zakonom o kaznenom postupku u pogledu odlučivanja i prava na naknadu troškova postupka i u pogledu granica ispitivanja prvostupanjske presude. Ova vrsta harmonizacije sada se posebno pokazuje opravdanom u uvjetima prestanka postojanja prekršajnih sudova kao zasebne vrste sudova i prenošenja nadležnosti prekršajnog sudovanja na općinske sudove.
Osim navedenog, ovim izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona otklonjeni su neki nomotehnički nedostaci (članak 13.), razjašnjenje odredbe radi otklanjanja nerazumijevanja primjene u praksi (članak 17.) i ispravljene očigledne greške u pisanju u tekst važećeg zakona (članak 21.).
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona ne predviđaju se dodatna sredstva koja bi teretila Državni proračun Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREKRŠAJNOG ZAKONA
Članak 1.
U Prekršajnom zakonu („Narodne novine“, br. 107/07, 39/13, 157/13 110/15 i 70/17) u članku 82. stavku 1. riječi: „prekršajnim“ zamjenjuje se riječima „općinskim“.
Članak 2.
U članku 92. riječi: „prekršajni sud“ zamjenjuju se riječima: „općinski sud“.
Članak 3.
U članku 93. stavku 1. riječ: „prekršajni“ zamjenjuje se riječi: „općinski“.
Članak 4.
Naslov iznad članka 94. i članak 94. mijenja se i glase: „Nadležnost općinskih sudova u prekršajnim predmetima“.
„(1) Općinski sudovi kada rješavaju prekršajne predmete su nadležni:
1. suditi u prvom stupnju za sve prekršaje, osim za one za koje je zakonom propisana nadležnost tijela državne uprave
2. odlučivati o prigovorima protiv obaveznih prekršajnih naloga svih ovlaštenih izdavatelja
3. odlučivati o zahtjevu za obnovu prekršajnog postupka:
a) u predmetima u kojima su sudili
b) protiv pravomoćnih prekršajnih naloga ovlaštenih tužitelja ako je riječ o prekršajima iz
stvarne nadležnosti suda te
c) protiv svih pravomoćnih obaveznih prekršajnih naloga
4. pružati pravnu pomoć prema odredbama međunarodnih ugovora i ovoga Zakona
5. obavljati i druge poslove propisane zakonom
(2) Općinski prekršajni sud u Zagrebu je isključivo mjesno nadležan za suđenje u postupcima koje kod suda pokreće ovlašteni tužitelj pravna osoba s javnim ovlastima kojoj je posebnim zakonom utvrđen status neovisnog regulatora.“.
Članak 5.
Članak 95. mijenja se i glasi:
„Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nadležan je:
1. odlučivati u drugom stupnju o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima, odluka tijela državne uprave koja vode prekršajni postupak, odluka ovlaštenih tužitelja i drugih odluka kada je to propisano zakonom
2. odlučivati o prigovorima protiv prekršajnih naloga svih ovlaštenih izdavatelja kada je prigovor podnesen zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, troškovima postupka, oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta
3. odlučivati o izvanrednim pravnim lijekovima u slučajevima propisanim ovim Zakonom
4. odlučivati o sukobu nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima
5. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti
6. obavljati druge poslove propisane zakonom.“.
Članak 6.
U članku 97. stavak 1. mijenja se i glasi:
„ (1) U općinskom sudu, kada rješava prekršajne predmete, odluke donosi sudac pojedinac, ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.“
Stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Članak 7.
U članku 98. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Zakonom se može odrediti općinski sud koji će odlučivati u određenoj vrsti prekršaja iz nadležnosti općinskih sudova s područja više općinskih sudova ili na području Republike Hrvatske.“.
U stavku 9. riječ: „prekršajnih“ zamjenjuje se riječi: „općinskih“.
Članak 8.
U članku 101. stavak 3. riječi: „prekršajnog suda“ zamjenjuju se riječima: „ općinskog suda koji rješava prekršajne predmete“.
Članak 9.
U članku 103. stavak 3. riječi: „prekršajnih sudova“ zamjenjuju se riječima: „općinskih sudova, kada rješavaju prekršajne predmete“.
Članak 10.
U članku 106. stavak 1. riječ: „prekršajnog“ zamjenjuje se riječju: „općinskog“. Druga rečenica briše se.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako se traži izuzeće predsjednika Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, odluka o izuzeću donosi se na sjednici svih sudaca toga suda na kojoj pri donošenju odluke o izuzeću ne može sudjelovati predsjednik suda.“.
U stavku 5. riječ: „prekršajnog“ zamjenjuje se riječju: „općinskog“.
Članak 11.
U članku 125. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) O molbi za povrat u prijašnje stanje odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.“.
U stavku 3. riječi: „ nadležni će sud“ zamjenjuju se riječima: „Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske će“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Nakon donošenja rješenja iz stavka 3. ovoga članka, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske će, osim u slučaju iz stavka 3. točke 4. ovog članka, rješenjem odlučiti o pravodobnosti žalbe.“.
U stavku 6. riječi: „nadležni će sud“ zamjenjuju se riječima: „Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske će“.
Članak 12.
U članku 138. stavak 2. točka 3. mijenja se i glasi:
„3. paušalni iznos troškova prekršajnog postupka:
a) tijela postupka kada vode postupak
b) općinskog suda kada odlučuje o prigovoru na obavezni prekršajni nalog (članak 244. stavak 2. ovoga Zakona)
c) Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika“.
Članak 13.
U članku 140. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U odluci kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe ili kojom se optužba odbija ili kojom se postupak obustavlja, odlučit će se i o troškovima postupka.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izreći će se u presudi da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 4. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.
Članak 14.
U članku 152. stavak 7. riječi: „obavijest tijela nadležnog za ovrhu“ zamjenjuju se riječima: “odgovarajućim podatkom u smislu stavka 5. ovog članka“.
U stavku 11. na kraju rečenice točka se briše, a dodaje se zarez i riječi: „osim kada je to tijelo postupka Carinska uprava.“.
U stavku 12. riječ: „prekršajni“ zamjenjuje se riječi: „općinski“.
Članak 15.
U članku 152.a stavak 1. riječ: „prekršajnog“ zamjenjuje se riječi: „općinskog“.
Članak 16.
Članak 152.e stavak 5. mijenja se i glasi:
„Protiv rješenja kojim se odbija molba za odgodu ili prekid izvršavanja rada za opće dobro osuđenik može u roku od tri dana od primitka rješenja podnijeti žalbu Viskom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.“.
Članak 17.
U članku 153. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Podaci iz prekršajne evidencije su neklasificirani podaci u smislu posebnog zakona i smiju se koristiti samo u službene svrhe, a u odnosu na te podatke ne može se ostvariti pravo na pristup informaciji prema zakonu koji određuje to pravo.".
Članak 18.
U članku 189. stavak 6. riječ: „prekršajnog“ zamjenjuje se riječi: „općinskog“.
U stavku 7. riječ: „prekršajnog“ zamjenjuje se riječi: „općinskog“.
Članak 19.
U članku 191. stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.
Članak 20.
U članku 202. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi. Po službenoj dužnosti drugostupanjski sud mora uvijek ispitati jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10., jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.“.
U stavku 6. iza riječi: „takva žalba postoji“ stavlja se točka, a riječi: „osim ako se protiv žalitelja presudom odbija optužba zbog nastupanja zastare prekršajnog progona.“ brišu se.
Članak 21.
U članku 206. stavak 1. riječi: „stavka 1.“ brišu se.
Članak 22.
U članku 215. stavak 3. riječ: „prekršajnom“ zamjenjuje se riječi: „općinskom“.
Članak 23.
U članku 218. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne podnosi se tijelu koje je donijelo u prvom stupnju odluku o prekršaju.“.
Članak 24.
U članku 221. stavak 2. riječ: „prekršajni“ zamjenjuje se riječi: „općinski“.
Članak 25.
U članku 238. stavak 8. u uvodnoj rečenici riječ: „ nadležni sud“ zamjenjuje se riječima: „Visoki prekršajni su Republike Hrvatske“, a u točki 4. zadnja rečenica mijenja se i glasi: „Ako se, u ovom slučaju, radi o prigovoru iz članka 237. stavak 1. točke 2. ovoga Zakona, postupit će se prema stavku 11. ovoga članka.“
U stavku 11. riječi: „nadležnom prekršajnom sudu iz članka 94. stavka 2. ovoga Zakona“ zamjenjuje se riječima: „Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske“.
Članak 26.
U članku 243. stavak 1 riječ: „prekršajnom“ zamjenjuje se riječi : „općinskom“.
Članak 27.
U članku 245. stavak 7. riječ: „prekršajnom“ briše se, a iza riječi: „sucu“ dodaju se riječi: „općinskog suda“. U drugoj rečenici riječi: „Prekršajni će sudac“ zamjenjuju se riječima: „Sudac općinskog suda će“.
Članak 28.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine,
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Uslijed spajanja općinskih i prekršajnih sudova mijenjaju se odredbe kojima su regulirane vrste sudova, na način da su prekršajni sudovi brisani kao posebna vrsta sudova. Stoga je i u Prekršajnom zakonu potrebno dosljedno imenovati odgovarajuću vrstu suda umjesto dosadašnjih postojećih prekršajnih sudova.
Uz članak 2.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 3.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 4.
U članku 94. o nadležnostima brišu se odredbe o (posebnoj) stvarnoj i mjesnoj nadležnosti prekršajnih sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.
Prekršajni zakon je reformskim izmjenama i dopunama u 2013. godini iz nadležnosti Visokog prekršajnog suda RH izuzeo odlučivanje o žalbama na novčanu kaznu propisanu do 15.000,00 kuna, kao i o prigovorima na prekršajni nalog kada je izjavljen samo u odnosu na sankciju te za isto propisao nadležnost vijeća prvostupanjskih sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.
To je učinjeno zbog tadašnje neizdržive preopterećenosti Visokog prekršajnog suda RH ogromnim brojem predmeta koji su taj sud pretvorili u usko grlo zagušenosti ukupnog prekršajnopravnog sustava. Sada je to stanje potpuno promijenjeno i opravdano je predmetnu nadležnost vratiti Visokom prekršajnom sudu RH, uzimajući pri tome i dobrobit za ujednačavanje pravnih shvaćanja i prakse i kaznene politike. Osim toga, predloženo zakonske rješenje ujedno se ukazuje nužnim zbog spajanja općinskih i prekršajnih sudova, kako bi se izbjegla potreba osnivanja posebnih drugostupanjskih vijeća za prekršaje od tri suca, pri određenim općinskim sudovima.
Uz članak 5.
Nastavno na obrazloženje uz članak 4. ovog Zakona, nužno se mijenja i članak 95. kojim je propisana stvarna nadležnost Visokog prekršajnog suda RH, kao žalbenog i drugostupanjskog suda u odnosu na prekršajne predmete općinskog suda i tijela državne uprave, u dijelu u kojem su do sada odlučivala vijeća pri četiri prvostupanjska prekršajna suda (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek). Točkom 7. uvrštena je odredba koja se odnosi na Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, koji u članku 78.a propisuje nadležnost prekršajnih i općinskih sudova u postupku priznanja odluka o novčanim kaznama među državama članicama EU, a Visoki prekršajni sud RH je nadležan za odlučivanje o žalbama na prvostupanjske odluke u odnosu na te prekršaje, a ujedno se time Prekršajni zakon usklađuje s Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
Uz članak 6.
U vezi stavka 1. v. obrazloženje uz članak 1.
Stavak 2. briše se sukladno izmjenama iz članka 4. ovog Zakona u pogledu vijeća prekršajnih sudova iz članka 94. Prekršajnog zakona.
Uz članak 7.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 8.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 9.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 10.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 11.
Sukladno izmjenama u članku 4. ovog Zakona (odnosno članka 94. Prekršajnog zakona), mijenja se odredba članka 125. stavak 2., 3. 4. i 6., na način da umjesto vijeća prekršajnih sudova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, o molbi za povrat u prijašnje stanje odlučuje Visoki prekršajni sud RH.
Uz članak 12.
Troškove postupka u povodu pravnog lijeka u paušalnom iznosu snosi okrivljenik koji je podnio redovni pravni lijek s kojim nije uspio u cijelosti ili djelomično te okrivljenik koji je podnio žalbu s kojom nije uspio u cijelosti ili djelomično, a protiv odluke je istovremeno podnio žalbu i ovlašteni tužitelj. Troškove odmjerava sud koji je odlučivao o pravnom lijeku, a ovim izmjenama se istovremeno usklađuju odredbe o troškovima postupka u ovom dijelu sa izmjenama odredba o stvarnoj nadležnosti u članku 4. i 5. ovog Zakona.
Uz članak 13.
Važeća odredba članka 140. ima je nomotehnički nedostatak, jer vezano uz odlučivanje o troškovima nije sadržavala sve vrste odluka, tj. ne sadrži rješenje kao odluku koju donose tijela državne uprave nego samo presudu (a presudu može donijeti samo sud).
U stavku 2. predlaže se dodati točku 7. prema kojoj okrivljenik dobiva pravo na naknadu troškova nužnih izdataka i nagrade branitelja i u ostalim slučajevima a ne samo u do sada propisanim slučajevima (kad djelo nije prekršaj ili nema dokaza da je okrivljenik počinio prekršaj). Tako bi okrivljenik imao pravo na nagradu i nužne izdatke branitelja i u slučaju odbijanja optužbe npr. zbog zastare, odustanka tužitelja od optužnog prijedloga ili kod npr. presuđene stvari.
Time bi se uskladila odredba o troškovima okrivljenika sa odgovarajućim odredbama Zakona o kaznenom postupku i eksplicite uvažile odluke i stajališta Vrhovnog suda RH povodom zahtjeva za zaštitu zakonitosti u prekršajnim predmetima u kojima je upućivano na supsidijarnu primjenu Zakona o kaznenom postupku. Pored toga, s obzirom da je broj zastara prekršajnih postupaka drastično opao, ne očekuje se značajnije povećanje broja zahtjeva za naknadu troškova nužnih izdataka i nagrade branitelja.
Uz članak 14.
Za provođenje postupka za izvršenje odluka prema članku 152. neophodni su podaci u smislu stavka 5. tog članka. Ti podaci su sadržani u obavijesti tijela nadležnog za ovrhu, međutim ako takve formalne obavijesti nema, nije nužno inzistirati na takvoj formalnoj obavijesti ako odgovarajući podaci postoje i dostupni su nadležnom sudu odnosno tijelu državne uprave. Takvo zakonsko rješenje će unaprijediti, pojednostaviti i povećati učinkovitost postupka izvršenja.
Uz članak 15.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 16.
Odredba se odgovarajuće mijenja zbog izmjena u članku 4. ovog Zakona u pogledu vijeća prekršajnih sudova iz članka 94., a nadležnost za odlučivanje posljedično prelazi na Visoki prekršajni sud RH.
Uz članak 17.
Tijela kojima se daju ili mogu dati podaci iz prekršajne evidencije određena su zakonom. Zbog nerazumijevanja svrhe prekršajne evidencije u praksi dolazi do neopravdanih zahtjeva za uvid i korištenje tih podataka, pa i pozivanja na pravo na pristup informacijama. Stoga se predlaže odredba koja će otkloniti takvo nerazumijevanje na isti način kao u Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji u pogledu podataka iz kaznene evidencije.
Uz članak 18.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 19.
Briše se odredba o žalbi protiv odluka vijeća prekršajnih sudova iz članka 94. sukladno izmjeni u članku 4. ovog Zakona. V. obrazloženje uz članak 4.
Uz članak 20.
Važeći Prekršajni zakon postavlja granice ispitivanja prvostupanjske presude i neka ograničenja pa tako drugostupanjski sud po službenoj dužnosti pazi na bitne povrede postupka ako su istaknute u žalbi, a u dijelu u kojemu po žalbi ispituje presudu, sud po službenoj dužnosti ispituje i jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. U takvoj pravnoj situaciji moguće je da bi u slučaju evidentne bitne povrede postupka prvostupanjska odluka bila ukinuta ako je povreda istaknuta u žalbi, a ako nije, takva (u biti nezakonita) odluka može postati pravomoćna. Kako bi se izbjegle takve pravne situacije, predlaže se izmjena članka 202. na način da drugostupanjski sud po službenoj dužnosti u cijelosti ispituje pobijanu odluku postoji li povrede članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10., te jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Izmjenom u stavku 6. načelo beneficium cohaesionis primjenjivalo bi se u punom opsegu, jednako kao u kaznenom postupku u odnosu na granice preispitivanja prvostupanjske odluke.
Uz članak 21.
Ispravlja se greška navođenja stavka 1. u članku koji nema stavaka.
Uz članak 22.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 23.
Izričaj u stavku 1. se mijenja, jer se prekršajni sudovi spajaju s općinskim sudovima i s obzirom da odluke o prekršaju mogu donositi i tijela državne uprave koja su posebnim zakonom ovlaštena voditi prekršajni postupak.
Uz članak 24.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 25.
Odredba se odgovarajuće mijenja zbog izmjena u članku 4. ovog Zakona u pogledu vijeća prekršajnih sudova iz članka 94., v. obrazloženje uz članak 4.
Uz članak 26.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 27.
V. obrazloženje uz članak 1.
Uz članak 28.
Ovim člankom propisuje se stupanje Zakona na snagu.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 82.
(1) Postupovnim odredbama ovoga Zakona utvrđuju se pravila kojima se pred prekršajnim sudovima i svim drugim tijelima koja vode prekršajni postupak, osigurava pravično vođenje prekršajnog postupka, zaštita ljudskih prava, pravilno utvrđivanje činjenica i zakonito odlučivanje o prekršajnoj odgovornosti tako da nitko nedužan ne bude osuđen, a da se počinitelju prekršaja izrekne kazna ili primijeni druga prekršajnopravna sankcija.
(2) Prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju okrivljenik može biti ograničen u svojoj slobodi i drugim pravima samo uz uvjete koje određuje ovaj Zakon.
(3) Ako ovaj Zakon ne sadrži odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajući će se način, kada to bude primjereno svrsi prekršajnog postupka, primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREKRŠAJNOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona nalazi se u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članka 119. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Prekršajni zakon („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17) donesen je 10. listopada 2007. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2008. godine.
Zakon je izmijenjen i dopunjen dva puta u 2013. godini, Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 39/2013) koji je stupio na snagu 1. lipnja 2013. godine i Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 157/2013) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine. Te su izmjene i dopune bile reformskog karaktera, jer su ciljevi visoko postavljeni i mogli su se ostvariti samo ozbiljnim i suštinskim, reformskim promjenama. Ti ciljevi su bili rasterećenje sudova, prvenstveno Visokog prekršajnog suda odnosno smanjenje broja predmeta koji dolaze pred sud, povećanje učinkovitosti izvršenja odluka odnosno povećanje naplate novčanih kazni i efikasnije prisilne naplate te pojednostavljenje i ubrzanje postupka radi povećanja efikasnosti i kapaciteta sudova i prekršajnih tijela za rješavanje predmeta. Svi ciljevi su postignuti i to u kratkom vremenu, a sada se pokazuje da su time stvoreni uvjeti za daljnju reformu pravosudnog sustava.
Treće izmjene i dopune Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 110/2015) stupile su na snagu 21. listopada 2015. godine, a bile su inicirane i provedene zbog određenih pravno obvezujućih akata Europske unije koje su posebni zakoni (iz djelokruga pravnih osoba kojima je posebnim zakonom utvrđen status neovisnog regulatora, tzv. regulatorne agencije) morali prenijeti u domaće zakonodavstvo, a zahtijevali su proširenje zakonodavnog okvira prekršajnog prava.
Međutim, u vremenu nakon stupanja na snagu tih trećih izmjena i dopuna Prekršajnog zakona nastali su novi pravno obvezujući akti Europske unije koji su u izvjesnoj mjeri opet prelazili ili odstupali od domaćeg zakonodavnog okvira, pa je četvrtom izmjenom i dopunom Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 70/2017) stvoreno fleksibilno zakonodavno rješenje koje omogućava posebnim zakonima nesmetano prenošenje pravno obvezujućih akata Europske unije uz istodobno preveniranje zakonodavne nužnosti stalnih ili čestih izmjena Prekršajnog zakona.
Ove pete izmjene i dopune Prekršajnog zakona direktna su posljedica reforme pravosudnog sustava koja se provodi kroz predstojeću reorganizaciju mreže prvostupanjskih sudova u Republici Hrvatskoj i odgovarajuće izmjene Zakona o sudovima u istom vremenskom okviru zajedno s izmjenama Zakona o područjima i sjedištima sudova te Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
Ciljevi koji će se postići jesu omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave.
Spajanje općinskih i prekršajnih sudova provest će se na način da prekršajni sudovi kao posebna vrsta više neće postojati, pa zbog organizacijskog spajanja prekršajnih sudova s općinskim sudovima treba odgovarajuće uskladiti odnosno prilagoditi tekst važećeg Prekršajnog zakona.
Predmetno spajanje općinskih i prekršajnih sudova polazi od činjenice da je zadnjih godina značajno smanjen priljev prekršajnih predmeta (broj neriješenih prekršajnih predmeta na kraju 2015. iznosio je 69.547, na kraju 2016. 56.519, a na kraju 2017. iznosio je 40.737), pa je time posljedično došlo i do značajnog smanjenja opterećenosti sudaca prekršajnih sudova,
Značajan pad priliva prekršajnih predmeta nakon izmjena mjerodavnog prekršajnog zakonodavstva pokazao je neperspektivnost daljnjeg zadržavanja posebnog ustroja prekršajnih sudova, čijim će spajanjem s općinskim sudovima biti omogućeno racionalnije korištenje sudaca i službeničkih potencijala. Spajanjem općinskih i prekršajnih sudova osigurati će se optimalno korištenje kadrova na sudovima, a prekršajni sudovi bi postali odjeli unutar općinskih sudova te bi se višak sudaca mogao s prekršajnih predmeta preusmjeriti u druge grane sudovanja u kojima postoji deficit kadrova i gdje je opterećenje znatno veće.
Prema tome, glavni razlog donošenja ovog Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona jest spajanje općinskih i prekršajnih sudova i „tehnička“ prilagodba teksta Prekršajnog zakona koja će omogućiti funkcionalno spajanje odnosno nesmetanu primjenu Prekršajnog zakona u takvim uvjetima.
Uz to, izmijenjeno je nekoliko odredbi radi (daljnje) harmonizacije sa Zakonom o kaznenom postupku u pogledu odlučivanja i prava na naknadu troškova postupka i u pogledu granica ispitivanja prvostupanjske presude. Ova vrsta harmonizacije sada se posebno pokazuje opravdanom u uvjetima prestanka postojanja prekršajnih sudova kao zasebne vrste sudova i prenošenja nadležnosti prekršajnog sudovanja na općinske sudove.
Osim navedenog, ovim izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona otklonjeni su neki nomotehnički nedostaci (članak 13.), razjašnjenje odredbe radi otklanjanja nerazumijevanja primjene u praksi (članak 17.) i ispravljene očigledne greške u pisanju u tekst važećeg zakona (članak 21.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona ne predviđaju se dodatna sredstva koja bi teretila Državni proračun Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREKRŠAJNOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
U Prekršajnom zakonu („Narodne novine“, br. 107/07, 39/13, 157/13 110/15 i 70/17) u članku 82. stavku 1. riječi: „prekršajnim“ zamjenjuje se riječima „općinskim“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
U članku 92. riječi: „prekršajni sud“ zamjenjuju se riječima: „općinski sud“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
U članku 93. stavku 1. riječ: „prekršajni“ zamjenjuje se riječi: „općinski“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
Naslov iznad članka 94. i članak 94. mijenja se i glase: „Nadležnost općinskih sudova u prekršajnim predmetima“.
„(1) Općinski sudovi kada rješavaju prekršajne predmete su nadležni:
1. suditi u prvom stupnju za sve prekršaje, osim za one za koje je zakonom propisana nadležnost tijela državne uprave
2. odlučivati o prigovorima protiv obaveznih prekršajnih naloga svih ovlaštenih izdavatelja
3. odlučivati o zahtjevu za obnovu prekršajnog postupka:
a) u predmetima u kojima su sudili
b) protiv pravomoćnih prekršajnih naloga ovlaštenih tužitelja ako je riječ o prekršajima iz
stvarne nadležnosti suda te
c) protiv svih pravomoćnih obaveznih prekršajnih naloga
4. pružati pravnu pomoć prema odredbama međunarodnih ugovora i ovoga Zakona
5. obavljati i druge poslove propisane zakonom
(2) Općinski prekršajni sud u Zagrebu je isključivo mjesno nadležan za suđenje u postupcima koje kod suda pokreće ovlašteni tužitelj pravna osoba s javnim ovlastima kojoj je posebnim zakonom utvrđen status neovisnog regulatora.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
Članak 95. mijenja se i glasi:
„Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nadležan je:
1. odlučivati u drugom stupnju o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima, odluka tijela državne uprave koja vode prekršajni postupak, odluka ovlaštenih tužitelja i drugih odluka kada je to propisano zakonom
2. odlučivati o prigovorima protiv prekršajnih naloga svih ovlaštenih izdavatelja kada je prigovor podnesen zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, troškovima postupka, oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta
3. odlučivati o izvanrednim pravnim lijekovima u slučajevima propisanim ovim Zakonom
4. odlučivati o sukobu nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima
5. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti
6. obavljati druge poslove propisane zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
U članku 97. stavak 1. mijenja se i glasi:
„ (1) U općinskom sudu, kada rješava prekršajne predmete, odluke donosi sudac pojedinac, ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.“
Stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
U članku 98. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Zakonom se može odrediti općinski sud koji će odlučivati u određenoj vrsti prekršaja iz nadležnosti općinskih sudova s područja više općinskih sudova ili na području Republike Hrvatske.“.
U stavku 9. riječ: „prekršajnih“ zamjenjuje se riječi: „općinskih“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
U članku 101. stavak 3. riječi: „prekršajnog suda“ zamjenjuju se riječima: „ općinskog suda koji rješava prekršajne predmete“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
U članku 103. stavak 3. riječi: „prekršajnih sudova“ zamjenjuju se riječima: „općinskih sudova, kada rješavaju prekršajne predmete“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
U članku 106. stavak 1. riječ: „prekršajnog“ zamjenjuje se riječju: „općinskog“. Druga rečenica briše se.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako se traži izuzeće predsjednika Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, odluka o izuzeću donosi se na sjednici svih sudaca toga suda na kojoj pri donošenju odluke o izuzeću ne može sudjelovati predsjednik suda.“.
U stavku 5. riječ: „prekršajnog“ zamjenjuje se riječju: „općinskog“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
U članku 125. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) O molbi za povrat u prijašnje stanje odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.“.
U stavku 3. riječi: „ nadležni će sud“ zamjenjuju se riječima: „Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske će“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Nakon donošenja rješenja iz stavka 3. ovoga članka, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske će, osim u slučaju iz stavka 3. točke 4. ovog članka, rješenjem odlučiti o pravodobnosti žalbe.“.
U stavku 6. riječi: „nadležni će sud“ zamjenjuju se riječima: „Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske će“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
U članku 138. stavak 2. točka 3. mijenja se i glasi:
„3. paušalni iznos troškova prekršajnog postupka:
a) tijela postupka kada vode postupak
b) općinskog suda kada odlučuje o prigovoru na obavezni prekršajni nalog (članak 244. stavak 2. ovoga Zakona)
c) Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
U članku 140. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U odluci kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe ili kojom se optužba odbija ili kojom se postupak obustavlja, odlučit će se i o troškovima postupka.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izreći će se u presudi da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 4. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
U članku 152. stavak 7. riječi: „obavijest tijela nadležnog za ovrhu“ zamjenjuju se riječima: “odgovarajućim podatkom u smislu stavka 5. ovog članka“.
U stavku 11. na kraju rečenice točka se briše, a dodaje se zarez i riječi: „osim kada je to tijelo postupka Carinska uprava.“.
U stavku 12. riječ: „prekršajni“ zamjenjuje se riječi: „općinski“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
U članku 152.a stavak 1. riječ: „prekršajnog“ zamjenjuje se riječi: „općinskog“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
Članak 152.e stavak 5. mijenja se i glasi:
„Protiv rješenja kojim se odbija molba za odgodu ili prekid izvršavanja rada za opće dobro osuđenik može u roku od tri dana od primitka rješenja podnijeti žalbu Viskom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
U članku 153. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Podaci iz prekršajne evidencije su neklasificirani podaci u smislu posebnog zakona i smiju se koristiti samo u službene svrhe, a u odnosu na te podatke ne može se ostvariti pravo na pristup informaciji prema zakonu koji određuje to pravo.".
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
U članku 189. stavak 6. riječ: „prekršajnog“ zamjenjuje se riječi: „općinskog“.
U stavku 7. riječ: „prekršajnog“ zamjenjuje se riječi: „općinskog“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
U članku 191. stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
U članku 202. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi. Po službenoj dužnosti drugostupanjski sud mora uvijek ispitati jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10., jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.“.
U stavku 6. iza riječi: „takva žalba postoji“ stavlja se točka, a riječi: „osim ako se protiv žalitelja presudom odbija optužba zbog nastupanja zastare prekršajnog progona.“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
U članku 206. stavak 1. riječi: „stavka 1.“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
U članku 215. stavak 3. riječ: „prekršajnom“ zamjenjuje se riječi: „općinskom“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
U članku 218. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne podnosi se tijelu koje je donijelo u prvom stupnju odluku o prekršaju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
U članku 221. stavak 2. riječ: „prekršajni“ zamjenjuje se riječi: „općinski“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
U članku 238. stavak 8. u uvodnoj rečenici riječ: „ nadležni sud“ zamjenjuje se riječima: „Visoki prekršajni su Republike Hrvatske“, a u točki 4. zadnja rečenica mijenja se i glasi: „Ako se, u ovom slučaju, radi o prigovoru iz članka 237. stavak 1. točke 2. ovoga Zakona, postupit će se prema stavku 11. ovoga članka.“
U stavku 11. riječi: „nadležnom prekršajnom sudu iz članka 94. stavka 2. ovoga Zakona“ zamjenjuje se riječima: „Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
U članku 243. stavak 1 riječ: „prekršajnom“ zamjenjuje se riječi : „općinskom“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.
U članku 245. stavak 7. riječ: „prekršajnom“ briše se, a iza riječi: „sucu“ dodaju se riječi: „općinskog suda“. U drugoj rečenici riječi: „Prekršajni će sudac“ zamjenjuju se riječima: „Sudac općinskog suda će“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 28.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine,
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 1.
Uslijed spajanja općinskih i prekršajnih sudova mijenjaju se odredbe kojima su regulirane vrste sudova, na način da su prekršajni sudovi brisani kao posebna vrsta sudova. Stoga je i u Prekršajnom zakonu potrebno dosljedno imenovati odgovarajuću vrstu suda umjesto dosadašnjih postojećih prekršajnih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 2.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 3.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 4.
U članku 94. o nadležnostima brišu se odredbe o (posebnoj) stvarnoj i mjesnoj nadležnosti prekršajnih sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.
Prekršajni zakon je reformskim izmjenama i dopunama u 2013. godini iz nadležnosti Visokog prekršajnog suda RH izuzeo odlučivanje o žalbama na novčanu kaznu propisanu do 15.000,00 kuna, kao i o prigovorima na prekršajni nalog kada je izjavljen samo u odnosu na sankciju te za isto propisao nadležnost vijeća prvostupanjskih sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.
To je učinjeno zbog tadašnje neizdržive preopterećenosti Visokog prekršajnog suda RH ogromnim brojem predmeta koji su taj sud pretvorili u usko grlo zagušenosti ukupnog prekršajnopravnog sustava. Sada je to stanje potpuno promijenjeno i opravdano je predmetnu nadležnost vratiti Visokom prekršajnom sudu RH, uzimajući pri tome i dobrobit za ujednačavanje pravnih shvaćanja i prakse i kaznene politike. Osim toga, predloženo zakonske rješenje ujedno se ukazuje nužnim zbog spajanja općinskih i prekršajnih sudova, kako bi se izbjegla potreba osnivanja posebnih drugostupanjskih vijeća za prekršaje od tri suca, pri određenim općinskim sudovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 5.
Nastavno na obrazloženje uz članak 4. ovog Zakona, nužno se mijenja i članak 95. kojim je propisana stvarna nadležnost Visokog prekršajnog suda RH, kao žalbenog i drugostupanjskog suda u odnosu na prekršajne predmete općinskog suda i tijela državne uprave, u dijelu u kojem su do sada odlučivala vijeća pri četiri prvostupanjska prekršajna suda (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek). Točkom 7. uvrštena je odredba koja se odnosi na Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, koji u članku 78.a propisuje nadležnost prekršajnih i općinskih sudova u postupku priznanja odluka o novčanim kaznama među državama članicama EU, a Visoki prekršajni sud RH je nadležan za odlučivanje o žalbama na prvostupanjske odluke u odnosu na te prekršaje, a ujedno se time Prekršajni zakon usklađuje s Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 6.
U vezi stavka 1. v. obrazloženje uz članak 1.
Stavak 2. briše se sukladno izmjenama iz članka 4. ovog Zakona u pogledu vijeća prekršajnih sudova iz članka 94. Prekršajnog zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 7.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 8.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 9.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 10.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 11.
Sukladno izmjenama u članku 4. ovog Zakona (odnosno članka 94. Prekršajnog zakona), mijenja se odredba članka 125. stavak 2., 3. 4. i 6., na način da umjesto vijeća prekršajnih sudova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, o molbi za povrat u prijašnje stanje odlučuje Visoki prekršajni sud RH.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 12.
Troškove postupka u povodu pravnog lijeka u paušalnom iznosu snosi okrivljenik koji je podnio redovni pravni lijek s kojim nije uspio u cijelosti ili djelomično te okrivljenik koji je podnio žalbu s kojom nije uspio u cijelosti ili djelomično, a protiv odluke je istovremeno podnio žalbu i ovlašteni tužitelj. Troškove odmjerava sud koji je odlučivao o pravnom lijeku, a ovim izmjenama se istovremeno usklađuju odredbe o troškovima postupka u ovom dijelu sa izmjenama odredba o stvarnoj nadležnosti u članku 4. i 5. ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 13.
Važeća odredba članka 140. ima je nomotehnički nedostatak, jer vezano uz odlučivanje o troškovima nije sadržavala sve vrste odluka, tj. ne sadrži rješenje kao odluku koju donose tijela državne uprave nego samo presudu (a presudu može donijeti samo sud).
U stavku 2. predlaže se dodati točku 7. prema kojoj okrivljenik dobiva pravo na naknadu troškova nužnih izdataka i nagrade branitelja i u ostalim slučajevima a ne samo u do sada propisanim slučajevima (kad djelo nije prekršaj ili nema dokaza da je okrivljenik počinio prekršaj). Tako bi okrivljenik imao pravo na nagradu i nužne izdatke branitelja i u slučaju odbijanja optužbe npr. zbog zastare, odustanka tužitelja od optužnog prijedloga ili kod npr. presuđene stvari.
Time bi se uskladila odredba o troškovima okrivljenika sa odgovarajućim odredbama Zakona o kaznenom postupku i eksplicite uvažile odluke i stajališta Vrhovnog suda RH povodom zahtjeva za zaštitu zakonitosti u prekršajnim predmetima u kojima je upućivano na supsidijarnu primjenu Zakona o kaznenom postupku. Pored toga, s obzirom da je broj zastara prekršajnih postupaka drastično opao, ne očekuje se značajnije povećanje broja zahtjeva za naknadu troškova nužnih izdataka i nagrade branitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 14.
Za provođenje postupka za izvršenje odluka prema članku 152. neophodni su podaci u smislu stavka 5. tog članka. Ti podaci su sadržani u obavijesti tijela nadležnog za ovrhu, međutim ako takve formalne obavijesti nema, nije nužno inzistirati na takvoj formalnoj obavijesti ako odgovarajući podaci postoje i dostupni su nadležnom sudu odnosno tijelu državne uprave. Takvo zakonsko rješenje će unaprijediti, pojednostaviti i povećati učinkovitost postupka izvršenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 15.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 16.
Odredba se odgovarajuće mijenja zbog izmjena u članku 4. ovog Zakona u pogledu vijeća prekršajnih sudova iz članka 94., a nadležnost za odlučivanje posljedično prelazi na Visoki prekršajni sud RH.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 17.
Tijela kojima se daju ili mogu dati podaci iz prekršajne evidencije određena su zakonom. Zbog nerazumijevanja svrhe prekršajne evidencije u praksi dolazi do neopravdanih zahtjeva za uvid i korištenje tih podataka, pa i pozivanja na pravo na pristup informacijama. Stoga se predlaže odredba koja će otkloniti takvo nerazumijevanje na isti način kao u Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji u pogledu podataka iz kaznene evidencije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 18.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 19.
Briše se odredba o žalbi protiv odluka vijeća prekršajnih sudova iz članka 94. sukladno izmjeni u članku 4. ovog Zakona. V. obrazloženje uz članak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 20.
Važeći Prekršajni zakon postavlja granice ispitivanja prvostupanjske presude i neka ograničenja pa tako drugostupanjski sud po službenoj dužnosti pazi na bitne povrede postupka ako su istaknute u žalbi, a u dijelu u kojemu po žalbi ispituje presudu, sud po službenoj dužnosti ispituje i jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. U takvoj pravnoj situaciji moguće je da bi u slučaju evidentne bitne povrede postupka prvostupanjska odluka bila ukinuta ako je povreda istaknuta u žalbi, a ako nije, takva (u biti nezakonita) odluka može postati pravomoćna. Kako bi se izbjegle takve pravne situacije, predlaže se izmjena članka 202. na način da drugostupanjski sud po službenoj dužnosti u cijelosti ispituje pobijanu odluku postoji li povrede članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10., te jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Izmjenom u stavku 6. načelo beneficium cohaesionis primjenjivalo bi se u punom opsegu, jednako kao u kaznenom postupku u odnosu na granice preispitivanja prvostupanjske odluke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 21.
Ispravlja se greška navođenja stavka 1. u članku koji nema stavaka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 22.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 23.
Izričaj u stavku 1. se mijenja, jer se prekršajni sudovi spajaju s općinskim sudovima i s obzirom da odluke o prekršaju mogu donositi i tijela državne uprave koja su posebnim zakonom ovlaštena voditi prekršajni postupak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 24.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 25.
Odredba se odgovarajuće mijenja zbog izmjena u članku 4. ovog Zakona u pogledu vijeća prekršajnih sudova iz članka 94., v. obrazloženje uz članak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 26.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 27.
V. obrazloženje uz članak 1.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 28.
Ovim člankom propisuje se stupanje Zakona na snagu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 82.
(1) Postupovnim odredbama ovoga Zakona utvrđuju se pravila kojima se pred prekršajnim sudovima i svim drugim tijelima koja vode prekršajni postupak, osigurava pravično vođenje prekršajnog postupka, zaštita ljudskih prava, pravilno utvrđivanje činjenica i zakonito odlučivanje o prekršajnoj odgovornosti tako da nitko nedužan ne bude osuđen, a da se počinitelju prekršaja izrekne kazna ili primijeni druga prekršajnopravna sankcija.
(2) Prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju okrivljenik može biti ograničen u svojoj slobodi i drugim pravima samo uz uvjete koje određuje ovaj Zakon.
(3) Ako ovaj Zakon ne sadrži odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajući će se način, kada to bude primjereno svrsi prekršajnog postupka, primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku.