USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja sadržana je u članku 2., stavku 4., podstavku 1. i 2., članku 3. i članku 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske)

  OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Odredbom članka 32. Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 80/13 i 78/15) propisano je svjetlosno onečišćenje kao promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem.

Istim člankom Zakona navedeno je da zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja te da se određuje na temelju zdravstvenih, bioloških, ekonomskih, kulturoloških, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda.

Temeljem Zakona o zaštiti okoliša, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2011. godine je donijelo Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, broj 114/11, u daljnjem tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012.  godine.

Kako je od donošenja Zakona i njegovog stupanja na snagu prošlo više od 6 godina, a u međuvremenu su stupile na snagu mnoge izmjene i dopune u aktima na području gradnje, prostornog uređenja i energetike te ostalih relevantnih akata, potrebno je bitno izmijeniti postojeći Zakon.

Problem svjetlosnog onečišćenja prisutan je u globalnim razmjerima pa tako i kod nas u Hrvatskoj. Pitanje pravnog uređenja svjetlosnog onečišćenja u našem okruženju riješeno je u pojedinim pokrajinama u Italiji i u Sloveniji dok se u ostatku Europe uglavnom primjenjuju usuglašene norme, standardi i preporuke o izvedbi vanjske i javne rasvjete.

Generalno, ne postoji niti jedna Direktiva koja točno određuje zaštitu od svjetlosnog onečišćenja te će donošenje novog Zakona potpomoći cilju kojim će se pridonijeti zaštiti okoliša od svjetlosnog onečišćenja, čime će se Hrvatska svrstati  u vodeći vrh zemalja Europske unije koje imaju propisane mjere zaštite okoliša od svjetlosnog onečišćenja.

b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Ovim Zakonom treba urediti sljedeća pitanja:

1. U okviru Općih odredbi: predmet zakona, ciljevi,  izuzeća od primjene Zakona, primjenu drugih propisa, definicije pojmova, obveznici primjene mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja;

2. U okviru Mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja: mjere zaštite, obvezni način upravljanja rasvjetljavanjem i najviše dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja, mjerenje i način praćenja rasvijetljenosti okoliša, zabrane rasvjetljavanja;

3. U okviru Planiranje, gradnja, održavanje i rekonstrukcija vanjske rasvjete: planiranje, Plan rasvjete, gradnja, održavanje i rekonstrukcija vanjske rasvjete, Akcijski plan gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete, posebni uvjeti vezano za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja kod procjene utjecaja zahvata na okoliš;

4. U okviru upravnog i inspekcijskog nadzora: upravni nadzor, predmet inspekcijskog nadzora, inspekcijske mjere, mjere komunalnog redara;

5. Prekršajne odredbe

6. Prijelazne i završne odredbe

Planiranim Zakonom bitno pojednostavljuje zakonodavni okvir te se mijenja veći broj odredbi postojećeg Zakona.

c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem ovog Zakona i provedbenih propisa ovog Zakona jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba te operatori rasvjete prilikom redovnog održavanja ili rekonstrukcije odnosno zamjene postojeće rasvjete dužni su uskladiti rasvjetu s odredbama ovoga Zakona, a redovita uložena financijska sredstva dugoročno će rezultirati uštedama kroz uštede u potrošnji električne energije.

Opravdanost leži u uštedama koje će se postići primjenom standarda te u zaštiti okoliša od svjetlosnog onečišćenja. Učinci na zaštitu okoliša koji proizlaze donošenjem Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja su pozitivni jer se smanjuju pritisci na okoliš i dugoročno pridonosi očuvanju okoliša.

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Zbog obveza navedenih u prijedlogu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u odnosu na ona koja su osigurana za provođenje redovnih aktivnosti u okviru Državnog proračuna.

PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja koja obuhvaća obveznike zaštite od svjetlosnog onečišćenja, mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, način utvrđivanja najviše dopuštenih vrijednosti rasvjetljavanja, ograničenja i zabrane rasvjetljavanja, uvjete za planiranje, gradnju, održavanje i rekonstrukciju vanjske rasvjete, mjerenje i način praćenja rasvijetljenosti okoliša te druga pitanja radi smanjenja svjetlosnog onečišćenja okoliša i posljedica djelovanja svjetlosnog onečišćenja.

Ciljevi

Članak 2.

(1) Cilj ovoga Zakona je zaštita od svjetlosnog onečišćenja, uzrokovanog emisijama svjetlosti u okoliš iz umjetnih izvora svjetlosti kojima su izloženi ljudi, biljni i životinjski svijet, druga prirodna dobra, noćno nebo i zvjezdarnice uz korištenje energetski učinkovitije rasvjete.

(2) Zaštitom od svjetlosnog onečišćenja osigurava se zaštita ljudskog zdravlja, cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti, očuvanje ekološke stabilnosti, zaštita biljnog i životinjskog svijeta, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet javnog zdravstva, zdravlja i temelj koncepta održivog razvitka.

(3) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja provodi se tijekom noći te danonoćno u prirodnim podzemnim objektima.

(4) U ostvarivanju cilja iz stavka 1. ovoga članka uzimaju se u obzir raspoložive tehnike te njihova gospodarska provedivost u skladu s načelima ovoga Zakona i zakonima kojima se uređuje područje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

(5) Cilj ovog Zakona u smislu energetske učinkovitosti je smanjiti potrošnju električne energije za javnu rasvjetu.

Izuzeća od primjene Zakona

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na emisije svjetlosti u okoliš koje nastaju zbog:

– rasvjetljivanja proizvodnog pogona i energetskih objekata, koje je namijenjeno proizvodnom procesu za vrijeme rada te 30 minuta prije početka i 30 minuta nakon završetka rada, u skladu s radnom tehnologijom i propisima zaštite na radu

– uklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i pri drugim izvanrednim događajima ili okolnostima, koje mogu izazvati veće materijalne štete, ugrožavati zdravlje i živote ljudi te u većim razmjerima narušavati okoliš

– sigurnosne rasvjete, ukoliko je njezin rad uređen propisima kojima se uređuju tehnički sigurnosni sustavi

– vojnih, obrambenih ili zaštitnih djelatnosti na područjima za potrebe obrane, zaštite, spašavanja i pomoći od prirodnih i drugih nepogoda, određenih posebnim propisima,

–  rasvjete za zaštitu osoba i građevina, koji se štite u skladu s propisima zaštite određenih osoba, zgrada i okoliša te zgrada u kojima su sjedišta državnih tijela i policije

– signalizacije u zračnom, cestovnom, željezničkom prometu, pomorskom prometu i prometu na unutarnjim vodama, u skladu s posebnim propisima.

(2) Odredbe ovoga Zakona, osim stavki o zabranjenom rasvjetljavanju, ne primjenjuju se na rasvjetna tijela (svjetiljke), koje povremeno svijetle na otvorenom:

– kao plinska javna rasvjeta

– za vrijeme pripreme, trajanja i sanacije radova na otvorenim površinama gradilišta na kojima se, u skladu s propisima, obavlja djelatnost građenja, održavanje, sanacija, intervencija ili drugi radovi na otvorenom

– na javnim ili privatnim priredbama u vremenu održavanja priredbi ili velikih događaja (zabave, koncerti i sl.) do 01 h

– na sportskim igralištima, najkasnije 1 sat nakon završetka sportske ili druge manifestacije,

– kao dekorativna ili prigodna vanjska rasvjeta zgrada i drugih građevina te javnih površina tijekom trajanja blagdana u razdoblju od 25. studenoga do 12. siječnja i raznih manifestacija koje jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb utvrđuju planom rada dekorativne ili prigodne vanjske rasvjete, pri tome poštujući zabranu korištenja svjetlosnih snopova bilo koje vrste usmjerenih u nebo u skladu s ovim Zakonom.

Primjena propisa

Članak 4.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se propisi kojima se uređuje područje zaštite okoliša i prirode, elektroenergetike, prostornog uređenja i gradnje, uporabe i održavanja građevine, pravnog statusa javnih cesta i sigurnosti prometa na cestama, učinkovitog korištenja energije, komunalnog gospodarstva, jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, tehničkih zahtjeva za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti te posebni zakoni kojima se ustrojava građevinska inspekcija, inspekcija cestovnog prometa i cesta, tržišna inspekcija, sanitarna inspekcija, inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite na radu te inspekcija nadzora u području elektroenergetike.

Definicije pojmova

Članak 5.

U smislu ovoga Zakona, pojedini pojmovi, imaju sljedeće značenje:

1. akcijski plan gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete je akt planiranja jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba te operatora vanjske rasvjete kojim se, u skladu s ovim Zakonom, utvrđuje provedba mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja

2. cestovna rasvjeta je vanjska rasvjeta koja se koristi za rasvjetljavanje cesta i drugih prometnih površina

3. dekorativna rasvjeta je trajna vanjska rasvjeta koja se koristi za naglašavanje obilježja građevine ili javne površine

4. ekološka rasvjeta je rasvjeta sastavljena od ekološki prihvatljivih svjetiljki

5. ekološki prihvatljiva svjetiljka je svjetiljka koja zadovoljava potrebe za umjetnom rasvijetljenošću pojedine građevine, objekta ili površine čija emisija svjetlosti je u skladu s uvjetima zaštite od svjetlosnog onečišćenja propisanim ovim Zakonom i Pravilnikom iz članka 9. ovoga Zakona i čiji udio svjetlosnog tijeka iznad horizontalne ravnine mora biti 0,0% uz maksimalnu koreliranu temperaturu boje do najviše 2700 K, osim kada se svjetiljke koriste u slučaju dekorativne i krajobrazne rasvjete gdje udio svjetlosnog toka iznad horizontalne ravnine može biti veći od 0,0% ali svjetlosni tijek ne smije izlaziti iz gabarita osvjetljavanja

6. emisija svjetlosti je zračenje svjetlosti u okoliš uzrokovano izvorom svjetlosti

7. investitor vanjske rasvjete je pravna ili fizička osoba u čije ime se planira, projektira, gradi, održava i rekonstruira vanjska rasvjeta

8. izvođač vanjske rasvjete je pravna ili fizička osoba koja projektira, gradi, održava i rekonstruira vanjsku rasvjetu

9. javna rasvjeta je vanjska rasvjeta koja se koristi za rasvjetljavanje površina javne namjene

10. javnost jest jedna ili više fizičkih i pravnih osoba te njihove udruge, organizacije ili skupine

11. korelirana temperatura boje svjetlosti koristi se za označavanje boje izvora svjetlosti u usporedbi s bojom svjetlosti grijanog crnog tijela, a izražava se u Kelvinima [K]

12. krajobrazna rasvjeta je vanjska rasvjeta koja se koristi za naglašavanje obilježja zelenila na javnoj površini

13. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša

14. Ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša

15. najviša dopuštena vrijednost rasvjetljavanja je emisija svjetlosti koja ne prelazi vrijednosti propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 9. ovoga Zakona

16. noć jest dio 24-satnog dnevnog ciklusa nakon nastupanja građanskog sumraka tijekom kojega se Sunce nalazi 6° ispod obzora, a prirodno svjetlo proizvodi rasvijetljenost površina manju od 3,5 luksa [lx]

17. oglasna ploča je rasvijetljena površina s unutrašnjim ili vanjskim svjetiljkama i/ili dinamičkim prijenosom informacija postavljena vertikalno na smjer kretanja na koju se primjenjuju odredbe o vanjskoj rasvjeti ovoga Zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona

18. onečišćivač je pravna ili fizička osoba koja svojom rasvjetom uzrokuje svjetlosno onečišćenje

19. operator rasvjete je pravna ili fizička osoba koja je u skladu s posebnim propisom te ovlaštenjem nadležnog tijela ili osobe odgovorna za upravljanje, pogon i održavanje  vanjske rasvjete. Ukoliko za upravljanje rasvjetom nije izdano ovlaštenje, operatorom rasvjete smatra se vlasnik ili korisnik građevine ili drugog objekta koji se rasvjetljava ili uređaja koji emitira svjetlost

20. plan rasvjete je plan vanjske rasvjete i dekorativne rasvjete koji donose jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb, u skladu s prostornim i urbanističkim planovima, a kojim se određuju zone ugradnje rasvjete i tehnički parametri rasvjete, u skladu s ovim Zakonom

21. postojeća rasvjeta je vanjska rasvjeta za koju je, u skladu s propisima o gradnji, prije stupanja na snagu ovoga Zakona pribavljen odgovarajući akt na temelju kojega se odobrava gradnja i/ili uporaba ili koja se koristi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona

22. projekt vanjske rasvjete je projekt kojim se dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za vanjsku rasvjetu propisanih podazakonskim aktima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugih zahtjeva i uvjeta utvrđenih posebnim propisima

23. rasvjeta je sustav rasvjetnih tijela (svjetiljki) i druge opreme projektiran i izgrađen na propisani način koji se koristi za rasvjetljavanje okoline s umjetnom svjetlosti

24. rasvjeta pročelja je dio dekorativne rasvjete koja se koristi za naglašavanje obilježja građevina

25. rasvjeta za zaštitu je rasvjeta projektirana i izgrađena u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita ljudi i imovine

26. rasvijetljenost   (osvjetljenje) je mjera za količinu svjetlosnog tijeka koja pada na jediničnu površinu, a izražava se u luksima [lx]

27. rasvijetljenost neba je rasvijetljenost noćnog neba koja nastaje zbog raspršenja svjetlosti, prirodnog ili umjetnog podrijetla, na sastavnim dijelovima atmosfere. Mjerna jedinica za ocjenu rasvijetljenosti neba je magnituda po lučnoj sekundi na kvadrat [m/“ ² ].  Magnituda po lučnoj sekundi na kvadrat, jedinica za svjetlinu neba, govori nam koliko sjajna bi morala biti neka zvijezda da njeno svjetlo, razmazano preko površine nebeskog svoda jednake jednoj kvadratnoj lučnoj sekundi, rezultira svjetlinom koja je jednaka izmjerenoj svjetlini nebeskog svoda

28. rasvjetno tijelo (svjetiljka) je uređaj koji distribuira, filtrira ili pretvara svjetlost koju odašilje jedno ili više svjetlila ili izvora svjetlosti i koji uključuje, osim samog svjetlila, sve dijelove potrebne za njegov rad

29. sigurnosna rasvjeta je rasvjeta projektirana i izgrađena u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osoba i imovine u slučaju nestanka električne energije kojom se napaja građevina

30. prigodna rasvjeta je vanjska rasvjeta koja se koristi za povremeno rasvjetljavanje građevine ili javne površine tijekom blagdana ili raznih manifestacija (kulturnih, sportskih i dr.)

31. svjetlost je elektromagnetsko zračenje u vidljivom i nevidljivom (ultraljubičasto i infracrveno zračenje) dijelu spektra

32. svjetlosni tijek predstavlja snagu zračenja koju emitira izvor svjetlosti u svim smjerovima, a izražava se u lumenima. [lm]

33. svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti, koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i ugrožava sigurnost u prometu zbog bliještanja, neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa profesionalno i/ili amatersko astronomsko promatranje neba i nepotrebno troši energiju te narušava sliku noćnog krajobraza

34. štetni učinak je nedopušten učinak rasvijetljenosti koji uzrokuje mjerljivu negativnu promjenu prirodne rasvijetljenosti u noćnim uvjetima ili poremećaj u funkcioniranju prirodnih dobara i drugih sastavnica okoliša te zdravlja ljudi

35. umjetni izvor svjetlosti (u  daljnjem tekstu: izvor svjetlosti) je uređaj koji pretvara energiju u svjetlost

36. vanjska rasvjeta je rasvjeta koja se koristi za rasvjetljavanje okoliša, a uključuje: cestovnu, javnu, dekorativnu, krajobraznu, prigodnu, sigurnosnu rasvjetu te rasvjetu za zaštitu i oglasne ploče

37. zaštićeni prostori su prostorije u: stambenim zgradama i zgradama u kojima se obavljaju zdravstvene, hotelsko-smještajne, rekreativne ili slične djelatnosti, namijenjene pretežno odmoru ili oporavku, a u kojima se ljudi često ili duže zadržavaju te stambeni prostori, prostori koji su od posebnog interesa Republike Hrvatske i prostori koji mogu ugroziti lokalno stanovništvo i materijalna dobra.

Obveznici primjene mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja

Članak 6.

Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja dužni su provoditi ili osigurati njihovo provođenje u skladu s ovim Zakonom: jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb te pravne i fizičke osobe u svojstvu operatora rasvjete koje obavljaju registrirane djelatnosti ili su vlasnici ili korisnici građevine ili objekta koji se rasvjetljava ili izvora svjetlosti kao i projektanti projekta rasvjete, investitori, nadzorni inženjeri i izvođači rasvjete.

II. MJERE ZAŠTITE OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA

Mjere zaštite

Članak 7.

(1) Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja obuhvaćaju zaštitu od nepotrebnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor, u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti te mjere zaštite noćnog neba i zaštićenih prostora od umjetne rasvjete vodeći računa o zdravstvenim, biološkim, ekonomskim, kulturološkim, pravnim, sigurnosnim, astronomskim i drugim uvjetima i potrebama.

(2) Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja ne smiju ugroziti ostale sastavnice okoliša, kvalitetu življenja sadašnjih i budućih naraštaja te ne smiju biti u suprotnosti s propisima u području zaštite na radu i zaštite zdravlja ljudi.

Članak 8.

(1) Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja određuju se u cilju:

– sprječavanja nastajanja prekomjernih emisija svjetlosti

– smanjivanja postojeće rasvijetljenosti okoliša na dopuštene vrijednosti

– udovoljavanja osnovnim zahtjevima za zaštitu koja se odnose na rasvjetna tijela, režim rada rasvjetnih tijela i način postavljanja rasvjetnih tijela

– osiguranja dostupnosti javnosti informacija Planova rasvjete, i Akcijskih planova gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete (u daljnjem tekstu: Akcijski plan).

(2) Obvezna mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja kod gradnje novih izvora rasvjete je planiranje, projektiranje i gradnja rasvjete u skladu s ovim Zakonom.

(3) Obvezna mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja je smanjenje emisije svjetlosti valnih duljina ispod 500 nm u okoliš, koje imaju izrazito nepovoljan utjecaj na ljudsko zdravlje, ekosustav te sigurnost u prometu u lošim vremenskim uvjetima.

(4) Obvezna mjera zaštite kod postojeće vanjske rasvjete je sanacija izvora svjetlosti kod kojih je svjetlosni tijek usmjeren iznad horizontale, tijekom redovitog održavanja.

(5) Obvezna mjera zaštite kod vanjske rasvjete je redovito održavanje vanjske rasvjete i rekonstrukcija u skladu s Akcijskim planovima iz članka 13. ovoga Zakona .

(6) Primijenjene mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja moraju biti usklađene s ovim Zakonom i važećim zakonskim propisima u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

Obvezni način upravljanja rasvjetljavanjem i najviše dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja

Članak 9.

Obvezni način i uvjete upravljanja rasvjetljavanjem, zone rasvijetljenosti, mjere zaštite, najviše dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja, uvjete za odabir i postavljanje svjetiljki, kriterije energetske učinkovitosti, uvjete i najviše dopuštene vrijednosti korelirane temperature boje izvora svjetlosti, vezano za rasvjetu propisuju se pravilnikom koji donosi Ministar uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove gradnje.

Mjerenje i način praćenja rasvijetljenosti okoliša

Članak 10.

(1) Način mjerenja rasvijetljenosti okoliša, sadržaj i način izrade izvješća o provedenom mjerenju, način mjerenja radi utvrđivanja razine rasvijetljenosti propisuju se pravilnikom.

(2) Djelatnost mjerenja rasvijetljenosti okoliša može obavljati pravna i fizička osoba – obrtnik, akreditirana od strane Hrvatske akreditacijske agencije.

(3) Hrvatska akreditacijska agencija na svojim internetskim stranicama, objavljuje popis pravnih i fizičkih osoba – obrtnika akreditiranih za obavljanje poslova mjerenja rasvjete.

(4) Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministar, uz prethodnu mišljenje ministra nadležnog za poslove gradnje.

Zabrane rasvjetljavanja

Članak 11.

(1) Operator rasvjete zadužen je i odgovoran za upravljanje vanjskom rasvjetom.

(2) Operator rasvjete dužan je osigurati ugašenost vanjske rasvjete tijekom dana, osim u slučaju propisima dozvoljenih iznimki.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, rasvjeta se ne mora ugasiti tijekom dana u slučaju vrlo loših vremenskih uvjeta kao što su: gusta magla, jaka kiša ili snijeg i sl., odnosno kada se radi o potrebi uključivanja rasvjete za zaštitu.

(4) Vanjska rasvjeta se ne mora ugasiti niti prilikom izvođenja radova na redovitom održavanju rasvjete.

(5) Zabranjeno je:

1. rabiti svjetlosne snopove bilo kakve vrste ili oblika usmjerene prema nebu

2. vanjskom rasvjetom rasvjetljavati otvore (prozori i/ili vrata) zaštićenog ili stambenog prostora

3. u građevinama s transparentnom fasadom svjetiljke interijera usmjeravati prema vidljivom dijelu neba

4. ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti protivno obveznom načinu upravljanja rasvjetljavanjem propisanom pravilnikom iz članka 9. ovoga Zakona

5. ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti koji prelaze najviše dopuštene razine rasvjetljavanja okoliša za vanjsku rasvjetu propisane pravilnikom iz članka 9. ovoga Zakona

6. ugrađivati ekološki neprihvatljive svjetiljke

7. postavljati svjetiljke na način da svijetle u horizont i iznad njega

8. da svjetlosni tijek svjetiljki kod dekorativne i krajobrazne rasvjete izlazi iz gabarita osvjetljavanja

9. u zaštićenim područjima, radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200K te osvijetljene oglasne ploče.

III. PLANIRANJE, GRADNJA, ODRŽAVANJE I REKONSTRUKCIJA VANJSKE RASVJETE

Planiranje, Plan rasvjete, gradnja, održavanje i rekonstrukcija vanjske rasvjete

Članak 12.

(1) Kod planiranja, projektiranja, gradnje, održavanja i rekonstrukcije vanjske rasvjete koja se odobrava prema posebnom zakonu, moraju se projektom rasvjete odabrati takva tehnička rješenja kojima se osigurava energetska učinkovitost, izvedba sukladno važećim normama iz područja rasvjete, propisano upravljanje rasvjetom i vrijednostima definiranim u Pravilniku iz članka 9.ovoga Zakona.

(2) Podloga za Projekt vanjske rasvjete je Plan rasvjete, koji izrađuje jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb .

(3) Predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba donosi Plan rasvjete za svoje administrativno područje.

(4) Nadležno Upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba osigurava izradu Plana rasvjete.

(5) Plan rasvjete iz stavka 3. ovoga članka mora biti usklađen s prostornim i urbanističkim planovima, a tehnički parametri rasvjete u skladu s ovim Zakonom.

(6) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužne su provesti savjetovanje s javnošću, podatke iz Plana rasvjete predstaviti javnosti te Plan rasvjete javno objaviti na svojim internetskim stranicama ili na drugi prikladan način.

(7) Nadležno Upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba doneseni Plan rasvjete dostavlja Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija) i sastavni je dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske.

(8) Sadržaj, format i način dostave Plana rasvjete propisuju se pravilnikom.

(9) Pravilnik iz stavka 8. ovoga članka donosi Ministar, uz prethodnu mišljenje ministra nadležnog za poslove gradnje.

Akcijski plan gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete

Članak 13.

(1) Akcijskim planom planira se gradnja nove te usklađenje postojeće javne rasvjete u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba, odnosno operatora vanjske rasvjete s odredbama ovoga Zakona u propisanom roku.

(2) Akcijski plan iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na temelju Plana rasvjete za područje jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba i čini stručnu podlogu za izradu Projekata gradnje ili rekonstrukcije vanjske rasvjete.

(3) Nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, odnosno operator vanjske rasvjete osigurava izradu Akcijskog plana.

(4) Akcijski plan iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Agenciji.

(5) Sadržaj i način izrade Akcijskog plana iz stavka 1. ovoga članka te format, propisuju se pravilnikom iz članka 12. stavka 8. ovoga Zakona.

Posebni uvjeti vezano za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja kod procjene utjecaja zahvata na okoliš

Članak 14.

(1) Ministarstvo utvrđuje, u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno, prema posebnom zakonu o prostornom uređenju, ispunjavanje posebnih uvjeta vezano uz provedbu mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja propisanih ovim Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) U postupku izdavanja akta za građenje, jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba utvrđuje usklađenost projekta sa svojim Planom rasvjete, u dijelu koji se odnosi na vanjsku rasvjetu.

(3) Ministarstvo sudjeluje i utvrđuje u postupku izdavanja građevinske ili uporabne dozvole, prema posebnom zakonu o gradnji, ispunjavanje posebnih uvjeta utvrđenih u postupku iz stavka 1. ovoga članka, vezano uz provedbu mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja za objekte od značenja za Republiku Hrvatsku.

IV. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR

Upravni nadzor

Članak 15.

Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona provodi Ministarstvo.

Inspekcijski nadzor

Članak 16.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja inspekcija nadležna za područje zaštite okoliša u području nadzora ispunjavanja propisanih obveza jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba te operatora i onečišćivača kao nositelja zahvata u okolišu i obveznika okolišne dozvole.

(2) Ovlasti inspektora iz stavka 1. ovoga članka, način i postupak inspekcijskog nadzora propisani su ovim Zakonom i Zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša.

(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona u području zaštite prirode obavlja inspekcija nadležna za područje zaštite prirode posebno ispunjavanja propisanih obveza jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba te operatora i onečišćivača kao nositelja zahvata vezano na dijelove zaštite prirode.

(4) Ovlasti inspektora iz stavka 3. ovoga članka, način i postupak inspekcijskog nadzora propisani su ovim Zakonom i Zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

(5) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja inspekcija nadležna za područje elektroenergetskog sektora u području nadzora osoba ovlaštenih za mjerenja rasvijetljenosti i izrade izvješća o provedenom mjerenju.

(6) Ovlasti inspektora iz stavka 5. ovoga članka, način i postupak inspekcijskog nadzora propisani su ovim Zakonom i propisima iz područja elektroenergetike.

(7) Ako inspektor iz stavaka 1. 3. i 5. ovoga članka u provođenju inspekcijskog nadzora utvrdi ili posumnja u povredu propisa iz područja graditeljstva uporabe i održavanja građevina, nadzore javnih cesta i sigurnosti prometa na cestama, dužan je o sumnji obavijestiti nadležnu inspekciju.

(8) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega kojima se propisuju granične vrijednosti i/ili značajke kvalitete proizvoda svjetiljka, način utvrđivanja kvalitete svjetiljka, dokazivanje sukladnosti i/ili drugih značajki kakvoće takvih proizvoda te stavljanje svjetiljki na tržište provodi tržišna inspekcija u području gospodarstva na način propisan posebnim zakonom.

(9) Protiv rješenja inspektora ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Predmet inspekcijskog nadzora

Članak 17.

Poslovi inspekcijskog nadzora iz članka 16. ovoga Zakona odnose se na:

– izvršenje obveza i provedba mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja te praćenja stanja rasvijetljenosti okoliša propisanih ovim Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona od strane obveznika primjene mjera zaštite

– provedba mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja i praćenja stanja rasvijetljenosti okoliša, utvrđenih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenjem donesenim u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

– provedba mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja i praćenja stanja rasvjetljenosti okoliša, određenih Planom rasvjete u skladu s ovim Zakonom.

Inspekcijske mjere

  Članak 18.

(1) Kada nadležni inspektor iz stavka 1. i 2. članka 16. ovoga Zakona pri obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti i nedostatke u dijelu provedbe ovog Zakona, upozorit će stranke na nepravilnosti i zapisnikom odrediti primjeren rok za otklanjanje nedostataka.

(2) Kada nadzirana osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po zapisniku nadležnog inspektora, inspektor je ovlašten donijeti rješenje kojim će odrediti mjere i primjereni rok za njihovo otklanjanje. Inspektor će rješenje donijeti najkasnije u roku osam dana od dana kontrole otklanjanja nedostataka utvrđenih zapisnikom.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, nadležni inspektor je ovlašten:

1. narediti jedinici lokalne samouprave, ili Gradu Zagrebu izraditi Plan rasvjete

2. narediti jedinici lokalne samouprave ili Gradu Zagrebu izradu izvješća o provedenom mjerenju u skladu s podzakonskim aktom donesenim na temelju ovoga Zakona

3. narediti jedinici lokalne samouprave ili Gradu Zagrebu provođenje savjetovanja s javnošću

4. narediti jedinici lokalne samouprave, ili Gradu Zagrebu te operatoru rasvjete izradu Akcijskog plana u skladu s podzakonskim aktom donesenim na temelju ovoga Zakona i dostavljanje Agenciji

5. zabraniti investitoru (nadzornom inženjeru) i/ili izvođaču rasvjete postavljanje svjetiljki i ostalih izvora svjetlosti protivno ovom Zakonu

6. zabraniti investitoru (nadzornom inženjeru) i/ili izvođaču rasvjete postavljanje svjetiljki i ostalih izvora svjetlosti koji prelaze najviše dopuštene razine rasvjetljavanja okoliša za vanjsku rasvjetu propisane podzakonskim aktom donesenim na temelju ovoga Zakona

7. narediti investitoru vanjske rasvjete mjerenje svjetlosnog onečišćenja u svrhu utvrđivanja rasvijetljenosti

8. narediti nositelju zahvata u okoliš i ekološku mrežu provedbu mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja i praćenja stanja rasvijetljenosti okoliša određenih ovim Zakonom, Planom rasvjete i Akcijskim planom

9. narediti održavanje, odnosno dovođenje građevinskog dijela i instalacije javne rasvjete i vanjske rasvjete u tehnički ispravno stanje, u skladu s važećim zakonima i propisima

10. narediti ostale mjere u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim temeljem ovog Zakona.

Članak 19.

(1) Predmet nadzora komunalnog redara je kontrola izvršenja obveza i provedba mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja te praćenja stanja rasvijetljenosti okoliša propisanoga ovim Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona od strane obveznika primjene mjera zaštite koje nisu predmet nadzora nadležne inspekcije u prvom stupnju.

(2) Ovlasti komunalnog redara iz stavka 1. ovoga članka, način i postupak propisani su ovim Zakonom i Zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo.

Mjere komunalnog  redara

Članak  20.

(1) Kada komunalni redar pri obavljanju komunalnog nadzora utvrdi nepravilnosti i nedostatke, ovlašten je donijeti rješenje kojim će odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, komunalni redar je ovlašten:

1. narediti operatoru rasvjete gašenje vanjske rasvjete danju osim ako se ne radi o propisima dozvoljenoj iznimci

2. zabraniti operatoru rasvjete rasvjetom pročelja rasvjetljavati zid zaštićenog prostora na kojem su otvori (prozori i/ili vrata)

3. zabraniti operatoru rasvjete u građevinama s transparentnom fasadom svjetiljke interijera usmjeravati prema vidljivom dijelu neba

4. narediti operatoru rasvjete gašenje dekorativne ili prigodne vanjske rasvjeta zgrada i drugih građevina te javnih površina tijekom trajanja blagdana i raznih manifestacija ako je prekoračeno dopušteno trajanje dekorativne ili prigodne vanjske rasvjete određeno planom rada dekorativne ili prigodne vanjske rasvjete jedinice lokalne samouprave ili Grada Zagreba

5. ako komunalni redar tijekom nadzora uoči nezakonitosti u vezi kojih nije ovlašten postupati, dužan je o tome odmah obavijestiti nadležnu inspekciju.

V. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 21.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj pravna osoba, obveznik izrade Plana rasvjete koji:

– u propisanom roku ne donese i objavi Plan rasvjete za područje iz svoje nadležnosti i ne dostavi ga Ministarstvu i Agenciji (članak 12. stavak. 6. i 7. i članak 29.)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovog članka i odgovorna osoba u jedinici lokalne samouprave ili Gradu Zagrebu novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 25.000,00 kuna.

Članak 22.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj operator vanjske rasvjete koji:

– u propisanom roku ne izradi Akcijski plan i ne dostavi ga Agenciji (članak 13. stavak. 3., 4 i 5. i članak 30.) u skladu s ovim Zakonom i Pravilnikom iz članka 12. stavka 8.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave, Grada Zagreba ili odgovorna osoba pravne osobe operatora vanjske rasvjete, i fizička osoba operator vanjske rasvjete, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna.

Članak 23.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj pravna osoba – investitor vanjske rasvjete koji:

1. ugovara postavljanje svjetiljki i ostalih izvora svjetlosti protivno odredbama članaka 8. i 11. ovoga Zakona i obveznom načinu upravljanja rasvjetom propisanom pravilnikom iz članka 9. Zakona

2. nabavlja ili ugovara dobavu svjetiljki i ostalih izvora svjetlosti protivno odredbama članaka 8. i 11. ovoga Zakona i koji prelaze najviše dopuštene razine rasvjetljavanja okoliša za vanjsku rasvjetu propisane pravilnikom iz članka 9. Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe – investitora vanjske rasvjete, novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i pravna osoba – izvođač vanjske rasvjete, novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna  

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi – izvođača vanjske rasvjete novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 25.000,00 kuna.

Članak 24.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj investitor vanjske rasvjete – fizička osoba koja:

– ugovara postavljanje svjetiljki ili postavlja svjetiljke i ostale izvore svjetlosti protivno odredbama članaka 8. i 11. ovoga Zakona i obveznom načinu upravljanja rasvjetom propisanom pravilnikom iz članka 9. Zakona

– nabavlja ili ugovara dobavu svjetiljki ili postavlja svjetiljke i ostale izvore svjetlosti protivno odredbama članaka 8. i 11. ovoga Zakona i koji prelaze najviše dopuštene razine rasvjetljavanja okoliša za vanjsku rasvjetu propisane pravilnikom iz članka 9. Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i izvođač rasvjete ako je različit od investitora novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 25.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj pravna osoba – investitor vanjske rasvjete koji:

1. ne provodi mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja i praćenja stanja rasvijetljenosti okoliša utvrđene u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ( članak 14. stavak 1. )

2. ne provodi mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja i praćenja stanja rasvijetljenosti okoliša određenih Planom rasvjete (članak 12. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba nositelja zahvata u okoliš novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

Članak 26.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, koja obavlja stručne poslove mjerenja rasvijetljenosti okoliša te izrade izvješća o provedenom mjerenju bez akreditacije Hrvatske akreditacijske agencije za obavljanje stručnih poslova ili ne ispunjava uvjete na temelju kojih je akreditaciju za obavljanje navedenih stručnih poslova (članak 10. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe, koja obavlja stručne poslove novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

Članak 27.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj pravna osoba – operator rasvjete koja:

1. ne osigura da je tijekom dana vanjska rasvjeta ugašena osim ako se ne radi o propisima dozvoljenoj iznimci (članak 11. stavak 2.)

2. rabi svjetlosne snopove bilo kakve vrste ili oblika usmjerene prema nebu (članak 11. stavak 5. točka 1.)

3. vanjskom rasvjetom rasvjetljava otvore (prozori i/ili vrata) zaštićenog ili stambenog prostora (članak 11. stavak 5. točka 2.)

4. u građevinama s transparentnom fasadom svjetiljke interijera usmjerava prema vidljivom dijelu neba (članak 11. stavak 5. točka 3.)

5. ugrađuje ekološki neprihvatljive svjetiljke (članak 11. stavak 5. točka 6.),

6. postavlja svjetiljke na način da svijetle u horizont i iznad njega (članak 11. stavak 5. točka 7.)

7. ne osigura da svjetlosni tijek svjetiljki kod dekorativne i krajobrazne rasvjete ne izlazi iz gabarita osvjetljavanja (članak 11. stavak 5. točka 8.)

8. u zaštićenim područjima, postavlja svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200K te osvijetljene oglasne ploče (članak 11. stavak 5. točka 9.)

9. rabi dekorativnu ili prigodnu vanjsku rasvjetu zgrada i drugih građevina te javnih površina tijekom trajanja blagdana i raznih manifestacija u trajanju dužem od dopuštenog trajanja dekorativne ili prigodne vanjske rasvjete određenog Planom rasvjete jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba (članak 12.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj  osobi operatora rasvjete i fizička osoba – operator rasvjete, novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Podzakonski akti

Članak 28.

 Ministar će, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za gradnju, donijeti pravilnike iz članka 9., članka 10. stavak 1. i članka 12. stavak 8. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Plan rasvjete

Članak 29.

Jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb dužni su za svoje područje izraditi Plan rasvjete  iz članka 12. stavak 3. ovoga Zakona i dostaviti ih Agenciji u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu pravilnika iz članka 10. stavak 1. i  iz  članka 12. stavak 8. ovoga Zakona.

Akcijski plan gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete

Članak 30.

(1) Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, odnosno operator vanjske rasvjete dužni su donijeti Akcijski plan iz članka 13. stavak 1. ovoga Zakona i dostaviti ga Agenciji u roku od dvanaest mjeseci od stupanja na snagu pravilnika iz članka 9. i članka 12. stavak 8. ovoga Zakona.

(2) Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, odnosno operator vanjske rasvjete koji uskladi postojeću rasvjetu s odredbama ovog Zakona u roku od 12 mjeseci nije dužan donijeti Akcijski plan.

Usklađivanje postojeće rasvjete

Članak 31.

Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb te operator dužni su uskladiti postojeću rasvjetu s odredbama ovoga Zakona u roku od deset godina od stupanja na snagu pravilnika iz članka 9. i članka 12. stavak 8. ovoga Zakona.

Članak 32.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („Narodne novine“, broj   114/2011).

Stupanje na snagu ovoga Zakona

Članak 33.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u ”Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Odredbom su definirana područja koja uređuje Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Uz članak 2.

Odredbama se definiraju ciljevi Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Uz članak 3.

Odredama su propisana izuzeća od primjene Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Uz članak 4.

Odredbom je propisano koji se propisi primjenjuju na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom.

Uz članak 5.

Odredbom su propisane definicije pojmova, odnosno njihovo značenje u smislu Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Uz članak 6.

Odredbom su propisani obveznici primjene mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja.

Uz članak 7. i 8.

Odredbama su propisane mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja.

Uz članak 9.

Odredbom se propisuje donošenje pravilnika koji uključuje obvezni način i uvjete upravljanja rasvjetljavanjem, zone rasvijetljenosti, mjere zaštite, najviše dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja, uvjete za odabir i postavljanje svjetiljki, kriterije energetske učinkovitosti, uvjete i najviše dopuštene vrijednosti korelirane temperature boje izvora svjetlosti, vezano za rasvjetu.

Uz članak 10.

Odredbama se propisuju mjerenje i način praćenja rasvijetljenosti okoliša te definiraju uvjeti za obavljanje djelatnosti mjerenja,  odnosno, tko može obavljati djelatnost mjerenja rasvijetljenosti okoliša i na donošenje pravilnika kojim će se pobliže odrediti način mjerenja rasvijetljenosti okoliša (metode mjerenja), sadržaj i način izrade izvješća o provedenom mjerenju.

Uz članak 11 .

Odredbama se propisuju zabrane rasvjetljavanja.

Uz članak 12.

Odredbama se propisuju nadležnom Upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba obveza izrade Plana rasvjete, provedba savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te dostava donesenog Plana rasvjete od strane predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija). Odredbom se propisuje i donošenje pravilnika u kojem se među ostalim definira sadržaj, format i način dostave Plana rasvjete.