1. OPĆE INFORMACIJE

Putem ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga za izgradnju mreža sljedeće generacije ( Next Generation Networks – NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 1 u word dokumentu) (Next Generation Access – NGA) u NGA bijelim područjima (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 2 u word dokumentu) (u daljnjem tekstu: Poziv) definiraju se ciljevi, uvjeti i postupci za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih pripremi i provedbi projekata.

Ove Upute za prijavitelje (u daljnjem tekstu: Upute) određuju pravila o načinu podnošenja projektnih prijedloga, navode kriterije prihvatljivosti i kriterije odabira projektnih prijedloga, kriterije prihvatljivosti prijavitelja, aktivnosti i troškova te pravila provedbe projekata kojima se dodjeljuju bespovratna sredstva u okviru ovog Poziva.

1.1. Strateški i zakonodavni okvir

Okvir za korištenje instrumenata kohezijske politike Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) u razdoblju 2014.-2020. definiran je Sporazumom o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. (u daljnjem tekstu: Sporazum o partnerstvu). Sporazum o partnerstvu opisuje način na koji će RH pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva Strategije Europa 2020 (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 3 u word dokumentu) , kao i nacionalnih ciljeva, uz pomoć sredstava iz proračuna EU-a koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.-2020.

Opći cilj Sporazuma o partnerstvu jest pružiti potporu u približavanju RH ostalim državama EU, odnosno regijama, ubrzavanjem gospodarskog rasta i poticanjem zapošljavanja. Sporazum o partnerstvu definira Tematski cilj 2 Poboljšanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te njezine uporabe i kvalitete, kao jedan od izabranih ciljeva u koji se usmjeravaju sredstva unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 4 u word dokumentu) (u daljnjem tekstu: OPKK), koji je izravno obuhvaćen provedbom ovog Poziva.

OPKK se sufinancira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: ESIF), a njegova strategija temelji se na koncentraciji ulaganja u devet Tematskih ciljeva zajedničkog Strateškog okvira i njihovim specifičnim prioritetima ulaganja, s daljnjim fokusom na specifične ciljeve (u daljnjem tekstu: SC), a koje je potrebno ostvariti. OPKK je usmjeren ka poboljšanju konkurentnosti u RH, na nacionalnoj i na regionalnoj razini.

Ovaj Poziv pokrenut je u okviru OPKK, Prioritetne osi 2 Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (u daljnjem tekstu: PO 2), Investicijskog prioriteta 2a Proširenje dostupnosti širokopojasnog pristupa i izgradnja mreža velikih brzina te podrška usvajanju novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: IP 2a), Specifičnog cilja 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti (u daljnjem tekstu: SC 2a1) , a financiranog sredstvima ESI fondova.

Poziv je u skladu sa Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 5 u word dokumentu) (u daljnjem tekstu: Strategija razvoja širokopojasnog pristupa) i Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 6 u word dokumentu)  (u daljnjem tekstu: ONP).

Vlada RH utvrdila je da je razvoj infrastrukture i usluga širokopojasnog pristupa internetu, brzinama većim od 30 Mbit/s, od interesa za RH i jedan od preduvjeta razvoja suvremenog gospodarstva te se Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa daje snažan politički i djelatni poticaj stvaranju uvjeta za ubrzavanje razvoja brzog širokopojasnog pristupa internetu u RH i dostizanju razine njegove dostupnosti i korištenja jednakih barem prosjeku EU, do kraja 2020. godine. Istovremeno, Strategija razvoja širokopojasnog pristupa stavlja naglasak i na potrebu osiguranja dostupnosti širokopojasnog pristupa s brzinama većim od 100 Mbit/s, kako bi razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa pratio i razvoj usluga i aplikacija kojima su, za nesmetani rad, potrebne brzine širokopojasnog pristupa veće od 100 Mbit/s, što uključuje i simetričnost pristupnih brzina.

ONP-om se predviđa razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije (NGA) u područjima u kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja od strane operatora i pružatelja usluga na tržištu. Time je opravdano izgradnju širokopojasne infrastrukture sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora. Predviđeno je da će ONP-om biti obuhvaćeno do 70% stanovništva RH koje živi u tzv. NGA bijelima područjima, većinom u ruralnim i suburbanim područjima . ONP je provedbeni program usmjeren k ostvarenju nacionalnih strateških ciljeva zadanih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa, te Digitalnom agendom za Europu  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 7  u word dokumentu)  u razdoblju do 2020. godine, posebno u dijelu osiguranja dostupnosti brzog i ultra-brzog širokopojasnog pristupa na cijelom području RH.

Okvirni program predstavlja nacionalnu okvirnu shemu (engl. framework, umbrella programme, scheme ), odnosno program državnih potpora u razdoblju od 2014. do 2020. godine u skladu s OPKK-om, iz kojeg slijedi veći broj pojedinačnih projekata na užem lokalnom području. Program državnih potpora je odobrila Europska komisija (daljnjem tekstu: EK) 25. siječnja 2016. godine, a u skladu sa Smjernicama za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža (engl. Guidelines for the application of State aid rules in relation to the rapid deployment of broadband networks  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 8  u word dokumentu) ) (u daljnjem tekstu: SDPŠM) u predmetu: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska   (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 9 u word dokumentu) .

Nadalje, ONP je komplementaran s Nacionalnim programom razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjetom razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) (engl. National Programme for Backhaul Broadband Infrastructure (u daljnjem tekstu: NP-BBI)) (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 10  u word dokumentu) , a koji predstavlja drugi program državnih potpora za razvoj mreža sljedeće generacije (NGN) širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes operatora za ulaganja u agregacijsku (posredničku) mrežu. Program državnih potpora odobrila je EK 6. lipnja 2017. godine u predmetu: Državna potpora SA.41065 (2016/N) - Nacionalni program za širokopojasnu agregacijsku infrastrukturu - Hrvatska)  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 11  u word dokumentu) .

Provedba ovog Poziva utvrđena je zakonodavnim okvirom na razini RH i EU.

Zakonodavstvo Europske unije

 Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (pročišćene verzije, 2016/C 202/01, od 7. lipnja 2016. godine);

 Uredba (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006 (Uredba o KF-u);

 Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (Uredba o EFRR-u);

 Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (Uredba o ESF-u);

 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1303/2013);

 Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora  (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 651/2014);

 Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 480/2014 оd 3. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te o utvrđivanju općih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Nacionalno zakonodavstvo

 Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (NN -Međunarodni ugovori br. 2/12);

 Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020. (NN 92/14);

 Uredba o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, uvezi s ciljem" Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN 107/14, 23/15, 129/15, 15/17, 18/17 - ispravak);

 Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16);

 Zakon o državnim potporama (NN 47/14, 69/17);

 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14);

 Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17);

 Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12);

 Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN 78/12, 152/14);

 Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17);

 Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (NN 121/16);

 Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17);

 Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17);

 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15);

 Stečajni zakon (NN 71/15, 104/17);

 Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16, 09/17);

 Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14);

 Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06);

 Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12, 92/15);

 Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (NN 143/14);

 Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti  (NN 78/13);

 Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (NN 36/16);

 Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (NN 154/11, 149/13, 82/14, 24/15, 42/16);

 Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, (NN 114/10, 29/13);

 Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, (NN 57/14).

1.2. Odgovornosti za upravljanje

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: MRRFEU) je Upravljačko tijelo (u daljnjem tekstu: UT) odgovorno za upravljanje i provedbu OPKK-a, a za ovaj Poziv i Posredničko tijelo razine 1 (u daljnjem tekstu: PT1).

MRRFEU svoje aktivnosti u okviru ovog Poziva provodi u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: MMPI) kao sektorskim nadležnim tijelom. MMPI je odgovoran za pružanje podrške MRRFEU u vezi specifičnih znanja potrebnih za pripremu i provedbu ovog Poziva.

Posredničko tijelo razine 2 (u daljnjem tekstu: PT2) za ovaj Poziv je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (u daljnjem tekstu: SAFU).

Sva tijela u sustavu obavljaju svoje djelatnosti i odgovorne su za procedure kako je definirano ranije navedenim zakonodavnim okvirom te odredbama ovog Poziva.

1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva

Strategija Europa 2020. ističe važnost korištenja širokopojasnog pristupa u svrhu promicanja socijalne uključenosti i konkurentnosti u EU. Jedan od glavnih prioriteta koji promiče Digitalna agenda za Europu je smanjenje digitalnog jaza. Uvođenje širokopojasnih usluga u različite segmente društva pridonosi poboljšanju njihove učinkovitosti. Nadalje, razvoj širokopojasnog pristupa internetu pridonijet će povećanju konkurentnosti pojedinih radnih mjesta i gospodarskih grana. Dostupnost usluge širokopojasnog pristupa internetu, kako u smislu zemljopisne, tako i u smislu financijske dostupnosti, kao i kakvoća te usluge, važni su čimbenici za strane ulagače pri donošenju odluka o ulaganjima u pojedinu zemlju. Povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa ima utjecaj na povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), te se očekuje kako će upravo ulaganja u širokopojasni pristup otvoriti nova radna mjesta. Analize pokazuju daljnje vidljivo zaostajanje RH u broju priključaka širokopojasnog pristupa za prosjekom država članica EU, kao i velik broj tzv. "bijelih područja" u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja u razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa. Prisutna je i značajna neravnomjernost u broju i gustoći širokopojasnih priključaka po županijama i općinama, koja je uzrokovana, uz ostalo, i nedostatnom dostupnosti infrastrukture širokopojasnog pristupa. Razvoj širokopojasnih usluga od iznimnog je značenja za gospodarski razvoj RH te od ključne važnosti za omogućivanje stvaranja društva znanja u RH.

Predmet Poziva: Ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu sljedeće generacije (NGN) u područjima bez širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije i bez dovoljnog tržišnog interesa za ulaganja u takvu infrastrukturu od strane operatora na tržištu elektroničkih komunikacija (tzv. "bijela područja" mreža sljedeće generacije).

Svrha (cilj) Poziva: Povećanje nacionalne pokrivenosti širokopojasnom mrežom sljedeće generacije (NGN) do 2023. godine.

Za uspješnu primjenu i praćenje postignuća, Prijavitelj je obvezan na razini projektnog prijedloga opisati pokazatelje neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu te njihove konkretne vrijednosti navesti u Prijavnom obrascu gdje je primjenjivo, te i u ostaloj za to predviđenoj dokumentaciji Poziva. Također,  projektni prijedlog treba doprinositi pokazateljima definiranim na razini Poziva.

Vrijednosti pokazatelja rezultata na razini projekta pratit će SAFU (PT2) i MRRFEU (UT).

Pokazatelji neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu

(IP 2a):

Pokazatelji na razini Poziva:

Polazišna vrijednost za sve pokazatelje je 0, dok Prijavitelj određuje ciljnu vrijednost pojedinog pokazatelja u okviru svojeg projektnog prijedloga.

Pokazatelj neposrednih rezultata „Privatna ulaganja koja odgovaraju javnoj potpori za projekte razvoja širokopojasnog pristupa (KOD: 2a12-N)“ nije primjenjiv na Prijavitelje koji će provoditi projekt po investicijskom modelu B (vidi točku 5.2. ovih Uputa), odnosno, Prijavitelji koji će provoditi projekt po investicijskom modelu B ne moraju doprinositi ostvarenju tog pokazatelja (tip investicijskog modela utvrđuje se Izjavom prijavitelja ( Obrazac 2. Izjava prijavitelja )).

U slučaju da korisnik bespovratnih sredstava ne ostvari planiranu razinu pokazatelja navedenih u prijavi projektnog prijedloga, a temeljem kojeg je sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, PT2 ima pravo od korisnika bespovratnih sredstava zatražiti izvršenje povrata dijela isplaćenih sredstava razmjerno neostvarenom udjelu pokazatelja u skladu s Prilogom 4. Pravila o financijskim korekcijama .

1.4. Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem otvorenog postupka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu privremenog Poziva.

UT/PT1 zadržava pravo ne dodijeliti sva raspoloživa sredstva u okviru ovog Poziva.

Najviši dopušteni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinačnom projektnom prijedlogu, a koji može biti dostavljen u okviru ovog Poziva, te koji će se provoditi u okviru investicijskog modela B (vidi točku 5.2. ovih Uputa) je 76.000.000,00 kn .

Vezano za projekte koji će se provoditi u okviru investicijskih modela A i C (vidi točku 5.2. ovih Uputa), najviši dopušteni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinačnom projektnom prijedlogu, a koji može biti dostavljen u okviru ovog Poziva je 63.500.000,00 kn, te u skladu sa sljedećim ograničenjima:

 57.000.000,00 kn je maksimalan iznos bespovratnih sredstava za troškove planiranja i izgradnje mreže (kategorije prihvatljivih troškova detaljno pojašnjene u točki 2.8.1. ovih Uputa), a koje će imati privatni operator koji je odabran u postupku javne nabave (vidjeti točke 2.2.1. i 5.3.1. ovih Uputa);

 6.500.000,00 kn je maksimalan iznos bespovratnih sredstava za troškove, a na koje isključivo pravo ima Prijavitelj/korisnik bespovratnih sredstva (vidjeti točku 2.8.1. ovih Uputa).  

Prijavitelj se obvezuje iz vlastitih sredstava ili vanjskim financiranjem (svime što ne predstavlja sredstva iz bilo kojeg javnog izvora, uključujući iz EU, odnosno europskih strukturnih i investicijskih fondova) osigurati:

 sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projektnog prijedloga te iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a dodijeljenih za financiranje prihvatljivih troškova u sklopu ovog Poziva,  

 sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova unutar projektnog prijedloga.

1.5. Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore

Državne mjere kojima se podupiru ulaganja u širokopojasne mreže obično se odnose na obavljanje gospodarske djelatnosti, kao što su izgradnja širokopojasne infrastrukture, upravljanje širokopojasnom infrastrukturom, davanje pristupa širokopojasnoj infrastrukturi ili osiguravanje povezanosti krajnjim korisnicima. Izgradnja infrastrukture širokopojasnih mreža s ciljem da je država ili operatori trećih strana komercijalno iskorištavaju u budućnosti smatra se gospodarskom djelatnošću. Ukoliko se takva mreža naknadno otvori ulagačima u širokopojasne mreže ili operatorima, riječ je o državnoj potpori. Ovim Pozivom dodjeljivati će se državne potpore u okviru ONP-a, a koji je odobrila EK u skladu s pravilima o državnim potporama u predmetu: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska. Cilj predmetne mjere jest potaknuti razvoj pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u RH. RH želi postupno uvesti mreže NGA u cijeloj zemlji na bijelim područjima NGA, s brzinom preuzimanja od najmanje 40 Mbit/s i brzinom učitavanja od najmanje 5 Mbit/s. Predmetnom je mjerom obuhvaćeno razdoblje od odobrenja EK do posljednjeg datuma za dodjelu potpore u okviru mjere, odnosno, od 25. siječnja 2016. godine do 31. prosinca 2023.godine.

Posredni davatelj državne potpore

U okviru predmetnog Poziva, a u projektima koji se provode po investicijskim modelima A i C, korisnik bespovratnih sredstava je ujedno i posredni davatelj potpore.  

Iznos i intenzitet potpore

Intenzitet potpore varirat će ovisno o intenzitetu privatnog ulaganja, području intervencije i okolnostima kao što su iskoristivost postojeće infrastrukture, stanovništvo i zemljopisna veličina naselja, izbor infrastrukturnog rješenja (veći intenzitet za mreže FTTH, čije uvođenje podrazumijeva izgradnju nove kabelske kanalizacije) te ovisno o tome je li mreža kabelske kanalizacije već izgrađena ili je nema (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 18. u word dokumentu).  Intenzitet državne potpore, odnosno, financijski jaz (nedostatak potrebnih prihoda) računa se u okviru analize troškova i koristi (eng. Cost-Benefit Analysis ) koja je sastavni dio Investicijske studije ( Obrazac 4. Investicijska studija ), a na temelju Vodiča kroz analizu troškova i koristi investicijskih projekata ( Prilog 9. Vodič kroz analizu troškova i koristi investicijskih projekata ) (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 19. u word dokumentu). Očekuje se da će privatno ulaganje iznositi 40% ukupnog ulaganja ONP-a, a prosječni intenzitet potpore također 40% (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 20. u word dokumentu).

Inicijalne vrijednosti udjela potpora u projektima koji se provode po investicijskim modelima A i C (vidjeti točku 5.2. ovih Uputa) bit će utvrđene po okončanju postupka javne nabave za odabir privatnog operatora zaduženog za projektiranje i izgradnju mreže koja se gradi uz potpore (vidjeti točke 2.2.1. i 5.3.1. ovih Uputa).

Utvrđeni iznosi potpora i udjeli potpora moraju biti formalno specificirani kroz ugovor  nositelja provedbe projekta (nositelj provedbe projekta detaljno pojašnjen u točki 2.1. ovih Uputa) s odabranim operatorom. U investicijskom modelu A to je Ugovor o javnoj nabavi radova , odnosno, Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava , a u investicijskom modelu C to je Ugovor o javno-privatnom partnerstvu.  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  21 . u word dokumentu)

Ovakav ex ante pristup usklađen je s pravilima i preporukama koje su formalizirane u članku 78i SDPŠM-a, a čime se potiče operatore da pažljivo pripreme svoje ponude tijekom javne nabave te preuzmu sve rizike vezane uz ispravnu procjenu traženog iznosa potpora. Financijska isplativost, odnosno održivost širokopojasnih projekata, većinom je određena ex ante u preliminarnim poslovnim planovima koji nastaju prilikom pripreme projekata, što uključuje i planiranje potrebnih iznosa potpora.

U provedbi postupka javne nabave za odabir privatnog operatora od ponuditelja u investicijskim modelima A i C potrebno je zatražiti da uz svoje ponude prilože i okvirne poslovne planove provedbe projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, traženog iznosa potpora te planirani udio sufinanciranja investicije iz vlastitih izvora operatora. Navedeni podaci predstavljat će polazište za specifikaciju parametara u ugovorima s operatorima (u investicijskom modelu A to je Ugovor o javnoj nabavi radova , odnosno, Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava , a u investicijskom modelu C to je Ugovor o javno-privatnom partnerstvu ). Također, ovi parametri će biti polazište u svim kasnijim projektnim aktivnostima vezanim za izradu detaljnih financijskih planova te provjeru potrebe povrata potpora.

Vrijednost udjela potpore u projektima koji se provode po investicijskom modelu B (model opisan u točki 5.2. ovih Uputa) utvrđuje prijavitelj u okviru Investicijske studije ( Obrazac 4. Investicijska studija ), a na temelju prethodno spomenutih faktora koji utječu na određivanje intenziteta potpore. Potrebna razina kompetitivnosti postupka dodjele državnih potpora u investicijskom modelu B (članak 78c SDPŠM-a, bilješka ( fusnota ) 96)  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  22 . u word dokumentu)  osigurana je kroz obveze javnog operatora mreže izgrađene uz potpore da posluje po veleprodajnom poslovnom modelu  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  23 . u word dokumentu) , da ne pruža svoje usluge u komercijalno isplativim područjima te da primjenjuje računovodstveno razdvajanje aktivnosti vezanih uz mrežu u odnosu na sve ostale aktivnosti iz djelokruga odgovornosti tijela javne vlasti. Iznimno, operator javne mreže smije pružati usluge krajnjim korisnicima, ukoliko isti spadaju u skupinu javnih korisnika, budući da u tim slučajevima pružanje usluga predstavlja javni interes i može biti, između ostalog, jedan od razloga pokretanja projekta.

Korisnici državne potpore (Korisnici operatori i krajnji korisnici mreže)

Korisnik državne potpore bit će odabrani mrežni operator (operator koji je odabran u postupku javne nabave, a u investicijskim modelima A i C). Neizravni korisnici (operatori koji plaćaju veleprodajni pristup (vidi točku 2.5.1. ovih Uputa))  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  24 . u word dokumentu)  bit će operatori elektroničkih komunikacija koji se koriste novom mrežom za pružanje maloprodajnih usluga krajnjim korisnicima te sami krajnji korisnici. Državne potpore se dodjeljuju izravno ulagačima u mreže, a koji se odabiru postupkom javne nabave. Budući da doprinos države nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, te se stoga smatra državnom potporom, natječajnim postupkom odabira, odnosno, postupkom javne nabave osigurava se da je svaka potpora ograničena na najmanji iznos potreban za određeni projekt. Iako se mrežni operator odabire u postupku javne nabave, to ne znači da potpora ne postoji jer će javno tijelo ipak subvencionirati najboljeg ponuditelja (na primjer, u smislu „financiranja razlike” ili doprinosa u naravi), a upravo svrha takvog postupka je odabir korisnika potpore. Dodijeljena financijska potpora omogućit će odabranom ponuditelju obavljanje komercijalne djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu.  

Ciljana područja

Mjera je ograničena na bijela područja NGA (na kojima je dostupna brzina manja od 30 Mbit/s i na kojima trenutačno nema mreže NGA niti se njezino uvođenje planira tijekom iduće tri godine).

2. PRAVILA POZIVA

2.1. Prihvatljivost prijavitelja

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  25 . u word dokumentu)  (u daljnjem tekstu: JLRS), a koje su navedene u popisu županija, gradova i općina ( Prilog 5. Popis općina i gradova u Republici Hrvatskoj i Prilog 6. Popis županija u Republici Hrvatskoj )  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  26 . u word dokumentu)  i koji imaju potvrdu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: HAKOM) o usklađenosti PRŠI-ja sa strukturnim pravilima ONP-a ( Obrazac 3. Potvrda o usklađenosti PRŠI-ja sa strukturnim pravilima ONP-a ).

Pojedinačne projekte provodit će tijela javne vlasti na lokalnim i/ili područnim (regionalnim) razinama (općine, gradovi i županije, odnosno JLRS-ovi), kao nositelji pojedinačnih projekata (u daljnjem tekstu: NP). ONP preporuča zajedničko provođenje projekta u više susjednih jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS), a pri čemu JLS-ovi (općine i gradovi) određuju tko je NP. Također, i županije (jedinice regionalne samouprave) mogu biti NP-ovi, a posebno u slučaju da se individualan projekt istovremeno provodi u više JLS-ova iste županije.  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  27 . u word dokumentu)

U slučaju zajedničkog provođenja projekta u više susjednih JLS-ova, određivanje NP-a te međusobni odnosi, prava i obveze JLS-ova uključenih u projekt, reguliraju se Sporazumom o zajedničkoj suradnji na projektu razvoja širokopojasne infrastrukture , a prije podnošenja projektnog prijedloga ( Obrazac 7. Sporazum o zajedničkoj suradnji na projektu razvoja širokopojasne infrastrukture – popis minimalnog sadržaja Sporazuma o zajedničkoj suradnji ). Sporazum o zajedničkoj suradnji na projektu razvoja širokopojasne infrastrukture je sastavni dio dokumentacije uz projektni prijedlog, te mora biti dostavljen zajedno s drugom propisanom dokumentacijom prilikom podnošenja projektnog prijedloga, a u skladu s točkom 3.1. ovih Uputa.

U okviru ovog Poziva isključivo NP-ovi mogu podnijeti projektne prijedloge, odnosno, NP-ovi su prijavitelji te korisnici bespovratnih sredstava. Za pripremu i provedbu projekata odgovornost imaju pojedini NP-ovi, te su odgovorni za postupak prijave na predmetni Poziv.

Prijavitelj mora dokazati da u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije niti u jednoj situaciji isključenja, a koje su definirane u točki 2.3. Uputa. Navedeno se dokazuje Izjavom prijavitelja ( Obrazac 2. Izjava prijavitelja ).

2.2. Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva

U okviru ovog Poziva nije dozvoljeno formiranje partnerstva, a u smislu pravila kojima se uređuje postupanje tijela u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta"  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  28 . u word dokumentu) .

2.2.1. Javno-privatno partnerstvo

U investicijskom modelu C, postupak odabira privatnog partnera u JPP-u provodi se u skladu sa svim odredbama ZJPP-a kojima se propisuju postupci za odabir privatnih partnera u JPP-u, a prije podnošenja projektnog prijedloga na ovaj Poziv. Na temelju provedenog postupka odabira privatnog partnera u JPP-u s odabranim ponuditeljem će se sklopiti Ugovor o javno-privatnom partnerstvu . Ugovor o javno-privatnom partnerstvu sklopit će se s odgodnim uvjetom, te isti proizvodi učinke nakon odobrenja sredstava za sufinanciranje i sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava , a na temelju članka 218. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16) (u daljnjem tekstu: ZJN). U slučaju da Prijavitelj/NP ne sklopi Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, Ugovor o javno-privatnom partnerstvu se raskida .

Kriteriji za odabir ponude privatnog partnera, odnosno, kriteriji za provedbu postupka javne nabave za odabir privatnog partnera navedeni su u točki 5.3.1 ovih Uputa (primjenjuju se kriteriji koje su NP-ovi obvezni primjenjivati u postupcima javne nabave za odabir privatnog operatora u okviru investicijskog modela A).

Javni partner (Prijavitelj u okviru ovog Poziva) i privatni partner međusobne odnose u provedbi projekta po investicijskom modelu C reguliraju sklapanjem Ugovora o javno-privatnom partnerstvu . Sklopljeni Ugovor o javno-privatnom partnerstvu sastavni je dio projektnog prijedloga, te Prijavitelj mora predati ovjerenu vjerodostojnu presliku predmetnog ugovora, a u okviru obvezne popratne dokumentacije. Ugovor o javno-privatnom partnerstvu mora biti u skladu sa svim uvjetima ovoga Poziva i ONP-a  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  29 . u word dokumentu) , te u potpunosti mora udovoljavati uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava .

2.3. Kriteriji za isključenje

Kriteriji za isključenje Prijavitelja

U okviru ovog Poziva, potpora se   ne   može   dodijeliti:

 Prijavitelju od kojeg je, kako je navedeno u članku 1., točka 4.a) Uredbe (EU)  br. 651/2014, temeljem prethodne odluke Komisije kojom se potpora proglašava protuzakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem, zatražen povrat sredstava; dokazuje se Izjavom   prijavitelja (Obrazac   2. Izjava prijavitelja );

 Prijavitelju koji je u teškoćama kako je definirano u članku 2., točki 18. Uredbe (EU)  br. 651/2014; i /ili protiv kojega je podnesen prijedlog za pokretanje predstečajnog ili stečajnog postupka ; pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka; otvoren predstečajni ili stečajni postupak , ispunjeni uvjeti za pokretanje ili je pokrenut postupak likvidacije (po službenoj dužnosti ili po prijedlogu); podnesen prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ; kojim upravlja osoba postavljena od strane nadležnog suda ili je pokrenut postupak nadležnog suda za postavljanje osobe koja će njime upravljati; koji je u nagodbi s vjerovnicima ili je pokrenut postupak nagodbe s vjerovnicima; koji je obustavio poslovne djelatnosti , ili koji se nalazi u postupku koji su, prema propisima države njegova sjedišta ili nastana kojima se regulira pitanje insolvencijskog prava, slični svim prethodno navedenim postupcima ;   dokazuje se Izjavom   prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja);

 ako je Prijavitelj ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje Prijavitelja (osobe koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta) pravomoćno osuđena za bilo koje od sljedećih kaznenih djela odnosno za odgovarajuća kaznena djela prema propisima države njihova sjedišta ili države čiji je državljanin osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje Prijavitelja:

◊ sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, na temelju članka 328. (zločinačko udruženje) i članka 329. (počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja) iz Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015),  članka 333. (udruživanje za počinjenje kaznenih djela), iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06., 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12),

◊ korupciju, na temelju članka 252. (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 253. (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 254. (zlouporaba u postupku javne nabave), članka 291. (zlouporaba položaja i ovlasti), članka 292. (nezakonito pogodovanje), članka 293. (primanje mita), članka 294. (davanje mita), članka 295. (trgovanje utjecajem) i članka 296. (davanje mita za trgovanje utjecajem) Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) i članka 294.a (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 294.b (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 337. (zlouporaba položaja i ovlasti), članka 338. (zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti), članka 343. (protuzakonito posredovanje), članka 347. (primanje mita) i članka 348. (davanje mita) iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12),

◊ prijevaru, na temelju članka 236. (prijevara), članka 247. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 256. (utaja poreza ili carine) i članka 258. (subvencijska prijevara) Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) i članka 224. (prijevara), članka 293. (prijevara u gospodarskom poslovanju) i članka 286. (utaja poreza i drugih davanja) iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12),

◊ terorizam ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, na temelju članka 97. (terorizam), članka 99. (javno poticanje na terorizam), članka 100. (novačenje za terorizam), članka 101. (obuka za terorizam) i članka 102. (terorističko udruženje) Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) i članka 169. (terorizam), članka 169.a (javno poticanje na terorizam) i članka 169.b (novačenje i obuka za terorizam) iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11. i 143/12),

◊ pranje novca ili financiranje terorizma, na temelju članka 98. (financiranje terorizma) i članka 265. (pranje novca) Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) i članka 279. (pranje novca) iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11. i 143/12),

◊ dječji rad ili druge oblike trgovanja ljudima, na temelju članka 106. (trgovanje ljudima) Kaznenog zakona NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) i  članka 175. (trgovanje ljudima i ropstvo) iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12), ili je korisnik bespovratnih sredstava ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje korisnika bespovratnih sredstava pravomoćno osuđena za počinjenje prekršaja koji se odnosi na zlorabu dužnosti i djelatnosti, prekršaja u obavljanju poslova i djelatnosti pravnih osoba te odgovornih osoba u pravnim osobama te prekršaja počinjenog u vezi s djelatnošću korisnika bespovratnih sredstava;

 Prijavitelju kojem je utvrđeno teško kršenje Ugovora  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 3 0 . u word dokumentu)  o dodjeli bespovratnih sredstava zbog neispunjavanja ugovornih obveza, a koji je bio potpisan u sklopu nekog drugog postupka dodjele bespovratnih sredstava i bio je (su)financiran sredstvima EU odnosno ESI fondova; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja);

 Prijavitelju u slučaju da je Prijavitelj ili osobe ovlaštene po zakonu za zastupanje proglašen krivim zbog teškog profesionalnog propusta;

 Prijavitelju koji je u sukobu interesa u predmetnom postupku dodjele bespovratnih sredstava; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja);

 Prijavitelju koji nije izvršio zatraženi povrat ili su u postupku povrata sredstava prethodno dodijeljenih u drugom postupku dodjele bespovratnih sredstava iz bilo kojeg javnog izvora (uključujući iz EU odnosno ESI fondova), za aktivnosti odnosno troškove koji nisu izvršeni;

 Prijavitelju koji nije izvršio isplate plaća zaposlenicima, plaćanje doprinosa za financiranje obveznih osiguranja (osobito zdravstveno ili mirovinsko) ili plaćanje poreza u skladu s propisima Republike Hrvatske kao države u kojoj je osnovan prijavitelj i u kojoj će se provoditi Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i u skladu s propisima države poslovnog nastana prijavitelja (ako oni nemaju poslovni nastan u RH). U pogledu ove točke, smatra se prihvatljivim da Prijavitelj/korisnik bespovratnih sredstava nije udovoljio spomenutim uvjetima, ako mu, sukladno posebnom propisu, plaćanje tih obveza nije dopušteno ili mu je odobrena odgoda plaćanja;

 Prijavitelju koji je dostavio lažne podatke pri dostavi dokumenata.  

Sve navedeno dokazuje se putem Obrasca 2. Izjava prijavitelja .

2.4. Broj projektnih prijedloga i Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava po Prijavitelju

Prijavitelj po predmetnom Pozivu u Postupku dodjele može podnijeti više od jednog projektnog prijedloga, a za različite prostorne obuhvate projekta, odnosno, za različite PRŠI-je.

Po jednom PRŠI-ju koji je usklađen sa strukturnim pravilima ONP-a moguće je podnijeti isključivo jedan projektni prijedlog, te za taj PRŠI sklopiti jedan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava .

U skladu s navedenim s jednim Prijaviteljem se može sklopiti više Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava .

2.5. Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta

 Prijavitelj mora provesti projekt pravovremeno i u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovim Uputama. Prijavitelj mora osigurati odgovarajuće kapacitete za provedbu projekta. Članovi projektnog tima mogu biti zaposlenici Prijavitelja ili vanjski stručnjaci. Odgovornosti članova projektnog tima za upravljanje i provedbu projekta moraju biti definirane i raspoređene, što prijavitelj opisuje u Prijavnom obrascu ( Obrazac 1. Prijavni obrazac ).

 Prijavitelj (ako je primjenjivo) treba osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja odnosno mora imati osigurana sredstva za financiranje cjelokupne razlike između ukupnih prihvatljivih troškova i iznosa bespovratnih sredstava (potpora) potencijalno dobivenih u sklopu ovog Poziva te ukupnosti neprihvatljivih troškova, a što Prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja ( Obrazac 2. Izjava prijavitelja ).  

 Prijavitelj (u investicijskom modelu B), odnosno, korisnik državne potpore (u investicijskim modelima A i C) mora osigurati održivost projekta i projektnih rezultata. Prijavitelj je obvezan osigurati trajnost Projekta tijekom razdoblja navedenog u Programu državnih potpora, a koji je odobrila EK u predmetu: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska (vidi točku 2.5.1. ovih Uputa).

 Prijavitelj (u investicijskom modelu B), odnosno, korisnik državne potpore (u investicijskim modelima A i C) tijekom razdoblja od 7 godina od završnog plaćanja (korisniku bespovratnih sredstava) mora osigurati:

◊ održavanje opreme i druge imovine nabavljene tijekom projekta, u skladu s uputama/preporukama proizvođača;

◊ održivost aktivnosti i rezultata kako bi se osiguralo ostvarenje ciljanih pokazatelja utvrđenih u točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva;

◊ da ne dođe do bitne izmjene projektnih rezultata uslijed promjene prirode vlasništva dijela infrastrukture ili prestanka proizvodne aktivnosti.

 Prijavitelj (u investicijskom modelu B), odnosno, korisnik državne potpore (u investicijskim modelima A i C), pored uvjeta koji se odnose na veleprodajne usluge mora:

◊ s nositeljem tehničke provedbe NP-BBI programa  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 31 . u word dokumentu)  u fazi projektiranja i izgradnje infrastrukture usuglasiti uvjete, odgovornosti i točan položaj (mikrolokaciju) demarkacijskih točaka te koordinirati izgradnju infrastrukture na trasama na kojima će se graditi NP-BBI infrastruktura;

◊ na svakoj demarkacijskoj točki trajno omogućiti pristup pasivnim dijelovima pristupne mreže (kabelskoj kanalizaciji, nadzemnoj mreži stupova, neosvijetljenim nitima, vanjskim kabinetima ) izgrađene kroz ONP program u naselju u kojem se nalazi demarkacijska točka.

Nepridržavanje zahtjeva koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, učinkovito korištenje sredstava i zahtjeva povezanih s trajnošću, smatrat će se kršenjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te je moguće od Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava i korisnika državne potpore (u slučaju ne pridržavanja zahtjeva povezanih s trajnošću) zatražiti povrat sredstava (navedeno provjerava PT2).

2.5.1. Veleprodajni pristup infrastrukturi i mrežama izgrađenima u projektima

Veleprodajni uvjeti pristupa u projektima odnose se na:

 podržane veleprodajne usluge (točke pristupa mreži na razini pasivne infrastrukture i/ili veleprodajne usluge na aktivnoj mrežnoj razini),

 principe određivanja veleprodajnih naknada.

Propisivanjem veleprodajnih uvjeta pristupa mreži, uz postupke kontrole veleprodajnih naknada, cilj je osigurati jednake uvjete tržišnog natjecanja za sve operatore na područjima provedbe projekata u okviru ONP-a, kao što je i slučaj na svim ostalim područjima u kojima operatori pružaju usluge pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uz eventualne mjere prethodne (ex ante ) sektorske regulacije koju provodi HAKOM.

Veleprodajne usluge

Sve obvezne veleprodajne usluge operatori elektroničkih komunikacija kao izravni korisnici potpora (operator koji je odabran u postupku javne nabave, a u investicijskim modelima A i C) dužni su pružati u razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena uz potpore postane operativna.  

Budući da će se projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture u okviru ONP-a financirati iz javnih sredstava, potrebno je osigurati najveću moguću razinu otvorenosti mreža izgrađenih u projektima, kako bi se osigurala kompetitivnost svih operatora na tržištu te najveća moguća dobrobit za krajnje korisnike. U skladu sa SDPŠM-om pristup cjelokupnoj pasivnoj mrežnoj infrastrukturi (kanalizacija, stupovi, neaktivna vlakna i ulični kabineti) omogućit će se neograničeno, a veleprodajni pristup mrežama financiranima iz državne potpore omogućit će se tijekom najmanje 7 godina. Operatori koji su izravni korisnici potpore moraju pružati sve obvezne veleprodajne usluge tijekom najmanje 7 godina od stavljanja cjelokupne mreže izgrađene uz potporu u rad. Nakon isteka tog najkraćeg razdoblja od 7 godina odgovarajuće se mjere u pogledu veleprodajnog pristupa mogu zadržati ili izmijeniti ako se u okviru regulatorne analize i mjera koje provodi NRA (hrvatsko nacionalno regulatorno tijelo u sektoru elektroničkih komunikacija (engl. National Regulatory Authority – NRA) – HAKOM) mrežni operator proglasi operatorom sa znatnijom tržišnom snagom. Propisani uvjeti za veleprodajni pristup odnose se na svu novu infrastrukturu izgrađenu tijekom provedbe projekta, na postojeću infrastrukturu koja se rabi u projektu te na sve dijelove mreže povezane s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koje su funkcionalno potrebne za pružanje veleprodajnih usluga.

Ako se primjenjuje investicijski model B, on je podložan općenitim ograničenjima u skladu s bilješkom (fusnotom) 96 SDPŠM-a, a uključuju:

 obvezu da javni mrežni operatori primjenjuju veleprodajni poslovni model kojim se omogućuje veleprodajni pristup subvencioniranoj infrastrukturi, suzdržavajući se od djelovanja na maloprodajnoj razini;

 ograničenje poslovanja operatora na područja koja nisu komercijalno atraktivna (bijela područja NGA);

 ispunjavanje obveze neprofitnosti i obvezu računovodstvenog razdvajanja sredstava koja se rabe za rad mreža od sredstva koja se rabe za drugo poslovanje u okviru nadležnosti tijela javne uprave.

Ciljano područje ograničeno je na područje u nadležnosti javnih naručitelja. Iznimno, javni mrežni operator može pružati usluge krajnjim korisnicima ako se radi o javnim korisnicima koji su dio predmetnog tijela javne uprave jer je u tom slučaju pružanje usluga od javnog interesa te, među ostalim, može biti jedan od razloga za provedbu projekta.

Veleprodajne naknade

NP-ovi su dužni sva relevantna pravila određivanja i naknadne kontrole veleprodajnih naknada i uvjeta specificirati već tijekom pripremne faze projekta, odnosno, PRŠI-ja, te ih staviti na uvid svim operatorima elektroničkih komunikacija, a tijekom druge javne rasprave. Na taj način operatori mogu unaprijed precizno pripremiti svoje poslovne planove i predati kompetitivne ponude u postupku javne nabave (vrijedi za investicijske modele A i C).

Budući da je postupak određivanja odgovarajuće razine veleprodajnih naknada u projektima kompleksan i zahtijeva specifična znanja i iskustvo koje NP-ovi u većini slučajeva ne posjeduju, u postupak verifikacije veleprodajnih cijena i uvjeta u projektima uključen je HAKOM. ONP-om je određena obveza odabranog operatora da predloži naknade i uvjete pristupa, a u skladu s pravilima određenim u ONP-u. Kao dio ove obveze, odabrani operator dužan je dostaviti prijedlog naknada i uvjeta pristupa HAKOM-u (uključujući detaljan opis metoda i/ili usporednih vrijednosti koje su primijenjene u izradi prijedloga), a nakon čega će HAKOM dati svoje mišljenje na predložene naknade i uvjete. Nakon primitka HAKOM-ovog mišljenja, odabrani operator je dužan, ukoliko je to potrebno, uskladiti prvotno predložene veleprodajne naknade i uvjete prema primjedbama HAKOM-a. Nakon toga, ako su konačne veleprodajne naknade i uvjeti u potpunosti usklađeni s HAKOM-ovim primjedbama, NP-ovi smiju izdati konačno odobrenje predloženih veleprodajnih naknada i uvjeta operatora. Takvo odobrenje NP-ova predstavljat će preduvjet da mreže izgrađene uz potpore postanu operativne, odnosno da se putem istih mogu pružati usluge.

Nakon inicijalnog odobrenja veleprodajnih naknada i uvjeta, isti moraju biti redovito naknadno provjeravani u svakom projektu. To je potrebno kako bi se obuhvatile sve promjene na tržištu, prvenstveno s obzirom na promjene veleprodajnih naknada i uvjeta u komercijalnim područjima, uključujući i promjene reguliranih naknada i uvjeta operatora sa značajnom tržišnom snagom (engl. Significant Market Power – SMP)  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 32 . u word dokumentu) . Postupak naknadne provjere mora biti proveden najmanje svakih godinu dana, računajući od trenutka inicijalnog odobrenja veleprodajnih naknada i uvjeta.  

2.6. Prihvatljivost projekta

Kako bi bio prihvatljiv, projektni prijedlog, odnosno, projekt mora udovoljavati svim utvrđenim kriterijima prihvatljivosti, kako slijede:

Opći kriteriji prihvatljivosti projekta

 Projekt je u skladu sa OPKK, PO 2, IP 2a, SC 2a1 te, slijedom toga, odgovara predmetu i svrsi ovog Poziva (točka 1.3. Uputa); dokazuje se Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Projekt se provodi u potpunosti na teritoriju RH; dokazuje se Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Aktivnosti projekta su u skladu s prihvatljivim aktivnostima u sklopu ovog Poziva (točka 2.7. Uputa); dokazuje se Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Projekt ne uključuje aktivnosti koje su bile dio operacije koja je, ili je trebala biti, podložna postupku povrata sredstava (u skladu s člankom 125. stavkom 3(f) Uredbe (EU) br. 1303/2013) nakon promjene proizvodne aktivnosti izvan programskog područja; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt je u skladu s odredbama svih relevantnih nacionalnih zakonodavnih akata i propisima EU, te u skladu sa specifičnim pravilima i zahtjevima primjenjivima na ovaj Poziv; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije fizički niti financijski završen; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt se, na način opisan u projektnom prijedlogu, ne bi mogao provesti bez potpore iz OPKK-a (Prijavitelj nema osigurana sredstva za provedbu projekta na način, u opsegu i vremenskom okviru kako je opisano u projektnom prijedlogu, odnosno potporom iz OPKK-a osigurava se dodana vrijednost, bilo u opsegu ili kvaliteti aktivnosti, ili u pogledu vremena potrebnog za ostvarenje cilja/ciljeva projekta); dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt poštuje načelo nekumulativnosti, odnosno ne predstavlja dvostruko financiranje – prihvatljivi izdaci nisu prethodno (su)financirani bespovratnim sredstvima iz bilo kojeg javnog izvora (uključujući iz Europske unije, odnosno ESIF-a) niti će isti biti više od jednom (su)financirani nakon potencijalno uspješnog okončanja dvaju ili više postupaka dodjele bespovratnih sredstava; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt je u skladu s horizontalnim politikama EU o održivome razvoju, ravnopravnosti spolova i nediskriminaciji, tj. projekt mora doprinositi ovim politikama ili barem biti neutralan u odnosu na njih (točka 2.9. ovih Uputa); dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja) te Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Projekt je u skladu s drugim relevantnim politikama Unije;  dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt je spreman za početak provedbe aktivnosti projekta i njihov završetak je u skladu s planom aktivnosti navedenim u Prijavnom obrascu ( Obrazac 1. Prijavni obrazac ) i zadanim vremenskim okvirima za provedbu projekta definiranim u točki 5.1. ovih Uputa; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja) te Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Iznos traženih bespovratnih sredstava za projekt u okviru je propisanog najvećeg dopuštenog iznosa bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova, a koji se mogu dodijeliti temeljem ovog Poziva (točka 1.4. ovih Uputa); dokazuje se Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Intenzitet državne potpore, odnosno, financijski jaz (nedostatak potrebnih prihoda) je pravilno utvrđen; dokazuje se, odnosno, provjerava  se u okviru analize troškova i koristi (engl. Cost-Benefit Analysis ) koja je sastavni dio Investicijske studije ( Obrazac 4. Investicijska studija ).

Specifični kriteriji prihvatljivosti projekta

 PRŠI je u skladu sa strukturnim pravilima ONP-a; dokazuje se potvrdom NOP-a (Obrazac 3. Potvrda o usklađenosti PRŠI-ja sa strukturnim pravilima ONP-a).

 PRŠI je u skladu s NP-BBI-em; dokazuje se potvrdom NOP-a ( Obrazac 3. Potvrda o usklađenosti PRŠI-ja sa strukturnim pravilima ONP-a ).

 Projekt mora biti ekonomski održiv (B/C>1) tj. projekt za cjelokupno ekonomsko razdoblje (sve godine) iskazuje veću vrijednost ekonomskih koristi od troškova (B/C>1); dokazuje se Investicijskom studijom (Obrazac 4. Investicijska studija) .

 Projekt koji se provodi po investicijskom modelu C – projekt JPP-a mora biti odobren od agencije nadležne za JPP; dokazuje se odobrenjem prijedloga projekta JPP-a ( odobrenje izdaje agencija nadležna za JPP ).

 Projekt je u skladu sa Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa; dokazuje se Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

2.7. Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena?

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:

 savjetodavne usluge za izradu dokumentacije za pripremu projekta (npr. PRŠI, studije izvedivosti, izrada projektnog prijedloga/projektne prijave);

 projektiranje širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije ( izrada projektne dokumentacije kao npr. izrada  dokumentacije za izgradnju infrastrukture širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije, izrada dokumentacije potrebne za kompletiranje zahtjeva za ishođenje potrebnih dozvola uključujući troškove za ishođenja istih, izrada detaljnih specifikacija, izrada geodetskog projekta, geodetskih elaborata, geodetskih snimaka izvedenog stanja i sl. );

 radovi na izgradnji infrastrukture širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije (npr. građevinski radovi potrebni za izgradnju sustava kabelske kanalizacije, polaganje cijevi, polaganje svjetlovodnih kabela, postavljanje nadzemne mreže (stupova) ukoliko drugačije rješenje nije moguće, izgradnja novih čvorova pristupne mreže, kupnja ili najam, te  opremanje prostora za smještanje opreme  i mrežnih elemenata za širokopojasni pristup sl.);

 nabava i postavljanje opreme širokopojasne mreže (npr. nabava, postavljanje  aktivnih mrežnih komponenti smještenih u čvorovima, nabava i instalacija pasivnih mrežnih komponenti, opremanje novih čvorova pristupne mreže, nabava i instalacija elektroenergetskog napajanja i klimatizacijskih uređaja za održavanje kontroliranog okruženja, nabava i postavljanje antenskih stupova i opreme za bežični širokopojasni pristup koji ne uključuje usluge komercijalnih pokretnih pristupnih mreža i sl.);

 stručni nadzor radova izgradnje i instalacije infrastrukture širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije;

 obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 33 . u word dokumentu) ;

 upravljanje projektom (npr. izrada dokumentacije za nadmetanje za provedbu javnih nabava i provedba javnih nabava, upravljanje aktivnostima projekta, administracija i tehnička koordinacija, planiranje i izrada opisa poslova i tehničkih specifikacija, financijsko upravljanje i izvještavanje i sl.);

 financijska revizija projekta koju osigurava korisnik bespovratnih sredstava, a koja je obvezna za projekte čija ukupno dodijeljena bespovratna sredstva iznose 1.500.000,00 kn i više;

 aktivnosti provedbe horizontalnih načela;

 promotivne aktivnosti s ciljem podizanja vidljivosti projektnih aktivnosti i EU financiranja.

2.8. Op ći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta

Proračun projekta treba biti realan i učinkovit tj. troškovi/izdaci projekta moraju biti dostatni za postizanje očekivanih rezultata, a cijene trebaju odgovarati tržišnim cijenama. Pri određivanju prihvatljivosti izdataka, potrebno je uzeti u obzir točke 2.8.1. i 2.8.2. ovih Uputa i Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (NN 143/14).

Pri obračunu i dodjeli bespovratnih sredstava u obzir će se uzimati samo prihvatljivi troškovi. Prihvatljivi troškovi moraju biti stvarno učinjeni i temeljiti se na popratnoj dokumentaciji. Prijavitelj je dužan dostaviti proračun svih planiranih troškova potrebnih za realizaciju projektnog prijedloga, uključujući i neprihvatljive troškove, pri čemu proračun mora obuhvatiti troškove koje će korisnik bespovratnih sredstava imati nakon odobravanja prijedloga projekta i troškove koje je već imao prije podnošenja projektnog prijedloga (ukoliko je primjenjivo) u sklopu ovog Poziva.

Troškovi moraju ispunjavati sve sljedeće opće uvjete prihvatljivosti:

 biti u skladu s općim uvjetima prihvatljivosti navedenima u Pravilniku o prihvatljivosti izdataka (Narodne novine, br. 143/2014) i dodatnim uvjetima za prihvatljivost troškova primjenjivima na ovaj Poziv;

 nastati kod Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava i biti plaćeni od strane Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava tijekom razdoblja prihvatljivosti troškova;

 nastati za vrijeme trajanja (razdoblja) provedbe projekta izuzev troškova vezanih uz revizorsko izvješće neovisnog ovlaštenog revizora o provjeri troškova projekta iz točke 2.8.1. ovih Uputa);

 biti povezani i nastati u okviru projekta (proračuna projekta) koji je odabran u okviru ovog Poziva u skladu s kriterijima odabira, a za koji je preuzeta obveza u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;

 biti razumni, opravdani i u skladu s načelom odgovornog financijskog upravljanja, odnosno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti za postizanje re