1. OPĆE INFORMACIJE

Putem ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga za izgradnju mreža sljedeće generacije ( Next Generation Networks – NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 1 u word dokumentu) (Next Generation Access – NGA) u NGA bijelim područjima (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 2 u word dokumentu) (u daljnjem tekstu: Poziv) definiraju se ciljevi, uvjeti i postupci za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih pripremi i provedbi projekata.

Ove Upute za prijavitelje (u daljnjem tekstu: Upute) određuju pravila o načinu podnošenja projektnih prijedloga, navode kriterije prihvatljivosti i kriterije odabira projektnih prijedloga, kriterije prihvatljivosti prijavitelja, aktivnosti i troškova te pravila provedbe projekata kojima se dodjeljuju bespovratna sredstva u okviru ovog Poziva.

1.1. Strateški i zakonodavni okvir

Okvir za korištenje instrumenata kohezijske politike Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) u razdoblju 2014.-2020. definiran je Sporazumom o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. (u daljnjem tekstu: Sporazum o partnerstvu). Sporazum o partnerstvu opisuje način na koji će RH pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva Strategije Europa 2020 (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 3 u word dokumentu) , kao i nacionalnih ciljeva, uz pomoć sredstava iz proračuna EU-a koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.-2020.

Opći cilj Sporazuma o partnerstvu jest pružiti potporu u približavanju RH ostalim državama EU, odnosno regijama, ubrzavanjem gospodarskog rasta i poticanjem zapošljavanja. Sporazum o partnerstvu definira Tematski cilj 2 Poboljšanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te njezine uporabe i kvalitete, kao jedan od izabranih ciljeva u koji se usmjeravaju sredstva unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 4 u word dokumentu) (u daljnjem tekstu: OPKK), koji je izravno obuhvaćen provedbom ovog Poziva.

OPKK se sufinancira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: ESIF), a njegova strategija temelji se na koncentraciji ulaganja u devet Tematskih ciljeva zajedničkog Strateškog okvira i njihovim specifičnim prioritetima ulaganja, s daljnjim fokusom na specifične ciljeve (u daljnjem tekstu: SC), a koje je potrebno ostvariti. OPKK je usmjeren ka poboljšanju konkurentnosti u RH, na nacionalnoj i na regionalnoj razini.

Ovaj Poziv pokrenut je u okviru OPKK, Prioritetne osi 2 Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (u daljnjem tekstu: PO 2), Investicijskog prioriteta 2a Proširenje dostupnosti širokopojasnog pristupa i izgradnja mreža velikih brzina te podrška usvajanju novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: IP 2a), Specifičnog cilja 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti (u daljnjem tekstu: SC 2a1) , a financiranog sredstvima ESI fondova.

Poziv je u skladu sa Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 5 u word dokumentu) (u daljnjem tekstu: Strategija razvoja širokopojasnog pristupa) i Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 6 u word dokumentu)  (u daljnjem tekstu: ONP).

Vlada RH utvrdila je da je razvoj infrastrukture i usluga širokopojasnog pristupa internetu, brzinama većim od 30 Mbit/s, od interesa za RH i jedan od preduvjeta razvoja suvremenog gospodarstva te se Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa daje snažan politički i djelatni poticaj stvaranju uvjeta za ubrzavanje razvoja brzog širokopojasnog pristupa internetu u RH i dostizanju razine njegove dostupnosti i korištenja jednakih barem prosjeku EU, do kraja 2020. godine. Istovremeno, Strategija razvoja širokopojasnog pristupa stavlja naglasak i na potrebu osiguranja dostupnosti širokopojasnog pristupa s brzinama većim od 100 Mbit/s, kako bi razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa pratio i razvoj usluga i aplikacija kojima su, za nesmetani rad, potrebne brzine širokopojasnog pristupa veće od 100 Mbit/s, što uključuje i simetričnost pristupnih brzina.

ONP-om se predviđa razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije (NGA) u područjima u kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja od strane operatora i pružatelja usluga na tržištu. Time je opravdano izgradnju širokopojasne infrastrukture sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora. Predviđeno je da će ONP-om biti obuhvaćeno do 70% stanovništva RH koje živi u tzv. NGA bijelima područjima, većinom u ruralnim i suburbanim područjima . ONP je provedbeni program usmjeren k ostvarenju nacionalnih strateških ciljeva zadanih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa, te Digitalnom agendom za Europu  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 7  u word dokumentu)  u razdoblju do 2020. godine, posebno u dijelu osiguranja dostupnosti brzog i ultra-brzog širokopojasnog pristupa na cijelom području RH.

Okvirni program predstavlja nacionalnu okvirnu shemu (engl. framework, umbrella programme, scheme ), odnosno program državnih potpora u razdoblju od 2014. do 2020. godine u skladu s OPKK-om, iz kojeg slijedi veći broj pojedinačnih projekata na užem lokalnom području. Program državnih potpora je odobrila Europska komisija (daljnjem tekstu: EK) 25. siječnja 2016. godine, a u skladu sa Smjernicama za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža (engl. Guidelines for the application of State aid rules in relation to the rapid deployment of broadband networks  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 8  u word dokumentu) ) (u daljnjem tekstu: SDPŠM) u predmetu: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska   (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 9 u word dokumentu) .

Nadalje, ONP je komplementaran s Nacionalnim programom razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjetom razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) (engl. National Programme for Backhaul Broadband Infrastructure (u daljnjem tekstu: NP-BBI)) (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 10  u word dokumentu) , a koji predstavlja drugi program državnih potpora za razvoj mreža sljedeće generacije (NGN) širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes operatora za ulaganja u agregacijsku (posredničku) mrežu. Program državnih potpora odobrila je EK 6. lipnja 2017. godine u predmetu: Državna potpora SA.41065 (2016/N) - Nacionalni program za širokopojasnu agregacijsku infrastrukturu - Hrvatska)  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 11  u word dokumentu) .

Provedba ovog Poziva utvrđena je zakonodavnim okvirom na razini RH i EU.

Zakonodavstvo Europske unije

 Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (pročišćene verzije, 2016/C 202/01, od 7. lipnja 2016. godine);

 Uredba (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006 (Uredba o KF-u);

 Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (Uredba o EFRR-u);

 Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (Uredba o ESF-u);

 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1303/2013);

 Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora  (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 651/2014);

 Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 480/2014 оd 3. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te o utvrđivanju općih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Nacionalno zakonodavstvo

 Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (NN -Međunarodni ugovori br. 2/12);

 Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020. (NN 92/14);

 Uredba o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, uvezi s ciljem" Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN 107/14, 23/15, 129/15, 15/17, 18/17 - ispravak);

 Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16);

 Zakon o državnim potporama (NN 47/14, 69/17);

 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14);

 Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17);

 Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12);

 Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN 78/12, 152/14);

 Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17);

 Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (NN 121/16);

 Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17);

 Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17);

 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15);

 Stečajni zakon (NN 71/15, 104/17);

 Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16, 09/17);

 Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14);

 Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06);

 Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12, 92/15);

 Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (NN 143/14);

 Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti  (NN 78/13);

 Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (NN 36/16);

 Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (NN 154/11, 149/13, 82/14, 24/15, 42/16);

 Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, (NN 114/10, 29/13);

 Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, (NN 57/14).

1.2. Odgovornosti za upravljanje

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: MRRFEU) je Upravljačko tijelo (u daljnjem tekstu: UT) odgovorno za upravljanje i provedbu OPKK-a, a za ovaj Poziv i Posredničko tijelo razine 1 (u daljnjem tekstu: PT1).

MRRFEU svoje aktivnosti u okviru ovog Poziva provodi u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: MMPI) kao sektorskim nadležnim tijelom. MMPI je odgovoran za pružanje podrške MRRFEU u vezi specifičnih znanja potrebnih za pripremu i provedbu ovog Poziva.

Posredničko tijelo razine 2 (u daljnjem tekstu: PT2) za ovaj Poziv je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (u daljnjem tekstu: SAFU).

Sva tijela u sustavu obavljaju svoje djelatnosti i odgovorne su za procedure kako je definirano ranije navedenim zakonodavnim okvirom te odredbama ovog Poziva.

1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva

Strategija Europa 2020. ističe važnost korištenja širokopojasnog pristupa u svrhu promicanja socijalne uključenosti i konkurentnosti u EU. Jedan od glavnih prioriteta koji promiče Digitalna agenda za Europu je smanjenje digitalnog jaza. Uvođenje širokopojasnih usluga u različite segmente društva pridonosi poboljšanju njihove učinkovitosti. Nadalje, razvoj širokopojasnog pristupa internetu pridonijet će povećanju konkurentnosti pojedinih radnih mjesta i gospodarskih grana. Dostupnost usluge širokopojasnog pristupa internetu, kako u smislu zemljopisne, tako i u smislu financijske dostupnosti, kao i kakvoća te usluge, važni su čimbenici za strane ulagače pri donošenju odluka o ulaganjima u pojedinu zemlju. Povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa ima utjecaj na povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), te se očekuje kako će upravo ulaganja u širokopojasni pristup otvoriti nova radna mjesta. Analize pokazuju daljnje vidljivo zaostajanje RH u broju priključaka širokopojasnog pristupa za prosjekom država članica EU, kao i velik broj tzv. "bijelih područja" u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja u razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa. Prisutna je i značajna neravnomjernost u broju i gustoći širokopojasnih priključaka po županijama i općinama, koja je uzrokovana, uz ostalo, i nedostatnom dostupnosti infrastrukture širokopojasnog pristupa. Razvoj širokopojasnih usluga od iznimnog je značenja za gospodarski razvoj RH te od ključne važnosti za omogućivanje stvaranja društva znanja u RH.

Predmet Poziva: Ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu sljedeće generacije (NGN) u područjima bez širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije i bez dovoljnog tržišnog interesa za ulaganja u takvu infrastrukturu od strane operatora na tržištu elektroničkih komunikacija (tzv. "bijela područja" mreža sljedeće generacije).

Svrha (cilj) Poziva: Povećanje nacionalne pokrivenosti širokopojasnom mrežom sljedeće generacije (NGN) do 2023. godine.

Za uspješnu primjenu i praćenje postignuća, Prijavitelj je obvezan na razini projektnog prijedloga opisati pokazatelje neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu te njihove konkretne vrijednosti navesti u Prijavnom obrascu gdje je primjenjivo, te i u ostaloj za to predviđenoj dokumentaciji Poziva. Također,  projektni prijedlog treba doprinositi pokazateljima definiranim na razini Poziva.

Vrijednosti pokazatelja rezultata na razini projekta pratit će SAFU (PT2) i MRRFEU (UT).

Pokazatelji neposrednih rezultata specifičnih za program prema investicijskom prioritetu

(IP 2a):

Pokazatelji na razini Poziva:

Polazišna vrijednost za sve pokazatelje je 0, dok Prijavitelj određuje ciljnu vrijednost pojedinog pokazatelja u okviru svojeg projektnog prijedloga.

Pokazatelj neposrednih rezultata „Privatna ulaganja koja odgovaraju javnoj potpori za projekte razvoja širokopojasnog pristupa (KOD: 2a12-N)“ nije primjenjiv na Prijavitelje koji će provoditi projekt po investicijskom modelu B (vidi točku 5.2. ovih Uputa), odnosno, Prijavitelji koji će provoditi projekt po investicijskom modelu B ne moraju doprinositi ostvarenju tog pokazatelja (tip investicijskog modela utvrđuje se Izjavom prijavitelja ( Obrazac 2. Izjava prijavitelja )).

U slučaju da korisnik bespovratnih sredstava ne ostvari planiranu razinu pokazatelja navedenih u prijavi projektnog prijedloga, a temeljem kojeg je sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, PT2 ima pravo od korisnika bespovratnih sredstava zatražiti izvršenje povrata dijela isplaćenih sredstava razmjerno neostvarenom udjelu pokazatelja u skladu s Prilogom 4. Pravila o financijskim korekcijama .

1.4. Financijska alokacija, iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem otvorenog postupka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu privremenog Poziva.

UT/PT1 zadržava pravo ne dodijeliti sva raspoloživa sredstva u okviru ovog Poziva.

Najviši dopušteni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinačnom projektnom prijedlogu, a koji može biti dostavljen u okviru ovog Poziva, te koji će se provoditi u okviru investicijskog modela B (vidi točku 5.2. ovih Uputa) je 76.000.000,00 kn .

Vezano za projekte koji će se provoditi u okviru investicijskih modela A i C (vidi točku 5.2. ovih Uputa), najviši dopušteni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinačnom projektnom prijedlogu, a koji može biti dostavljen u okviru ovog Poziva je 63.500.000,00 kn, te u skladu sa sljedećim ograničenjima:

 57.000.000,00 kn je maksimalan iznos bespovratnih sredstava za troškove planiranja i izgradnje mreže (kategorije prihvatljivih troškova detaljno pojašnjene u točki 2.8.1. ovih Uputa), a koje će imati privatni operator koji je odabran u postupku javne nabave (vidjeti točke 2.2.1. i 5.3.1. ovih Uputa);

 6.500.000,00 kn je maksimalan iznos bespovratnih sredstava za troškove, a na koje isključivo pravo ima Prijavitelj/korisnik bespovratnih sredstva (vidjeti točku 2.8.1. ovih Uputa).  

Prijavitelj se obvezuje iz vlastitih sredstava ili vanjskim financiranjem (svime što ne predstavlja sredstva iz bilo kojeg javnog izvora, uključujući iz EU, odnosno europskih strukturnih i investicijskih fondova) osigurati:

 sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projektnog prijedloga te iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a dodijeljenih za financiranje prihvatljivih troškova u sklopu ovog Poziva,  

 sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova unutar projektnog prijedloga.

1.5. Obveze koje se odnose na državne potpore / Vrste, iznos i intenzitet potpore

Državne mjere kojima se podupiru ulaganja u širokopojasne mreže obično se odnose na obavljanje gospodarske djelatnosti, kao što su izgradnja širokopojasne infrastrukture, upravljanje širokopojasnom infrastrukturom, davanje pristupa širokopojasnoj infrastrukturi ili osiguravanje povezanosti krajnjim korisnicima. Izgradnja infrastrukture širokopojasnih mreža s ciljem da je država ili operatori trećih strana komercijalno iskorištavaju u budućnosti smatra se gospodarskom djelatnošću. Ukoliko se takva mreža naknadno otvori ulagačima u širokopojasne mreže ili operatorima, riječ je o državnoj potpori. Ovim Pozivom dodjeljivati će se državne potpore u okviru ONP-a, a koji je odobrila EK u skladu s pravilima o državnim potporama u predmetu: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska. Cilj predmetne mjere jest potaknuti razvoj pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u RH. RH želi postupno uvesti mreže NGA u cijeloj zemlji na bijelim područjima NGA, s brzinom preuzimanja od najmanje 40 Mbit/s i brzinom učitavanja od najmanje 5 Mbit/s. Predmetnom je mjerom obuhvaćeno razdoblje od odobrenja EK do posljednjeg datuma za dodjelu potpore u okviru mjere, odnosno, od 25. siječnja 2016. godine do 31. prosinca 2023.godine.

Posredni davatelj državne potpore

U okviru predmetnog Poziva, a u projektima koji se provode po investicijskim modelima A i C, korisnik bespovratnih sredstava je ujedno i posredni davatelj potpore.  

Iznos i intenzitet potpore

Intenzitet potpore varirat će ovisno o intenzitetu privatnog ulaganja, području intervencije i okolnostima kao što su iskoristivost postojeće infrastrukture, stanovništvo i zemljopisna veličina naselja, izbor infrastrukturnog rješenja (veći intenzitet za mreže FTTH, čije uvođenje podrazumijeva izgradnju nove kabelske kanalizacije) te ovisno o tome je li mreža kabelske kanalizacije već izgrađena ili je nema (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 18. u word dokumentu).  Intenzitet državne potpore, odnosno, financijski jaz (nedostatak potrebnih prihoda) računa se u okviru analize troškova i koristi (eng. Cost-Benefit Analysis ) koja je sastavni dio Investicijske studije ( Obrazac 4. Investicijska studija ), a na temelju Vodiča kroz analizu troškova i koristi investicijskih projekata ( Prilog 9. Vodič kroz analizu troškova i koristi investicijskih projekata ) (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 19. u word dokumentu). Očekuje se da će privatno ulaganje iznositi 40% ukupnog ulaganja ONP-a, a prosječni intenzitet potpore također 40% (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 20. u word dokumentu).

Inicijalne vrijednosti udjela potpora u projektima koji se provode po investicijskim modelima A i C (vidjeti točku 5.2. ovih Uputa) bit će utvrđene po okončanju postupka javne nabave za odabir privatnog operatora zaduženog za projektiranje i izgradnju mreže koja se gradi uz potpore (vidjeti točke 2.2.1. i 5.3.1. ovih Uputa).

Utvrđeni iznosi potpora i udjeli potpora moraju biti formalno specificirani kroz ugovor  nositelja provedbe projekta (nositelj provedbe projekta detaljno pojašnjen u točki 2.1. ovih Uputa) s odabranim operatorom. U investicijskom modelu A to je Ugovor o javnoj nabavi radova , odnosno, Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava , a u investicijskom modelu C to je Ugovor o javno-privatnom partnerstvu.  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  21 . u word dokumentu)

Ovakav ex ante pristup usklađen je s pravilima i preporukama koje su formalizirane u članku 78i SDPŠM-a, a čime se potiče operatore da pažljivo pripreme svoje ponude tijekom javne nabave te preuzmu sve rizike vezane uz ispravnu procjenu traženog iznosa potpora. Financijska isplativost, odnosno održivost širokopojasnih projekata, većinom je određena ex ante u preliminarnim poslovnim planovima koji nastaju prilikom pripreme projekata, što uključuje i planiranje potrebnih iznosa potpora.

U provedbi postupka javne nabave za odabir privatnog operatora od ponuditelja u investicijskim modelima A i C potrebno je zatražiti da uz svoje ponude prilože i okvirne poslovne planove provedbe projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, traženog iznosa potpora te planirani udio sufinanciranja investicije iz vlastitih izvora operatora. Navedeni podaci predstavljat će polazište za specifikaciju parametara u ugovorima s operatorima (u investicijskom modelu A to je Ugovor o javnoj nabavi radova , odnosno, Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava , a u investicijskom modelu C to je Ugovor o javno-privatnom partnerstvu ). Također, ovi parametri će biti polazište u svim kasnijim projektnim aktivnostima vezanim za izradu detaljnih financijskih planova te provjeru potrebe povrata potpora.

Vrijednost udjela potpore u projektima koji se provode po investicijskom modelu B (model opisan u točki 5.2. ovih Uputa) utvrđuje prijavitelj u okviru Investicijske studije ( Obrazac 4. Investicijska studija ), a na temelju prethodno spomenutih faktora koji utječu na određivanje intenziteta potpore. Potrebna razina kompetitivnosti postupka dodjele državnih potpora u investicijskom modelu B (članak 78c SDPŠM-a, bilješka ( fusnota ) 96)  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  22 . u word dokumentu)  osigurana je kroz obveze javnog operatora mreže izgrađene uz potpore da posluje po veleprodajnom poslovnom modelu  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  23 . u word dokumentu) , da ne pruža svoje usluge u komercijalno isplativim područjima te da primjenjuje računovodstveno razdvajanje aktivnosti vezanih uz mrežu u odnosu na sve ostale aktivnosti iz djelokruga odgovornosti tijela javne vlasti. Iznimno, operator javne mreže smije pružati usluge krajnjim korisnicima, ukoliko isti spadaju u skupinu javnih korisnika, budući da u tim slučajevima pružanje usluga predstavlja javni interes i može biti, između ostalog, jedan od razloga pokretanja projekta.

Korisnici državne potpore (Korisnici operatori i krajnji korisnici mreže)

Korisnik državne potpore bit će odabrani mrežni operator (operator koji je odabran u postupku javne nabave, a u investicijskim modelima A i C). Neizravni korisnici (operatori koji plaćaju veleprodajni pristup (vidi točku 2.5.1. ovih Uputa))  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  24 . u word dokumentu)  bit će operatori elektroničkih komunikacija koji se koriste novom mrežom za pružanje maloprodajnih usluga krajnjim korisnicima te sami krajnji korisnici. Državne potpore se dodjeljuju izravno ulagačima u mreže, a koji se odabiru postupkom javne nabave. Budući da doprinos države nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, te se stoga smatra državnom potporom, natječajnim postupkom odabira, odnosno, postupkom javne nabave osigurava se da je svaka potpora ograničena na najmanji iznos potreban za određeni projekt. Iako se mrežni operator odabire u postupku javne nabave, to ne znači da potpora ne postoji jer će javno tijelo ipak subvencionirati najboljeg ponuditelja (na primjer, u smislu „financiranja razlike” ili doprinosa u naravi), a upravo svrha takvog postupka je odabir korisnika potpore. Dodijeljena financijska potpora omogućit će odabranom ponuditelju obavljanje komercijalne djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu.  

Ciljana područja

Mjera je ograničena na bijela područja NGA (na kojima je dostupna brzina manja od 30 Mbit/s i na kojima trenutačno nema mreže NGA niti se njezino uvođenje planira tijekom iduće tri godine).

2. PRAVILA POZIVA

2.1. Prihvatljivost prijavitelja

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  25 . u word dokumentu)  (u daljnjem tekstu: JLRS), a koje su navedene u popisu županija, gradova i općina ( Prilog 5. Popis općina i gradova u Republici Hrvatskoj i Prilog 6. Popis županija u Republici Hrvatskoj )  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  26 . u word dokumentu)  i koji imaju potvrdu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: HAKOM) o usklađenosti PRŠI-ja sa strukturnim pravilima ONP-a ( Obrazac 3. Potvrda o usklađenosti PRŠI-ja sa strukturnim pravilima ONP-a ).

Pojedinačne projekte provodit će tijela javne vlasti na lokalnim i/ili područnim (regionalnim) razinama (općine, gradovi i županije, odnosno JLRS-ovi), kao nositelji pojedinačnih projekata (u daljnjem tekstu: NP). ONP preporuča zajedničko provođenje projekta u više susjednih jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS), a pri čemu JLS-ovi (općine i gradovi) određuju tko je NP. Također, i županije (jedinice regionalne samouprave) mogu biti NP-ovi, a posebno u slučaju da se individualan projekt istovremeno provodi u više JLS-ova iste županije.  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  27 . u word dokumentu)

U slučaju zajedničkog provođenja projekta u više susjednih JLS-ova, određivanje NP-a te međusobni odnosi, prava i obveze JLS-ova uključenih u projekt, reguliraju se Sporazumom o zajedničkoj suradnji na projektu razvoja širokopojasne infrastrukture , a prije podnošenja projektnog prijedloga ( Obrazac 7. Sporazum o zajedničkoj suradnji na projektu razvoja širokopojasne infrastrukture – popis minimalnog sadržaja Sporazuma o zajedničkoj suradnji ). Sporazum o zajedničkoj suradnji na projektu razvoja širokopojasne infrastrukture je sastavni dio dokumentacije uz projektni prijedlog, te mora biti dostavljen zajedno s drugom propisanom dokumentacijom prilikom podnošenja projektnog prijedloga, a u skladu s točkom 3.1. ovih Uputa.

U okviru ovog Poziva isključivo NP-ovi mogu podnijeti projektne prijedloge, odnosno, NP-ovi su prijavitelji te korisnici bespovratnih sredstava. Za pripremu i provedbu projekata odgovornost imaju pojedini NP-ovi, te su odgovorni za postupak prijave na predmetni Poziv.

Prijavitelj mora dokazati da u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije niti u jednoj situaciji isključenja, a koje su definirane u točki 2.3. Uputa. Navedeno se dokazuje Izjavom prijavitelja ( Obrazac 2. Izjava prijavitelja ).

2.2. Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva

U okviru ovog Poziva nije dozvoljeno formiranje partnerstva, a u smislu pravila kojima se uređuje postupanje tijela u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta"  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  28 . u word dokumentu) .

2.2.1. Javno-privatno partnerstvo

U investicijskom modelu C, postupak odabira privatnog partnera u JPP-u provodi se u skladu sa svim odredbama ZJPP-a kojima se propisuju postupci za odabir privatnih partnera u JPP-u, a prije podnošenja projektnog prijedloga na ovaj Poziv. Na temelju provedenog postupka odabira privatnog partnera u JPP-u s odabranim ponuditeljem će se sklopiti Ugovor o javno-privatnom partnerstvu . Ugovor o javno-privatnom partnerstvu sklopit će se s odgodnim uvjetom, te isti proizvodi učinke nakon odobrenja sredstava za sufinanciranje i sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava , a na temelju članka 218. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16) (u daljnjem tekstu: ZJN). U slučaju da Prijavitelj/NP ne sklopi Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, Ugovor o javno-privatnom partnerstvu se raskida .

Kriteriji za odabir ponude privatnog partnera, odnosno, kriteriji za provedbu postupka javne nabave za odabir privatnog partnera navedeni su u točki 5.3.1 ovih Uputa (primjenjuju se kriteriji koje su NP-ovi obvezni primjenjivati u postupcima javne nabave za odabir privatnog operatora u okviru investicijskog modela A).

Javni partner (Prijavitelj u okviru ovog Poziva) i privatni partner međusobne odnose u provedbi projekta po investicijskom modelu C reguliraju sklapanjem Ugovora o javno-privatnom partnerstvu . Sklopljeni Ugovor o javno-privatnom partnerstvu sastavni je dio projektnog prijedloga, te Prijavitelj mora predati ovjerenu vjerodostojnu presliku predmetnog ugovora, a u okviru obvezne popratne dokumentacije. Ugovor o javno-privatnom partnerstvu mora biti u skladu sa svim uvjetima ovoga Poziva i ONP-a  (pogledaj bilješku (fusnotu) br.  29 . u word dokumentu) , te u potpunosti mora udovoljavati uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava .

2.3. Kriteriji za isključenje

Kriteriji za isključenje Prijavitelja

U okviru ovog Poziva, potpora se   ne   može   dodijeliti:

 Prijavitelju od kojeg je, kako je navedeno u članku 1., točka 4.a) Uredbe (EU)  br. 651/2014, temeljem prethodne odluke Komisije kojom se potpora proglašava protuzakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem, zatražen povrat sredstava; dokazuje se Izjavom   prijavitelja (Obrazac   2. Izjava prijavitelja );

 Prijavitelju koji je u teškoćama kako je definirano u članku 2., točki 18. Uredbe (EU)  br. 651/2014; i /ili protiv kojega je podnesen prijedlog za pokretanje predstečajnog ili stečajnog postupka ; pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka; otvoren predstečajni ili stečajni postupak , ispunjeni uvjeti za pokretanje ili je pokrenut postupak likvidacije (po službenoj dužnosti ili po prijedlogu); podnesen prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ; kojim upravlja osoba postavljena od strane nadležnog suda ili je pokrenut postupak nadležnog suda za postavljanje osobe koja će njime upravljati; koji je u nagodbi s vjerovnicima ili je pokrenut postupak nagodbe s vjerovnicima; koji je obustavio poslovne djelatnosti , ili koji se nalazi u postupku koji su, prema propisima države njegova sjedišta ili nastana kojima se regulira pitanje insolvencijskog prava, slični svim prethodno navedenim postupcima ;   dokazuje se Izjavom   prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja);

 ako je Prijavitelj ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje Prijavitelja (osobe koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta) pravomoćno osuđena za bilo koje od sljedećih kaznenih djela odnosno za odgovarajuća kaznena djela prema propisima države njihova sjedišta ili države čiji je državljanin osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje Prijavitelja:

◊ sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, na temelju članka 328. (zločinačko udruženje) i članka 329. (počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja) iz Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015),  članka 333. (udruživanje za počinjenje kaznenih djela), iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06., 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12),

◊ korupciju, na temelju članka 252. (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 253. (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 254. (zlouporaba u postupku javne nabave), članka 291. (zlouporaba položaja i ovlasti), članka 292. (nezakonito pogodovanje), članka 293. (primanje mita), članka 294. (davanje mita), članka 295. (trgovanje utjecajem) i članka 296. (davanje mita za trgovanje utjecajem) Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) i članka 294.a (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 294.b (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 337. (zlouporaba položaja i ovlasti), članka 338. (zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti), članka 343. (protuzakonito posredovanje), članka 347. (primanje mita) i članka 348. (davanje mita) iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12),

◊ prijevaru, na temelju članka 236. (prijevara), članka 247. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 256. (utaja poreza ili carine) i članka 258. (subvencijska prijevara) Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) i članka 224. (prijevara), članka 293. (prijevara u gospodarskom poslovanju) i članka 286. (utaja poreza i drugih davanja) iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12),

◊ terorizam ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, na temelju članka 97. (terorizam), članka 99. (javno poticanje na terorizam), članka 100. (novačenje za terorizam), članka 101. (obuka za terorizam) i članka 102. (terorističko udruženje) Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) i članka 169. (terorizam), članka 169.a (javno poticanje na terorizam) i članka 169.b (novačenje i obuka za terorizam) iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11. i 143/12),

◊ pranje novca ili financiranje terorizma, na temelju članka 98. (financiranje terorizma) i članka 265. (pranje novca) Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) i članka 279. (pranje novca) iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11. i 143/12),

◊ dječji rad ili druge oblike trgovanja ljudima, na temelju članka 106. (trgovanje ljudima) Kaznenog zakona NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) i  članka 175. (trgovanje ljudima i ropstvo) iz Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 77/11 i 143/12), ili je korisnik bespovratnih sredstava ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje korisnika bespovratnih sredstava pravomoćno osuđena za počinjenje prekršaja koji se odnosi na zlorabu dužnosti i djelatnosti, prekršaja u obavljanju poslova i djelatnosti pravnih osoba te odgovornih osoba u pravnim osobama te prekršaja počinjenog u vezi s djelatnošću korisnika bespovratnih sredstava;

 Prijavitelju kojem je utvrđeno teško kršenje Ugovora  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 3 0 . u word dokumentu)  o dodjeli bespovratnih sredstava zbog neispunjavanja ugovornih obveza, a koji je bio potpisan u sklopu nekog drugog postupka dodjele bespovratnih sredstava i bio je (su)financiran sredstvima EU odnosno ESI fondova; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja);

 Prijavitelju u slučaju da je Prijavitelj ili osobe ovlaštene po zakonu za zastupanje proglašen krivim zbog teškog profesionalnog propusta;

 Prijavitelju koji je u sukobu interesa u predmetnom postupku dodjele bespovratnih sredstava; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja);

 Prijavitelju koji nije izvršio zatraženi povrat ili su u postupku povrata sredstava prethodno dodijeljenih u drugom postupku dodjele bespovratnih sredstava iz bilo kojeg javnog izvora (uključujući iz EU odnosno ESI fondova), za aktivnosti odnosno troškove koji nisu izvršeni;

 Prijavitelju koji nije izvršio isplate plaća zaposlenicima, plaćanje doprinosa za financiranje obveznih osiguranja (osobito zdravstveno ili mirovinsko) ili plaćanje poreza u skladu s propisima Republike Hrvatske kao države u kojoj je osnovan prijavitelj i u kojoj će se provoditi Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i u skladu s propisima države poslovnog nastana prijavitelja (ako oni nemaju poslovni nastan u RH). U pogledu ove točke, smatra se prihvatljivim da Prijavitelj/korisnik bespovratnih sredstava nije udovoljio spomenutim uvjetima, ako mu, sukladno posebnom propisu, plaćanje tih obveza nije dopušteno ili mu je odobrena odgoda plaćanja;

 Prijavitelju koji je dostavio lažne podatke pri dostavi dokumenata.  

Sve navedeno dokazuje se putem Obrasca 2. Izjava prijavitelja .

2.4. Broj projektnih prijedloga i Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava po Prijavitelju

Prijavitelj po predmetnom Pozivu u Postupku dodjele može podnijeti više od jednog projektnog prijedloga, a za različite prostorne obuhvate projekta, odnosno, za različite PRŠI-je.

Po jednom PRŠI-ju koji je usklađen sa strukturnim pravilima ONP-a moguće je podnijeti isključivo jedan projektni prijedlog, te za taj PRŠI sklopiti jedan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava .

U skladu s navedenim s jednim Prijaviteljem se može sklopiti više Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava .

2.5. Zahtjevi koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, usklađenost projekta/PRŠI-ja s NP-BBI-em, te učinkovito korištenje sredstava i održivost rezultata projekta

 Prijavitelj mora provesti projekt pravovremeno i u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovim Uputama. Prijavitelj mora osigurati odgovarajuće kapacitete za provedbu projekta. Članovi projektnog tima mogu biti zaposlenici Prijavitelja ili vanjski stručnjaci. Odgovornosti članova projektnog tima za upravljanje i provedbu projekta moraju biti definirane i raspoređene, što prijavitelj opisuje u Prijavnom obrascu ( Obrazac 1. Prijavni obrazac ).

 Prijavitelj (ako je primjenjivo) treba osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja odnosno mora imati osigurana sredstva za financiranje cjelokupne razlike između ukupnih prihvatljivih troškova i iznosa bespovratnih sredstava (potpora) potencijalno dobivenih u sklopu ovog Poziva te ukupnosti neprihvatljivih troškova, a što Prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja ( Obrazac 2. Izjava prijavitelja ).  

 Prijavitelj (u investicijskom modelu B), odnosno, korisnik državne potpore (u investicijskim modelima A i C) mora osigurati održivost projekta i projektnih rezultata. Prijavitelj je obvezan osigurati trajnost Projekta tijekom razdoblja navedenog u Programu državnih potpora, a koji je odobrila EK u predmetu: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska (vidi točku 2.5.1. ovih Uputa).

 Prijavitelj (u investicijskom modelu B), odnosno, korisnik državne potpore (u investicijskim modelima A i C) tijekom razdoblja od 7 godina od završnog plaćanja (korisniku bespovratnih sredstava) mora osigurati:

◊ održavanje opreme i druge imovine nabavljene tijekom projekta, u skladu s uputama/preporukama proizvođača;

◊ održivost aktivnosti i rezultata kako bi se osiguralo ostvarenje ciljanih pokazatelja utvrđenih u točki 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva;

◊ da ne dođe do bitne izmjene projektnih rezultata uslijed promjene prirode vlasništva dijela infrastrukture ili prestanka proizvodne aktivnosti.

 Prijavitelj (u investicijskom modelu B), odnosno, korisnik državne potpore (u investicijskim modelima A i C), pored uvjeta koji se odnose na veleprodajne usluge mora:

◊ s nositeljem tehničke provedbe NP-BBI programa  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 31 . u word dokumentu)  u fazi projektiranja i izgradnje infrastrukture usuglasiti uvjete, odgovornosti i točan položaj (mikrolokaciju) demarkacijskih točaka te koordinirati izgradnju infrastrukture na trasama na kojima će se graditi NP-BBI infrastruktura;

◊ na svakoj demarkacijskoj točki trajno omogućiti pristup pasivnim dijelovima pristupne mreže (kabelskoj kanalizaciji, nadzemnoj mreži stupova, neosvijetljenim nitima, vanjskim kabinetima ) izgrađene kroz ONP program u naselju u kojem se nalazi demarkacijska točka.

Nepridržavanje zahtjeva koji se odnose na sposobnost Prijavitelja, učinkovito korištenje sredstava i zahtjeva povezanih s trajnošću, smatrat će se kršenjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te je moguće od Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava i korisnika državne potpore (u slučaju ne pridržavanja zahtjeva povezanih s trajnošću) zatražiti povrat sredstava (navedeno provjerava PT2).

2.5.1. Veleprodajni pristup infrastrukturi i mrežama izgrađenima u projektima

Veleprodajni uvjeti pristupa u projektima odnose se na:

 podržane veleprodajne usluge (točke pristupa mreži na razini pasivne infrastrukture i/ili veleprodajne usluge na aktivnoj mrežnoj razini),

 principe određivanja veleprodajnih naknada.

Propisivanjem veleprodajnih uvjeta pristupa mreži, uz postupke kontrole veleprodajnih naknada, cilj je osigurati jednake uvjete tržišnog natjecanja za sve operatore na područjima provedbe projekata u okviru ONP-a, kao što je i slučaj na svim ostalim područjima u kojima operatori pružaju usluge pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uz eventualne mjere prethodne (ex ante ) sektorske regulacije koju provodi HAKOM.

Veleprodajne usluge

Sve obvezne veleprodajne usluge operatori elektroničkih komunikacija kao izravni korisnici potpora (operator koji je odabran u postupku javne nabave, a u investicijskim modelima A i C) dužni su pružati u razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena uz potpore postane operativna.  

Budući da će se projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture u okviru ONP-a financirati iz javnih sredstava, potrebno je osigurati najveću moguću razinu otvorenosti mreža izgrađenih u projektima, kako bi se osigurala kompetitivnost svih operatora na tržištu te najveća moguća dobrobit za krajnje korisnike. U skladu sa SDPŠM-om pristup cjelokupnoj pasivnoj mrežnoj infrastrukturi (kanalizacija, stupovi, neaktivna vlakna i ulični kabineti) omogućit će se neograničeno, a veleprodajni pristup mrežama financiranima iz državne potpore omogućit će se tijekom najmanje 7 godina. Operatori koji su izravni korisnici potpore moraju pružati sve obvezne veleprodajne usluge tijekom najmanje 7 godina od stavljanja cjelokupne mreže izgrađene uz potporu u rad. Nakon isteka tog najkraćeg razdoblja od 7 godina odgovarajuće se mjere u pogledu veleprodajnog pristupa mogu zadržati ili izmijeniti ako se u okviru regulatorne analize i mjera koje provodi NRA (hrvatsko nacionalno regulatorno tijelo u sektoru elektroničkih komunikacija (engl. National Regulatory Authority – NRA) – HAKOM) mrežni operator proglasi operatorom sa znatnijom tržišnom snagom. Propisani uvjeti za veleprodajni pristup odnose se na svu novu infrastrukturu izgrađenu tijekom provedbe projekta, na postojeću infrastrukturu koja se rabi u projektu te na sve dijelove mreže povezane s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koje su funkcionalno potrebne za pružanje veleprodajnih usluga.

Ako se primjenjuje investicijski model B, on je podložan općenitim ograničenjima u skladu s bilješkom (fusnotom) 96 SDPŠM-a, a uključuju:

 obvezu da javni mrežni operatori primjenjuju veleprodajni poslovni model kojim se omogućuje veleprodajni pristup subvencioniranoj infrastrukturi, suzdržavajući se od djelovanja na maloprodajnoj razini;

 ograničenje poslovanja operatora na područja koja nisu komercijalno atraktivna (bijela područja NGA);

 ispunjavanje obveze neprofitnosti i obvezu računovodstvenog razdvajanja sredstava koja se rabe za rad mreža od sredstva koja se rabe za drugo poslovanje u okviru nadležnosti tijela javne uprave.

Ciljano područje ograničeno je na područje u nadležnosti javnih naručitelja. Iznimno, javni mrežni operator može pružati usluge krajnjim korisnicima ako se radi o javnim korisnicima koji su dio predmetnog tijela javne uprave jer je u tom slučaju pružanje usluga od javnog interesa te, među ostalim, može biti jedan od razloga za provedbu projekta.

Veleprodajne naknade

NP-ovi su dužni sva relevantna pravila određivanja i naknadne kontrole veleprodajnih naknada i uvjeta specificirati već tijekom pripremne faze projekta, odnosno, PRŠI-ja, te ih staviti na uvid svim operatorima elektroničkih komunikacija, a tijekom druge javne rasprave. Na taj način operatori mogu unaprijed precizno pripremiti svoje poslovne planove i predati kompetitivne ponude u postupku javne nabave (vrijedi za investicijske modele A i C).

Budući da je postupak određivanja odgovarajuće razine veleprodajnih naknada u projektima kompleksan i zahtijeva specifična znanja i iskustvo koje NP-ovi u većini slučajeva ne posjeduju, u postupak verifikacije veleprodajnih cijena i uvjeta u projektima uključen je HAKOM. ONP-om je određena obveza odabranog operatora da predloži naknade i uvjete pristupa, a u skladu s pravilima određenim u ONP-u. Kao dio ove obveze, odabrani operator dužan je dostaviti prijedlog naknada i uvjeta pristupa HAKOM-u (uključujući detaljan opis metoda i/ili usporednih vrijednosti koje su primijenjene u izradi prijedloga), a nakon čega će HAKOM dati svoje mišljenje na predložene naknade i uvjete. Nakon primitka HAKOM-ovog mišljenja, odabrani operator je dužan, ukoliko je to potrebno, uskladiti prvotno predložene veleprodajne naknade i uvjete prema primjedbama HAKOM-a. Nakon toga, ako su konačne veleprodajne naknade i uvjeti u potpunosti usklađeni s HAKOM-ovim primjedbama, NP-ovi smiju izdati konačno odobrenje predloženih veleprodajnih naknada i uvjeta operatora. Takvo odobrenje NP-ova predstavljat će preduvjet da mreže izgrađene uz potpore postanu operativne, odnosno da se putem istih mogu pružati usluge.

Nakon inicijalnog odobrenja veleprodajnih naknada i uvjeta, isti moraju biti redovito naknadno provjeravani u svakom projektu. To je potrebno kako bi se obuhvatile sve promjene na tržištu, prvenstveno s obzirom na promjene veleprodajnih naknada i uvjeta u komercijalnim područjima, uključujući i promjene reguliranih naknada i uvjeta operatora sa značajnom tržišnom snagom (engl. Significant Market Power – SMP)  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 32 . u word dokumentu) . Postupak naknadne provjere mora biti proveden najmanje svakih godinu dana, računajući od trenutka inicijalnog odobrenja veleprodajnih naknada i uvjeta.  

2.6. Prihvatljivost projekta

Kako bi bio prihvatljiv, projektni prijedlog, odnosno, projekt mora udovoljavati svim utvrđenim kriterijima prihvatljivosti, kako slijede:

Opći kriteriji prihvatljivosti projekta

 Projekt je u skladu sa OPKK, PO 2, IP 2a, SC 2a1 te, slijedom toga, odgovara predmetu i svrsi ovog Poziva (točka 1.3. Uputa); dokazuje se Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Projekt se provodi u potpunosti na teritoriju RH; dokazuje se Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Aktivnosti projekta su u skladu s prihvatljivim aktivnostima u sklopu ovog Poziva (točka 2.7. Uputa); dokazuje se Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Projekt ne uključuje aktivnosti koje su bile dio operacije koja je, ili je trebala biti, podložna postupku povrata sredstava (u skladu s člankom 125. stavkom 3(f) Uredbe (EU) br. 1303/2013) nakon promjene proizvodne aktivnosti izvan programskog područja; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt je u skladu s odredbama svih relevantnih nacionalnih zakonodavnih akata i propisima EU, te u skladu sa specifičnim pravilima i zahtjevima primjenjivima na ovaj Poziv; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije fizički niti financijski završen; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt se, na način opisan u projektnom prijedlogu, ne bi mogao provesti bez potpore iz OPKK-a (Prijavitelj nema osigurana sredstva za provedbu projekta na način, u opsegu i vremenskom okviru kako je opisano u projektnom prijedlogu, odnosno potporom iz OPKK-a osigurava se dodana vrijednost, bilo u opsegu ili kvaliteti aktivnosti, ili u pogledu vremena potrebnog za ostvarenje cilja/ciljeva projekta); dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt poštuje načelo nekumulativnosti, odnosno ne predstavlja dvostruko financiranje – prihvatljivi izdaci nisu prethodno (su)financirani bespovratnim sredstvima iz bilo kojeg javnog izvora (uključujući iz Europske unije, odnosno ESIF-a) niti će isti biti više od jednom (su)financirani nakon potencijalno uspješnog okončanja dvaju ili više postupaka dodjele bespovratnih sredstava; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt je u skladu s horizontalnim politikama EU o održivome razvoju, ravnopravnosti spolova i nediskriminaciji, tj. projekt mora doprinositi ovim politikama ili barem biti neutralan u odnosu na njih (točka 2.9. ovih Uputa); dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja) te Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Projekt je u skladu s drugim relevantnim politikama Unije;  dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja).

 Projekt je spreman za početak provedbe aktivnosti projekta i njihov završetak je u skladu s planom aktivnosti navedenim u Prijavnom obrascu ( Obrazac 1. Prijavni obrazac ) i zadanim vremenskim okvirima za provedbu projekta definiranim u točki 5.1. ovih Uputa; dokazuje se Izjavom prijavitelja (Obrazac 2. Izjava prijavitelja) te Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Iznos traženih bespovratnih sredstava za projekt u okviru je propisanog najvećeg dopuštenog iznosa bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova, a koji se mogu dodijeliti temeljem ovog Poziva (točka 1.4. ovih Uputa); dokazuje se Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

 Intenzitet državne potpore, odnosno, financijski jaz (nedostatak potrebnih prihoda) je pravilno utvrđen; dokazuje se, odnosno, provjerava  se u okviru analize troškova i koristi (engl. Cost-Benefit Analysis ) koja je sastavni dio Investicijske studije ( Obrazac 4. Investicijska studija ).

Specifični kriteriji prihvatljivosti projekta

 PRŠI je u skladu sa strukturnim pravilima ONP-a; dokazuje se potvrdom NOP-a (Obrazac 3. Potvrda o usklađenosti PRŠI-ja sa strukturnim pravilima ONP-a).

 PRŠI je u skladu s NP-BBI-em; dokazuje se potvrdom NOP-a ( Obrazac 3. Potvrda o usklađenosti PRŠI-ja sa strukturnim pravilima ONP-a ).

 Projekt mora biti ekonomski održiv (B/C>1) tj. projekt za cjelokupno ekonomsko razdoblje (sve godine) iskazuje veću vrijednost ekonomskih koristi od troškova (B/C>1); dokazuje se Investicijskom studijom (Obrazac 4. Investicijska studija) .

 Projekt koji se provodi po investicijskom modelu C – projekt JPP-a mora biti odobren od agencije nadležne za JPP; dokazuje se odobrenjem prijedloga projekta JPP-a ( odobrenje izdaje agencija nadležna za JPP ).

 Projekt je u skladu sa Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa; dokazuje se Prijavnim obrascem (Obrazac 1. Prijavni obrazac).

2.7. Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena?

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:

 savjetodavne usluge za izradu dokumentacije za pripremu projekta (npr. PRŠI, studije izvedivosti, izrada projektnog prijedloga/projektne prijave);

 projektiranje širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije ( izrada projektne dokumentacije kao npr. izrada  dokumentacije za izgradnju infrastrukture širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije, izrada dokumentacije potrebne za kompletiranje zahtjeva za ishođenje potrebnih dozvola uključujući troškove za ishođenja istih, izrada detaljnih specifikacija, izrada geodetskog projekta, geodetskih elaborata, geodetskih snimaka izvedenog stanja i sl. );

 radovi na izgradnji infrastrukture širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije (npr. građevinski radovi potrebni za izgradnju sustava kabelske kanalizacije, polaganje cijevi, polaganje svjetlovodnih kabela, postavljanje nadzemne mreže (stupova) ukoliko drugačije rješenje nije moguće, izgradnja novih čvorova pristupne mreže, kupnja ili najam, te  opremanje prostora za smještanje opreme  i mrežnih elemenata za širokopojasni pristup sl.);

 nabava i postavljanje opreme širokopojasne mreže (npr. nabava, postavljanje  aktivnih mrežnih komponenti smještenih u čvorovima, nabava i instalacija pasivnih mrežnih komponenti, opremanje novih čvorova pristupne mreže, nabava i instalacija elektroenergetskog napajanja i klimatizacijskih uređaja za održavanje kontroliranog okruženja, nabava i postavljanje antenskih stupova i opreme za bežični širokopojasni pristup koji ne uključuje usluge komercijalnih pokretnih pristupnih mreža i sl.);

 stručni nadzor radova izgradnje i instalacije infrastrukture širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije;

 obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 33 . u word dokumentu) ;

 upravljanje projektom (npr. izrada dokumentacije za nadmetanje za provedbu javnih nabava i provedba javnih nabava, upravljanje aktivnostima projekta, administracija i tehnička koordinacija, planiranje i izrada opisa poslova i tehničkih specifikacija, financijsko upravljanje i izvještavanje i sl.);

 financijska revizija projekta koju osigurava korisnik bespovratnih sredstava, a koja je obvezna za projekte čija ukupno dodijeljena bespovratna sredstva iznose 1.500.000,00 kn i više;

 aktivnosti provedbe horizontalnih načela;

 promotivne aktivnosti s ciljem podizanja vidljivosti projektnih aktivnosti i EU financiranja.

2.8. Op ći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta

Proračun projekta treba biti realan i učinkovit tj. troškovi/izdaci projekta moraju biti dostatni za postizanje očekivanih rezultata, a cijene trebaju odgovarati tržišnim cijenama. Pri određivanju prihvatljivosti izdataka, potrebno je uzeti u obzir točke 2.8.1. i 2.8.2. ovih Uputa i Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (NN 143/14).

Pri obračunu i dodjeli bespovratnih sredstava u obzir će se uzimati samo prihvatljivi troškovi. Prihvatljivi troškovi moraju biti stvarno učinjeni i temeljiti se na popratnoj dokumentaciji. Prijavitelj je dužan dostaviti proračun svih planiranih troškova potrebnih za realizaciju projektnog prijedloga, uključujući i neprihvatljive troškove, pri čemu proračun mora obuhvatiti troškove koje će korisnik bespovratnih sredstava imati nakon odobravanja prijedloga projekta i troškove koje je već imao prije podnošenja projektnog prijedloga (ukoliko je primjenjivo) u sklopu ovog Poziva.

Troškovi moraju ispunjavati sve sljedeće opće uvjete prihvatljivosti:

 biti u skladu s općim uvjetima prihvatljivosti navedenima u Pravilniku o prihvatljivosti izdataka (Narodne novine, br. 143/2014) i dodatnim uvjetima za prihvatljivost troškova primjenjivima na ovaj Poziv;

 nastati kod Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava i biti plaćeni od strane Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava tijekom razdoblja prihvatljivosti troškova;

 nastati za vrijeme trajanja (razdoblja) provedbe projekta izuzev troškova vezanih uz revizorsko izvješće neovisnog ovlaštenog revizora o provjeri troškova projekta iz točke 2.8.1. ovih Uputa);

 biti povezani i nastati u okviru projekta (proračuna projekta) koji je odabran u okviru ovog Poziva u skladu s kriterijima odabira, a za koji je preuzeta obveza u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;

 biti razumni, opravdani i u skladu s načelom odgovornog financijskog upravljanja, odnosno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti za postizanje rezultata te biti u skladu s tržišnim cijenama;

 biti u skladu s pravilima o javnoj nabavi (vidi točku 5.3. ovih Uputa);

 biti u skladu s relevantnom regulativom RH iz područja prostornog planiranja i graditeljstva;

 biti stvarni, odnosno potkrijepljeni računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti;

 biti usklađeni s primjenjivim poreznim i socijalnim zakonodavstvom;

 biti usklađeni s odredbama čl. 65. stavka 11. Uredbe (EU) br. 1303/2013 koje se odnose na zabranu dvostrukog financiranja iz drugog financijskog instrumenta EU te dvostrukog financiranja iz bilo kojeg drugog izvora osim vlastitih sredstava Prijavitelja;

 biti usklađeni s pravilima o trajnosti operacija iz članka 71. Uredbe (EU) br. 1303/2013 (vidi točku 2.5. ovih Uputa);

 biti usklađeni s pravilima financijskih ograničenja navedenih u točki 1.4. ovih Uputa;

 biti povezani s aktivnostima iz točke 2.7. Uputa i neophodni za provedbu projekata, nastati u okviru projekata koji je odabran u okviru ovog Poziva u skladu s kriterijima dodjele, a za koji je preuzeta obveza u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, te je u skladu s Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava;

 biti plaćeni u razdoblju prihvatljivosti, odnosno od početka razdoblja provedbe projekta do završetka razdoblja provedbe projekta, izuzev troškova revizije koji mogu nastati nakon završetka razdoblja provedbe projekta a najkasnije do datuma dostave Završnog izvješća ( Prilog 7. Završno izvješće i Kontrolna lista ).

2.8.1. Prihvatljive kategorije troškova

Slijedeće kategorije troškova smatraju se prihvatljivima:

A. Izravni troškovi

 Troškovi upravljanja projektom (npr. savjetodavne usluge vanjskih stručnjaka za upravljanje projektom, priprema i provođenje javne nabave, izrada tehničkih specifikacija i sl.) i/ili troškovi plaća osoblja  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 34. u word dokumentu) zaposlenog kod Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava do najviše 5% ukupne vrijednosti dodijeljenih bespovratnih sredstava, a koji  će izravno raditi na provedbi projekta (članovi projektnog tima). Troškovi plaća osoblja se izračunavaju primjenom standardne veličine jediničnih troškova iz Uredbe (EU) br.  1303/2013 sukladno članku 68. stavku 2. na način da se zadnji dokumentirani godišnji bruto 2 (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 35. u word dokumentu) iznos troškova plaća osoblja podijeli s 1720 sati za:

a) djelatnika koji je bio zaposlen zadnjih 12 uzastopnih punih mjeseci koji prethode podnošenju projektnog prijedloga, bruto 2 iznos  emeljen je na stvarnoj plaći te osobe (dokumentirani dokazi o stvarnoj plaći kao što su platna lista, akt temeljem kojeg se utvrđuje iznos plaće i akt o unutarnjem ustrojstvu);

b) djelatnika za kojeg nije dostupan podatak o zadnjem godišnjem bruto iznosu plaće za punih 12 mjeseci koji prethode podnošenju projektnog prijedloga iz razloga što nije bio zaposlen ili je koristio rodiljni dopust, bio na dugotrajnom bolovanju, neplaćenom dopustu i slično te za djelatnike zaposlene na nepuno radno vrijeme, izračun se vrši na temelju izračuna plaće za drugog zaposlenog djelatnika raspoređenog na isto ili slično  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 36 . u word dokumentu) radno mjesto, a čiji su zadnji godišnji troškovi dostupni za referentno razdoblje odnosno za 12 uzastopnih mjeseci koji prethode projektnom prijedlogu;

c) novozaposlenog djelatnika izračun se vrši na temelju dokumentiranih podataka o visini plaće drugog zaposlenog osoblja raspoređenog na isto ili slično radno mjesto, a čiji su zadnji godišnji troškovi dostupni za referentno razdoblje odnosno za 12 uzastopnih mjeseci koji prethode projektnom prijedlogu, uz uvjet da postoji dokaz o sistematizaciji radnog mjesta budućeg novog djelatnika.

 Troškovi savjetodavnih usluga za izradu dokumentacije za pripremu projekta (npr. PRŠI, studije izvedivosti, izrada projektnog prijedloga/projektne prijave), a do najvišeg iznosa od 1.000.000,00 kn (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija);

 Troškovi projektiranja širokopojasne mreže sljedeće generacije (izrada projektne dokumentacije kao npr. izrada  dokumentacije za izgradnju infrastrukture širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije, izrada dokumentacije potrebne za kompletiranje zahtjeva za ishođenje potrebnih dozvola uključujući troškove za ishođenja istih, izrada detaljnih specifikacija i sl.);

 Troškovi pribavljanja svih potrebnih dozvola i odobrenja te upisa u katastar infrastrukturnih objekata;

 Troškovi gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije:

◊ troškovi  nabave svjetlovodnih kabela,

◊ troškovi  polaganja kabelske kanalizacije i svjetlovodnih kabela,

◊ troškovi izgradnje mreže stupova u slučajevima kada podzemna infrastruktura nije moguća,

◊ troškovi izgradnje novih čvorova unutar pristupne mreže (npr. vanjski kabinetski čvorovi, unutarnji čvorovi u građevinskim objektima i sl.);

◊ troškovi ostalih građevinskih radova (npr. iskopi, polaganje i zatrpavanje DTK (distributivna telekomunikacijska kanalizacija), postavljanje nadzemne infrastrukture (stupova) potrebnih za realizaciju širokopojasnog pristupa u slučaju kada podzemna infrastruktura nije moguća  i dr.),

◊ troškovi kupnje ili najma prostora za smještaj opreme širokopojasne pristupne mreže (npr. prostor za distribucijski čvor – DČ), te opremanje istih za zadovoljavanje propisanih tehničkih uvjeta, a do najvišeg iznosa od 5.700.000,00 kn (trošak najma je prihvatljiv samo za vrijeme trajanja provedbe projekta),

◊ troškovi geodetskih usluga (npr. izrada geodetskog projekta, geodetskih elaborata, geodetskih snimaka izvedenog stanja) ;

◊

◊  Troškovi nabave i postavljanja opreme (izuzev nabave korisničke opreme):

◊ troškovi aktivnih mrežnih komponenti smještenih u čvorovima (npr. preklopnici (engl. switch ), usmjerivači (engl. router ), pristupni koncentratori napajanja s ispravljačima s rezervnim napajanjem, baterije i dr.),

◊ troškovi nabave i instalacije pasivnih mrežnih komponenti (npr. razdjelnika,  komunikacijskih ormarića, spojnica za svjetlovodne kabele, završni kabeli, povezujuće niti, adapteri, konektori, cijevi, razdjelni šahtovi i dr.),

◊ troškovi nabave i instalacije elektroenergetskog napajanja i klimatizacijskih uređaja za održavanje kontroliranog okruženja (temperature i vlažnosti) prostora smještaja aktivne opreme,

◊ troškovi završavanja svjetlovodnih veza na razdjelnicima,

◊ troškovi nabave i postavljanja antenskih stupova i opreme za bežični pristup nepokretnoj mreži (u područjima gdje postavljanje podzemne ili zračne mreže nije prihvatljivo),  

◊ troškovi naknada za pravo puta i prava služnosti (troškovi prihvatljivi samo za vrijeme trajanja provedbe projekta);

 Troškovi stručnog nadzora gradnje infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije kao npr. troškovi stručnog nadzora građevinskih radova, izvedbe pasivnog dijela i instaliranje aktivne opreme u skladu s važećim nadležnim propisima RH (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija);

 Troškovi obavljanja poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija);

 Troškovi službenih putovanja ako su izravno povezani s provedbom projektnih aktivnosti (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija);

 Troškovi povezani s uslugom revizije projekta u skladu s točkom 5.6. ovih Uputa, a do najvišeg iznosa od 285.000,00 kn (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija);

 Troškovi u svezi s ispunjavanjem uvjeta informiranja i vidljivosti u skladu s točkom 5.7. ovih Uputa, a do najvišeg iznosa od 285.000,00 kn (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija) ;

 Troškovi povezani s aktivnostima promicanja horizontalnih načela u skladu s točkom 2.9. ovih Uputa (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija);

 Nenadoknadivi porez na dodanu vrijednost koji nastaje izravno iz provedbe projektnih aktivnosti (trošak prihvatljiv samo za Prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava, odnosno, nije prihvatljiv za operatore elektroničkih komunikacija).

B. Neizravni troškovi

 U skladu s člankom 68. (1b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 prihvatljivi su neizravni troškovi po fiksnoj stopi do visine od 15 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja zaposlenog kod Prijavitelja, a koji izravno rade na provedbi projekta. Neizravni troškovi odnose se na troškove uredskog prostora (najam prostora, režijski troškovi: grijanje/hlađenje, struja, voda, čišćenje, odvoz otpada, telekomunikacije, i sl. te troškove održavanja uredskih prostora za potrebe provedbe projekta).

2.8.2. Neprihvatljivi troškovi

Neprihvatljivi troškovi Prijavitelja: 

    Nadoknadivi PDV tj. porez na dodanu vrijednost za koji Prijavitelj/korisnik bespovratnih sredstava ima pravo ostvariti odbitak;

    Kamate na dug;

    Trošak povezan s ulaganjem radi postizanja smanjenja emisije stakleničkih plinova iz aktivnosti koje su navedene u Prilogu I. Direktive 2003/87/EZ;

    Trošak povezan s trgovačkim društvima u poteškoćama, u skladu s definicijom pravila Europske unije o državnim potporama;

    Kupnja korištene opreme;

    Kupnja vozila;

    Otpremnine, doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu te neoporezivi bonusi za zaposlene;

    Kazne, financijske globe i troškovi sudskog spora;

    Operativni troškovi ( izuzev troškova upravljanja projektom);

    Gubici zbog fluktuacija valutnih tečaja i provizija na valutni tečaj;

    Plaćanja svih bonusa zaposlenima;

    Bankovni troškovi za otvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere i drugi troškovi u potpunosti financijske prirode;

    Doprinosi u naravi u obliku izvršavanja radova ili osiguravanja robe, usluga, zemljišta i nekretnina za koje nije izvršeno plaćanje potkrijepljeno dokumentima odgovarajuće dokazne vrijednosti, odnosno svi koji su utvrđeni neprihvatljivima ili uvjetno prihvatljivima u skladu s Pravilnikom o prihvatljivosti izdataka (narodne novine, broj 143/2014);

    Troškovi za plaće koje su već osigurane iz drugih javnih izvora, a za koje nije dostavljen dokaz o vraćanju sredstava u državni proračun;

    Troškovi izgradnje agregacijske širokopojasne infrastrukture (izbjegavanje dvostrukog financiranja);

    Kupnja opreme koja nije povezana sa svrhom projekta;

    Nabava korisničke opreme (CPE – Customer Premises Equipment);

    Troškovi vezano za kućne instalacije kod korisnika;

    Troškovi amortizacije bez izuzetaka.

2.9. Horizontalna načela

Prijavitelji su obavezni pridržavati se zakonskih odredbi (navedenih u poglavlju 1.1. Uputa) koje predstavljaju minimalne zahtjeve pri provedbi horizontalnih politika. Poštujući zakonske odredbe projekt je neutralan u pogledu horizontalnih politika, a pripadajući izdaci i aktivnosti neće se smatrati doprinosom horizontalnim politikama već ispunjenjem zakonske obaveze. Ukoliko projekt sadrži dodatne aktivnosti uz propisani minimum poštivanja zakonskih odredbi, tada projekt promiče horizontalne politike EU. Usklađenost projekta s horizontalnim politikama opisuje se u Prijavnom obrascu ( Obrazac 1. Prijavni obrazac) .  

Slijedom   Uputa za prijavitelje i korisnike Operativnog programa „Konkurentnost i Kohezija” o provedbi horizontalnih načela  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 38 . u word dokumentu)  (u daljnjem tekstu: Upute o provedbi horizontalnih načela), a u skladu s ovim Pozivom,   korisnici su dužni aktivno doprinijeti barem jednoj od navedenih kategorija :

 promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrana diskriminacije,

 pristupačnost za osobe s invaliditetom i

 održivi razvoj.  

Projekti koji su u skladu s nacionalnim propisima smatraju se neutralnima  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 39 . u word dokumentu) , o čemu je potrebno pružiti informaciju u odgovarajućem dijelu Prijavnog obrasca.

U području pristupa internetu i e-uslugama u skladu sa strateškim dokumentima RH i EU, izdvajaju se pojedine ranjive skupine građana koje su u opasnosti od dodatne diskriminacije i socijalne isključenosti bez provedenih ciljanih aktivnosti.

Strategija e-Hrvatska 2020  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 40 . u word dokumentu)  navodi da je u korištenje e-usluga potrebno dodatno osigurati uključivanje osjetljivih skupina, kako putem informiranja o mogućnostima dobivanja tih usluga i javnih informacija općenito putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, tako i razvijanjem vještina i znanja, osobito ciljanim edukativnim programima te poticanjem i motiviranjem svih skupina za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije. Izostankom navedenog, pojedine skupine (npr. starije osobe, osobe bez obrazovanja ili s nižim stupnjem obrazovanja, određene manjinske skupine, nezaposleni, itd.) postaju izloženije još većem riziku zaostajanja za ostalim građanima , čime se povećava već prisutan digitalni jaz. Ujedno, razvijanjem i implementacijom programa informatičkog opismenjavanja olakšat će se stjecanje vještina i znanja za prekvalifikaciju, a time i smanjivanje nezaposlenosti. Navedena Strategija također navodi da je potrebno osigurati osobama s invaliditetom i starijim osobama jednako korištenje javnih usluga kao i svim drugim građanima. Dostupnost korištenja e-usluga neće biti geografski ograničena te će se omogućiti cjelovita teritorijalna pokrivenost kako u administrativnim središtima tako i u ruralnim područjima RH

Godišnje izvješće pučke pravobraniteljice za 2016. godinu  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 41 . u word dokumentu)  navodi problem starijih osoba i osoba slabijeg imovnog stanja koji nemaju potrebna znanja, vještine ili mogućnosti za korištenje informatičke tehnologije. Osobitu pozornost je potrebno posvetiti građanima koji nisu informatički pismeni, što se naročito odnosi na osobe starije životne dobi i stanovnike ruralnih područja.

Digitalna agenda za Europu navodi da se osobe s invaliditetom suočavaju s posebnim poteškoćama pri korištenju pogodnosti novih elektroničkih sadržaja i usluga. Sve se više svakodnevnih zadaća obavlja putem interneta pa su svima potrebne bolje digitalne vještine za potpunu uključenost u društvo.

2.9.1. Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrana diskriminacije  

U Uputama o provedbi horizontalnih načela predložene su neke od horizontalnih aktivnosti na razini OPKK, specifičnog cilja 2a1, a koje su primjenjive i na ovaj Poziv. 

Planiranje projekta:

 Provesti procjenu učinaka na spolove (članak 3, stavak 1. – Zakon o ravnopravnosti spolova NN 82/08, 69/17) i po potrebi utvrditi posebne mjere, kao što su praćenje situacije s obzirom na spolove i procjena unutar predviđene potpore u pripremi projekata.

Provedba projekta:

 Primjena pozitivnih mjera kojima se uklanjaju stereotipi u informacijskim i komunikacijskim aktivnostima;

 Korištenje raznolikim medijima i komunikacijskim kanalima kako bi se obuhvatile različite skupine, uključujući i komunikaciju na jezicima manjina;

 Uspostava info-pultova u javno dostupnim prostorima lokalne i/ili regionalne samouprave (npr. knjižnica, pučko učilište, kulturni centar) gdje će se lokalno stanovništvo moći informirati i koristiti internetom;

 Organizacija tečajeva o korištenju interneta od strane regionalne i/ili lokalne samouprave za osobe starije životne dobi i umirovljenike;

 Edukacije za povećanje informatičke pismenosti za mlade i nezaposlene osobe radi stjecanja informatičkih vještina i znanja u svrhu povećanja zapošljivosti.

Osim predloženih aktivnosti, prijavitelji mogu na razini projektnih prijedloga osmisliti i druge aktivnosti pri promicanju ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrani diskriminacije. 

2.9.2. Pristupačnost za osobe s invaliditetom  

Projekt mora doprinijeti promicanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom. 

Provedba projekta:

 Uključiti udruge osoba s invaliditetom ili centre za pružanje usluga u zajednici u planiranje aktivnosti projekta i na taj način prilagoditi aktivnosti potrebama osoba s invaliditetom u određenoj sredini;

 Obavijesti o mogućnostima korištenja info-pultova i podršci zaposlenika lokalne i/ili regionalne samouprave objaviti na jeziku jednostavnom za čitanje (engl. easy-to-read formatu) i na Brailleovom pismu;

 Informatička oprema info-pultova prilagođena raznim vrstama invaliditeta (primjerice programi za čitanje teksta, povećalo ekrana, zasloni osjetljivi na dodir, alternativne tipkovnice i miševi itd.);

 Održavanje informatičkih edukacija za osobe s invaliditetom. 

2.9.3. Održivi razvoj  

Projekt mora promovirati obnovljive izvore energije i/ili održivo korištenje prirodnih resursa kroz uvođenje procesa energetskih ušteda, recikliranja, korištenja obnovljivih izvora energije, provođenje zelene javne nabave (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 42. u word dokumentu), itd. Prijavitelji trebaju dokazati kako će voditi računa o ekološkim, društvenim i gospodarskim koristima u postupku nabave, što se može postići primjenom jasnih i provjerljivih ekoloških kriterija za proizvode i usluge u njihovim tehničkim specifikacijama.  

Projekt mora ispuniti minimalne uvjete u pogledu energetske učinkovitosti kako bi se smatrao neutralnim, a neki od primjera dodatnih aktivnosti za povećanje učinkovitosti resursa:

 poštivanje uvjeta za ishođenje energetskog certifikata A (ako je primjenjivo);

 provođenje zelene javne nabave;

 integriranje obnovljivih izvora energije u razvoj projekta;

 primjena pasivnog dizajna kako bi se smanjila potreba za umjetnim izvorima topline, rasvjete i hlađenja;

 ugradnja sustava za recikliranje potrošne vode (tzv. siva voda);

 plan za odvojeno prikupljanje i skladištenje otpada u poslovnom krugu objekta i sigurno prikupljanje takvih materijala, itd. 

Osim predloženih aktivnosti, Prijavitelji mogu na razini projekta osmisliti i druge aktivnosti pri promicanju održivog razvoja, u skladu s Uputama o provedbi horizontalnih načela. 

3. KAKO SE PRIJAVITI

3.1. Izgled i sadržaj projektnog prijedloga

Projektni prijedlog predaje se na temelju ovih Uputa, koristeći obrasce koji su sastavni dio ovog Poziva. Projektni prijedlozi, odnosno sva dokumentacija tražena ovim Uputama izrađuju se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Dokumentacija izdana od strane nadležnih tijela drugih država mora biti prevedena na hrvatski te ovjerena od strane sudskog tumača.

Projektni prijedlog treba biti popunjen i podnesen nadležnom tijelu putem sustava eFondovi (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 43. u word dokumentu), te sadržavati sljedeće dokumente u traženom formatu i redoslijedu:

Dokumentacija koja zahtjeva potpis Prijavitelja, mora biti preslika (engl. scan )/kopija izvornika, a dostavljena elektroničkim putem. Izvornik mora biti ovjeren pečatom i potpisom ovlaštene osobe za zastupanje, te mora biti dostupan na zahtjev nadležnog tijela.

3.2. Podnošenje projektnog prijedloga

Projektni prijedlog podnosi se od strane ovlaštene osobe Prijavitelja putem sustava eFondovi ( http://efondovi.mrrfeu.hr ) u elektroničkom obliku.

3.3. Rok za predaju projektnog prijedloga

Poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog Poziva s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 1. ožujka 2019. godine.  

Dostava/slanje projektnog prijedloga dozvoljena je najranije od 1. rujna 2018. godine.

Projektni prijedlozi zaprimljeni prije navedenog najranijeg mogućeg datuma dostave ili nakon krajnjeg roka za dostavu projektnih prijedloga, neće biti uvršteni u Postupak dodjele.

U otvorenom postupku, a u modalitetu privremenog Poziva, Postupak dodjele započinje prvog slijedećeg dana od dana isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga, a završava danom donošenja Odluke o financiranju. U ovakvom modalitetu Poziva vrši se provjera kvalitativnih aspekata projektnih prijedloga i udovoljavanja Pozivom utvrđenog kvalitativnog minimuma (praga), odnosno, vrši se međusobna usporedba projektnih prijedloga.  

PT1 zadržava pravo izmjena Poziva tijekom razdoblja trajanja Poziva vodeći računa da predmetne izmjene ne utječu na postupak ocjenjivanja kvalitete projektnog prijedloga.

U slučaju potrebe za obustavljanjem ili zatvaranjem Poziva prije nego što je predviđeno ovim Uputama, na mrežnim stranicama  www.strukturnifondovi.hr  i http://efondovi.mrrfeu.hr bit će objavljena obavijest u kojoj će se navesti da je:  

 Poziv obustavljen na određeno vrijeme (jasno navodeći razdoblje obustave);  

 Poziv zatvoren prije isteka predviđenog roka za dostavu projektnih prijedloga (jasno  navodeći točan datum zatvaranja).  

MRRFEU (UT) dužno je omogućiti obavještavanje potencijalnih prijavitelja o naknadnim izmjenama natječajne dokumentacije i/ili uvjeta natječaja (dokumentacije Poziva). Navedeno se osigurava funkcionalnošću RSS-obavijesti  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 45 . u word dokumentu) , za koju se prijavitelji, pri preuzimanju dokumentacije postupka dodjele sa središnje internetske stranice ESI fondova www.strukturnifondovi.hr , i http://efondovi.mrrfeu.hr , opredjeljuju upisivanjem adrese elektronske pošte na koju žele primati obavijesti povezane s postupkom dodjele. U slučaju da potencijalni prijavitelj ne želi primati obavijesti putem RSS-a, UT, PT1 ili PT2 ne snosi odgovornost za eventualne propuste prijavitelja ili njegovo nepoštivanje naknadno izmijenjenih uvjeta natječaja ili natječajne dokumentacije.

3.4. Dodatne informacije uz projektni prijedlog

Potencijalni prijavitelji (u skladu s točkom 2.1. ovih Uputa)  mogu za vrijeme trajanja Poziva kontinuirano postavljati pitanja. Postavljeno pitanje treba sadržavati potpis te jasnu referencu na Poziv. Odgovori će se objaviti tijekom postupka dodjele na središnjoj internetskoj stranici ESI fondova www.strukturnifondovi.hr  i http://efondovi.mrrfeu.hr   u roku od 7 radnih dana od dana zaprimanja pojedinog pitanja. Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati putem elektroničke pošte na sljedeću adresu:  pristupne.mreze@mrrfeu.hr .  

U svrhu osiguravanja poštivanja načela jednakog postupanja prema svim prijaviteljima, PT1 ne može dati prethodno mišljenje vezano uz prihvatljivost prijavitelja, projekta ili određenih aktivnosti i troškova. 

Raspored događanja:

Nakon objave Poziva na središnjoj internetskoj stranici ESI fondova, a najkasnije u roku od 30 kalendarskih dana od dana objave, PT1 će organizirati informativnu  radionicu na kojoj mogu sudjelovati svi potencijalni prijavitelji. Datumi i mjesta održavanja informativnih radionica objavljuju se najmanje 10 kalendarskih dana prije dana njihova održavanja. Dodatne informativne radionice održavati će se prema potrebi, a PT1 objavljuje datume i mjesta održavanja najmanje 10 kalendarskih dana prije dana njihova održavanja. Nadalje, dodatne informativne radionice održavaju se najkasnije 21 kalendarski dan prije isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga. Materijali predstavljeni na informativnim radionicama objavljuju se na središnjoj internetskoj stranici ESI fondova.

Dodatno obavještavanje javnosti o objavi ovog Poziva provodi se putem različitih oblika oglašavanja i širenja informacija (primjerice, putem specijaliziranih internetskih stranica, tiskovina, gostovanjima u TV / radio emisijama, skupovima koje organiziraju druga tijela, i slično), a o navedenom (o dodatnim načinima i dinamici objave informacija o objavljenom Pozivu) odlučuje PT1.

  Važni indikativni vremenski rokovi

3.5. Objava rezultata Poziva

Popis korisnika bespovratnih sredstava s kojima je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava zajedno s iznosom dodijeljenih bespovratnih sredstava bit će objavljen na središnjoj internetskoj stranici ESI fondova www.strukturnifondovi.hr i http://efondovi.mrrfeu.hr   u roku od 10 radnih dana od dana potpisa Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava . Objava će uključivati minimalno sljedeće podatke:

 naziv korisnika bespovratnih sredstava;

 naziv projekta i njegov referentni broj;

 iznos bespovratnih sredstava dodijeljenih projektu i stopu sufinanciranja (intenzitet potpora);

 kratak opis projekta.

4. POSTUPAK DODJELE

4.1. F aze postupka dodjele bespovratnih sredstava

Projektni prijedlog mora se dostaviti (podnijeti) kroz sustav eFondovi ( http://efondovi.mrrfeu.hr ) unutar roka određenog ovim Pozivom. Faza zaprimanja i registracije vrši se automatski putem sustava eFondovi. Podneseni projektni prijedlog dobiva jedinstveni referentni broj (kod projekta). Riječ je o referentnoj oznaci projektnog prijedloga tijekom čitavog trajanja projekta te je nije moguće mijenjati.

Postupak dodjele predstavlja sveobuhvatni postupak odabira projektnog prijedloga koji se sastoji od sljedećih faza postupka dodjele:

 Faza 1. obuhvaća:

◊ administrativnu provjeru i provjeru prihvatljivosti Prijavitelja.

 Faza 2. obuhvaća:

◊ 2.a) provjeru prihvatljivosti projekta i aktivnosti te ocjenjivanje kvalitete;

◊ 2.b) provjeru prihvatljivosti troškova.

 Faza 3. obuhvaća:

◊ ex post kontrolu za postupke javne nabave za odabir privatnih operatora u investicijskim modelima A i C.

 Faza 4. obuhvaća:

◊ donošenje Odluke o financiranju.

Provođenje postupka dodjele

Fazu 1. i Fazu 2. Postupka dodjele provodi SAFU u funkciji PT2. Fazu 3. Postupka dodjele provode zajednički MRRFEU u funkciji UT te SAFU u funkciji PT2. MRRFEU u funkciji UT provodi Fazu 4. Postupka dodjele.

Pojedina faza Postupka dodjele provodi se na način da ta ista faza Postupka dodjele za svaki pojedini projektni prijedlog može započeti dok je prethodna faza još u tijeku, međutim, ne može završiti prije njezina završetka. Također, projektni prijedlog koji nije uspješno prošao jednu fazu postupka dodjele, ne može se uputiti u daljnje faze postupka dodjele .

U modalitetu privremenog poziva, Postupak dodjele ne može trajati duže od 180 kalendarskih dana, računajući od prvog slijedećeg dana od dana isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga, a završava danom donošenja Odluke o financiranju. U opravdanim i obrazloženim slučajevima UT može produžiti trajanje Postupka dodjele za pojedine ili sve projektne prijedloge.

4.1.1. Faza 1. Administrativna provjera i provjera prihvatljivosti Prijavitelja

Administrativnu provjeru projektnog prijedloga provodi PT2 primjenjujući tablicu Administrativna provjera, Priloga 3. Kriteriji i obrasci postupka dodjele bespovratnih sredstava. U slučaju neispunjavanja pojedinih kriterija navedenih u tablici Administrativna provjera, projektni prijedlog isključuje se iz daljnjeg postupka dodjele. Administrativni kriteriji te posljedično i administrativna provjera, po svojoj naravi ne ulaze u sadržaj i kvalitetu samog projektnog prijedloga, već se u procesu provjere postupa prema zadanim, jasnim i transparentnim pravilima, jednakima za sve prijavitelje, rukovodeći se isključivo postavljenim administrativnim zahtjevima.

Prihvatljivost Prijavitelja provjerava PT2 primjenjujući tablicu Provjera prihvatljivosti Prijavitelja, Priloga 3. Kriteriji i obrasci postupka dodjele bespovratnih sredstava. Cilj provjere prihvatljivosti Prijavitelja jest provjeriti usklađenost projektnih prijedloga s kriterijima prihvatljivosti za prijavitelje, a koji su definirani u dokumentaciji ovog Poziva.

4.1.2. Faza 2.

2.a) Provjera prihvatljivosti projekta i aktivnosti te ocjenjivanje kvalitete

Prihvatljivost projekta i aktivnosti provjerava PT2 primjenjujući tablicu Provjera prihvatljivosti projekta i aktivnosti, Priloga 3. Kriteriji i obrasci postupka dodjele bespovratnih sredstava . Cilj provjere prihvatljivosti projekta i aktivnosti je provjeriti usklađenost projektnog prijedloga s kriterijima prihvatljivosti za projekt i projektne aktivnosti koji su navedeni u poglavlju 2. ovih Uputa. Projektni prijedlog mora udovoljiti svim kriterijima prihvatljivosti kako bi se moglo pristupiti ocjenjivanju kvalitete projektnog prijedloga.

Ocjenu kvalitete projektnog prijedloga izvršit će PT2 u skladu s kriterijima odabira utvrđenima u nastavku tj. u tablici Obrazac za ocjenjivanje kvalitete, Priloga 3. Kriteriji i obrasci postupka dodjele bespovratnih sredstava . Cilj ocjene kvalitete je ocjenjivanje projektnog prijedloga prema pitanjima metodologije odabira. Kriteriji za odabir operacija i pripadajuću metodologiju u okviru OPKK, PO 2, IP 2a, SC 2a1 usvojeni su 1. lipnja 2017. godine na 8. sjednici Odbora za praćenje OPKK (u daljnjem tekstu: OzP). Također, navedeni kriteriji su mijenjani na 9. sjednici OzP-a održanoj 11. prosinca 2017. godine i putem 15. postupka pisanog odlučivanja  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 46 . u word dokumentu) .

U skladu s važećim Zajedničkim nacionalnim pravilima za OPKK  (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 47 . u word dokumentu) , a za provođenje ove faze postupka dodjele PT2 osniva Odbor za odabir projekata (u daljnjem tekstu: OOP).

Kriteriji odabira, pitanja za ocjenjivanje kvalitete i maksimalan broj bodova navedeni su u tablici u nastavku:

Svaki kriteriji ima svoj težinski faktor:

 Kriterij 1. Vrijednost za novac koju projekt nudi iznosi 15% od maksimalnog broja bodova;

 Kriterij 2. Financijska održivost projekta iznosi 5% od maksimalnog broja bodova;

 Kriterij 3. Provedbeni kapaciteti iznosi 3% od maksimalnog broja bodova;

 Kriterij 4. Dizajn i zrelost projekta iznosi 30% od maksimalnog broja bodova;

 Kriterij 5. Inovativnost u planu izvedbe projekta iznosi 24% od maksimalnog broja bodova;

 Kriterij 6. Doprinos projektnog prijedloga rješavanju specifičnih razvojnih problema na određenom teritoriju iznosi 20% od maksimalnog broja bodova;

 Kriterij 7. Promicanje jednakih mogućnosti i socijalne uključenosti i Promicanje održivog razvoja iznosi 3% od maksimalnog broja bodova.

Projektni prijedlog sveukupno mora ostvariti sljedeće kriterije kako bi bio upućen u sljedeću fazu Postupka dodjele:

 za Kriterij 1. Vrijednost za novac koju projekt nudi minimalno 9 bodova , odnosno, za:

◊ Kriterij 1.1. Relativni udio (%) privatnih sredstava i/ili vlastitih sredstva JLRS-ova u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta – minimalno 6 bodova,

◊ Kriterij 1.2. Prosječna potpora po krajnjem korisniku – minimalno 3 boda;

 za Kriterij 3. Provedbeni kapaciteti minimalno 1 bod;

 za Kriterij 4. Dizajn i zrelost projekta minimalno 7 bodova, odnosno, za:

◊ Kriterij 4.1. Broj stanova  u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup – minimalno 1 bod,

◊ Kriterij 4.2. Broj poslovnih  i javnih korisnika  u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup – minimalno 6 bodova;

 za Kriterij 5. Inovativnost u planu izvedbe projekta minimalno 18 bodova, odnosno, za:

◊ Kriterij 5.1. Ukupan udio stanova u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično – minimalno 9 bodova,

◊ Kriterij 5.2. Ukupan udio poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično – minimalno 9 bodova;

 za Kriterij 6. Doprinos projektnog prijedloga rješavanju specifičnih razvojnih problema na određenom teritoriju minimalno 4 boda;

 za Kriterij 7. Promicanje jednakih mogućnosti i socijalne uključenosti i Promicanje održivog razvoja minimalno 1 bod.

Nakon što svi projektni prijedlozi budu ocijenjeni OOP priprema popis, odnosno rang-listu projektnih prijedloga, a koja uključuje i rezervnu listu (obuhvaća projektne prijedloge koji su zadovoljili minimalni bodovni prag određen u Pozivu, ali prelaze okvir raspoloživih financijskih sredstava).

2.b) Provjera prihvatljivosti troškova

Cilj predmetne provjere je provjeriti usklađenost projektnih prijedloga s kriterijima prihvatljivosti troškova (poglavlje 2. ovih Uputa) primjenjujući tablicu Provjera prihvatljivosti troškova, Priloga 3. Kriteriji i obrasci postupka dodjele bespovratnih sredstava . Provjeru prihvatljivosti troškova provodi PT2.

Tijekom provjere prihvatljivosti troškova provjerava se i osigurava da su ispunjeni uvjeti za financiranje pojedinog projektnog prijedloga, određujući najviši inicijalni iznos prihvatljivih troškova,  koji će biti uključen u prijedlog za donošenje Odluke o financiranju.

Ako je potrebno, PT2 kao nadležno tijelo ispravlja predloženi proračun projekta, uklanjajući neprihvatljive troškove, pri čemu može:

 prethodno od prijavitelja zatražiti dostavljanje dodatnih podataka kako bi se opravdala prihvatljivost troškova. Ako prijavitelj ne dostavi zadovoljavajuće podatke, ili ih ne dostavi u za to ostavljenom roku, isti se smatraju neprihvatljivima i uklanjaju iz proračuna; i/ili

 zajedno s prijaviteljem (pisanim putem ili na sastancima) prolaziti i "čistiti" stavke proračuna (predložene iznose uz pojedinu stavku kao i prihvatljivost stavki proračuna).

U navedenim slučajevima nadležno tijelo od prijavitelja zahtijeva obrazloženja kojima se opravdavaju potreba i novčana vrijednost pojedine stavke, ostavljajući mu za navedeno primjereni rok. Ako prijavitelj u navedenom roku, u skladu s uputom nadležnog tijela ne opravda pojedinu stavku, ista se briše iz proračuna. Prijavitelj je obvezan u postupku "čišćenja" proračuna biti nadležnom tijelu na raspolaganju u svrhu davanja potrebnih obrazloženja.

Ispravci proračuna poduzimaju se u opsegu u kojemu se ne utječe na rezultate prethodnih faza dodjele odnosno ne mijenja se koncept, opseg intervencije ili ciljevi predloženog projektnog prijedloga. Ispravci mogu biti od utjecaja jedino na iznos bespovratnih sredstava koji se dodjeljuje odnosno na intenzitet potpore.

PT2 provjerava prihvatljivost troškova:

 svih projektnih prijedloga koji su udovoljili minimalnom bodovnom pragu određenom u Pozivu, a kojima se iskorištava raspoloživ iznos bespovratnih sredstava u okviru ovog Poziva;

 onih projektnih prijedloga s rezervne liste (obuhvaća projektne prijedloge koji su zadovoljili minimalni bodovni prag određen u Pozivu, ali prelaze okvir raspoloživih financijskih sredstava), a čiji ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava čini 50% raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava u okviru ovog Poziva.

Postupak dodjele za projektne prijedloge s rezervne liste može se nastaviti isključivo pod jednakim uvjetima, u trenutku kada i ako potrebna financijska sredstva postanu raspoloživa. Pri tome se uvažava redoslijed projektnih prijedloga na rezervnoj listi te (preostala) raspoloživa financijska sredstva iz pripadajuće omotnice. Ukoliko prvi projektni prijedlog s rezervne liste prelazi preostali raspoloživi iznos, navedenom prijavitelju se nudi mogućnost da u odgovarajućoj mjeri poveća udio sufinanciranja, a ukoliko on to odbije, pristupa se prvom idućem projektnom prijedlogu s rezervne liste.

Nakon što je provedena provjera prihvatljivosti troškova, PT2 priprema i podnosi PT1 Izvješće o provjeri prihvatljivosti troškova za svaki pregledani projektni prijedlog, a koje sadrži zaključke i mišljenje o projektnim prijedlozima u odnosu na zadane kriterije prihvatljivosti troškova, podatak o predloženim inicijalnim prihvatljivim troškova te iznosu bespovratnih sredstava koji će se dodijeliti.

4.1.3. Faza 3. Ex post kontrola za postupke javne nabave za odabir privatnih operatora u investicijskim modelima A i C

Cilj predmetne provjere je provjeriti jesu li postupci javne nabave za odabir privatnih operatora u investicijskim modelima A i C provedeni u skladu s ZJN-om i pripadajućim podzakonskim propisima (pravilnici i uredbe na koje upućuje ZJN).

Nakon što je provedena ex post kontrola za postupke javne nabave za odabir privatnih operatora u investicijskim modelima A i C, PT2 priprema i podnosi UT Izvješće o provedenoj kontroli za svaki pregledani projektni prijedlog, a koje sadrži mišljenje, odnosno, preporuke o  projektnim prijedlozima vezano za financijske korekcije na temelju pravila o financijskim korekcijama ( Prilog 4. Pravila o financijskim korekcijama ).

U slučaju da PT2 utvrdi da postupak javne nabave nije proveden u skladu s ZJN-om i pripadajućim podzakonskim propisima, UT će na temelju mišljenja, odnosno, preporuke PT2 odrediti financijsku korekciju, te će zatraženi iznos bespovratnih sredstava razmjerno umanjiti, a prema visini preporučene financijske korekcije.

Odluku o financijskim korekcijama donosi čelnik tijela UT.

Ukoliko je UT odredio financijsku korekciju, Prijavitelju se dostavlja obavijest o visini utvrđene financijske korekcije. Obaviješću o visini utvrđene korekcije, od Prijavitelja će se zahtijevati da se u primjerenom roku, pisanim putem (dokument ovjeren pečatom i potpisom ovlaštene osobe za zastupanje) očituje želi li da projektni prijedlog prijeđe/započne slijedeću fazu Postupka dodjele. Ako se Prijavitelj očituje da želi da projektni prijedlog prijeđe/započne slijedeću fazu Postupka dodjele, a projektni prijedlog uspješno završi sve faze Postupka dodjele, maksimalan iznos bespovratnih sredstava koji će se dodijeliti ovisi o visini utvrđene korekcije i o podacima iz Izvješća o provjeri prihvatljivosti troškova (vidi Fazu 2.b Postupka dodjele). U slučaju da se Prijavitelj ne očituje u roku određenom od strane UT ili odbije mogućnost da projektni prijedlog prijeđe/započne slijedeću fazu Postupka dodjele, projektni prijedlog se isključuje iz Postupka dodjele.

4.1.4. Faza 4. Donošenje Odluke o financiranju

Odluka o financiranju se donosi za projektne prijedloge koji su udovoljili svim kriterijima u prethodnim fazama postupka dodjele. U slučaju da preostala sredstva ne budu dovoljna za financiranje čitavog projekta, Prijavitelju može biti ponuđena mogućnost da poveća vlastiti udio u sufinanciranju kako bi se premostio taj manjak. Ako je Prijavitelj to u mogućnosti, UT donosi Odluku o financiranju, nakon što je Prijavitelj tu mogućnost dokazao (financijska izviješća, bankovne garancije i slični elementi kao dokaz financijske sposobnosti). U slučaju da Prijavitelj ne može osigurati dodatna sredstva, neće se donijeti Odluka o financiranju i kontaktirat će se sljedećeg s popisa/liste projektnih prijedloga, a koji su udovoljili zahtjevima za ocjenjivanje kvalitete. Od Prijavitelja se neće zahtijevati smanjenje ili izmjena projektnih aktivnosti, a kako bi se uklopile u raspoloživo financiranje jer bi se radilo o nedopuštenoj izmjeni projektnog prijedloga.

Odluku o financiranju donosi čelnik tijela UT.

Odluka o financiranju mora sadržavati sljedeće podatke:

 pravni temelj za donošenje Odluke;

 naziv, adresu i OIB prijavitelja, te privatnog operatora u investicijskom modelu A (korisnik državne potpore);

 naziv i referentni broj projektnog prijedloga;

 najviši iznos sredstava za financiranje prihvatljivih troškova projekta i stopu sufinanciranja;

 tehničke podatke o klasifikacijama Državne riznice i kodovima alokacija,

 ako je primjenjivo, druge elemente koji se odnose na financiranje (primjerice u odnosu na državne potpore).

UT obavještava Prijavitelja da je njegov projektni prijedlog odabran za financiranje, obaviješću koja sadržava Odluku o financiranju i informacije o daljnjem postupanju.

4.2. Odredbe vezane uz dodatna pojašnjenja tijekom postupka dodjele

Obavještavanje prijavitelja

Prijavitelj će, u roku od 5 (pet) radnih dana od dana donošenja odluke o statusu navedenog projektnog prijedloga biti obaviješten pisanim putem obaviješću na kraju svake faze postupka dodjele bespovratnih sredstava i to:

 ako je riječ o uspješnom prijavitelju, obavijest će sadržavati informaciju da je projektni prijedlog odabran za iduću fazu dodjele;

 ako je riječ o neuspješnom prijavitelju obavijest će sadržavati informaciju da projektni prijedlog nije odabran za iduću fazu postupka dodjele s obrazloženjem;

 ako je riječ o uspješnom prijavitelju u odnosu na kojeg su ispunjeni uvjeti ulaska na rezervnu listu, obavijest će sadržavati informaciju da je projektni prijedlog na rezervnoj listi (pogledaj bilješku (fusnotu) br. 55 u word dokumentu) .

Pojašnjenja tijekom postupka dodjele

U bilo kojoj fazi tijekom postupka dodjele, UT i PT2 mogu od Prijavitelja zahtijevati dodatna pojašnjenja/dokumente/podatke kada dostavljeno nije jasno ili sadrži pogreške sprječavajući na taj način objektivno provođenje postupka dodjele. Pritom svrha postupka pojašnjenja nije pružiti Prijavitelju priliku da ispravi propuste ili pogreške. U svezi s pojašnjenjima, Prijavitelj je obvezan postupiti u skladu sa zahtjevom nadležnog tijela u za to određenom roku, a u protivnom se njegov projektni prijedlog može isključiti iz postupka dodjele. Prijavitelju nije dozvoljeno dostavljati ispravke ili dopune projektne dokumentacije na vlastitu inicijativu nakon predaje projektnog prijedloga. Istekom roka za podnošenje projektnih prijedloga, Prijavitelj ne može mijenjati i/ ili dopunjavati projektni prijedlog, izuzev ispravaka proračuna koje se obavlja tijekom provjere prihvatljivosti troškova projektnih prijedloga (kako je opisano u točki 4.1.2. ovih Uputa). Zahtjevi za pojašnjenjem Prijavitelju će biti dostavljeni te je na njih obavezan odgovoriti putem sustava eFondovi .

Dostupnost informacija

Prijavitelj može uputiti zahtjev za dostavom informacija nadležnom tijelu (PT2) o statusu njegovog projektnog prijedloga u pojedinoj fazi postupka dodjele, na način definiran u obavijesti nadležnog tijela koja se upućuje Prijavitelju na kraju svake faze postupka dodjele. Nadležno tijelo odgovara na zahtjev u roku od 15 (petnaest) kalendarskih dana od dana primitka zahtjeva.

Zahtjev Prijavitelja za dostavom informacija ne odgađa početak sljedeće faze postupka dodjele .

Zahtjev prijavitelja za dostavom informacijama ne smatra se prigovorom na rezultate postupka dodjele ili bilo koje pojedine faze postupka dodjele .

Povlačenje projektnog prijedloga

Do trenutka potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava , a u bilo kojoj fazi postupka dodjele, prijavitelj kroz sustav eFondovi može povući svoj projektni prijedlog.