MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA
I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTOCIMA
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o otocima (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 52. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka u Jadranskom moru, definira politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.
Ugovor o funkcioniranju Europske unije u članku 174. stavku 3. definira otoke kao jednu od regija koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Europska unija stoga nastoji smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju te u tom smislu provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Članak 175. Ugovora propisuje da države članice provode svoje ekonomske politike i koordiniraju ih tako da ostvaruju navedene ciljeve.
Nastavno na definiciju iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Zakon definira otoke kao područja s razvojnim posebnostima u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj: 147/14 i 123/17 ) te im se time otvara mogućnost posebnog programsko-planskog pristupa od strane nositelja politike regionalnoga razvoja.
Glavni razlog izrade i donošenja novog Zakona o otocima je jačanje i uvođenje novih i suvremenih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i smjernicama odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije. Navedeno podrazumijeva usklađivanje, modernizaciju i veću koherentnost politike otočnog razvoja s ostalim nacionalnim politikama i zakonodavnim okvirom, kako Republike Hrvatske tako i Europske unije, ali i veće i jače uključivanje svih dionika te politike, naročito onih na lokalnoj razini prilikom donošenja i predlaganja politika usmjerenih na mjere poticanja razvoja otoka.
S obzirom da je Europski parlament usvojio Rezoluciju o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)), potrebno je uvažiti preporuku rezolucije koja se odnosi na države članice, posebno preporuku iz točke 14. Rezolucije – poziv državama članicama, regionalnim i lokalnim vlastima da preuzmu važnu ulogu u razvoju strategija otoka na temelju vertikalnog pristupa koji obuhvaća sve razine vlasti, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako bi se zajamčio održivi razvoj otoka Europske unije.
Utvrđivanje indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dovodi do djelomično nerealnih rezultata kad su u pitanju otoci, osobito kad su u pitanju otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku. Stoga se Zakonom uvodi pojam otoka sa specifičnim položajem koji zbog svoje specifičnosti i ograničenog samoupravnog djelokruga nemaju dovoljno ovlasti i instrumenata za upravljanje svojim razvojem. Iz istog razloga Zakon uvodi i vrednovanje razvijenosti otoka otočnim razvojnim pokazateljima i, u skladu s tim, razvrstavanje otoka u skupine.
Zadatak države je da otocima omogući samostalnost odnosno autonomiju u opskrbi vodom i energijom. Stoga novi Zakon promiče razvoj otoka u skladu s konceptom „pametnih otoka“ što obuhvaća: primjenu pametnih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije i najveću moguću energetsku učinkovitost, uvođenje održive otočne mobilnost uključujući električnu mobilnost, smanjenje nestašice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih upravljanja vodnim resursima, teritorij bez otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog i kulturnog kapitala, iskorištavanje prirodnih i tradicionalnih karakteristika otoka za stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta, jačanje socijalne uključenosti, obrazovanja i potporu građana te poticanje alternativnog, cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma.
Zakon uvodi novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka donošenjem Nacionalnog plana razvoja otoka i Otočnog godišnjeg programa na nacionalnoj razini, izradu planova razvoja otoka ili otočne skupine na razini jedinica lokalne samouprave na otocima i sklapanje jedinstvenog Otočnog razvojnog sporazuma za područje otoka u najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave s ministarstvom nadležnim za otoke.
Nastojeći izjednačiti uvjete života na otocima s uvjetima na kopnu, Zakonom su obuhvaćene mjere: subvencioniranje javnog pomorskog prijevoza, subvencioniranje javnog cestovnog prijevoza, besplatnog prelaska mosta, izjednačavanja cijene pitke vode na kopnu s cijenom na otocima kako za kućanstva tako i za gospodarstvenike te potporu male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. Zakon također uvodi otočne koordinatore koje zapošljavaju jedinice lokalne samouprave na otocima radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Osim navedenog Zakon uređuje proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice koju koriste otočani (novi informatički sustav kao sistemska evidencija otočnih prava i mjera), poticanje projekata civilnog društva i poticanje zadrugarstva na otocima, definira program Hrvatski otočni proizvod te uređuje pravo prvokupa Republike Hrvatske nad nekretninama na malim, povremeno naseljenim i nenaseljenim otocima.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Primjena ovoga Zakona zahtijevat će osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske, na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te na pozicijama proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave i proračuna jedinica lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti otoci.
Na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. proračunsku godinu planirana su sredstva u iznosu od 86.450.000,00 kuna te sredstva od 86.750.000,00 kuna za 2020. proračunsku godinu za provedbu Programa 2904 Održivi razvoj jadranskih otoka sukladno Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu („Narodne novine“, broj 124/17). Za provedbu ovog Zakona uz već izrađenu projekciju sredstva državnog proračuna potrebno je osigurati dodatna sredstva u iznosu od 6.720.000,00 kuna za 2019. godini, 9.620.000,00 kuna za 2020. godinu te 12.620.000,00 kuna za 2021. godinu.
Program 2904 Održivi razvoj jadranskih otoka uključuje sljedeće aktivnosti:
• A570463 Razvoj otoka – za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 29.200.000,00 kuna te 29.600.000,00 kuna za 2020. godinu. Ova aktivnost uključuje provedbu (1) Programa razvoja otoka koji se odnosi na pomoći unutar općeg proračuna koji za 2019. proračunsku godinu iznosi 28.600.000,00 kuna (29.000.000,00 kn u 2020.) te (2) Poticanje razvoja civilnog društva kroz kapitalne donacije u iznosu od 600.000,00 kuna za 2019. i 2020. proračunsku godinu. Program razvoja otoka uključuje izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju malih kapitalnih infrastrukturnih projekata na otocima na temelju javnog poziva za prijavu projekata. Unutar ove aktivnosti dodjeljuju se Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama civilnog društva na otocima koje se odnose na financijske potpore najkvalitetnijim projektima na temelju natječaja za prijavu projekata udruga na otocima jednom godišnje.
Na aktivnosti A570463 Razvoj otoka planiraju se novi troškovi za potrebe uvođenja i provođenja novih mjera: Vrednovanje razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja (članak 12. ovog Zakona), Otočni koordinatori (članak 19. ovog Zakona), Nacionalni plan razvoja otoka (članak 24. ovog Zakona) i Plan razvoja otoka i članak 25. ovog Zakona), Proširenje uporabe otočne iskaznice (članak 33. ovog Zakona).
A570356 Poticanje otočnog gospodarstva - za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 11.000.000,00 kuna za 2019. i 2020. te 12.000.000,00 kuna za 2021. proračunsku godinu. Poticanje otočnog gospodarstva provodi se mjerom dodjele potpora male vrijednosti za očuvanje radnih mjesta otočnim poslodavcima na temelju objave jednogodišnjeg javnog poziva. Uvođenje nove mjere pokretanja gospodarske aktivnosti na otocima (članak 36. ovog Zakona) usmjereno je na smanjenje troškova poslovanja, lakše zapošljavanje novih djelatnika, unaprjeđivanje poslovanja i razvoj otočnih tvrtki čije djelatnosti su od značaja za gospodarski razvoj otoka (članak 34. ovog Zakona).
Nova mjera poticanja otočnog gospodarstva (članak 22. ovog Zakona) je poticanje zadrugarstva na otocima koju će provoditi Ministarstvo kroz Program poticanja zadrugarstva na otocima za zadruge koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje rad zadruga te imaju sjedište i djeluju na području otoka, a uključuje modele poticanja zadrugarstva koje provodi Ministarstvo u suradnji s drugim tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
• aktivnost A570352 Poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza – za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 33.000.000,00 kuna i 30.000.000,00 kuna za 2020. te 27.000.000,00 kuna za 2021. proračunsku godinu. Ovom mjerom omogućuje se besplatni cestovni prijevoz učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima, umirovljenicima i osobama starijim od 65 godina te invalidnim osobama kojima se omogućuje naknada troškova vlastitog prijevoza. Ova mjera dodatno se proširuje na djecu do navršene 8. godine starosti, osobe koje su u pratnji osoba s invaliditetom, učenike i studente koji se školuju odnosno studiraju na otoku i korisnike domova za starije i nemoćne osobe na otocima. Uvođenjem sustava otočne iskaznice u javni otočni cestovni prijevoz ova mjera će se modificirati i osuvremeniti te omogućiti veću kontrolu i učinkovitost Ministarstva kao nositelja mjere.
• aktivnost A570354 Vodoopskrba otoka - za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 12.000.000,00 kuna, po 10.000.000,00 kuna za 2020. i 2021. proračunsku godinu.. Provedba ove mjere nastaviti će se i u ovom prijedlogu Zakona uz određene izmjene na način da će se pravo na opskrbu pitkom vodom vezati na otočane, stanovnike naselja u kojem nije izgrađen vodoopskrbni sustav, također proširenje mjere odnosi se i na potpuno nove korisnike mjere - gospodarstvenike na otocima (uz izuzeće turističke djelatnosti) koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav.
• aktivnost A819012 Hrvatski otočni proizvod - za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 1.000.000,00 kuna te po 1.060.000,00 kuna za 2020. i 2021. proračunsku godinu za provedbu Programa „Hrvatski otočni proizvod“. Dosadašnji projekt Hrvatski otočni proizvod koji obuhvaća označavanje proizvoda prerasta u Program kojim će se omogućiti novi načini promocije otočnih proizvoda.
Fiskalni učinak na druge proračune:
Jedinice područne (regionalne) samouprave sudjelovati će u izradi planova razvoja otoka u sedam obalno-otočnih županija: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Dubrovačko-neretvanska županija što će se odraziti na njihove proračune. Procjena financijskog opterećenja svih županija zajedno je ukupno oko 650.000,00 kuna po proračunskoj godini (2019., 2020. i 2021.).
Jedinice lokalne samouprave na otocima u skladu s odredbom članka 19. stavak 2. i 3. ovog Zakona sudjelovati će u sufinanciranju troška rada otočnih koordinatora. Ukupna projekcija troška zapošljavanja otočnih koordinatora planiranom dinamikom u proračunima otočnih jedinica lokalne samouprave sveukupno iznosi cca 950.000,00 kuna za 2019., 1.300.000,00 kuna za 2020. te za 2021. cca 1.600.000,00 kuna.
Jedinice lokalne samouprave – 51 jedinica lokalne samouprave na otocima i 8 jedinica lokalne samouprave na kopnu nadležne za otoke u skladu s odredbom članka 25. ovog Zakona sudjelovat će u izradi planova razvoja otoka a procijenjen sveukupni njihov trošak po proračunskoj godini (2019., 2020. i 2021.) iznosi cca 650.000,00 kuna
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) provodi mjeru prava na povlašteni javni pomorski prijevoz i prava na povlašteni prijelaz mosta.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Nacrta prijedloga Zakona s obrazloženjem.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTOCIMA
DIO PRVI
UVODNE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka u Jadranskom moru, određuje politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.
Članak 2.
Poluotok Pelješac u smislu ovog Zakona ima status otoka.
Interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka
Članak 3.
Ovim se Zakonom određuje interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka, otočića i poluotoka Pelješca (u daljnjem tekstu: otoci) način na koji se otočna dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati te razvojna politika usmjerena na prevladavanje ograničenja kojima su otoci podvrgnuti.
Otoci kao područja s razvojnim posebnostima
Članak 4.
Otoci Republike Hrvatske područja su s razvojnim posebnostima određena zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te im se određuje poseban planski i programski pristup nositelja politike područnog (regionalnog) i otočnog razvoja.
Značenje pojmova
Članak 5.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona, te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona, imaju sljedeće značenje:
1.otok – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine preko 1 km 2
2.otočić – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine od 0,01 km 2 do 1 km 2
3.otočani – hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište na otocima ili na poluotoku Pelješcu te državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji s prijavljenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu
4.obalno-otočne županije – jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze otoci
5.održivi razvoj otoka – dugoročni proces unapređenja otočnog gospodarstva i otočne zajednice koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem otočnim razvojnim potencijalom i korištenjem raspoloživih resursa uz najmanje moguće ugrožavanje prirodnih sustava
6.jedinica lokalne samouprave na otoku – jedinica lokalne samouprave čije se sjedište nalazi na otoku
7.otoci sa specifičnim položajem - otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku
8.otočni razvojni dionici – otočni poslovni sektor te znanstvenici, zadruge i organizacije civilnog društva koje djeluju na otocima
9.otočni razvojni pokazatelji – skup otocima primjerenih geografskih, demografskih, gospodarskih, infrastrukturnih, suprastrukturnih i okolišnih pokazatelja kojima se određuje, prati i vrednuje ukupna razvijenost pojedinog otoka i tako oblikuje osnova za vođenje otočne razvojne politike
10.otočnost - skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem. Iznimno se pojam otočnosti primjenjuje i na poluotok Pelješac bez obzira na njegovu djelomičnu okruženost morem.
11.pametni otok – otok koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pri tom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene; pametni otok je sastavnica ukupne prostorno-ekonomske razvojne politike jer se kao predložak može i treba koristiti za planiranje i promicanje razvoja održivih tehnologija koje se, jednom isprobane i uhodane u otočnim uvjetima, mogu u većem obujmu uvoditi i na kopnu
12.čista energija – energija dobivena iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih postrojenja, kao i biogoriva te druga sintetska goriva proizvedena iz obnovljivih izvora na održivi način
13.kružno gospodarstvo – gospodarstvo koje osigurava održivo gospodarenje resursima, a otpad svodi na najmanju moguću mjeru
14.Nacionalni plan razvoja otoka – srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značaja
15.Nacionalna razvojna strategija – dugoročni akti strateškog planiranja koji se donosi sukladno propisu kojim se uređuje područje strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
16.otočni razvojni sporazum – dokument propisan posebnim zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, a kojim se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju strateški projekti regionalnog razvoja
17.otočni koordinator– fizička osoba koju zapošljava jedinica lokalne samouprave na otoku radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka
18.regionalni koordinator – javna ustanova koja obavlja poslove od javnog interesa osnovana po posebnom zakonu kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske, s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave
19.otočni razvojni projekt – projekt čiji je nositelj ministarstvo nadležno za otoke (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i kojim se pridonosi postizanju razvojnih smjerova i strateških ciljeva definiranih u okviru Nacionalnog plana razvoja otoka, od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na otocima te akata povezanih s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a i s korištenjem fondova EU-a.
DIO DRUGI
HRVATSKO OTOČJE
Otoci, otočići, hridi i grebeni
Članak 6.
(1)Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. Otoka, otočića, hridi i grebena ima ukupno 1.244 i sastavni su dio teritorija Republike Hrvatske.
(2)Popis otoka i otočića prikazan je u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona.
Razvrstavanje otoka
Članak 7.
U svrhu planiranja i provedbe programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom kao i drugim propisima koji se bave otočnom razvojnom politikom , otoci se razvrstavaju prema:
a.geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti
b.udaljenosti od kopna
c.specifičnom položaju.
Razvrstavanje otoka po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti
Članak 8.
(1)Otoci se razvrstavaju po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti obalno-otočnih županija na sedam područja:
I. područje obuhvaća otoke Istarske županije: Sv. Nikola, Kuvrsada, Maškin, Sv. Andrija, Sv. Ivan na pučini, Sv. Katarina, Mali Brijun, Vanga (Krasnica), Veli Brijun i Porer
II. područje obuhvaća otoke Primorsko-goranske županije: Krk, Cres, Lošinj, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Unije, Ilovik i Rab
III. područje obuhvaća dio otoka Paga (Grad Novalja) koji pripada Ličko-senjskoj županiji
IV. područje obuhvaća otoke Zadarske županije: Pag – dio (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana), Vir, Ugljan, Pašman, Ošljak, Dugi Otok, Iž, Rava, Silba, Molat, Ist, Olib, Premuda, Vrgada, Sestrunj, Rivanj i Zverinac
V. područje obuhvaća otoke Šibensko-kninske županije: Murter, Prvić, Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje i Kornati
VI. područje obuhvaća otoke Splitsko-dalmatinske županije: Brač, Čiovo, Šolta, Drvenik Veli, Drvenik Mali, Hvar, Vis i Biševo
VII. područje obuhvaća otoke Dubrovačko-neretvanske županije: Korčula, Mljet, Lastovo, Šipan, Lopud, Lokrum, Koločep i poluotok Pelješac.
(2)Područjima iz stavka 1. ovog članka pripadaju i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni
otoci i otočići koji katastarski pripadaju otocima iz stavka 1. ovog članka.
Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna
Članak 9.
(1)Otoci se prema udaljenosti od kopna dijele na:
1.pučinske otoke – skupina otoka najudaljenijih od kopna
2.kanalske otoke – skupina otoka srednje udaljenosti od kopna
3.priobalne otoke – skupina otoka najbližih kopnu
4.premoštene otoke – skupina otoka mostom povezanih s kopnom.
(2)Pučinski otoci su: Unije, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Premuda, Ist, Molat, Dugi otok, Ilovik, Kornati, Žirje, Biševo, Vis, Lastovo i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.
(3)Kanalski otoci su: Cres, Lošinj, Silba, Olib, Sestrunj, Zverinac, Rivanj, Iž, Rava, Kaprije, Hvar, Korčula, Mljet i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.
(4)Priobalni otoci su: Rab, Ugljan, Ošljak, Pašman, Vrgada, Prvić, Zlarin, Krapanj, Drvenik Mali, Drvenik Veli, Šolta, Brač, Šipan, Lopud, Koločep i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.
(5)Premošteni otoci su: Krk, Pag, Vir, Murter, Čiovo i poluotok Pelješac.
(6)Za otoke iz stavka 2. ovog članka donijeti će se dodatne mjere koje će izjednačiti njihove naglašeno nepovoljne uvjete u usporedbi s uvjetima na ostalim otocima bližim kopnu.
Otoci sa specifičnim položajem
Članak 10.
Otoci i dijelovi otoka sa specifičnim položajem su:
Vele Srakane, Male Srakane, Ilovik, Susak, Unije i Cres-dio (u sastavu Grada Malog Lošinja); Premuda, Rava, Ist, Iž, Molat, Silba, Škarda i Olib (u sastavu Grada Zadra); Babac (u sastavu Općine Sv. Filip i Jakov); Zverinac (u sastavu Općine Sali); Vrgada (u sastavu Općine Pakoštane); Ošljak, Rivanj i Sestrunj (u sastavu Općine Preko); Prvić (u sastavu Grada Vodica); Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje (u sastavu Grada Šibenika); Žutsko-sitsko otočje (u sastavu Općine Murter-Kornati); Čiovo-dio, Drvenik Veli i Drvenik Mali (u sastavu Grada Trogira); Čiovo-dio (u sastavu Grada Splita); Pakleni otoci (u sastavu Grada Hvara), Šćedro (u sastavu Općine Jelsa); Sveti Andrija i Biševo (u sastavu Grada Komiže); Veli Budikovac (u sastavu Grada Visa); Prežba (u sastavu Općine Lastovo); Vrnik (u sastavu Grada Korčule); Koločep, Šipan, Jakljan, Lokrum i Lopud (u sastavu Grada Dubrovnika).
Otočna urbana područja
Članak 11.
(1)Radi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja, ustrojavaju se otočna urbana područja.
(2)Otočna urbana područja su gradovi na otocima koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 3.000 stanovnika.
(3)Otočna urbana područja mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave i njihove dijelove uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela.
(4)Strateški ciljevi razvoja otočnih urbanih područja ugrađuju se u plan razvoja otoka iz članka 25. ovog Zakona.
DIO TREĆI
RAZVIJENOST OTOKA
POGLAVLJE I.
OTOČNI RAZVOJNI POKAZATELJI
Vrednovanje razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja
Članak 12.
(1)Uvažavajući otočnost, razvijenost otoka se vrednuje otočnim razvojnim pokazateljima.
(2)Svrha vrednovanja iz stavka 1. ovog članka je određivanje stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka sukladno vrijednostima njihovih otočnih razvojnih pokazatelja.
(3)Ministarstvo kontinuirano prati razvoj otoka i vrednuje njihovu razvijenost najmanje jednom u  ri godine.
(4)Postupak vrednovanja iz stavka 1. ovog članka provodi Ministarstvo.
(5)Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz svojih očevidnika i drugih evidencija, potrebni za vrednovanje i praćenje stupnja razvijenosti otoka.
(6)Podatke o vrednovanju razvijenosti otoka Ministarstvo objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.
(7)Otočne razvojne pokazatelje i postupak vrednovanja propisuje ministar nadležan za otoke (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.
Razvrstavanje nastanjenih otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima
Članak 13.
(1)Nastanjeni otoci razvrstavaju se prema otočnim razvojnim pokazateljima u:
-I. skupinu koju čine nerazvijeni otoci
-II. skupinu koju čine manje razvijeni otoci
-III. skupinu koju čine razvijeni otoci.
(2)Posebnu skupinu otoka, koji se ne razvrstavaju na način iz stavka 1. ovoga članka, čine povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci.
(3)Povremeno nastanjene otoke čine otoci koji su nastanjeni u dužim i kraćim razdobljima tijekom godine zbog obavljanja poljoprivredne, ribarske, stočarske, turističke, ugostiteljske, hotelijerske, svjetioničarske, duhovne, znanstveno-obrazovne i slične djelatnosti.
(4)Odluku o razvrstavanju otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima donosi ministar nakon provedenog postupka vrednovanja iz članka 12. ovoga Zakona.
Otočno prioritetno područje
Članak 14.
(1)Radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja te u cilju fizičkog i gospodarskog razvoja i društveno-socijalne regeneracije ustrojavaju se otočna prioritetna područja.
(2)Otočno prioritetno područje je područje otoka svrstanog u 1. i 2. skupinu iz članka 13. stavka 1. ovog Zakona.
(3)Strateški ciljevi razvoja otoka iz stavka 2. ovoga članka ugrađuju se u planove razvoja otoka iz članka 25. ovog Zakona.
POGLAVLJE II.
PRIMJENA OTOČNIH RAZVOJNIH POKAZATELJA
Otoci u planiranju i provođenju programa, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela
Članak 15.
(1)Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka u upravnom području iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi projekta, mjere i aktivnosti te raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovom učinku na razvoj otoka uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članka 13. ovog Zakona.
(2)Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, prilikom provođenja postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz stavka 1. ovog članka, uzet će u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članka 13.
Briga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o otocima
Članak 16.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti te uzimati u obzir razvrstavanje otoka iz članka 13. ovog Zakona.
DIO ČETVRTI
INSTITUCIONALNI OKVIR
Nositelj otočne politike
Članak 17.
Ministarstvo je nositelj politike otočnog razvoja.
Otočno vijeće
Članak 18.
(1)Radi savjetovanja pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka ministar osniva Otočno vijeće kao svoje savjetodavno tijelo.
(2)Otočno vijeće čine:
a)predstavnici Hrvatskog sabora
b)predstavnici tijela državne uprave
c)otočni koordinatori
d)predstavnici otočnih razvojnih dionika
e)predstavnici znanstvene zajednice koji se bave otočnim razvojem.
(3)Ministar predsjedava radom Otočnog vijeća.
(4)Otočno vijeće sudjeluje u izradi Otočnog godišnjeg programa iz članka 26. ovog Zakona.
(5)Otočno vijeće donosi Poslovnik o radu.
(6)Za svoj rad u otočnom vijeću, članovi Otočnog vijeća ne primaju naknadu.
(7)Administrativno-stručne poslove Otočnoga vijeća obavlja Ministarstvo.
(8)Broj članova Otočnog vijeća, način odabira članova i djelokrug rada Otočnog vijeća propisuje ministar pravilnikom.
Otočni koordinatori
Članak 19.
(1)Otočni koordinator je fizička osoba koju na temelju natječaja zapošljava jedinica lokalne samouprave na otoku radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka za koje je otočni koordinator nadležan.
(2)Jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovog članka je jedinica lokalne samouprave koja ima najviši izvorni prihod proračuna u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave na tom otoku.
(3)Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, za otoke sa specifičnim položajem jednog ili više otočnih koordinatora na temelju natječaja zapošljava jedinica lokalne samouprave u čijem se sastavu nalazi otok ili otoci, sukladno članku 10. ovog Zakona.
(4)Otočni koordinator je nadležan na područje cijelog otoka na kojem se nalazi jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovog članka.
(5)Otočni koordinator može biti nadležan za više otoka među kojima je obavezno i otok iz stavka 4. ovog članka.
(6)Odredbe iz stavka 4. i 5. ovog članka ne odnose se na otoke sa specifičnim položajem.
(7)Otočni koordinator obavlja sljedeće poslove:
1.koordinira i nadzire izradu plana razvoja otoka na području za koje je nadležan
2.provjerava usklađenost plana razvoja otoka s Nacionalnim planom razvoja otoka i o tome podnosi izvješće izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. odnosno jedinice lokalne samouprave iz stavka 3. ovog Zakona i Ministarstvo
3.nadzire i prati provedbu plana razvoja otoka iz točke 1. ovoga stavka te izvješćuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. odnosno jedinice lokalne samouprave iz stavka 3. ovog Zakona regionalnog koordinatora i Ministarstvo o njihovoj provedbi
4.koordinira poslove na razini otoka na području za koje je nadležan vezane uz planiranje i provedbu otočnih razvojnih projekata
5.obavlja upis otočnih razvojnih projekata od značaja za otoke na području za koje je nadležan u registar otočnih razvojnih projekata i dostavlja podatke u jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata
6.surađuje s Ministarstvom, regionalnim koordinatorima i drugim otočnim koordinatorima na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka
7.sudjeluje u radu Otočnog vijeća
8.obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu.
(8)Natječaj iz stavka 1. i 3. ovog članka, uz obveznu suradnju s Ministarstvom, provodi jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. odnosno jedinica lokalne samouprave iz stavka 3. ovog članka.
(9)Ministarstvo i jedinice lokalne samouprave za čije je područje nadležan otočni koordinator dužni su osigurati financijske i druge uvjete za kvalitetan rad otočnog koordinatora.
(10)Nadzor nad radom otočnih koordinatora obavlja Ministarstvo.
(11)Ministarstvo vodi jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata kojim se objedinjuju registri otočnih razvojnih projekata iz stavka 7. točke 5. ovog članka.
(12)Područje nadležnosti svakog otočnog koordinatora, uvjete koje mora ispuniti za prijem na radno mjesto, način provođenja natječaja iz stavka 1. i 3. ovog članaka, način osiguravanja uvjeta za rad iz stavka 9. ovog članka i način provođenja nadzora iz stavka 10. ovog članka propisuje ministar pravilnikom.
DIO PETI
CILJEVI RAZVOJA OTOKA
Održivi razvoj otoka
Članak 20.
(1)Održivi razvoj otoka pretpostavlja ostvarivanje tri opća cilja: stabilnog gospodarskog razvoja otoka, pravedne raspodjele socijalnih mogućnosti za sve otočane i zaštite otočnog okoliša.
(2)Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, gospodarski, tehnološki i društveno održivi.
Pametni otok
Članak 21.
(1) Ovim Zakonom se potiče održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica pametnog otoka kao što su:
1.aktivno sudjelovanje u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini
2.uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja i korištenja lokalnih resursa i infrastrukture kroz različite poslovne modele
3.smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
4.promicanje održive mobilnosti na otocima
5.smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima
6.stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog gospodarstva
7.očuvanje karakterističnog prirodnog i kulturnog kapitala otoka
8.diverzificiranje otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti
9.jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana
10.prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima.
(2) Projekti koji se provode u skladu s odrednicama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prioritetnima.
Poticanje zadrugarstva i društvenog poduzetništva na otocima
Članak 22.
(1) Ministarstvo donosi Program poticanja zadrugarstva na otocima za zadruge koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje rad zadruga te imaju sjedište i djeluju na području otoka, a uključuje modele poticanja zadrugarstva koje provodi Ministarstvo u suradnji s drugim tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Ministarstvo dodjeljuje financijske potpore zadrugama na otocima kroz Program iz stavka 1. ovog članaka.
(3) Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 2. ovog članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se zadrugama iz stavka 1. ovog članka.
(4) Pravilnik o provedbi Programa poticanja zadrugarstva na otocima donosi ministar.
Poticanje razvoja civilnog društva na otocima
Članak 23.
(1)U skladu s odrednicom pametnog otoka iz članka 21. stavka 1. točke 9. ovog Zakona Ministarstvo potiče i stvara povoljno okruženje za razvoj civilnog društva na otocima jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje.
(2)Ministarstvo donosi Program poticanja razvoja civilnog društva na otocima za organizacije civilnog društva koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo te imaju sjedište i djeluju na području otoka, a uključuje modele poticanja organizacija civilnog društva koje provodi Ministarstvo.
(3)Ministarstvo dodjeljuje financijske potpore organizacijama civilnom društva na otocima kroz Program iz stavka 2. ovog članaka.
(4)Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 3. ovog članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se organizacija civilnog društva iz stavka 3. ovog članka.
(5)Pravilnik o provedbi Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima donosi ministar.
DIO ŠESTI
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
Nacionalni plan razvoja otoka
Članak 24.
(1)Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Nacionalni plan razvoja otoka (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan).
(2)Nacionalni plan se definira provedba ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u upravnom području razvoja otoka.
(3)Nacionalni plan sadrži sljedeća otočna programska područja:
a)prometno povezivanje (pomorski, cestovni i zračni prijevoz)
b)vodoopskrba i odvodnja
c)gospodarski razvoj i poduzetništvo
d)demografska obnova
e)poljoprivreda, ribarstvo i lovstvo
f)gospodarenje otpadom
g)zdravstvena zaštita i razvoj telemedicine
h)elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina
i)zaštita prirode i okoliša
j)kultura i očuvanje kulturne baštine
k)predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje i znanost
l)čista energija, energetika i obnovljivi izvori energije
m)socijalna skrb
n)razvoj civilnog društva
o)turizam
p)stambeno zbrinjavanje
r) Ministarstvo može utvrditi i druga programska područja za koje se utvrdi da su od važnosti za otočni razvoj.
(4)Programska područja Nacionalnog plana će u najvećoj mogućoj mjeri slijediti odrednice pametnog otoka iz članka 21. ovog Zakona.
(5)Nacionalni plan sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.
(6)Nacionalni plan donosi se za razdoblje od sedam godina.
Plan razvoja otoka
Članak 25.
(1)Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na otoku i jedinice lokalne samouprave u čijem je sastavu otok sporazumno donose jedinstveni plan razvoja otoka ili otočne skupine (daljnjem tekstu: plan razvoja otoka) u skladu s programskim područjima Nacionalnog plana iz članaka 24. stavka 3. ovog Zakona.
(2)Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovog članka donose zajedničku odluku o nositelju izrade plana razvoja otoka.
(3)Plan razvoja otoka obvezna je osnova određivanja razvojnih projekata i programa u postupku izrade operativnog programa korištenja sredstva fondova Europske unije za razvoj otoka.
(4)Sredstva potrebna za izradu svakog pojedinog plana razvoja otoka osigurat će u jednakim omjerima: Ministarstvo, jedinica područne (regionalne) samouprave i zajedno jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka za izradu plana razvoja otoka na svom području.
(5)Metodologiju, postupak i rokove izrade Planova razvoja otoka propisuje ministar pravilnikom.
Otočni godišnji program
Članak 26.
(1)Otočni godišnji program donosi se na temelju Nacionalnog plana i u skladu s planovima razvoja otoka te sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela vezanih uz otočni razvoj prema programskim područjima iz članka 24. stavka 3. ovog Zakona, te izvore njihovog financiranja.
(2)Otočni godišnji program donosi ministar najkasnije 30. rujna tekuće godine za sljedeću godinu.
(3)Ministarstvo jednom godišnje izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o provedbi Otočnog godišnjeg programa.
Otočni razvojni sporazum
Članak 27.
(1)Radi provedbe ovog Zakona i učinkovite koordinacije politike otočnog razvoja, može se sklopiti otočni razvojni sporazum za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave sukladno teritorijalnoj nadležnosti iz članka 8. stavka 1. ovog Zakona.
(2)Otočnim razvojnim sporazumom usuglašavaju se prioriteti otočnog razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se strateški projekti otočnog razvoja koji pridonose razvoju otoka za koji se sklapa otočni razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu.
(3)Otočni razvojni sporazum sklapaju Ministarstvo kao nositelj politike otočnog razvoja i jedinice područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovog članka za područje otoka za koje se otočni razvojni sporazum sklapa.
(4)Otočni razvojni sporazum se sklapa na temelju Planova razvoja otoka iz članak 25. ovog Zakona.
(5)Na prijedlog Ministarstva, otočnom razvojnom sporazumu mogu se priključiti i druga tijela državne uprave i javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike otočnog razvoja u području za koje se sklapa otočni razvojni sporazum.
(6)Obavljanje administrativnih i stručnih poslova vezanih uz pripremu otočnog razvojnog sporazuma koordinira Ministarstvo.
(7)Sadržaj te postupak izrade i sklapanja otočnog razvojnog sporazuma propisuje ministar pravilnikom.
DIO SEDMI
OTOČNA PRAVA
POGLAVLJE I.
PRAVA U SUSTAVU JAVNOG PRIJEVOZA
Sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prometa
Članak 28.
(1)Javni putnički i putničko-teretni prijevoz u linijskom prometu između otoka i kopna i u međuotočnom prometu organizira se, usklađuje i unapređuje kao sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza.
(2)Trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otočna naselja odnosno otoke s kopnom i otoke međusobno, kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma te izvori i načini financiranja razvoja sustava otočnoga pomorskoga, zračnog i cestovnog prijevoza utvrđuje se Nacionalnim planom.
Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz
Članak 29.
(1)Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz i na povlašteni javni pomorski prijevoz svojih vozila na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno u skladu s posebnim propisima.
(2)Za potrebe ostvarivanja prava iz stavka 1. ovog članka uspostavljen je informatički sustav javnog prijevoza za putnike i vozila (SEOP) koji je u vlasništvu Agencije za obalni linijski pomorski promet.
(3)Povlašteni prijevoz putnika i vozila otočana iz stavka 1. ovog članka i visinu povlastice, uspostavu informatičkog sustava javnog prijevoza iz stavka 2. ovog članka, razvrstavanje linija javnog prijevoza, utvrđivanje, usklađivanje i objavu redova plovidbe, cijene usluga u javnom pomorskom prijevozu i osiguranje sredstava za obavljanje javnog prijevoza regulira središnje tijelo državne uprave nadležno za pomorski prijevoz i Agencija za obalni linijski pomorski prijevoz.
Pravo na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz
Članak 30.
(1)Cijene javnog cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno te cijene javnog otočnog cestovnog prijevoza za otočane ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u javnom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne županije.
(2)Pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju sljedeće kategorije otočana:
-djeca do navršene 8. godine starosti
-učenici i studenti
-umirovljenici
-otočani stariji od 65 godina
-osobe s invaliditetom i osoba koja je u pratnji osobe s invaliditetom.
(3)Osim kategorija otočana iz stavka 2. ovoga članka, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju:
-učenici i studenti koji se školuju odnosno studiraju na otoku
-korisnici domova za starije i nemoćne osobe na otocima.
(4)Osobe s invaliditetom iz stavka 2. ovog članka koje nisu u mogućnosti koristiti javni otočni cestovni prijevoz imaju pravo na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza.
(5)Sredstva za ostvarivanje prava iz ovog članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstava, a dodjeljuju se javnim cestovnim prijevoznicima i osobama s invaliditetom za naknadu iz stavka 4. ovog članka.
(6)Visinu i način ostvarivanja prava iz ovog članka propisuje ministar pravilnikom.
Pravo na povlašteni prijelaz mosta
Članak 31.
(1)Otočani te fizičke osobe -obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na premoštenom otoku, odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i/ili trajektom, pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju mostarinu.
(2)Sredstva za ostvarivanje prava iz ovog članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za cestovni prijevoz, a dodjeljuju se pravnoj osobi koja upravlja mostom.
(3)Način ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja mostarine propisuje pravilnikom ministar nadležan za promet, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za financije i ministra.
POGLAVLJE II.
PRAVO NA PITKU VODU
Izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu
Članak 32.
(1)U cilju poboljšanja uvjeta života te opskrbe otočnog stanovništva i otočnog gospodarstva vodom, otočna naselja ili dijelovi naselja koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav imaju pravo na opskrbu pitkom vodom.
(2)Isporučitelj vodne usluge javnu vodoopskrbu vrši brodovima vodonoscima i/ili autocisternama za otočna naselja ili dijelove naselja iz stavka 1. ovog članka.
(3)Otočanin, stanovnik naselja iz stavka 1. ovog članka, ima pravo na opskrbu pitkom vodom u količini do najviše 45 m 3 godišnje odnosno do najviše 5 m 3 mjesečno, po cijeni koja je jednaka cijeni vode vodoopskrbnog područja kojem pripadaju.
(4)Fizička osoba – obrtnik, trgovac pojedinac i pravna osoba, registrirana za gospodarsku djelatnost, osim djelatnosti koja se po posebnom zakonu definira kao turistička djelatnost, koja tu djelatnost obavlja u naselju iz stavka 1. ovog članka, ima pravo na opskrbu pitkom vodom po cijeni koja je jednaka cijeni vode vodoopskrbnog područja kojem pripada.
(5)Sredstva za ostvarivanje prava iz ovog članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se isporučitelju vodne usluge iz stavka 2. ovoga članka.
(6)Način ostvarivanja prava iz ovoga članka te količinu pitke vode iz stavka 4. ovog članka propisuje ministar pravilnikom.
POGLAVLJE III.
EVIDENCIJA I PRAĆENJE OTOČNIH PRAVA
Otočna iskaznica
Članak 33.
(1)Otočna iskaznica je javna isprava čije se izdavanje uređuje posebnim zakonom kojim se uređuje javni prijevoz u obalnom linijskom pomorskom prometu, a koristi se kao sredstvo elektroničke autentikacije za pristup sustavu otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode temeljem ovog Zakona ili drugih propisa.
(2)Ministarstvu se omogućava evidencija i praćenje korištenja otočnih prava, povlastica i mjera iz stavka 1. ovoga članka kroz informacijski sustav otočnih prava (u daljnjem tekstu: ISOP) koji će biti odgovarajuće povezan sa sustavom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona, te nadzor nad korištenjem financijskih sredstava namijenjenih ostvarivanju otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode temeljem ovoga Zakona.
(3)Sredstva za uspostavu ISOP-a osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.
DIO OSMI
GOSPODARSKI RAZVOJ OTOKA
Poticanje djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka
Članak 34.
Djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka koje podupire država, poglavito su: proizvodnja bilja na postojećim i novim nasadima na otvorenom i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, sredozemno voćarstvo, berba i prerada samoniklog bilja, uzgoj i prerada aromatičnog i ljekovitog bilja, povrćarstvo), ekstenzivno i poluintezivno ovčarstvo i kozarstvo te pčelarstvo, s posebnom naglaskom na proizvodnju i preradu proizvoda u sklopu sustava kvalitete i ekološkog uzgoja; proizvodnja i prerada proizvoda s oznakom „Hrvatski otočni proizvod“; školjkarstvo, ulov plave ribe, a na području vanjskog ribolovnog mora i bijele ribe, mrijest, uzgoj i prerada ribe i drugih morskih organizama; trgovina svježom i prerađenom ribom; ronilaštvo; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi; eksploatacije mineralnih sirovina za potrebe klesarstva i građevinarstva; klesarstvo; eksploatacija morske soli; jedrarstvo; proizvodnja ribarskih alata; lončarstvo; izrada posebnih otočnih suvenira; čuvanje i obnova materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara; turizam održivih razmjera u novim i postojećim obnovljenim i prenamijenjenim objektima; ekoturizam; kulturni turizam i ostali selektivni oblici turističke ponude, medicinsko-zdravstveni turizam; tradicionalna gradnja koja uključuje upotrebu kamena kao građevnog materijala; mala brodogradnja, proizvodnja brodske opreme i remont brodova; djelatnosti koje uključuju znanstveno-tehnološka istraživanja i upotrebu visokih tehnologija; informatička djelatnost; okolišu prikladna industrijska proizvodnja završnog stupnja prerade i proizvodnja gotovih industrijskih proizvoda; proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije na otocima i u moru; pomorski, otočni cestovni i zračni prijevoz; tradicijski obrt; umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine, djelatnost socijalne skrbi i zdravstva, djelatnost humanitarnih organizacija i organizacija civilnog društva te sve djelatnosti koje se provode na temelju odrednica pametnog otoka iz članka 21. ovog Zakona i druge djelatnosti koje će se definirati u Nacionalnom planu iz članka 24. ovog Zakona.
Hrvatski otočni proizvod
Članak 35.
(1)Ministarstvo je nositelj Programa „Hrvatski otočni proizvod“.
(2)Cilj Programa „Hrvatski otočni proizvod“ je poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda.
(3)Ministarstvo dodjeljuje oznaku kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“ otočnim proizvodima iz stavka 2. u skladu s Programom iz stavka 1. ovog članka.
(4)Način provođenja mjera i aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“ propisuje ministar pravilnikom.
Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima
Članak 36.
(1) Fizičke osobe- obrtnici i pravne osobe koje svoju registriranu djelatnost, neovisno o svom sjedištu, obavljaju na otocima, mogu ostvariti pravo na potporu male vrijednosti.
(2) Potpora iz stavka 1. ovog članaka dodjeljuje se otočnim poslodavcima iz stavka 1. ovog članaka u svrhu poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima za mjeru pokretanja gospodarske aktivnosti i mjeru očuvanja radnih mjesta za, isključivo za djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka iz članka 34. ovog Zakona.
(3) Financijska sredstva za dodjelu potpore iz stavka 1. ovog članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.
(4) Kriterije, visinu i način ostvarivanja prava na potporu male vrijednosti iz stavka 1. ovog članka propisuje ministar pravilnikom.
Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima
Članak 37.
(1)Zbog ugrožavanja sigurnosti ljudi, domaćih životinja i imovine, na otocima se može dopustiti provedba sanitarnog ili redukcijskog odstrjela te izlučenje divljači na način i u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje lovstvo.
(2)Na otocima se zabranjuje uvođenje, te se može dozvoliti uklanjanje, svih životinjskih vrsta koje su definirane posebnim propisom kao invazivne strane vrste, na način i u skladu s tim propisom.
(3)Ministarstvo nadležno za lovstvo propisuje posebne uvjete za gospodarenje divljači na otocima uz prethodno mišljenje Ministarstva.
(4)Ministarstvo nadležno za lovstvo najmanje jednom godišnje izvješćuje Ministarstvo o mjerama i radnjama koje se provode na temelju lovnogospodarske osnove koja se donosi po posebnom propisu, a odnosi se na gospodarenje divljači i lovištima na otocima.
Eksploatacija mineralnih sirovina na otocima
Članak 38.
(1)Na otocima je za potrebe održivog razvoja dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s odredbama posebnog zakona.
(2)Eksploatacija iz stavka 1. ovog članka odvija se u skladu s predvidivim potrebama određenim planom razvoja otoka i u skladu s očuvanjem krajolika određenim prostornim planom.
(3)Uz ograničenu i kontroliranu eksploataciju, tehničko-građevni kamen koji je otkopan na određenom otoku mora se oplemenjivati i koristiti na području istog otoka.
(4)Na otocima treba poticati istraživanje, eksploataciju i izvoz arhitektonsko-građevnog kamena, odnosno gotovih proizvoda.
DIO DEVETI
PRAVO PRVOKUPA
Pravo prvokupa Republike Hrvatske
Članak 39.
(1)Republika Hrvatska ima pravo prvokupa nekretnina koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima definiranim u Državnom programu zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora.
(2)Vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine po tržišnoj cijeni nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, određenom posebnim propisom.
(3)Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju darovnih ugovora, sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, unošenjem nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u postupcima podjele društva kapitala, u ovršnim i stečajnim postupcima kao i u postupcima stjecanja fiducijalnog vlasništva. Iznimno, pravo prvokupa ne odnosi se na otuđenje nekretnina na temelju darovnih ugovora pod uvjetom da su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red.
(4)Vlasnik nekretnine dužan je u ponudi navesti naziv otoka na kojemu se nekretnina nalazi, uvjete prodaje i cijenu, uz ponudu priložiti izvod iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, izvadak iz katastra zemljišta i kopiju katastarskog plana te izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika kojom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću jamči zaštitu od evikcije.
(5)Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske određeno posebnim propisom, dužno je pisanim putem obavijestiti vlasnika nekretnine o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od tri mjeseca od dana primitka ponude. Ukoliko protekom roka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da ponuda nije prihvaćena.
(6)Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, određeno posebnim propisom, donosi odluku iz stavka 5. ovoga članka kojom prihvaća ponudu iz stavka 4. ovog članka na temelju mišljenja Ministarstva, ministarstva nadležnog za poslove financija, ministarstva nadležnog za poslove kulture i ministarstva nadležnog za poslove pomorstva te je donesenu odluku dužno dostaviti vlasniku nekretnine i Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja.
(7)Ministarstvo, daje mišljenje iz stavka 6. ovoga članka na temelju Državnog programa iz stavka 1. ovoga članka.
(8)Financijska sredstva za izradu Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.
Dostavljanje ponude jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
Članak 40.
(1)Ako ponuda ne bude prihvaćena u roku iz članka 39. stavka 5. ovog Zakona, vlasnik nekretnine je dužan dostaviti ponudu jedinici područne (regionalne) samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana.
(2)Ukoliko protekom roka iz stavka 1. ovog članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da jedinici područne (regionalne) samouprave nije prihvatila ponudu. U tom slučaju vlasnik nekretnine je dužan dostaviti ponudu jedinici lokalne samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana.
(3)Ako protekom roka iz stavka 2. ovog članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude smatrat će se da ponuda nije prihvaćena. U tom slučaju vlasnik može nekretninu prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta koje sadrži ponuda iz članka 39. stavka 2. ovog Zakona.
(4)Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno članku 39. ovog Zakona i stavku 1. ovoga članka.
Nedopuštenost prodaje
Članak 41.
(1)Nekretnina iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.
(2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka.
Gospodarenje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
Članak 42.
(1)Nije dopušteno otuđenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima.
(2)Gospodarenje nekretninama iz stavka 1. ovog članka provodi se zakupom ili koncesijom, sukladno odredbama posebnog propisa.
DIO DESETI
PROVEDBA ZAKONA
Nadzor
Članak 43.
(1)Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim posebnim zakonom.
(2)Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
DIO JEDANAESTI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Izvršenje zabilježbe
Članak 44.
(1)Tijelo nadležno za geodetske poslove i katastar dužno je u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti nadležnom općinskom sudu podatke i dokumentaciju o katastarskim česticama za nekretnine na otocima iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona, koji će po službenoj dužnosti izvršiti zabilježbu zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i zabilježbu prava prvokupa u korist Republike Hrvatske na nekretninama u vlasništvu drugih osoba.
(2)U svrhu izvršenja zabilježbe iz stavka 1. ovog članaka Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa dužni su izvršiti ažuriranje stvarnog stanja, reambulaciju i katastarsku izmjeru nekretnina na otocima iz članka 39. stavka 1. ovog Zakona i ustrojiti nove Zemljišne knjige.
Članak 45.
(1)Pravilnike iz članka 12. stavka 7., članka 18. stavka 8., članka 19. stavka 12., članka 22. stavka 4., članka 23. stavka 5 ., članka 25. stavka 5., članka 27. stavka 7., članka 30. stavka 6., članka 32. stavka 6., članka 35. stavka 4., članka 36. stavka 4. ovog Zakona donijet će ministar u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)Pravilnik iz članka 31. stavka 3. ovog Zakona donijet će ministar nadležan za promet uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za financije i ministra u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(3)Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora iz članka 39. stavka 1. ovog Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(4) Programe iz članka 22. stavka 1. i članka 23. stavka 2. i članka ovog Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 46.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o otocima (“Narodne novine” br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) i svi podzakonski propisi koji su doneseni na temelju tog zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz („Narodne novine“, br. 82/07. i 35/11.) ostaje na snazi do donošenja novog pravilnika iz članka 30. stavka 6. u skladu s odredbom članka 45. stavka 1. ovog Zakona.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka Pravilnik o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom („Narodne novine“, br. 35/11.) ostaje na snazi do donošenja novog pravilnika iz članka 32. stavka 6. u skladu s odredbom članka 45. stavka 1. ovog Zakona.
(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ („Narodne novine“, br. 47/07.) ostaje na snazi do donošenja novog pravilnika iz članka 35. stavka 4. u skladu s odredbom članka 45. stavka 1. ovog Zakona.
(5) Iznimno od stavka 1. ovog članka Uredba o uvjetima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta („Narodne novine“, br. 77/06. i 66/07.) ostaje na snazi do donošenja pravilnika iz članka 36. stavka 4. u skladu s odredbom članka 45. stavka 1. ovog Zakona.
(6) Iznimno od stavka 1. ovog članka Pravilnik o oslobađanju plaćanja mostarine („Narodne novine“, br. 72/16.) ostaje na snazi do donošenja pravilnika iz članka 31. stavka 3. u skladu s odredbom članka 45. stavka 1. ovog Zakona.
Članak 47.
Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora donesen na temelju Zakona o otocima („Narodne novine“, br. 34/99., 149/99, 32/02. i 33/06.) ostaje na snazi do donošenja Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora iz članka 39. stavka 1. ovog Zakona u skladu s odredbom članka 45. stavka 3. ovog Zakona.
Članak 48.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama“.
PRILOG 1
POPIS OTOKA I OTOČIĆA
Redni broj |
Naziv otoka/otočića |
Geografska površina (m 2 ) |
Podjela otok/ otočić |
Županija |
Jedinica lokalne samouprave (teritorijalno nadležna za otok/otočić) |
|
|
|
|
|
|
1. |
CRES |
405.705.293 |
otok |
PGŽ |
Grad Cres i Grad Mali Lošinj |
2. |
KRK |
405.218.994 |
otok |
PGŽ |
Općina Baška, Općina Dobrinj, Grad Krk, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Omišalj, Općina Punat i Općina Vrbnik |
3. |
BRAČ |
395.438.030 |
otok |
SDŽ |
Općina Bol, Općina Milna, Općina Nerežišća, Općina Postira, Općina Pučišća, Općina Selca, Grad Supetar i Općina Sutivan |
4. |
HVAR |
297.376.802 |
otok |
SDŽ |
Grad Hvar, Općina Jelsa, Grad Stari Grad i Općina Sućuraj |
5. |
PAG |
284.181.553 |
otok |
ZŽ i LSŽ |
Općina Kolan, Grad Novalja, Grad Pag i Općina Povljana |
6. |
KORČULA |
271.466.109 |
otok |
DNŽ |
Općina Blato, Grad Korčula, Općina Lumbarda, Općina Smokvica i Općina Vela Luka |
7. |
DUGI OTOK |
113.305.339 |
otok |
ZŽ |
Općina Sali |
8. |
MLJET |
98.015.857 |
otok |
DNŽ |
Općina Mljet |
9. |
VIS |
89.721.921 |
otok |
SDŽ |
Grad Komiža i Grad Vis |
10. |
RAB |
86.115.120 |
otok |
PGŽ |
Općina Lopar i Grad Rab |
11. |
LOŠINJ |
74.366.091 |
otok |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
12. |
PAŠMAN |
60.110.056 |
otok |
ZŽ |
Općina Pašman i Općina Tkon |
13. |
ŠOLTA |
58.176.475 |
otok |
SDŽ |
Općina Šolta |
14. |
UGLJAN |
51.049.186 |
otok |
ZŽ |
Općina Kukljica, Općina Kali i Općina Preko |
15. |
LASTOVO |
40.823.785 |
otok |
DNŽ |
Općina Lastovo |
16. |
KORNAT |
32.444.557 |
otok |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
17. |
ČIOVO |
28.127.899 |
otok |
SDŽ |
Općina Okrug, Grad Split i Grad Trogir |
18. |
OLIB |
26.142.083 |
otok |
ZŽ |
Grad Zadar |
19. |
MOLAT |
22.178.022 |
otok |
ZŽ |
Grad Zadar |
20. |
VIR |
22.075.764 |
otok |
ZŽ |
Općina Vir |
21. |
MURTER |
17.577.982 |
otok |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati i Općina Tisno |
22. |
UNIJE |
16.875.910 |
otok |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
23. |
IŽ |
16.513.234 |
otok |
ZŽ |
Grad Zadar |
24. |
ŠIPAN |
16.223.399 |
otok |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
25. |
SESTRUNJ |
15.124.115 |
otok |
ZŽ |
Općina Preko |
26. |
ŽIRJE |
15.079.719 |
otok |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
27. |
ŽUT |
14.827.419 |
otok |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
28. |
SILBA |
14.270.576 |
otok |
ZŽ |
Grad Zadar |
29. |
PRVIĆ |
12.756.459 |
otok |
PGŽ |
Općina Baška |
30. |
DRVENIK VELI |
11.696.248 |
otok |
SDŽ |
Grad Trogir |
31. |
IST |
9.734.200 |
otok |
ZŽ |
Grad Zadar |
32. |
PREMUDA |
8.665.480 |
otok |
ZŽ |
Grad Zadar |
33. |
PLAVNIK |
8.637.122 |
otok |
PGŽ |
Grad Krk |
34. |
MAUN |
8.502.796 |
otok |
ZŽ |
Grad Pag |
35. |
ŠĆEDRO |
8.367.461 |
otok |
SDŽ |
Općina Jelsa |
36. |
ZLARIN |
8.047.620 |
otok |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
37. |
KAPRIJE |
7.119.324 |
otok |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
38. |
SV. GRGUR |
6.376.875 |
otok |
PGŽ |
Općina Lopar |
39. |
BIŠEVO |
5.915.335 |
otok |
SDŽ |
Grad Komiža |
40. |
VELI BRIJUN |
5.722.615 |
otok |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
41. |
ILOVIK |
5.508.490 |
otok |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
42. |
SV. KLEMENT |
5.275.844 |
otok |
SDŽ |
Grad Hvar |
43. |
DOLIN |
4.611.518 |
otok |
PGŽ |
Grad Rab |
44. |
GOLI |
4.538.711 |
otok |
PGŽ |
Općina Lopar |
45. |
LOPUD |
4.377.318 |
otok |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
46. |
SV. ANDRIJA/ SVETAC |
4.193.858 |
otok |
SDŽ |
Grad Komiža |
47. |
ZVERINAC |
4.177.872 |
otok |
ZŽ |
Općina Sali |
48. |
SUŠAC |
4.025.460 |
otok |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
49. |
ŠKARDA |
3.782.313 |
otok |
ZŽ |
Grad Zadar |
50. |
SUSAK |
3.771.587 |
otok |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
51. |
RAVA |
3.633.862 |
otok |
ZŽ |
Grad Zadar |
52. |
RIVANJ |
3.615.315 |
otok |
ZŽ |
Općina Preko |
53. |
DRVENIK MALI |
3.427.341 |
otok |
SDŽ |
Grad Trogir |
54. |
KAKAN |
3.388.606 |
otok |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
55. |
ZMAJAN |
3.300.754 |
otok |
ŠKŽ |
Grad Vodice |
56. |
JAKLJAN |
3.066.225 |
otok |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
57. |
PREŽBA |
2.809.440 |
otok |
DNŽ |
Općina Lastovo |
58. |
TIJAT |
2.779.724 |
otok |
ŠKŽ |
Grad Vodice |
59. |
PIŠKERA |
2.665.808 |
otok |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
60. |
ZEČA |
2.549.702 |
otok |
PGŽ |
Grad Cres |
61. |
KOLOČEP |
2.439.119 |
otok |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
62. |
PRVIĆ (ŠIBENIK) |
2.407.033 |
otok |
ŠKŽ |
Grad Vodice |
63. |
VRGADA |
2.315.344 |
otok |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
64. |
LAVDARA |
2.272.293 |
otok |
ZŽ |
Općina Sali |
65. |
TUN VELI |
2.210.428 |
otok |
ZŽ |
Općina Sali |
66. |
ŠKRDA |
2.052.868 |
otok |
LSŽ |
Grad Novalja |
67. |
LEVRNAKA |
1.841.425 |
otok |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
68. |
LAVSA |
1.782.429 |
otok |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
69. |
SIT |
1.770.660 |
otok |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
70. |
KURBA VELA |
1.742.507 |
otok |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
71. |
MRČARA |
1.451.178 |
otok |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
72. |
ARTA VELA |
1.279.995 |
otok |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
73. |
VELE SRAKANE |
1.182.335 |
otok |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
74. |
KATINA |
1.128.527 |
otok |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
75. |
PLANIK |
1.091.094 |
otok |
ZŽ |
Grad Zadar |
76. |
MALI BRIJUN |
1.074.577 |
otok |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
77. |
VELE ORJULE |
1.055.151 |
otok |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
78. |
SMOKVICA VELA |
1.045.722 |
otok |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
79. |
BADIJA |
970.827 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
80. |
SV. PETAR |
956.393 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
81. |
ŽIŽANJ |
927.544 |
otočić |
ZŽ |
Općina Tkon |
82. |
OLIPA |
902.754 |
otočić |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
83. |
ŠKULJ |
883.410 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
84. |
GANGARO |
793.351 |
otočić |
ZŽ |
Općina Tkon |
85. |
BABAC |
787.240 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sv. Filip i Jakov |
86. |
KOLUDARC |
783.666 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
87. |
TRAMERKA |
745.407 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
88. |
KOPIŠTE |
738.726 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
89. |
SV. MARKO |
705.634 |
otočić |
PGŽ |
Općina Omišalj |
90. |
LOKRUM |
693.795 |
otočić |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
91. |
MARINKOVAC |
680.662 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
92. |
ŠILO VELO |
673.686 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
93. |
PROIZD |
632.042 |
otočić |
DNŽ |
Općina Vela Luka |
94. |
ČESVINICA |
619.091 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
95. |
STIPANSKA |
618.785 |
otočić |
SDŽ |
Općina Šolta |
96. |
MURVENJAK |
609.582 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
97. |
LUNGA |
608.995 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
98. |
MALE SRAKANE |
605.481 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
99. |
KOŠARA |
579.686 |
otočić |
ZŽ |
Općina Tkon |
100. |
OBONJAN |
550.390 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
101. |
RADELJ |
540.362 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
102. |
ZEČEVO |
536.319 |
otočić |
ZŽ |
Općina Vrsi |
103. |
KOBRAVA |
520.811 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
104. |
KRUČICA |
474.289 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
105. |
ARKANĐEL |
474.010 |
otočić |
SDŽ |
Općina Marina |
106. |
KURBA MALA |
423.344 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
107. |
SAPLUN |
414.572 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
108. |
GLAMOČ |
412.582 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
109. |
MANA |
409.123 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
110. |
ORUDA |
405.646 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
111. |
ZVIRINOVIK |
404.778 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
112. |
KRKNATA |
391.674 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
113. |
ORUD |
389.820 |
otočić |
SDŽ |
Grad Trogir |
114. |
ARTA MALA |
389.019 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
115. |
LOGORUN |
386.956 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tribunj |
116. |
ABA DONJA |
385.662 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
117. |
KNEŽAK |
358.459 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
118. |
OKLJUČ |
357.829 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
119. |
KRAPANJ |
356.141 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
120. |
MASLINOVIK |
351.201 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Primošten |
121. |
MIŠJAK VELI |
348.666 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
122. |
TETOVIŠNJAK V. |
348.028 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
123. |
KASELA |
345.016 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
124. |
LUPAC |
336.302 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Vodice |
125. |
MALE ORJULE |
335.780 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
126. |
GANGAROL |
332.103 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
127. |
OŠLJAK |
331.553 |
otočić |
ZŽ |
Općina Preko |
128. |
TRSTENIK |
330.186 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
129. |
MIŠJAK MALI |
320.389 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
130. |
ŠĆITNA |
317.853 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
131. |
BUDIKOVAC V. |
316.748 |
otočić |
SDŽ |
Grad Vis |
132. |
KAMENI ŽAKAN |
315.101 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
133. |
DRVENIK |
309.450 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
134. |
RAVNI ŽAKAN |
299.299 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
135. |
DOBRI |
297.313 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
136. |
RUDA |
295.908 |
otočić |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
137. |
STOMORINA |
294.692 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
138. |
LUŠKI |
293.825 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
139. |
GUSTAC |
292.271 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
140. |
PALAGRUŽA |
285.539 |
otočić |
SDŽ |
Grad Komiža |
141. |
GUSTAC |
284.227 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
142. |
VRNIK |
281.558 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
143. |
BOROVNIK |
279.177 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
144. |
TRSTENIK |
278.423 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
145. |
SV. FUMIJA |
276.183 |
otočić |
SDŽ |
Općina Okrug |
146. |
SVRŠATA VELA |
268.810 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
147. |
RAVNIK |
266.605 |
otočić |
SDŽ |
Grad Vis |
148. |
MAŽIRINA |
265.775 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
149. |
DOLFIN VELI |
259.702 |
otočić |
LSŽ |
Grad Novalja |
150. |
RAŠIP VELI |
258.330 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
151. |
VODNJAK VELI |
252.666 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
152. |
TAJAN |
250.990 |
otočić |
DNŽ |
Općina Ston |
153. |
OBLIK |
249.077 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
154. |
GOMINJAK |
244.090 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
155. |
ŽUTSKA ABA |
238.687 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
156. |
BOROVNJAK V. |
234.007 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
157. |
MORAČNIK |
233.801 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
158. |
BALKUN |
233.738 |
otočić |
SDŽ |
Općina Šolta |
159. |
POMEŠTAK |
233.577 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
160. |
PLANJAK |
232.221 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
161. |
ŽMINJAK |
229.086 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
162. |
GORNJA ABA |
225.315 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
163. |
OSINJ |
217.000 |
otočić |
DNŽ |
Općina Slivno |
164. |
TMARA |
214.851 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Primošten |
165. |
OŠJAK |
212.933 |
otočić |
DNŽ |
Općina Vela Luka |
166. |
SESTRICA V. |
211.744 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
167. |
KOZJAK |
209.506 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
168. |
JEROLIM |
207.144 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
169. |
PRŽNJAK VELI |
204.325 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
170. |
BELI |
202.038 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
171. |
UTRA |
201.809 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
172. |
MOROVNIK |
201.323 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
173. |
GUSTAC |
198.264 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
174. |
MRKAN |
196.909 |
otočić |
DNŽ |
Općina Konavle |
175. |
VANGA (KRASNICA) |
193.806 |
otočić |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
176. |
VERUDA |
192.214 |
otočić |
IŽ |
Grad Pula |
177. |
BRŠĆAK |
189.434 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
178. |
VINIK VELI |
188.560 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
179. |
SESTRICA VELA |
187.520 |
otočić |
ZŽ |
Općina Preko |
180. |
CEJA |
183.396 |
otočić |
IŽ |
Općina Medulin |
181. |
BRUŠNJAK V. |
181.802 |
otočić |
ZŽ |
Grad Pag |
182. |
BRATIN |
174.703 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
183. |
SMOKVICA V. |
173.243 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Rogoznica |
184. |
OBUN |
170.717 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
185. |
ŠKOLJ VELI |
170.203 |
otočić |
ZŽ |
Općina Kali |
186. |
DAJNA VELA |
170.099 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
187. |
FENERA |
169.954 |
otočić |
IŽ |
Općina Medulin |
188. |
BOROVAC (e) |
167.533 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
189. |
BALABRA V. |
167.342 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
190. |
BRUŠNJAK (SIT) |
165.422 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
191. |
MOLUNAT |
164.647 |
otočić |
DNŽ |
Općina Konavle |
192. |
LUTROŠNJAK |
163.511 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
193. |
SESTRICA M. |
162.974 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
194. |
SRIDNJAK |
159.658 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
195. |
RAŠIP MALI |
158.216 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
196. |
TRAMERČICA |
157.825 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
197. |
KRBELA VELA |
156.141 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
198. |
MAJSAN |
152.773 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
199. |
KOMORNIK |
151.537 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pašman |
200. |
PANITULA VELA |
150.697 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
201. |
SIKAVAC VELI |
147.828 |
otočić |
ZŽ |
Grad Pag |
202. |
SV. ANDRIJA |
144.164 |
otočić |
IŽ |
Grad Rovinj |
203. |
JIDULA |
142.409 |
otočić |
ZŽ |
Općina Preko |
204. |
BAVLJENAC |
140.265 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
205. |
SRIDNJI |
140.189 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
206. |
JUŽNI GREBEN |
138.859 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
207. |
JAZ |
136.964 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Rogoznica |
208. |
VRHOVNJAK |
136.946 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
209. |
MAMAN |
136.466 |
otočić |
PGŽ |
Grad Rab |
210. |
ZAP. GREBEN |
135.655 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
211. |
SIKAVAC MALI |
135.629 |
otočić |
ZŽ |
Grad Pag |
212. |
GARMENJAK VELI |
133.076 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
213. |
GALEŠNJAK |
132.475 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pašman |
214. |
VLAŠNIK |
126.866 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
215. |
SV. JEROLIM |
125.962 |
otočić |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
216. |
BODULAŠ |
124.559 |
otočić |
IŽ |
Općina Medulin |
217. |
SV. NIKOLA |
124.281 |
otočić |
IŽ |
Grad Poreč |
218. |
SV. KATARINA |
124.193 |
otočić |
IŽ |
Grad Rovinj |
219. |
VELA KOTULA |
123.703 |
otočić |
ZŽ |
Općina Tkon |
220. |
DRAŽEMANSKIV |
123.431 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
221. |
ULJANIK |
123.233 |
otočić |
IŽ |
Grad Pula |
222. |
TUN MALI |
122.572 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
223. |
SKALA VELA |
122.387 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
224. |
DUBOVAC |
120.146 |
otočić |
DNŽ |
Općina Ston |
225. |
KORITNJAK |
119.504 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
226. |
VODENJAK |
116.704 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
227. |
KLOBUČAR |
115.787 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
228. |
MUNTAN |
115.304 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pašman |
229. |
RAKITAN |
115.179 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
230. |
ZEČEVO |
113.289 |
otočić |
SDŽ |
Općina Jelsa |
231. |
SV. JURAJ |
112.408 |
otočić |
IŽ |
Općina Vrsar |
232. |
TAJAN |
110.834 |
otočić |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
233. |
DUGO |
110.408 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
234. |
FRAŠKER |
110.136 |
otočić |
IŽ |
Općina Medulin |
235. |
BOROVNJAK M. |
106.809 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
236. |
BUČ VELI |
106.623 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
237. |
RAVAN |
106.153 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
238. |
SESTRICA SRID. |
104.837 |
otočić |
ZŽ |
Općina Preko |
239. |
SV. IVAN |
102.663 |
otočić |
IŽ |
Grad Rovinj |
240. |
ČAVLIN |
101.789 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
241. |
LUCMARINJAK |
101.231 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
242. |
PLANIKOVAC |
100.836 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
243. |
MRTOVNJAK |
100.193 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
244. |
CRKVINA |
99.836 |
otočić |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
245. |
CRKLICA |
99.249 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
246. |
SESTRICA V. |
97.760 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
247. |
SUTVARA |
97.674 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
248. |
KRKNJAŠ VELI |
96.961 |
otočić |
SDŽ |
Grad Trogir |
249. |
PRŽNJAK MALI |
96.610 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
250. |
BRGULJSKI |
96.332 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
251. |
MAŠKIN |
95.785 |
otočić |
IŽ |
Grad Rovinj |
252. |
TEGINA |
95.464 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
253. |
OBRUČAN VELI |
94.996 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
254. |
LAGANJ VELI |
94.954 |
otočić |
PGŽ |
Grad Rab |
255. |
BISAGA V. (BISAGA) |
94.167 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
256. |
TAJNIK |
93.913 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
257. |
GRUJICA |
93.264 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
258. |
GARMENJAK V. |
92.863 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
259. |
SVILAN |
92.579 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Primošten |
260. |
PRIŠNJAK VELI |
90.514 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
261. |
DUŽAC VELI |
90.291 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pašman |
262. |
DONJI ŠKOLJ |
90.284 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
263. |
PETROVAC |
90.063 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
264. |
MRTOVNJAK |
89.797 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
265. |
KORMATI MALI |
43.840 |
otočić |
PGŽ |
Grad Krk |
266. |
KORMATI VELI |
45.724 |
otočić |
PGŽ |
Grad Krk |
267. |
LJUTAC |
89.536 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
268. |
FULIJA |
88.203 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
269. |
ŠKOLJIĆ (VIR) |
87.906 |
otočić |
ZŽ |
Općina Vir |
270. |
MURTAR |
87.860 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
271. |
BISAGA |
87.079 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
272. |
ŠIPNATA |
84.880 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
273. |
GORNJI ŠKOLJ |
84.437 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
274. |
MEŽANJ |
82.890 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
275. |
SRED. GREBEN |
82.160 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
276. |
TEMEŠNJAK |
81.570 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
277. |
ĆUTIN VELI |
81.047 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
278. |
MIŠJAK |
80.639 |
otočić |
ZŽ |
Općina Vrsi |
279. |
GLAVAT |
80.574 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
280. |
VODENJAK |
80.529 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
281. |
TOVARNJAK |
80.132 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
282. |
PLANIČIĆ |
79.785 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
283. |
MRTONJAK |
79.184 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
284. |
KLUDA |
78.407 |
otočić |
SDŽ |
Općina Marina |
285. |
KOZADA (KOTEŽ) |
78.212 |
otočić |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
286. |
RAŽANAC V. KRIVI |
77.183 |
otočić |
ZŽ |
Općina Ražanac |
287. |
SKRIŽANJ VELI |
76.873 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
288. |
TOVARNJAK |
75.628 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
289. |
SMOKVENJAK |
74.998 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
290. |
OBLIK |
73.900 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
291. |
KAMEŠNJAK M. |
73.626 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
292. |
GRBAVAC |
73.305 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Primošten |
293. |
TETOVIŠNJAK M. |
72.703 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
294. |
KOŠLJUN |
72.426 |
otočić |
PGŽ |
Općina Punat |
295. |
KAMEŠNJAK V. |
72.407 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
296. |
PRČEVAC |
71.909 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
297. |
GLUROVIĆ |
71.430 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
298. |
VELI OSIR |
70.203 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
299. |
PLOČICA |
70.031 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
300. |
PLANATAK V. |
69.229 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
301. |
PARŽAN VELI |
68.276 |
otočić |
SDŽ |
Grad Vis |
302. |
LEVAN |
67.955 |
otočić |
IŽ |
Općina Ližnjan |
303. |
KUVRSADA |
67.477 |
otočić |
IŽ |
Općina Vrsar |
304. |
MASLINJAK |
66.678 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
305. |
DVAINKA |
66.184 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
306. |
PLANAC |
65.912 |
otočić |
ZŽ |
Općina Tkon |
307. |
DAKSA |
65.880 |
otočić |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
308. |
VELA SESTRICA |
65.693 |
otočić |
IŽ |
Grad Rovinj |
309. |
DUŽAC |
65.052 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
310. |
PRIŠNJAK |
64.941 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
311. |
GOLAC |
63.870 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
312. |
BOBARA |
63.854 |
otočić |
DNŽ |
Općina Konavle |
313. |
RADULA |
62.859 |
otočić |
SDŽ |
Općina Šolta |
314. |
KOZINA |
62.744 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
315. |
GAZ |
62.511 |
otočić |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
316. |
SV. KATARINA |
62.314 |
otočić |
ZŽ |
Grad Biograd n/m |
317. |
POLEBRNJAK |
61.788 |
otočić |
SDŽ |
Općina Šolta |
318. |
LOVORIKOVAC |
61.338 |
otočić |
DNŽ |
Općina Ston |
319. |
SMOKVICA |
60.791 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
320. |
SMOKVICA |
60.188 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Primošten |
321. |
GALUN |
60.172 |
otočić |
PGŽ |
Općina Punat |
322. |
VINIK MALI |
59.849 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
323. |
PLANJAK |
59.646 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
324. |
VELIKI ŠKOLJ |
59.600 |
otočić |
IŽ |
Općina Funtana |
325. |
MASLINJAK |
59.590 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
326. |
VRSAR |
58.919 |
otočić |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
327. |
GARMENJAK |
58.487 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pašman |
328. |
OBLJAK |
58.345 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
329. |
SUŠICA |
58.153 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
330. |
KRALJAK |
57.872 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
331. |
JANČAR |
57.824 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
332. |
GIRA |
56.259 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
333. |
LUKOVNIK |
55.997 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tribunj |
334. |
ZEČEVO |
55.681 |
otočić |
PGŽ |
Općina Baška |
335. |
MAGARČIĆ |
55.406 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
336. |
MALI PLAVNIK |
55.042 |
otočić |
PGŽ |
Grad Krk |
337. |
SV. ANDRIJA |
54.935 |
otočić |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
338. |
VELI ŠKOLJ |
54.900 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
339. |
ŠILO |
53.928 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
340. |
LAVDARA M. |
53.806 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
341. |
ŠKROVADA |
53.338 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
342. |
KRALJEVAC |
52.851 |
otočić |
SDŽ |
Općina Okrug |
343. |
PINIZELIĆ |
52.171 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
344. |
BRSKVENJAK |
52.060 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
345. |
BALUN |
51.963 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
346. |
GREBEN |
51.690 |
otočić |
SDŽ |
Grad Vis |
347. |
MRTOVAC |
51.679 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
348. |
GALIJA |
51.534 |
otočić |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
349. |
KOSOR |
50.773 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
350. |
MAG (LUKOVAC) |
50.416 |
otočić |
PGŽ |
Grad Rab |
351. |
HRBOŠNJAK |
50.200 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
352. |
PALACOL |
50.167 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
353. |
PUSTI (MADONA) |
49.899 |
otočić |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
354. |
BRUSNIK |
49.455 |
otočić |
SDŽ |
Grad Komiža |
355. |
MASLINOVAC |
49.390 |
otočić |
DNŽ |
Općina Ston |
356. |
GARMENJAK MALI |
49.192 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
357. |
LUKAR |
48.977 |
otočić |
ZŽ |
Grad Pag |
358. |
BOROVNIK |
48.637 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
359. |
ZABODASKI |
48.592 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
360. |
KAMENJAK |
48.354 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
361. |
GALIČAK |
48.124 |
otočić |
DNŽ |
Općina Ston |
362. |
MASARINE |
47.455 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
363. |
KOMORICA |
47.206 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
364. |
SREDNJI VLAŠNIK |
46.468 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
365. |
KRBELA MALA |
46.428 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
366. |
BISAGE |
46.382 |
otočić |
ZŽ |
Općina Kukljica |
367. |
BISAČE |
46.042 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
368. |
RAŽANAC M. DEB. |
45.547 |
otočić |
ZŽ |
Općina Ražanac |
369. |
PRDUSA VELA |
45.411 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
370. |
KOSMAČ VELI |
44.724 |
otočić |
SDŽ |
Općina Marina |
371. |
BOROVAC |
44.399 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
372. |
OBLJAK |
44.133 |
otočić |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
373. |
VISOKI |
43.297 |
otočić |
PGŽ |
Grad Cres |
374. |
SAMOGRAD |
42.983 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
375. |
PRIŠNJAK M. |
42.117 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
376. |
MASLINJAK |
41.914 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
377. |
KRAVA |
41.885 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
378. |
GORNJI VLAŠNIK |
41.723 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
379. |
PLEŠĆINA |
41.608 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
380. |
VELIKI ŠKOLJ |
41.508 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
381. |
HOST |
41.375 |
otočić |
SDŽ |
Grad Vis |
382. |
BRUŠNJAK M. |
40.867 |
otočić |
ZŽ |
Grad Pag |
383. |
GUBAVAC |
40.856 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
384. |
VODNJAK |
40.294 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
385. |
RAVNA SIKA |
40.248 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
386. |
ARŽENJAK VELJI |
40.165 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
387. |
GOJAK |
40.103 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
388. |
OBROVANJ |
40.002 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
389. |
TRASORKA |
39.953 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
390. |
SALAMUN V. |
39.881 |
otočić |
IŽ |
Općina Vrsar |
391. |
TUKOŠĆAK |
39.834 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
392. |
PARŽANJ |
39.529 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
393. |
GRMEJ |
38.916 |
otočić |
SDŽ |
Općina Šolta |
394. |
KUDICA |
38.460 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
395. |
SKALA MALA |
38.352 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
396. |
SUPETAR |
38.137 |
otočić |
DNŽ |
Općina Konavle |
397. |
PREČ |
37.876 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
398 |
ČRNIKOVAC |
37.764 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
399. |
LUKOVAC |
37.578 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
400. |
SIP |
37.337 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
401. |
KNEŽA VELA |
37.235 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
402. |
OTOČAC |
37.053 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
403. |
BISAGA VELA |
37.032 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
404. |
KOSMERKA |
36.870 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
405. |
GRUNJ |
36.677 |
otočić |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
406. |
OVRATA |
36.429 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
407. |
ANDRIJA |
36.259 |
otočić |
IŽ |
Grad Pula |
408. |
POD KOPIŠT |
35.835 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
409. |
SPAREŠNJAK |
35.294 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
410. |
ARŽENJAK MALI |
35.204 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
411. |
PARANAK V. |
34.463 |
otočić |
ZŽ |
Općina Preko |
412. |
BOROVNIK |
33.751 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
413. |
SAMUNĆEL |
33.740 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
414. |
SESTRICA M. |
33.732 |
otočić |
ZŽ |
Općina Preko |
415. |
MASLINJAK/ KOŠARICA |
33.722 |
otočić |
ZŽ |
Općina Tkon |
416. |
KAMENAR |
33.563 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
417. |
KRKNJAŠ MALI |
33.281 |
otočić |
SDŽ |
Grad Trogir |
418. |
GALOVAC |
33.259 |
otočić |
ZŽ |
Općina Preko |
419. |
PUČENJAK |
33.224 |
otočić |
DNŽ |
Općina Ston |
420. |
GOLJAK |
33.100 |
otočić |
DNŽ |
Općina Janjina |
421. |
ARTINA |
32.540 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
422. |
RUNJAV. KOTULA |
32.382 |
otočić |
ZŽ |
Općina Tkon |
423. |
MRTOVNJAK |
32.242 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
424. |
KATARINA |
31.883 |
otočić |
IŽ |
Grad Pula |
425. |
GARMENJAK M. |
31.353 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
426. |
OBLJAK |
31.307 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
427. |
PANITULA MALA |
31.194 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
428. |
MALA ABA (ABICA) |
30.875 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
429. |
LUKOVNJAK |
30.297 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Primošten |
430. |
ARTICA VELA |
30.205 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
431. |
STAMBEDAR |
29.945 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
432. |
LUNGA |
29.923 |
otočić |
IŽ |
Općina Vrsar |
433. |
MIŠNJAK |
29.829 |
otočić |
PGŽ |
Grad Rab |
434. |
VELI ŠKOLJIĆ |
29.826 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
435. |
KARANTUNIĆ |
28.894 |
otočić |
ZŽ |
Općina Kukljica |
436. |
BUČ MALI |
28.709 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
437. |
SESTRICA M. |
28.692 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali (Park prirode Telašćica) |
438. |
FIGAROLA |
28.522 |
otočić |
IŽ |
Grad Rovinj |
439. |
PARANAK M. |
28.516 |
otočić |
ZŽ |
Općina Preko |
440. |
SMOKVICA M. |
28.230 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Rogoznica |
441. |
GALIČNJAK |
28.034 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
442. |
STRIŽNJAK |
27.838 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
443. |
ŽAVINAC VELI |
27.721 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
444. |
MAČAKNAR |
27.720 |
otočić |
SDŽ |
Grad Trogir |
445. |
MASLOVNJAK V. |
27.565 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
446. |
LUKAVCI (V) |
27.387 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
447. |
PURARA |
27.380 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
448. |
DRAŽEMANSKI M. |
26.908 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
449. |
M. PALAGRUŽA |
26.510 |
otočić |
SDŽ |
Grad Komiža |
450. |
PIŠĆENA VELA |
26.093 |
otočić |
SDŽ |
Općina Marina |
451. |
DUŽAC MALI |
25.738 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pašman |
452. |
BUDIKOVAC M. |
25.565 |
otočić |
SDŽ |
Grad Vis |
453. |
PRDUSA MALA |
25.499 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
454. |
RUTNJAK |
25.179 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
455. |
FRAŠKERIĆ |
25.169 |
otočić |
IŽ |
Općina Medulin |
456. |
BIKARIJICA |
25.163 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
457. |
MIŠNJAK |
25.143 |
otočić |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
458. |
GUBAVAC V. |
24.800 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
459. |
BABULJAK |
24.722 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
460. |
POHLIB |
24.674 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
461. |
SALAMUN M. |
24.587 |
otočić |
IŽ |
Općina Vrsar |
462. |
FENOLIGA |
24.581 |
otočić |
IŽ |
Općina Medulin |
463. |
MASLINOVAC |
24.545 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
464. |
KOSMEČ |
24.107 |
otočić |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
465. |
GUŠTERANSKI |
24.050 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
466. |
MIMONJAK |
23.971 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
467. |
RIČUL |
22.946 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pašman |
468. |
GOLUBINJAK VELI |
22.681 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
469. |
JABUKA |
22.585 |
otočić |
SDŽ |
Grad Komiža |
470. |
MERARA |
22.478 |
otočić |
SDŽ |
Općina Marina |
471. |
STURAG |
22.473 |
otočić |
IŽ |
Grad Rovinj |
472. |
TOVARNJAK |
22.239 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
473. |
LIRICA |
22.223 |
otočić |
DNŽ |
Općina Ston |
474. |
TRUMBUJA |
21.830 |
otočić |
IŽ |
Općina Medulin |
475. |
RAPARAŠNJAK |
21.828 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
476. |
BOROVAC (w) |
21.666 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
477. |
MIŠNJAK |
21.664 |
otočić |
ZŽ |
Općina Kukljica |
478. |
LAGAN VELI |
21.640 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
479. |
MALA SESTRICA |
21.601 |
otočić |
IŽ |
Grad Rovinj |
480. |
PRIŠNJAK |
21.600 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tribunj |
481. |
SAJLOVAC |
21.569 |
otočić |
PGŽ |
Grad Rab |
482. |
GOJCA |
21.471 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
483. |
DAJNICA VELA |
21.355 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
484. |
VLAKA |
21.316 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
485. |
ŠILO MALO |
21.227 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
486. |
KAMENJAK |
21.187 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
487. |
LUKOVAC |
21.117 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
488. |
MASLINJAK |
20.656 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
489. |
OŠTRICA |
20.648 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
490. |
VELIKI ŠKOLJ |
20.478 |
otočić |
DNŽ |
Općina Ston |
491. |
VEŠTAR |
20.258 |
otočić |
IŽ |
Grad Rovinj |
492. |
TAJAN VELJI |
20.127 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
493. |
PULARI |
19.383 |
otočić |
IŽ |
Grad Rovinj |
494. |
KNEŽAČIĆ |
19.068 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
495. |
HRBOŠNJAK |
18.966 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
496. |
MAKARAC |
18.854 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
497. |
GALIJOLA |
18.819 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
498. |
PREMANTURSKI |
18.734 |
otočić |
IŽ |
Općina Medulin |
499. |
LISAC |
18.481 |
otočić |
LSŽ |
Grad Senj |
500. |
GLAVAT |
18.430 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
501. |
SOVLJAK |
18.370 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tribunj |
502. |
BLITVENICA |
18.303 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
503. |
VRTLAC |
18.216 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
504. |
SOKOL |
18.215 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
505. |
STUPA |
18.206 |
otočić |
DNŽ |
Općina Blato |
506. |
BARJAK VELI |
18.116 |
otočić |
SDŽ |
Grad Komiža |
507. |
TRIMULIĆ V/SRE. |
18.046 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
508. |
ŠKOLJIĆ |
17.815 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
509. |
ZAKLOPATICA |
17.699 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
510. |
KURJAK |
17.496 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
511. |
LUKAVCI (M) |
17.441 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
512. |
VISOVAC |
17.376 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
513. |
BISAGA VELA |
17.119 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pašman |
514. |
DUGA |
17.076 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
515. |
PREGAZNIK |
16.771 |
otočić |
PGŽ |
Grad Cres |
516. |
SV. MARIJA |
16.740 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
517. |
POKONJI DOL |
16.697 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
518. |
LUKOVAC SREDNJI |
16.611 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
519. |
MIŠNJAK |
16.596 |
otočić |
PGŽ |
Grad Mali Lošinj |
520. |
FRŽITAL |
16.560 |
otočić |
IŽ |
Općina Funtana |
521. |
DIVNA |
16.437 |
otočić |
DNŽ |
Općina Trpanj |
522. |
STUPA VELA |
16.411 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
523. |
OTOČIĆ 1 (DIVULJE) |
16.356 |
otočić |
SDŽ |
Grad Trogir |
524. |
DRAGUNARA |
16.167 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
525. |
SASKINJA |
16.161 |
otočić |
SDŽ |
Općina Šolta |
526. |
RONČIĆ |
16.077 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
527. |
DUPINIĆ VELI |
16.075 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
528. |
SEDLO |
15.850 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
529. |
GOSPIN ŠKOLJ |
15.773 |
otočić |
DNŽ |
Općina Janjina |
530. |
ČERIGUL |
15.717 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
531. |
MASLINOVAC |
15.664 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
532. |
LUKVENJAK |
15.597 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Rogoznica |
533. |
MULJICA VELA |
15.508 |
otočić |
SDŽ |
Općina Marina |
534. |
ŠEKOVAC |
15.502 |
otočić |
IŽ |
Općina Medulin |
535. |
MASLINJAK |
15.353 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
536. |
PUH (ZMORAŠNJI) |
14.986 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
537. |
SVRŠATA MALA |
14.954 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
538. |
KRPELJINA |
14.658 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
539. |
GALIŠNIK |
14.612 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
540. |
ROGAČIĆ |
14.444 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
541. |
POMERSKI |
14.407 |
otočić |
IŽ |
Općina Medulin |
542. |
KNEŽA MALA |
14.404 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
543. |
SKRIŽANJ MALI |
14.075 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
544. |
SUPIN |
13.912 |
otočić |
IŽ |
Općina Fažana (Nacionalni park Brijuni) |
545. |
VESELJUH |
13.893 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
546. |
BRNJESTROVAC |
13.793 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
547. |
DOLFIN MALI |
13.751 |
otočić |
LSŽ |
Grad Novalja |
548. |
POD MRČARU |
13.514 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
549. |
PLANATAK M. |
13.452 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
550. |
MALI GOLI |
13.410 |
otočić |
PGŽ |
Općina Lopar |
551. |
PARŽAN MALI |
13.403 |
otočić |
SDŽ |
Grad Vis |
552. |
DUŽAC |
13.369 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
553. |
KAMENJAK |
13.340 |
otočić |
DNŽ |
Općina Vela Luka |
554. |
SESTRICE (VELA) |
13.331 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
555. |
ARTICA MALA |
13.313 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati |
556. |
ČAVATUL |
13.287 |
otočić |
ZŽ |
Općina Tkon |
557. |
MRDUJA |
13.116 |
otočić |
SDŽ |
Općina Milna |
558. |
RUTVENJAK VELI |
12.841 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
559. |
VRTLIĆ (KURBA) |
12.765 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
560. |
GUSTI ŠKOLJ |
12.673 |
otočić |
IŽ |
Općina Funtana |
561. |
SUSTIPANAC |
12.556 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
562. |
MALI ŠKOLJIĆ |
12.457 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
563. |
KOROMAŠNA |
12.305 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
564. |
SV. JUSTINA |
12.253 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
565. |
VJEŠALA |
12.180 |
otočić |
DNŽ |
Grad Dubrovnik |
566. |
MALA KOTULA |
12.107 |
otočić |
ZŽ |
Općina Tkon |
567. |
KAMENJAK |
11.998 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
568. |
HRIPA |
11.973 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
569. |
SRIDNJAK |
11.938 |
otočić |
PGŽ |
Grad Rab |
570. |
TUŽBINA |
11.909 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
571. |
BABINA GUZICA |
11.848 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
572. |
LAGANJ MALI |
11.786 |
otočić |
PGŽ |
Grad Rab |
573. |
SV. ANTON |
11.621 |
otočić |
PGŽ |
Grad Novi Vinodolski |
574. |
MLIN (PAKLENI O.) |
11.591 |
otočić |
SDŽ |
Grad Hvar |
575. |
LUČNJAK |
11.548 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
576. |
ŽAVINAC MALI |
11.544 |
otočić |
ZŽ |
Općina Pakoštane |
577. |
GUBEŠA |
11.536 |
otočić |
DNŽ |
Općina Vela Luka |
578. |
SMOKVICA MALA |
11.420 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
579. |
MUMONJA |
11.411 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
580. |
ŠESTAKOVCI 1 |
11.244 |
otočić |
ZŽ |
Grad Pag |
581. |
KAMENICA |
11.210 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Vodice |
582. |
SESTRICA VELA |
11.183 |
otočić |
DNŽ |
Grad Korčula |
583. |
RAŠIPIĆ |
11.133 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
584. |
ŠKOLJIĆ |
11.104 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Tisno |
585. |
BISAGA M. (GOLIĆ) |
11.051 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) |
586. |
PIJAVICA |
11.037 |
otočić |
SDŽ |
Općina Okrug |
587. |
BOŽIKOVAC |
10.942 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
588. |
MIŠAR |
10.878 |
otočić |
PGŽ |
Grad Cres |
589. |
GOVANJ |
10.854 |
otočić |
DNŽ |
Općina Ston |
590. |
VELI OŠLJAK |
10.834 |
otočić |
ZŽ |
Općina Tkon |
591. |
DAJNICA MALA |
10.567 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
592. |
LAGAN MALI |
10.417 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
593. |
DUPINIĆ MALI |
10.409 |
otočić |
ŠKŽ |
Grad Šibenik |
594. |
SREDNJAK |
10.400 |
otočić |
DNŽ |
Općina Janjina |
595. |
MALI |
10.380 |
otočić |
ZŽ |
Grad Zadar |
596. |
TATIŠNJAK |
10.304 |
otočić |
ZŽ |
Općina Sali |
597. |
DINGAČKI ŠKOLJ |
10.268 |
otočić |
DNŽ |
Općina Orebić |
598. |
STOLAC |
10.265 |
otočić |
PGŽ |
Općina Lopar |
599. |
GALICIJA |
10.198 |
otočić |
DNŽ |
Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) |
600. |
KOKOŠAR (Brijesta) |
10.100 |
otočić |
DNŽ |
Općina Ston |
601. |
SESTRICA VELJA |
10.070 |
otočić |
DNŽ |
Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) |
602. |
RAVNA SIKA |
10.002 |
otočić |
ŠKŽ |
Općina Murter-Kornati (Žutsko-Sitsko otočje) |
OBRAZLOŽENJE
I. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI
Ovaj Zakon se donosi zbog uvođenje novih i jačanja postojećih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i smjernicama odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije. Navedeno podrazumijeva usklađivanje, modernizaciju i veću koherentnost politike otočnog razvoja s ostalim nacionalnim politikama i zakonodavnim okvirom, kako Republike Hrvatske tako i Europske unije, ali i veće i jače uključivanje svih dionika te politike, naročito onih na lokalnoj razini, prilikom donošenja i predlaganja politika usmjerenih na mjere poticanja razvoja otoka.
S obzirom da je Europski parlament usvojio Rezoluciju o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)), potrebno je uvrstiti neke od preporuka rezolucije, napose u dijelu koji se odnosi na njenu točku 14. – poziv državama članicama, regionalnim i lokalnim vlastima da preuzmu važnu ulogu u razvoju strategija otoka na temelju vertikalnog pristupa koji obuhvaća sve razine vlasti, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako bi se zajamčio održivi razvoj otoka Europske unije.
II. PITANJA KOJA SE RJEŠAVAJU OVIM ZAKONOM
Donošenjem ovog Zakona dodatno će se urediti način upravljanja razvojem otoka Republike Hrvatske, propisati donošenje dokumenata politike otočnog razvoja i tijela nadležnih za upravljanje otočnim razvojem, razvrstati otoke u skupine i provesti vrednovanje razvijenosti otoka i jedinica lokalne samouprave na otocima. Zakon također uređuje provedbu politike otočnog razvoja te praćenje i izvještavanje o njenoj provedbi u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna i fondova Europske unije.
Ovaj Zakon je koncepcijski široko postavljen uz redefiniranje starih i kreiranje novih razvojnih mjera, prilagođenih današnjem vremenu i potrebama stanovništva na otocima.
Ovaj Zakon je usmjeren prema odrednicama Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka te člancima 106., 107. i 108. kao i člancima 174. i 175. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Rezolucija naglašava važnost upotrebe svih mogućih sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih instrumenata Unije kako bi se nadoknadili nedostaci otoka i ojačao njihov gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i održivi razvoj. Ciljano korištenje tih sredstva bit će olakšano novim razvrstavanjem otoka kako bi se sredstva usmjeravala prema stvarnim potrebama otoka. Ovaj zakon uvodi nove modele razvrstavanja otoka; sukladno geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti (formirano sedam područja obalno-otočnih županija) i prema udaljenosti otoka od kopna (pučinski, kanalski, priobalni i premošteni otoci), a posebnu skupinu otoka čine otoci i dijelovi otoka sa specifičnim položajem (otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku.
Također se uređuje novi pristup razvijenosti/nerazvijenosti otoka na način da se uvodi vrednovanje otoka otočnim razvojnim pokazateljima te se na osnovu tog vrednovanja otoci razvrstavaju u nerazvijene, manje razvijene i razvijene otoke.
U okviru strateškog planiranju razvoja otoka, propisuje se donošenje Nacionalnog plana razvoja otoka i Otočnog godišnjeg programa na nacionalnoj razini dok jedinice lokalne samouprave na otoku donose sporazumno Plan razvoja otoka ili otočne skupine. Ministarstvo s obalno-otočnim županijama sklapa otočni razvojni sporazum. Novi strateški okvir, kao i uvođenje otočnih koordinatora kao karike u vertikalnom lancu dionika otočnog razvoja, otvara mogućnost uklanjanja dosadašnjih nedostataka te daljnji razvoja otoka odabirom ciljanih projekata usuglašenih na svim razinama javnog upravljanja, a posebno na razini lokalne samouprave u skladu s člankom 4. stavkom 6. Europske povelje o lokalnoj samoupravi i načelom supsidijarnosti.
Zadatak države je da otocima omogući samostalnost odnosno autonomniju u opskrbi vodom i energijom. Stoga novi Zakon o otocima promiče razvoj otoka u skladu s konceptom „pametnih otoka“ što obuhvaća: primjenu pametnih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije i najveću moguću energetsku učinkovitost, uvođenje održive otočne mobilnosti uključujući električnu mobilnost, smanjenje nestašice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih upravljanja vodnim resursima, teritorij bez otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog i kulturnog kapitala, iskorištavanje prirodnih i tradicionalnih karakteristika otoka za stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta, jačanje socijalne uključenosti, obrazovanja i potpore građana te poticanje alternativnog, cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma.
Ovaj Zakon uređuje mjere za ublažavanje nedostataka kojima su izloženi otoci i otočno stanovništvo u odnosu na stanovnike na kopnu: subvencioniranjem javnog pomorskog prijevoza i javnog cestovnog prijevoza, besplatnim mostarinama za otočno stanovništvo i izjednačavanjem cijene pitke vode s onima na kopnu.
Dosadašnje mjere se ne ukidaju već se nastavlja njihovo provođenje dok se mjera vezana za izjednačavanje cijene pitke vode proširuje i na otočna gospodarstva (izuzev turističkog sektora). Zakon o otocima koji je na snazi obuhvaćao je samo otočna kućanstva.
Ovaj Zakon nalaže uspostavu novog informatičkog sustava kojim se proširuje upotreba Otočne iskaznice na mjere koje se provode na temelju Zakona (subvencioniranje vode, otočnog javnog cestovnog prijevoza, potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima,...) te služi radi sistemske evidencije i lakšeg nadzora nad provođenjem mjera.
U skladu s odrednicom koncepta pametnih otoka kojom se naglašava uključenost građana, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u skladu s ovim Zakonom, potiče i stvara povoljno okruženje za razvoj civilnog društva na otocima jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje odgovarajućim programima i projektima potpore i podrške.
Gospodarstvenici na otocima u neravnopravnom su položaju s gospodarstvenicima koji obavljaju identične djelatnosti na kopnu prvenstveno zbog pomorskog prijevoza što uključuje cijenu pomorskog prijevoza (najznačajniji problem) – otočni gospodarstvenici plaćaju znatno veću cijenu prijevoza svojih proizvoda s otoka na kopno i obrnuto što je razlog otežane konkurentnosti, zbog nedovoljne učestalosti pomorskog prijevoza/izoliranost otoka – udaljeni/pučinski otoci nemaju mogućnost češće pa i dnevne migracije te zbog malih otočnih unutarnjih tržišta - mali broj stanovnika na pojedinim otocima uvjetuje smanjenuu potrošnju odnosno smanjena je ekonomska isplativost poduzetnika da pokrene i/ili održava gospodarsku djelatnost, a osim toga sami troškovi energenata i vode su na otoku viši te otočni gospodarstvenik mora plaćati veću ekonomsku cijenu vode i energije i s obzirom na to ne može biti dovoljno konkurentan. Stoga će se ovi nedostaci pokušati ublažiti dodjelom potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima koji svoju registriranu djelatnost, neovisno o svom sjedištu, obavljaju na otocima.
Ovim Zakonom su posebno naglašene djelatnosti koje su od značaja za gospodarski razvoj otoka koje podupire država odnosno one čije je poslovanje vezano uz otočne resurse – ribarstvo, riblja industrija, kamenarstvo, mala brodogradnja, prerada poljoprivrednih proizvoda – vinarije, uljare i sl.
Posebno je naglašeno zadrugarstvo čiji se oblik organiziranja potiče kao poželjan za malu otočnu sredinu.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je nositelj Programa „Hrvatski otočni proizvod“ kojem je cilj poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda. U skladu s Programom Ministarstvo provodi dodjelu oznake kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“ otočnim proizvodima koje proizvode otočni proizvođači (OPG-ovi, obrti, trgovačka društva, zadruge i dr. pravne osobe). Dionici projekta su otočni proizvođači s registracijom djelatnosti i proizvodnjom na otocima. Ovaj Zakon definira provedbu Programa koji će obuhvatiti daljnju promociju ovih proizvod u cilju što veće konkurentnosti na tržištu i rasta otočnog gospodarstva.
Osnivanjem i ustrojavanjem Otočnog vijeća kao savjetodavnog tijela pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka u čijem su sastavu predstavnici Hrvatskog sabora, predstavnici tijela državne uprave, otočni koordinatori, predstavnici otočnih razvojnih dionika i predstavnici znanstvene zajednice osigurava se uključenost u otočni razvoj sa svih razina.
Ovaj Zakon uređuje institut prava prvokupa Republike Hrvatske nad nekretninama koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima u skladu s ustavnim obvezama Republike Hrvatske prema otocima i njihovog očuvanja kao dobra od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i njenog nacionalnog i prirodnog bogatstva te u cilju zaštite otočnog prostora od neprimjerenog i neplanskog gospodarenja, i to zaštitom od neprimjerene prodaje nekretnina.
III. OBJAŠNJENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA
Uz članak 1.
Ovim se člankom određuje predmet Zakona odnosno da će se Zakonom urediti način upravljanja razvojem hrvatskih otoka u Jadranskom moru, politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka te provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.
Uz članak 2.
Ovim se člankom navodi da je poluotoku Pelješcu u smislu ovoga Zakona dodijeljen status otoka zbog specifičnog geografskog položaja odnosno udaljenosti i izoliranosti njegovih jedinica lokalne samouprave i naselja u odnosu na kopno.
Uz članak 3.
Ovim se člankom utvrđuje odredba članka 52. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) u dijelu vezanim za otoke kojom Ustav daje izričito pravo i obvezu donošenja zakona o otocima, navodi zakonsku određenost otoka koji su od interesa za Republiku Hrvatsku i koji imaju njezinu osobitu zaštitu. Nadalje Ustav u članku 52. stavku 2. određuje: „Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.“
Uz članak 4.
Ovim se člankom utvrđuje da se otoci proglašavaju područjem s razvojnim posebnostima u skladu s člankom 38.a Zakona o regionalnom razvoju („Narodne novine“, br. 147/14. i 123/17.). Područja s razvojnim posebnostima geografska su područja koja se prema svojim prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup nositelja politike regionalnoga razvoja.
Uz članak 5.
Ovim se člankom pobliže određuju pojmovi koji se koriste u Zakonu te koji će se koristiti u propisima i aktima koji se donose na temelju ovog Zakona.
Uz članak 6.
Ovim se člankom definira Hrvatsko otočje kao jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od otoka, otočića hridi i grebena te se navodi njihov broj. Popis otoka i otočića prikazan je u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona
Uz članak 7.
Ovim se člankom uvodi u odredbe članaka od 8., 9. i 10., odnosno određuje se da se otoci razvrstavaju prema geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti, prema udaljenosti od kopna i prema specifičnom položaju. Svrha razvrstavanja je planiranje i provedba programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom kao i drugim propisima koji se bave otočnom razvojnom politikom.
Uz članak 8 .
Ovim se člankom otoci razvrstavaju po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti obalno-otočnih županija na sedam područja: prvo područje obuhvaća otoke Istarske županije, drugo područje obuhvaća otoke Primorsko-goranske županije, treće područje obuhvaća dio otoka Paga koji pripada Ličko-senjskoj županiji, četvrto područje obuhvaća otoke Zadarske županije, peto područje obuhvaća otoke Šibensko-kninske županije, šesto područje obuhvaća otoke Splitsko-dalmatinske županije i sedmo područje obuhvaća otoke Dubrovačko-neretvanske županije.
Uz članak 9.
Ovim se člankom uvodi razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna na pučinske, kanalske, priobalne i premoštene otoke. Razvrstavanje otoka u četiri kategorije prema kriteriju udaljenosti od kopna omogućit će uvođenje posebnih mjera za određene skupine otoka posebno npr. za one najudaljenije, pučinske otoke, za koje su potrebne mjere koje se odnose na pomorski prijevoz, poticanje i osiguravanje osnovnog standarda javnih usluga, širokopojasni internet, a može se aktivirati i potencijal određenih pučinskih, kanalskih i priobalnih otoka za korištenje obnovljivih izvora energije. Premošteni otoci su izdvojeni u posebnu skupinu jer je vrijeme putovanja do kopna s tih otoka znatno kraće, prekida linija zbog loših vremenskih prilika nema, snabdijevanje s kopna je znatno lakše, a lakše su i dnevne migracije otočnog stanovništva. Pučinski otoci sukladno važećem Zakonu o otocima („Narodne novine“, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) imaju status otoka 1. skupine. Tu dosadašnju posebnost je potrebno jasno definirati u tekstu i ovog Zakona.
Uz članak 10.
Ovim člankom se definiraju otoci sa specifičnim položajem kao otoka i dijelova otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku. Specifičnost ovih otoka i dijelova otoka je u uskom i svakako nedovoljnom samoupravnom djelokrugu u kojem otočani nemaju dovoljno ovlasti i instrumenata za upravljanje svojim razvojem. Na tim otocima i dijelovima otoka koji su popisani u ovom članku djeluju samo mjesni odbori na razini naselja s nedovoljno određenom pravnom osobnošću s nedovoljnim utjecajem na upravljanje proračunom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojoj pripadaju. Ove otoke zanemaruje i službena statistika jer se podaci o razvijenosti prikupljaju na razini jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti iskazuje se tako samo na razini jedinice lokalne samouprave pa redovno niski stupanj razvijenosti ovih otoka ostaje skriven iza redovno višeg stupnja razvijenosti njihovih jedinica lokalne samouprave. Otoci i dijelovi otoka koji imaju samo mjesni odbor (neki nemaju ni to) zaslužuju stoga posebnu razvojnu pažnju koju im treba posvetiti na svim upravnim razinama. Ovaj Zakon ih stoga posebno određuje.
Uz članak 11.
Ovim člankom se uređuju otočna urbana područja. Prema članku 14. stavku 6. Zakona o regionalnom razvoju („Narodne novine“, br. 147/14. i 123/17.) manja urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju manje od 35.000 stanovnika, a njihova središnja naselja više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija. Kako na otocima postoje područja koja imaju tražene karakteristike urbanosti osim veličine (samo se Mali Lošinj s okolnim naseljima (ukupno 8.116 stanovnika) te se donekle približava granici određenoj Zakonom o regionalnom razvoju, granica otočnih urbanih područja je prilagođena otočnim razvojnim uvjetima i snižena na 3.000 stanovnika.
Uz članak 12.
Ovim člankom se definiraju o točni razvojni pokazatelji koji će se izračunavat na osnovi podataka i osnovnih pokazatelja koji će obuhvatiti sve vidove otočnog razvoja. Razvojni pokazatelji izračunavat će se za sve naseljene otoke uključivo i one sa specifičnim položajem.
Svaki otok se vrednuje skupom raznovrsnih pokazatelja. Korištenjem raznovrsnih pokazatelja, nositelj otočne politike uočava razvojne probleme i određuje što je kojem otoku najpotrebnije.
Uz članak 13.
Ovim člankom nastanjeni otoci se razvrstavanju prema otočnim razvojnim pokazateljima na I. skupinu koji čine nerazvijeni otoci, II. skupinu koju čine manje razvijeni otoci i III. skupinu koju čine razvijeni otoci. Posebnu skupinu otoka čine povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci.
Uz članak 14.
Ovim člankom ustrojavaju se otočna prioritetna područja radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja. Otočna prioritetna područja čine nastanjeni otoci koji se razvrstavaju prema vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja: I. skupina koju čine nerazvijeni otoci te II. skupina koju čine manje razvijeni otoci.
Uz članak 15.-16.
Ovim člancima se propisuje da su tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka voditi računa o njihovom učinku uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja, odnosno razvrstavanje otoka.
Uz članak 17.
Ovim člankom ministarstvo nadležno za otoke kao nositelj politike otočnog razvoja, dobiva pravo i preuzima obvezu vođenja otočne razvojne politike i koordiniranja ostalih dionika koji razvojno djeluju na otocima.
Uz članak 18.
Ovim člankom predložen je sastav Otočnog vijeća koji bi trebao osigurati sveobuhvatno i učinkovito savjetovanje ministra u čijem se resoru nalaze otoci. Predloženi predstavnici dolaze s državne, županijske i otočne razine tako da savjete mogu davati i institucionalizirani nositelji otočne razvojne politike i oni koji osjećaju njene učinke.
Uz članak 19.
Ovim člankom uvodi se Otočni koordinator kao fizička osoba koju zapošljava jedinica lokalne samouprave radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Funkcija otočnog koordinatora uvodi se kako bi se točno odredio subjekt koji će za sve jedinice lokalne samouprave na otoku organizirati, pokretati i koordinirati izradu, provedbu i praćenje planova i projekata od zajedničkog interesa.
Ministarstvo i jedinice lokalne samouprave za čije je područje nadležan otočni koordinator dužni su osigurati financijske i druge uvjete za kvalitetan rad otočnog koordinatora. Područje nadležnosti svakog otočnog koordinatora, uvjete koje mora ispuniti za prijem na radno mjesto, način provođenja natječaja, način osiguravanja uvjeta za rad i način provođenja nadzora rada otočnog koordinatora propisuje ministar pravilnikom.
Uz članak 20.
Ovim člankom pretpostavljaju se uvjeti održivog razvoja otoka kroz ostvarenje tri opća cilja: stabilnog gospodarskog razvoja otoka, pravedne raspodjele socijalnih mogućnosti za sve otočane i zaštita otočnog okoliša. Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, gospodarski, tehnološki i društveno održivi.
Uz članak 21.
Ovim člankom potiče se održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica pametnog otoka što obuhvaća: primjenu pametnih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije i najveće moguće energetske učinkovitosti, uvođenje održive otočne mobilnosti uključujući električnu mobilnost, smanjenje nestašice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih upravljanja vodnim resursima, teritorij bez otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog i kulturnog kapitala, iskorištavanje prirodnih i tradicionalnih karakteristika otoka za stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta, jačanje socijalne uključenosti, obrazovanja i potpore građana te poticanje alternativnog, cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma. Deklaracija o pametnim otocima potpisana je u ožujku 2017. godine, a sam koncept pametnih otoka uključuje nove smjernice za europske otoke (pametnih, uključivih i uspješnih otočnih zajednica za inovativnu i održivu Europu).
Uz članak 22.
Ovim člankom otvara se mogućnost uspostave određenih modela suradnje, pomoći i podrške razvoju zadrugarstva na otocima s obzirom da zadrugarstvo na otocima ima dugu tradiciju i važno je za razvoj otoka.
Uz članak 23.
Ovim člankom otočnim udrugama otvara se mogućnost potpore za ciljane programe i projekte kojima će se omogućiti stvaranje prepoznatljive platforme i/ili novih modela za jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i potpore otočanima .
Uz članak 24.
Ovim člankom uvodi se akt strateškog planiranja razvoja otoka sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 123/17.) Nacionalni plan razvoja otoka koji će sadržavati provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u upravnom području otoka. Navode se programska područja Nacionalnog plana koja u najvećoj mogućoj mjeri moraju slijediti odrednice pametnog otoka, također mora sadržavati i posebne ciljeve povezane s državnim proračunom te je okvir za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koje se odnose na otoke. Nacionalni plan donosi se na razdoblje na sedam godina.
Uz članak 25.
Ovim člankom pre dstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na otoku i jedinice lokalne samouprave u čijem je sastavu otok obvezuju se na sporazumno donošenje jedinstvenog Plana razvoja otoka ili otočne skupine u skladu s programskim područjima Nacionalnog plana. Plan razvoja otoka osnova je određivanja razvojnih projekata i programa u postupku izrade operativnog programa korištenja sredstava fondova Europske unije za razvoj otoka.
Uz članak 26.
Ovim člankom uvodi se Otočni godišnji program koji se donosi se na temelju Nacionalnog plana i u skladu s planovima razvoja otoka. Otočni godišnji program sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela vezanih uz otočni razvoj prema programskim područjima definiranih u Nacionalnom planu razvoja otoka. Otočni godišnji program donosi ministar nadležan za otoke. O provedbi Otočnog godišnjeg programa Ministarstvo jednom godišnje izvješćuje Vladu Republike Hrvatske.
Uz članak 27.
Ovim člankom se radi provedbe i koordinacije politike otočnog razvoja uvodi Otočni razvojni sporazum kojim se usuglašavaju prioriteti otočnog razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se strateški projekti otočnog razvoja koji pridonose razvoju otoka za koji se sklapa otočni razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu. Otočni razvojni sporazum može se sklopiti za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave.
Uz članak 28.
Ovim člankom definira se način organiziranja i unapređenja javnog prijevoza kroz sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prometa kao javni putnički i putničko-teretni prijevoz u linijskom prometu između otoka i kopna i u međuotočnom prometu. Trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otočna naselja odnosno otoke s kopnom i otoke međusobno, kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma te izvori i načini financiranja razvoja sustava otočnoga pomorskoga, zračnog i cestovnog prijevoza utvrđuje se Nacionalnim planom.
Uz članak 29.
Ovim člankom definira se pravo otočana na povlašteni javni pomorski prijevoz i na povlašteni javni pomorski prijevoz njihovih vozila na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno u skladu s posebnim propisima. Za potrebe ostvarivanja ovog prava uspostavljen je informatički sustav javnog prijevoza za putnike i vozila (SEOP) koji je u vlasništvu Agencije za obalni linijski pomorski promet. Povlašteni prijevoz putnika i vozila otočana, visinu povlastice, uspostavu informatičkog sustava javnog prijevoza, razvrstavanje linija javnog prijevoza, utvrđivanje, usklađivanje i objavu redova plovidbe, cijene usluga u javnom pomorskom prijevozu i osiguranje sredstava za obavljanje javnog prijevoza regulira središnje tijelo državne uprave nadležno za pomorski prijevoz i Agencija za obalni linijski pomorski prijevoz.
Uz članak 30.
Ovim člankom definira se pravo određenih kategorija otočana na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno. Cijene javnog otočnog cestovnog prijevoza za otočane ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u javnom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne županije.
Uz članak 31.
Ovim člankom se propisuje besplatni prijelaz mostom za vlastita vozila otočana te vozila fizičkih osoba - obrtnika i pravnih osoba koje imaju sjedište na premoštenom otoku, odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i/ili trajektom, izvor sredstava za ostvarivanje ovog prava te tijela koja sudjeluju u provedbi mjere.
Uz članak 32.
Ovim člankom se propisuje izjednačavanje cijene pitke vode na otoku s cijenom na kopnu i način provedbe ovog prava. Ova mjera treba osigurati iste uvjete opskrbe vodom otočanima i otočnim gospodarstvenicima koji nisu spojeni na vodoopskrbi sustav s otočanima i otočnim gospodarstvenicima koji su spojeni na vodoopskrbni sustav (uz izuzeće turističke djelatnosti).
Uz članak 33.
Ovim člankom definira se javna isprava Otočna iskaznica čije se izdavanje uređuje Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, br. 33/06., 38/09., 87/09., 18/11., 80/13. i 56/16) te će se koristi kao sredstvo za pristup sustavu otočnih prava, povlastica i mjera (npr. prava na povlastice u javnom cestovnom prijevozu i prava na izjednačavanje cijene pitke vode s cijenom vode na kopnu) koje se provode temeljem ovog Zakona kroz informacijski sustav otočnih prava (ISOP).
Uz članak 34.
Ovim člankom se propisuju djelatnosti koje su označene kao djelatnosti od značaja za gospodarski razvoj otoka zbog specifičnosti otočnog okruženja i otočnih potreba za određenim djelatnostima te zbog očuvanja djelatnosti koje se mogu označiti kao tradicionalne za otočno područje.
Uz članak 35.
Ovim člankom se propisuje nositelj i cilj Programa „Hrvatski otočni proizvod“ koji se izvodi u svrhu poticanja proizvodnje i plasmana te promocije izvornih i inovativnih otočnih proizvoda. Program uključuje i dodjelu oznake kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“. Program „Hrvatski otočni proizvod“ se definira kao preduvjet za izvođenje daljnjih aktivnosti: potpore manifestacijama koje promoviraju otočne proizvode, otvaranja prodajnih i promotivnih prostora, edukacije otočnih proizvođača, suvremenijeg pristupa modelima plasmana proizvoda, suradnje (udruživanja) otočnih proizvođača i slično.
Uz članak 36.
Ovim člankom se propisuje mogućnost ostvarenja prava na potporu male vrijednosti za fizičke osobe - obrtnike i pravne osobe koje svoju registriranu djelatnost, neovisno o svom sjedištu, obavljaju na otocima. Pravom na potporu se pokušava ublažiti djelomično neravnopravni položaj gospodarstvenika na otocima u odnosu na položaj gospodarstvenika koji obavljaju identične djelatnosti na kopnu.
Uz članak 37.
Ovim člankom se propisuje provedba sanitarnog ili redukcijskog odstrjela te izlučenja divljači na otocima kao i uklanjanja odnosno zabrane uvođenja invazivnih stranih vrsta na otocima zbog ugrožavanja sigurnosti ljudi, domaćih životinja i imovine.
Uz članak 38.
Ovim člankom se propisuje omogućavanje dostupnije mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala i industrijsku preradu na otocima. U svrhu ekonomičnije gradnje odnosno otklanjanja velikih troškova pomorskog prijevoza građevnog materijala potrebno je otočanima omogućiti dostupnost korištenja mineralnih sirovina na vlastitom otoku.
Uz članak 39.
Ovim člankom se uređuje institut prava prvokupa Republike Hrvatske na nekretnina na malim povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima definiranim u Državnom programu zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora u skladu s ustavnim obvezama Republike Hrvatske prema otocima i njihovog očuvanja kao dobra od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i njenog nacionalnog i prirodnog bogatstva te u cilju zaštite otočnog prostora od neprimjerenog i neplanskog gospodarenja zaštitom od neprimjerene prodaje nekretnina na ovim otocima. Odredbama ovih članaka se propisuje način podnošenja ponude za nekretninu koja se namjerava prodati, sadržaj ponude, nadležno tijelo kojemu se dostavlja ponuda i koje odlučuje o ponudi te nadležna tijela koja daju mišljenje o ponudi.
Uz članak 40.
Ovim člankom se uređuje postupak u slučaju kada ponuda koja se dostavlja na temelju prava prvokupa Republici Hrvatskoj, odnosno nadležnom tijelu, nije prihvaćena. U tom slučaju je ponuditelj dužan dostaviti ponudu jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno , ako ni tada ista ne bude prihvaćena, jedinici lokalne samouprave . Jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave odlučuje u određenim rokovima od 30 dana o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude.
Uz članak 41.
Ovim člankom se propisuje nedopuštenost prodaje nekretnine koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.
Uz članak 42.
Ovim člankom se propisuje nedopuštenost otuđenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima te način gospodarenje nad tim nekretninama koje se provodi zakupom ili koncesijom, sukladno odredbama posebnog propisa.
Uz članak 43.
Ovim člankom se uređuje izvršenje zabilježbe zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i zabilježbu prava prvokupa u korist Republike Hrvatske na nekretninama u vlasništvu drugih osoba koju izvršava nadležnom općinskom sudu u skladu s dostavljenim podacima tijela nadležnog za geodetske poslove i katastar u određenom roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U svrhu izvršenja zabilježbe Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa dužni su izvršiti ažuriranje stvarnog stanja, reambulaciju i katastarsku izmjeru nekretnina na malim povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima.
Uz članak 44.
Ovim člankom se uređuje nadzor nad provedbom ovog Zakona kojeg provode nadležna ministarstva u skladu sa svojim djelokrugom, a nadzor nad provedbom obavlja ministarstvo nadležno za otoke.
Uz članak 45. – 48.
Prijelaznim i završnim odredbama utvrđuje se rok za donošenje pravilnika na temelju ovog Zakona i roka za donošenje Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Zbog velikog broja pravilnika, određen je rok za donošenje od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Za donošenje Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora određen je rok za donošenje od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona s obzirom da je za potrebe njegove izrade potrebno provesti temeljitu i ujednačenu analizu, a potom i interpretacija prostorno-položajnih, prirodnih, povijesno-kulturnih i vlasničkih odrednica te za svaki mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni otok uspostaviti bazu podataka.
IV. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te na pozicijama proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave i proračuna lokalne samouprave u čijoj su n adležnosti otoci.
Na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. proračunsku godinu planirana su sredstva u iznosu od 86.450.000,00 kuna te sredstva od 86.750.000,00 kuna za 2020. proračunsku godinu za provedbu Programa 2904 Održivi razvoj jadranskih otoka sukladno Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu („Narodne novine“, broj 124/17). Za provedbu ovog Zakona uz već izrađenu projekciju sredstva državnog proračuna potrebno je osigurati dodatna sredstva u iznosu od 6.720.000,00 kuna za 2019. godini, 9.620.000,00 kuna za 2020. godinu te 12.620.000,00 kuna za 2021. godinu.
Program 2904 Održivi razvoj jadranskih otoka uključuje sljedeće aktivnosti:
• A570463 Razvoj otoka – za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 29.200.000,00 kuna te 29.600.000,00 kuna za 2020. godinu. Ova aktivnost uključuje provedbu (1) Programa razvoja otoka koji se odnosi na pomoći unutar općeg proračuna koji za 2019. proračunsku godinu iznosi 28.600.000,00 kuna (29.000.000,00 kn u 2020.) te (2) Poticanje razvoja civilnog društva kroz kapitalne donacije u iznosu od 600.000,00 kuna za 2019. i 2020. proračunsku godinu. Program razvoja otoka uključuje izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju malih kapitalnih infrastrukturnih projekata na otocima na temelju javnog poziva za prijavu projekata. Korisnici Programa razvoja otoka jedinice su lokalne i regionalne samouprave kojima otoci teritorijalno i administrativno pripadaju. Unutar ove aktivnosti dodjeljuju se Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama civilnog društva na otocima koje se odnose na financijske potpore najkvalitetnijim projektima na temelju natječaja za prijavu projekata udruga na otocima jednom godišnje.
Na aktivnosti A570463 Razvoj otoka planiraju se novi troškovi za potrebe uvođenja i provođenja novih mjera:
1. Vrednovanje razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja (članak 12. ovog Zakona): Sredstva potrebna za uspostavu sustava otočnih razvojnih pokazatelja iznose 200.000,00 kuna te se za održavanje, nadogradnju i praćenje sustava na godišnjoj razini planira 240.000,00 kuna za razdoblje 2019., 2020. i 2021.
2. Otočni koordinatori ( članak 19. ovog Zakona): Otočne koordinatore zapošljavaju jedinice lokalne samouprave (stavak 2. članak 19. ovog Zakona). Funkcija otočnog koordinatora uvodi se kako bi se točno odredio subjekt koji će za sve jedinice lokalne samouprave na otoku organizirati, pokretati i koordinirati izradu, provedbu i praćenje planova i projekata od zajedničkog interesa. Osiguranje financijskih i drugih uvjeta kvalitetnog rada otočnog koordinatora provode Ministarstvo i jedinice lokalne samouprave za čije je područje nadležan otočni koordinator. Procjena troškova zapošljavanja otočnih koordinatora izrađena je za maksimalno 22 otočna koordinatora i po godinama projekcije državnog proračuna iznose po 1,0 milijun kuna za 2019., 2020. i 2021. godinu.
3. Nacionalni plan razvoja otoka (članak 24. ovog Zakona) i Plan razvoja otoka i članak 25. ovog Zakona). U izradi planova razvoja otoka u području svoje nadležnosti ravnomjerno će sudjelovati i izvanproračunski korisnici: jedinice (područne) regionalne samouprave i jedinice lokalne samouprave. Procjena troškova Ministarstva za izradu Nacionalnog plana i Planova razvoja otoka iznosi po 1.130.000,00 kuna godišnje.
4. Proširenje uporabe otočne iskaznice (članak 33. ovog Zakona): I zdavanje Otočne iskaznice uređeno je Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, br. 33/06., 38/09., 87/09., 18/11., 80/13. i 56/16). Proširenjem uporabe Otočne iskaznice omogućit će se uvođenje ovim Zakonom predviđenih otočnih prava, povlastica i mjera (npr. prava na povlastice u javnom cestovnom prijevozu i prava na izjednačavanje cijene pitke vode s cijenom vode na kopnu) i pristup informacijskom sustavu otočnih prava (ISOP) kao i njihova kontrola i upravljanje.
Sveukupno je za nadogradnju sustava Otočne iskaznice potrebno planirati po 750.000,00 kuna u sljedeće tri godine (2019., 2020. i 2021.) s tim da je već u 2018. godini predviđeno stvaranje preduvjeta za proširenje uporabe Otočne iskaznice, za što je na aktivnosti K587038 planirano 450.000,00 kuna.
• A570356 Poticanje otočnog gospodarstva - za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 11.000.000,00 kuna za 2019. i 2020. te 12.000.000,00 kuna za 2021. proračunsku godinu. Poticanje otočnog gospodarstva provodi se mjerom dodjele potpora male vrijednosti za očuvanje radnih mjesta otočnim poslodavcima na temelju objave jednogodišnjeg javnog poziva. Korisnici potpore su otočni poslodavci sa sjedištem na otoku koji svoju djelatnost obavljaju na otoku, djelatnici koje zapošljavaju moraju imati prebivalište na otoku i kontinuitet rada najmanje dvanaest mjeseci bez prekida kod istog poslodavca.
Uvođenje nove mjere pokretanja gospodarske aktivnosti na otocima (članak 36. ovog Zakona ). Za provedbu nove mjere u 2019. godini planira se u državnom proračunu osigurati iznos od 1.000.000,00 kuna, u 2020. iznos od 1.500.000,00 kuna, a u 2021. iznos od 2.000.000,00 kuna Mjera će biti usmjerena na smanjenje troškova poslovanja , lakše zapošljavanje novih djelatnika , unaprjeđivanje poslovanja i razvoj otočnih tvrtki čije djelatnosti su od značaja za gospodarski razvoj otoka (članak 34. ovog Zakona).
Nova mjera poticanja otočnog gospodarstva (članak 22. ovog Zakona) je poticanje zadrugarstva na otocima koju će provoditi Ministarstvo kroz Program poticanja zadrugarstva na otocima za zadruge koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje rad zadruga te imaju sjedište i djeluju na području otoka, a uključuje modele poticanja zadrugarstva koje provodi Ministarstvo u suradnji s drugim tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave. Za provedbu nove mjere Poticanja zadrugarstva na otocima planira se osigurati 600.000,00 kuna u 2019., 1.000.000,00 kuna u 2020. te 1.500.000,00 kuna u 2021. proračunskoj godini na aktivnosti A570356 Poticanje otočnog gospodarstva.
• aktivnost A570352 Poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza – za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 33.000.000,00 kuna i 30.000.000,00 kuna za 2020. te 27.000.000,00 kuna za 2021. proračunsku godinu. Ovom mjerom omogućuje se besplatni cestovni prijevoz učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima, umirovljenicima i osobama starijim od 65 godina te invalidnim osobama kojima se omogućuje naknada troškova vlastitog prijevoza. Ova mjera dodatno se proširuje na djecu do navršene 8. godine starosti, osobe koje su u pratnji osoba s invaliditetom, učenike i studente koji se školuju odnosno studiraju na otoku i korisnike domova za starije i nemoćne osobe na otocima. Operacionalizacija ove mjere provodi se na način da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s prijevoznicima koji obavljaju usluge javnog cestovnog prijevoza kao posrednici, a ne kao korisnici mjere, potpisuje ugovor o naknadi pružanja usluga u javnom otočnom cestovnom prijevozu na godišnjoj razini za sve kategorije putnika osim invalidnih osoba. Uvođenjem sustava otočne iskaznice u javni otočni cestovni prijevoz ova mjera će se modificirati i osuvremeniti te omogućiti veću kontrolu i učinkovitost Ministarstva kao nositelja mjere.
• aktivnost A570354 Vodoopskrba otoka - za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 12.000.000,00 kuna , po 10.000.000,00 kuna za 2020. i 2021. proračunsku godinu. Ovom mjerom ustupa se pravo kućanstvima na otocima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav na pitku vodu na način da je cijena pitke vode izjednačena sa cijenom pitke vode u matično-obalnoj županiji. Provedba ove mjere nastaviti će se i u ovom prijedlogu Zakona uz određene izmjene na način da će se pravo na opskrbu pitkom vodom vezati na otočane, stanovnike naselja u kojem nije izgrađen vodoopskrbni sustav i to u količini (5 m 3 mjesečno, odnosno 45 m 3 godišnje po otočaninu). Proširenje mjere odnosi se i na potpuno nove korisnike mjere - gospodarstvenike na otocima (uz izuzeće turističke djelatnosti) koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav. Provedba ove mjere treba osigurati iste uvjete opskrbe vodom otočanima i otočnim gospodarstvenicima koji nisu spojeni na vodoopskrbi sustav s otočanima i otočnim gospodarstvenicima koji su spojeni na vodoopskrbni sustav.
Zbog uvođenja novih korisnika ( gospodarstvenika na otocima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav (uz izuzeće turističke djelatnosti)) za provedbu mjere potrebno je planirati dodatna sredstva u iznosu od 2.000.000,00 kn za 2019., 4.000.000,00 kuna za 2020. te 6.000.000,00 kuna za 2021. proračunsku godinu.
• aktivnost A819012 Hrvatski otočni proizvod - za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 1.000.000,00 kuna te po 1.060.000,00 kuna za 2020. i 2021. proračunsku godinu za provedbu Programa „Hrvatski otočni proizvod“. Dosadašnji projekt Hrvatski otočni proizvod koji obuhvaća označavanje proizvoda prerasta u Program kojim će se omogućiti novi načini promocije otočnih proizvoda.
• Fiskalni učinak na druge proračune
Jedinice područne (regionalne) samouprave sudjelovati će u izradi planova razvoja otoka u sedam obalno-otočnih županija: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Dubrovačko-neretvanska županija što će se odraziti na njihove proračune. Procjena financijskog opterećenja svih županija zajedno je ukupno oko 650.000,00 kuna po proračunskoj godini (2019., 2020. i 2021.).
Jedinice lokalne samouprave na otocima u skladu s odredbom članka 19. stavak 2. i 3. ovog Zakona sudjelovati će u sufinanciranju troška rada otočnih koordinatora. U prvoj godini uvođenja otočnih koordinatora (2019.) planira se zaposliti 13 otočnih koordinatora a u 2020. još 5 novih otočnih koordinatora U trećoj godini rada otočnih koordinatora – 2021. planira se uvođenje i preostala 4 otočna koordinatora odnosno angažiranje sva 22 otočna koordinatora. Ukupna projekcija troška zapošljavanja otočnih koordinatora netom opisanom/planiranom dinamikom u proračunima otočnih jedinica lokalne samouprave sveukupno iznosi cca 950.000,00 kuna za 2019., 1.300.000,00 kuna za 2020. te za 2021. cca 1.600.000,00 kuna.
Jedinice lokalne samouprave – 51 jedinica lokalne samouprave na otocima i 8 jedinica lokalne samouprave na kopnu nadležne za otoke u skladu s odredbom članka 25. ovog Zakona sudjelovat će u izradi planova razvoja otoka a procijenjen sveukupni njihov trošak po proračunskoj godini (2019., 2020. i 2021.) iznosi cca 650.000,00 kuna
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) provodi mjeru prava na povlašteni javni pomorski prijevoz i prava na povlašteni prijelaz mosta.
PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA
ZAKON O OTOCIMA
1. PROBLEM |
|||||||||||||||
I. Postojeći Zakon o otocima (Narodne novine, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06. - dalje u tekstu Zakon) temelji se na načelima Nacionalnog programa razvitka otoka iz 1997. godine. Donesen je sukladno odredbi članka 52. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj, između ostaloga, otoci uživaju njezinu osobitu zaštitu. U cilju njegove provedbe doneseno je više podzakonskih propisa. II. Temeljni ciljevi Zakona, a napose oni koji se odnose na održivi razvitak otoka, postignuti su djelomično. Njegovim odredbama propisuje se složeni institucionalni okvir u kojem nadležnost pojedinih tijela nije jasno razgraničena, a postupak donošenja odluka (primjerice onih koji se odnose na usvajanje programa održivog razvitka otoka ili državnih programa razvitka otoka) te brojnost tijela koja tijekom tog postupka daju mišljenja i/ili suglasnosti, otežava njegovu učinkovitu provedbu ili je čak onemogućuje. Naime, Zakon ne sadrži odredbe koje omogućuju djelotvornu koordinaciju različitih tijela, kako u dijelu koji se odnosi na postupak donošenja odluka, tako i u onome koji se odnosi na njihovu provedbu i/ili nadzor provedbe. III. Zbog takvog legislativnog uređenja upravljanja razvitkom hrvatskih otoka može se zaključiti kako su uočeni brojni problemi u primjeni postojećeg Zakona. Na njih su ukazali i sudionici Radne skupine za izradu novog zakona koji bi trebao urediti ovu materiju na način koji bi omogućio postizanje ciljeva apostrofiranih pod 2. CILJEVI. IV. Uočeni problemi mogu se u bitnome navesti kako slijedi: a) Od 26 programa održivog razvitka otoka donesen je samo jedan (za otok Šoltu). b) Povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom (članak 19. Zakona) osnovana su u svih 7 obalno-otočnih županija, a donesen je i Pravilnik o njihovu sastavu i zadaćama. Povjerenstva se, međutim, ne sastaju te ne postoji komunikacija s ministarstvom nadležnim za otoke. c) Ne provodi se poticajna mjera koja se odnosi na poseban režim upravljanja stambenim zgradama, stanovima i poslovnim prostorima na otocima koji su u vlasništvu Republike Hrvatske, kako zbog toga što ne postoje programi održivog razvitka otoka (v. pod IV.a), tako i zbog okolnosti da nije donesen provedbeni propis (Uredba) iz članka 31. Zakona. Utvrđivanje načina, visine naknade i rokova najma zgrada, stanova i poslovnih prostora u vlasništvu RH na otocima, kao i prijenos upravljanja nekretninama u vlasništvu RH jedinicama lokalne samouprave na otocima provodi se na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 94/13. i 18/16.) te uredbi donesenih na temelju tog Zakona, kao i primjenom drugih posebnih Zakona (npr. Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora („Narodne novine“, br. 125/11. i 64/15.), stoga se konstatira da se ti pravni odnosi uređuju temeljem drugih posebnih propisa. d) Djelomično se provodi poticajna mjera koja se odnosi na zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti poput onih koje se odnose na skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada, kao i vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te organiziranje javnog prijevoza putnika na otoku. Dodatno treba uzeti u obzir da su nakon stupanja na snagu Zakona i njegovih naknadnih izmjena i dopuna doneseni posebni propisi kojima su pojedine odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (v. članak 35. stavak 2. Zakona) stavljene izvan snage –v. Zakon o vodama („Narodne novine“, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.), Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, 94/13. i 73/17.). To je jedan od razloga zbog kojih je potrebno izvršiti odgovarajuća usklađenja ove zakonodavne materije s ukupnim pravnim sustavom Republike Hrvatske. e) Bez obzira, što se nisu donosili otočni godišnji programi (v. članak 30. Zakona i v. članak 26. stavak 3. Zakona) – provodile su se poticajne mjere u okviru dodijeljenih sredstava iz državnog proračuna poslodavcima za očuvanje radnih mjesta na otocima. Provedba poticajne mjere za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta usklađena je s Uredbom Komisije (EU) broj 651/2014. f) Nisu doneseni ni svi državni programi razvitka otoka. Od trinaest predviđenih državnih programa (v. članak 27. Zakona) donesena su samo dva – Državni program uređenja posjedovne i vlasničko pravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima („Narodne novine“, br. 7/00.) i Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (donijela VRH 2007. godine – nije objavljen u Narodnim novinama). g) S obzirom da je nakon donošenja Zakona i njegovih izmjena i dopuna Europski parlament usvojio Rezoluciju o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)), potrebno je uvrstiti neke od preporuka rezolucije, napose u dijelu koji se odnosi na njenu točku 14. – poziv državama članicama, regionalnim i lokalnim vlastima da preuzmu važnu ulogu u razvoju strategija otoka na temelju vertikalnog pristupa koji obuhvaća sve razine vlasti, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako bi se zajamčio održivi razvoj otoka Europske unije h) Sadašnji način utvrđivanja indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave općenito dovodi do djelomično nerealnih rezultata. Kad su u pitanju otoci, navedeni problem je daleko više izražen, osobito kad su u pitanju otoci ili njihovi dijelovi koji pripadaju jedinici lokalne samouprave sa sjedištem na kopnu ili na drugome otoku. Primjerice, Grad Zadar je administrativno središte za sedam naseljenih otoka ( Olib, Silba, Premuda, Ist, Molat, Iž i Rava). Budući da je prema sadašnjoj metodologiji indeks razvijenosti Grada Zadra 109,279% i razvrstan je u VIII. skupinu, to se i navedeni otoci razvrstavaju u istu skupinu indeksa razvijenosti - što očigledno nije realna slika njihove razvijenosti. i) Važeći Zakon ne uzima u obzir da je potrebno predvidjeti uvođenje posebnih demografskih mjera. Analiza statističkih podataka koji se odnose na dobnu strukturu stanovništva hrvatskih otoka pokazala je da otoci imaju razmjerno znatno starije stanovništvo u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.
|
|||||||||||||||
2. CILJEVI |
|||||||||||||||
I. Donošenjem novoga Zakona o otocima namjeravaju se postići sljedeći ciljevi: a) potaknuti razvoj otoka, osobito prema konceptu „pametnih“ otoka b) novi način strateškog i planskog upravljanja otočnim razvojem II. U bitnome se predlaže: a) novo razvrstavanje otoka na temelju otočnih razvojnih pokazatelja; geografski, demografski, gospodarski, infrastrukturni, suprastrukturni i okolišni pokazatelji kojima bi se određivala, pratila i vrednovala ukupna razvijenost pojedinog otoka b) usklađivanje hrvatske otočne politike s europskom otočnom politikom c) usklađivanje zakonodavnog okvira za otoke s ostalim propisima Republike Hrvatske koji uređuju ovu materiju (primjerice Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske) d) niz posebnih mjera koje će stanovništvu na otocima omogućiti izjednačavanje uvjeta života sa onima koji postoje u kopnenim dijelovima Republike Hrvatske - unaprjeđenje javnog prijevoza (cestovnog, pomorskog i zračnog), ulaganja u dostupnost hitne medicinske službe na otocima kao preduvjeta za razvoj i demografsku obnovu otoka, mjera opskrbe vodom kućanstvima prijevozom vodonoscima za naselja na otocima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav i dr. e) precizno određenje nositelja otočne politike te njihova nadležnost i ovlaštenja f) uvođenje poslova osmišljavanja i provedbe otočne politike, praćenje njenih učinaka i način usklađivanja s regionalnom politikom na razini Republike Hrvatske (uvođenje funkcije otočnih koordinatora) g) poticanje ulaganja i zapošljavanja vezano uz nove ili proširenje postojećih ulagačkih projekata, te ostalih mjera usmjerenih na razvoj otoka koje su ekološki, gospodarski, tehnološki i društveno održive, a osiguravaju ravnomjeran i ujednačen gospodarski rast i društveni razvoj svih hrvatskih otoka
S obzirom na navedene prijedloge, predlagatelj smatra da su apostrofirani specifični ciljevi realno postavljeni i mjerljivi kako na godišnjoj razini, tako i tijekom duljeg vremenskog razdoblja (opseg ulaganja, broj i struktura stanovništva, broj zaposlenih). |
|||||||||||||||
3. MOGUĆE OPCIJE |
|||||||||||||||
3.1. OPCIJA 1 – Ne poduzimati ništa (zadržavanje postojećeg stanja) Opcija se odnosi na zadržavanje postojećeg stanja. Zakonodavni okvir ostaje isti. S obzirom na navedeno pod 1.II do 1.IV, odnosno imajući u vidu da učinkovita provedba postojećeg zakonodavnog okvira nije moguća, ova opcija nije prihvatljiva te se neće razmatrati. Ovo tim više što kvalitetan pristup u odnosu na strateško planiranje razvoja općenito, pa i u odnosu na održivi razvoj otoka, usklađivanje otočne razvojne politike Republike Hrvatske s politikom Europske unije nije moguć bez legislativne intervencije. 3.2. OPCIJA 2 – Nenormativno rješenje - Rješavanje postavljenog problema i ostvarivanje planiranih ciljeva putem tumačenja zakonskih odredbi te putem koordinacije i uputa adresatima Ova opcija odnosi se na zadržavanje postojećeg normativnog stanja, odnosno isključuje promjenu zakonodavnog okvira. Njeno uvažavanje pretpostavlja davanje prednosti onim instrumentima koji utječu na promjenu ponašanja adresata propisa, napose s obzirom na činjenicu da se određene odredbe iz postojećeg Zakona nisu učinkovito provodile – što je apostrofirano vidi pod 1. PROBLEM. Međutim, ako ne razmatramo mogućnost intervencije zakonodavca u ovo područje, rješavanje postavljenih problema i ostvarivanje planiranih ciljeva uglavnom se neće moći postići primjenom nenormativnih rješenja (davanjem uputa adresatima te koordiniranjem provođenja postojećih zakonskih odredbi – osobito zbog toga što ministarstvo nadležno za otoke nema vertikalne ovlasti nad adresatima tih odredbi, odnosno drugim tijelima s javnim ovlastima). Dodatno, važeći Zakon propisuje razvrstavanje otoka po skupinama no uočeni su znatni nedostaci što je potrebno ispraviti novim načinom razvrstavanja. Slijedom navedenoga potrebno je novo zakonodavno uređenje ove problematike. 3.3. OPCIJA 3: – Izmjena podzakonskog okvira kojim su uređene pojedine mjere provedbe otočne politike prema Zakonu o otocima Trenutno su na snazi sljedeći podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona: 1. Pravilnik o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom („Narodne novine“, br. 35/11.) 2. Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz („Narodne novine“, br. 82/07. i 35/11.) 3. Pravilnik o uvjetima i načinu subvencioniranja cijene prijevoza ukapljenog naftnog plina na otoke, te postupku obračuna neostvarenih prihoda distributerima ukapljenog naftnog plina („Narodne novine“, br. 74/08. i 119/08.) 4. Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ („Narodne novine“, br. 47/07.) 5. Pravilnik o sastavu i zadaćama Povjerenstva za otoke („Narodne novine“, br. 48/03.) 6. Pravilnik o oslobađanju plaćanja mostarine („Narodne novine“, br. 72/16.) 7. Uredba o uvjetima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta („Narodne novine“, br. 77/06. i 66/07.) 8. Uredba o sadržaju i metodologiji izrade programa održivog razvitka otoka, sa sadržajem i metodologijom izrade programa održivog razvitka otoka („Narodne novine“, br. 94/02.) 9. Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora kojeg je donijela Vlada RH 30. kolovoza 2007. 10. Državni program uređenja posjedovne i vlasničko pravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima („Narodne novine“, br. 7/00.) o Uočene probleme djelomično je moguće riješiti izmjenama važećeg podzakonskog okvira. Međutim, na taj način ne bi se sveobuhvatno pristupilo njihovu rješavanju/otklanjanju, već samo napravile određene korekcije koje ne bi imale dostatan učinak glede ostvarivanja ciljeva apostrofiranih pod 2. CILJEVI. o Pretpostavka za djelotvornost promjene podzakonskog okvira je prethodna realizacija Opcije 4. To s obzirom da će se izmjenom zakonodavnog okvira redefinirati politika razvoja otoka, a tek nakon toga, donošenjem novih podzakonskih propisa, omogućiti njena učinkovita provedba.
3.4. OPCIJA 4: – Izmjena zakonodavnog okvira kojim se uređuje politika otočnog razvoja o Normativno rješenje koje podrazumijeva izmjenu važećeg zakonodavstva (zakonskog i podzakonskog okvira) smatra se optimalnim rješenjem. Sukladno provedenoj analizi temeljem prikupljenih podataka i utvrđenim potrebama za izmjenama (analiza i potrebe utvrđeni su na temelju podataka koje je prikupio i obradio Ekonomski institut, Zagreb te na osnovu istih, zajedno s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, izradio „Analitičku podlogu za izradu novog Zakona o otocima”, veljača 2017.). o Novi zakonski okvir koncepcijski je široko postavljen uz redefiniranje starih i kreiranje novih razvojnih mjera, prilagođenih današnjem vremenu i potrebama stanovništva na otocima. On pretpostavlja: uvrštavanje nekih od preporuka Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)) od 4. veljače 2016. koja naglašava važnost upotrebe svih mogućih sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih instrumenata Unije kako bi se nadoknadili nedostaci otoka i ojačao njihov gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i održivi razvoj (pri čemu se osobito ima u vidu članak 174. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije – „posebna se pozornost poklanja ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije.“)
novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka: - Nacionalni plan razvoja otoka - srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značaja, kojim se pobliže definira provedba ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u upravnom području razvoja otoka - Otočni godišnji program - donosi se na temelju Nacionalnog plana i u skladu s planovima razvoja otoka te sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela vezanih uz otočni razvoj - Planovi razvoja otoka - izrađuju i donose jedinice lokalne samouprave na otoku i jedinice lokalne samouprave u čijem je sastavu otok.
Održivi razvoj otoka prema konceptu „pametnih otoka” - Deklaracija o pametnim otocima potpisana je u ožujku 2017. godine - Koncepcija pametnih otoka uključuje nove smjernice za europske otoke (pametne, uključive i uspješne otočne zajednice za inovativnu i održivu Europu).
Novi pristup razvrstavanju otoka - Razvrstavanje otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima: 1. skupinu čine nerazvijeni otoci 2. skupinu čine manje razvijeni otoci 3. skupinu čine razvijeni otoci 4. Posebnu skupinu otoka čine povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci. - Razvrstavanje otoka prema udaljenosti otoka od kopna (pučinski, kanalski, priobalni i premošteni otoci) - Razvrstavanje otoka po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti (7 područja određenih po područjima obalno-otočnih županija) - Izdvajanje posebne skupine otoka i dijelova otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku Uvođenje otočnih koordinatora koji djeluju unutar jedinica lokalne samouprave na otocima
Proširenje uporabe otočne iskaznice za mjere vodoopskrbe, javnog otočnog cestovnog prijevoza, mostarine i potpore poslodavcima.
|
|||||||||||||||
4. USPOREDBA OPCIJA |
|||||||||||||||
U ovom dijelu daju se procjene gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka naprijed utvrđenih opcija. Utvrđeni su učinci koji su zajednički za sve naprijed navedene opcije: - gospodarski učinci: Sve pojedine utvrđene opcije pridonose pozitivnom financijskom učinku na gospodarstvo u cjelini, s posebnim naglaskom na sektore koji podliježu propisanim pravima iz normativnog rješenja (npr. potpore male vrijednosti poslodavcima registriranim na otocima za očuvanje radnih mjesta). Opcija 4 otvara mogućnost financiranja projekata koji su značajni za održivi razvoj otoka, posebno projekta koji se provode prema konceptu pametnih otoka te su postavljeni kao prioritetni posebno u kontekstu financiranja kroz fondove Europske unije. Kroz Opciju 4 naglašava se važnost upotrebe svih mogućih sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih instrumenata Unije kako bi se nadoknadili nedostaci otoka i ojačao njihov gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i održivi razvoj. Opcija 1 i 2 su takve prirode da su isključivo orijentirane na zadržavanje postojećeg stanja te se ni gospodarski učinci time ne poboljšavaju već ostaju na istoj razini. Na ovom mjestu treba istaknuti da gospodarski učinci otočne politike trenutno ne podliježu mjerenju i da ne postoji evaluacija/analiza o tome koji se dio gospodarskog rasta na većim otocima može pripisati mjerama otočne politike. Opcijom 4 prevladala bi se ova manjkavost. Opcija 4 donijet će i dugoročne uštede za državni proračun u odnosu na ostale opcije zbog uvođenja jače kontrole dodjele propisanih prava otočnom stanovništvu kroz sustav otočne iskaznice. - socijalni učinci: sve utvrđene opcije imaju određeni socijalni učinak s obzirom da su postojeća prava iz Zakona prenesena i u novo normativno rješenje (Opcija 4): povlastice za otočno stanovništvo u javnom obalnom linijskom prometu, javnom cestovnom otočnom prometu, izjednačavanje cijene vode za otočno stanovništvo u odnosu na cijenu vode na kopnu. Opcija 4 uvodi posebnu brigu o jačanju socijalne uključenosti, obrazovanja i potpore otočanima provođenjem koncepta pametnih otoka. - okolišni učinci: Opcije 1 i 2 nemaju okolišni učinak, budući da je fokus na provedbi postojećeg sustava i propisanih obveza. Opcije 3 i 4 predstavljaju promjenu zakonodavnog okvira i redefiniranje obveza, što će imati pozitivni okolišni učinak posebno u dijelu koji se odnosi na održivi razvoj otoka koji se provodi prema konceptu pametnih otoka, a vezano za okolišne učinke obuhvaća projekte koji su usmjereni na: ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje nestašice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih metoda upravljanja vodnim resursima, otoke bez otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog kapitala te poticanje odgovornog turizma. Intenzivni turizam koji se odvija samo u određenim razdobljima godine i nije planiran na odgovarajući način izvan sezone može predstavljati opasnost za ekološki održiv razvoj otoka. Pri kreiranju novih zakonskih odredbi u Opciji 4 otočna politika je temeljena na uobličavanju mjera i aktivnosti koje su prihvatljive ljudima i okolišu te koje će, posebno u području prometa, turizma, gospodarenja otpadom i voda, uzimati u obzir specifična obilježja otočnog okruženja te nužnost osiguravanja međusobnog djelovanja između okoliša i ljudi, a u isto vrijeme nastojati olakšati život otočanima i doprinijeti njihovom ostanku na otocima.
|
|||||||||||||||
5. SAVJETOVANJE |
|||||||||||||||
Javnost i zainteresirana javnost u postupku savjetovanja o Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni učinaka Zakona o otocima sudjelovala je davanjem mišljenja, primjedbi i prijedloga u pisanom obliku na Nacrt. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Nacrt prijedloga Iskaza na mrežnim stranicama Ministarstva, https://razvoj.gov.hr/ kao i na mrežnoj stranici https://savjetovanja.gov.hr/ od 22. kolovoza do 21. rujna 2017., a isti je bio predmet javne rasprave na 18. sjednici Otočnog vijeća koja je održana 13. listopada 2017. u mjestu Preko, otok Ugljan, s dionicima prema posebnom pozivu, te na sastanku ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sa županima i regionalnim koordinatorima 6. rujna 2017. u Zagrebu. Nacrt prijedloga Iskaza o procjeni učinaka Zakona o otocima dostavljen je sljedećim nadležnim tijelima radi davanja mišljenja: Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Ministarstvu financija i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Na dostavljeni Nacrt prijedloga Iskaza o procjeni učinaka Zakona o otocima, navedena tijela nisu imala primjedbe, osim Ministarstva zdravlja koje predlaže isticanje važnosti ulaganja u dostupnost hitne medicinske službe na otocima, kao preduvjeta za razvoj i demografsku obnovu otoka. Navedeno se namjerava provoditi kroz projekte koji će proizaći donošenjem Nacionalnog plana razvoja otoka, s obzirom da je zdravstvena zaštita jedno od programskih područja Nacionalnog plana. U e-Savjetovanju je zaprimljeno šest komentara na Nacrt prijedloga iskaza od tri korisnika platforme, a očitovanje na iste objavljeno je na platformi e-Savjetovanje u zadanom obrascu Izvješća. Svi komentari su primljeni na znanje, a dva komentara su označena kao predmeti drugih pravnih propisa. S obzirom da na Nacrt prijedloga iskaza nije bilo relevantnih primjedbi, isti je preinačen u Prijedlog iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o otocima. |
|||||||||||||||
6. PREPORUČENA OPCIJA |
|||||||||||||||
Razmatrajući nekoliko opcija koje bi trebale ispuniti očekivane nedostatke u primjeni dosadašnjeg Zakona o otocima preporučena je opcija 4 – normativno rješenje. Izrada novog Zakona o otocima je optimalan način i u cijelosti prihvatljiv. Donošenjem novog Zakona o otocima proširiti će se koordinacijske ovlasti ministarstva nadležnog za otoke, uvodi se novo vrednovanje otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima čime će se omogućiti pravednija i efikasnija alokacija poticajnih mjera u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna i fondova Europske unije. Novim Zakonom o otocima proširiti će se i upotreba Otočne iskaznice na postojeće i nove zakonske mjere kao što su subvencioniranje vode, otočnog javnog cestovnog prijevoza, mostarina i potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima. Primjenom Otočne iskaznice omogućiti će se sistemski uvid u provedbu mjera, mogućnost nadzora i kontrole nad provedbom istih te će značajno ubrzati i pojednostavniti provedbu otočnih mjera. Financijska korist ogledat će se u značajnom smanjenju sufinanciranog dijela iz državnog proračuna zbog bolje kontrole provođenja mjera i kontrole korisnika mjera, a t roškovi predloženih mjera odnose se na uvođenje sustava proširenja korištenja Otočne iskaznice. Uvode se nove strateški i planski dokumenti koji će omogućiti sistematičniji i lakši pristup planiranju razvoja otoka kao i odabir ciljnih razvojnih projekata za svaki pojedini otok.
|
|||||||||||||||
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA |
|||||||||||||||
Kroz otočne razvojne pokazatelje koji će se izračunavati na osnovi niza podataka i osnovnih pokazatelja te obuhvatiti sve vidove otočnog razvoja određivat će se mjere i pratiti njihovi učinci na način da će se definirati u skladu s vrijednostima niza pokazatelja koji će ukazivati koji vid razvoja na pojedinim otocima treba potaknuti i što na otoku treba zaštititi. Jednom godišnje, ministarstvo nadležno za otoke izvještavat će o provedbi Otočnog godišnjeg programa. Cilj svih mjera politike otočnog razvoja je podizanje kvalitete te izjednačavanje početnih uvjeta života na otocima s onima na kopnu uz dostupnost usluga prilagođenih današnjem vremenu i potrebama stanovništva na otocima. |
|||||||||||||||
8. 1. PRILOG |
|||||||||||||||
Izvješće o provedenom savjetovanju o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o otocima |
|||||||||||||||
8. 2. PRILOG |
|||||||||||||||
Teze propisa Hrvatski otoci određeni su Ustavom Republike Hrvatske kao nacionalno bogatstvo i kao specifičan prostor sa zahtjevnijim uvjetima života. U skladu s tim donesen je Nacionalni program razvitka otoka 1997. godine te nakon toga Zakon o otocima koji je stupio na snagu 1999. godine. Zakon o otocima do sada je noveliran u tri navrata, a sve u cilju održivog gospodarskog razvoja otoka, poboljšanja otočne povezanosti/dostupnosti i podizanja kvalitete života na otocima. Svjesni činjenice potrebe daljnjeg razvoja otočnog gospodarstva, a osobito otocima prikladne poljoprivrede, ribarstva, akvakulture, tradicionalnih obrta i slično, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pristupilo je analizi dosadašnjih učinaka Zakona o otocima s ciljem poboljšanja gospodarstva i energetske učinkovitosti, poticanja korištenja obnovljivih izvora energije, povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno radi lakše mobilnosti, virtualnog povezivanja odnosno razvoja širokopojasne infrastrukture, razvoja infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnje, gospodarenja otpadom, energetske infrastrukture), kao i pristupa uslugama (zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim). Navedena analiza upućuje na nužnost novog zakonskog okvira i razvojne politike na hrvatskim otocima. Budući da ovu legislativnu intervenciju treba prilagoditi i novim okolnostima na što upućuje i Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka (2015/3014), predložena izrada novog Zakona o otocima treba uvažavati njezina stajališta i tako omogućiti ostvarenje potrebne sinergije sa zakonodavstvom EU i lakši pristup europskim strukturnim i investicijskim fondovima.
|
Komentari