I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o otocima (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 52. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka u Jadranskom moru, definira politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.

Ugovor o funkcioniranju Europske unije u članku 174. stavku 3. definira otoke kao jednu od regija koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Europska unija stoga nastoji smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju te u tom smislu provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Članak 175. Ugovora propisuje da države članice provode svoje ekonomske politike i koordiniraju ih tako da ostvaruju navedene ciljeve.

Nastavno na definiciju iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Zakon definira otoke kao područja s razvojnim posebnostima u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj: 147/14 i 123/17 ) te im se time otvara mogućnost posebnog programsko-planskog pristupa od strane nositelja politike regionalnoga razvoja.

Glavni razlog izrade i donošenja novog Zakona o otocima je jačanje i uvođenje novih i suvremenih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i smjernicama odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije. Navedeno podrazumijeva usklađivanje, modernizaciju i veću koherentnost politike otočnog razvoja s ostalim nacionalnim politikama i zakonodavnim okvirom, kako Republike Hrvatske tako i Europske unije, ali i veće i jače uključivanje svih dionika te politike, naročito onih na lokalnoj razini prilikom donošenja i predlaganja politika usmjerenih na mjere poticanja razvoja otoka.

S obzirom da je Europski parlament usvojio Rezoluciju o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)), potrebno je uvažiti preporuku rezolucije koja se odnosi na države članice, posebno preporuku iz točke 14. Rezolucije – poziv državama članicama, regionalnim i lokalnim vlastima da preuzmu važnu ulogu u razvoju strategija otoka na temelju vertikalnog pristupa koji obuhvaća sve razine vlasti, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako bi se zajamčio održivi razvoj otoka Europske unije.

Utvrđivanje indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dovodi do djelomično nerealnih rezultata kad su u pitanju otoci, osobito kad su u pitanju otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku. Stoga se Zakonom uvodi pojam otoka sa specifičnim položajem koji zbog svoje specifičnosti i ograničenog samoupravnog djelokruga nemaju dovoljno ovlasti i instrumenata za upravljanje svojim razvojem. Iz istog razloga Zakon uvodi i vrednovanje razvijenosti otoka otočnim razvojnim pokazateljima i, u skladu s tim, razvrstavanje otoka u skupine.

Zadatak države je da otocima omogući samostalnost odnosno autonomiju u opskrbi vodom i energijom. Stoga novi Zakon promiče razvoj otoka u skladu s konceptom „pametnih otoka“ što obuhvaća: primjenu pametnih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije i najveću moguću energetsku učinkovitost, uvođenje održive otočne mobilnost uključujući električnu mobilnost, smanjenje nestašice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih upravljanja vodnim resursima, teritorij bez otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog i kulturnog kapitala, iskorištavanje prirodnih i tradicionalnih karakteristika otoka za stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta, jačanje socijalne uključenosti, obrazovanja i potporu građana te poticanje alternativnog, cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma.

Zakon uvodi novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka donošenjem Nacionalnog plana razvoja otoka i Otočnog godišnjeg programa na nacionalnoj razini, izradu planova razvoja otoka ili otočne skupine na razini jedinica lokalne samouprave na otocima i sklapanje jedinstvenog Otočnog razvojnog sporazuma za područje otoka u najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave s ministarstvom nadležnim za otoke.

Nastojeći izjednačiti uvjete života na otocima s uvjetima na kopnu, Zakonom su obuhvaćene mjere: subvencioniranje javnog pomorskog prijevoza, subvencioniranje javnog cestovnog prijevoza, besplatnog prelaska mosta, izjednačavanja cijene pitke vode na kopnu s cijenom na otocima kako za kućanstva tako i za gospodarstvenike te potporu male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. Zakon također uvodi otočne koordinatore koje zapošljavaju jedinice lokalne samouprave na otocima radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Osim navedenog Zakon uređuje proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice koju koriste otočani (novi informatički sustav kao sistemska evidencija otočnih prava i mjera), poticanje projekata civilnog društva i poticanje zadrugarstva na otocima, definira program Hrvatski otočni proizvod te uređuje pravo prvokupa Republike Hrvatske nad nekretninama na malim, povremeno naseljenim i nenaseljenim otocima.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Primjena ovoga Zakona zahtijevat će osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske, na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te na pozicijama proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave i  proračuna jedinica lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti otoci.

Na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. proračunsku godinu planirana su sredstva u iznosu od 86.450.000,00 kuna te sredstva od 86.750.000,00 kuna za 2020. proračunsku godinu za provedbu Programa 2904 Održivi razvoj jadranskih otoka sukladno Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu („Narodne novine“, broj 124/17). Za provedbu ovog Zakona uz već izrađenu projekciju sredstva državnog proračuna potrebno je osigurati dodatna sredstva u iznosu od 6.720.000,00 kuna za 2019. godini, 9.620.000,00 kuna za 2020. godinu te 12.620.000,00 kuna za 2021. godinu.

Program 2904 Održivi razvoj jadranskih otoka uključuje sljedeće aktivnosti:

• A570463 Razvoj otoka – za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 29.200.000,00 kuna te 29.600.000,00 kuna za 2020. godinu. Ova aktivnost uključuje provedbu (1) Programa razvoja otoka koji se odnosi na pomoći unutar općeg proračuna koji za 2019. proračunsku godinu iznosi 28.600.000,00 kuna (29.000.000,00 kn u 2020.) te (2) Poticanje razvoja civilnog društva kroz kapitalne donacije u iznosu od 600.000,00 kuna za 2019. i 2020. proračunsku godinu. Program razvoja otoka uključuje izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju malih kapitalnih infrastrukturnih projekata na otocima na temelju javnog poziva za prijavu projekata. Unutar ove aktivnosti dodjeljuju se  Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama civilnog društva na otocima koje se odnose na financijske potpore najkvalitetnijim projektima na temelju natječaja za prijavu projekata udruga na otocima jednom godišnje.

Na aktivnosti A570463 Razvoj otoka planiraju se novi troškovi za potrebe uvođenja i provođenja novih mjera: Vrednovanje razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja (članak 12. ovog Zakona), Otočni koordinatori (članak 19. ovog Zakona), Nacionalni plan razvoja otoka (članak 24. ovog Zakona) i Plan razvoja otoka i članak 25. ovog Zakona), Proširenje uporabe otočne iskaznice (članak 33. ovog Zakona).

A570356 Poticanje otočnog gospodarstva  - za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano  je 11.000.000,00 kuna za 2019. i 2020. te 12.000.000,00 kuna za 2021. proračunsku godinu. Poticanje otočnog gospodarstva provodi se mjerom dodjele potpora male vrijednosti za očuvanje radnih mjesta otočnim poslodavcima na temelju objave jednogodišnjeg javnog poziva. Uvođenje nove mjere pokretanja gospodarske aktivnosti na otocima (članak 36. ovog Zakona) usmjereno je na smanjenje troškova poslovanja, lakše zapošljavanje novih djelatnika, unaprjeđivanje poslovanja i razvoj otočnih tvrtki čije djelatnosti su od značaja za gospodarski razvoj otoka (članak 34. ovog Zakona).

Nova mjera poticanja otočnog gospodarstva (članak 22. ovog Zakona) je poticanje zadrugarstva na otocima koju će provoditi Ministarstvo kroz Program poticanja zadrugarstva na otocima za zadruge koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje rad zadruga te  imaju sjedište i djeluju na području otoka, a uključuje modele poticanja zadrugarstva koje provodi Ministarstvo u suradnji s drugim tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

• aktivnost A570352 Poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza – za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 33.000.000,00 kuna i 30.000.000,00 kuna za 2020. te 27.000.000,00 kuna za 2021. proračunsku godinu. Ovom mjerom omogućuje se besplatni cestovni prijevoz učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima, umirovljenicima i osobama starijim od 65 godina te invalidnim osobama kojima se omogućuje naknada troškova vlastitog prijevoza. Ova mjera dodatno se proširuje na djecu do navršene 8. godine starosti, osobe koje su u pratnji osoba s invaliditetom, učenike i studente koji se školuju odnosno studiraju na otoku i korisnike domova za starije i nemoćne osobe na otocima. Uvođenjem sustava otočne iskaznice u javni otočni cestovni prijevoz ova mjera će se modificirati i osuvremeniti te omogućiti veću kontrolu i učinkovitost Ministarstva kao nositelja mjere.

• aktivnost A570354 Vodoopskrba otoka  - za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano je 12.000.000,00 kuna, po 10.000.000,00 kuna za 2020. i 2021. proračunsku godinu.. Provedba ove mjere nastaviti će se i u ovom prijedlogu Zakona uz određene izmjene na način da će se pravo na opskrbu pitkom vodom vezati na otočane, stanovnike naselja u kojem nije izgrađen vodoopskrbni sustav, također proširenje mjere odnosi se i na potpuno nove korisnike mjere - gospodarstvenike na otocima (uz izuzeće turističke djelatnosti) koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav.

• aktivnost A819012 Hrvatski otočni proizvod  - za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2019. planirano  je  1.000.000,00 kuna te po 1.060.000,00 kuna za 2020. i 2021. proračunsku godinu za provedbu Programa „Hrvatski otočni proizvod“. Dosadašnji projekt Hrvatski otočni proizvod koji obuhvaća označavanje proizvoda prerasta u Program kojim će se omogućiti novi načini promocije otočnih proizvoda.  

Fiskalni učinak na druge proračune:

 Jedinice područne (regionalne) samouprave sudjelovati će u izradi planova razvoja otoka u sedam obalno-otočnih županija: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Dubrovačko-neretvanska županija što će se odraziti na njihove proračune. Procjena financijskog opterećenja svih županija zajedno je ukupno oko 650.000,00 kuna po proračunskoj godini (2019., 2020. i 2021.).

 Jedinice lokalne samouprave na otocima u skladu s odredbom članka 19. stavak 2. i 3. ovog Zakona sudjelovati će u sufinanciranju troška rada otočnih koordinatora. Ukupna projekcija troška zapošljavanja otočnih koordinatora planiranom dinamikom u proračunima otočnih jedinica lokalne samouprave sveukupno  iznosi cca 950.000,00 kuna za 2019., 1.300.000,00 kuna za 2020. te za 2021. cca 1.600.000,00 kuna.

 Jedinice lokalne samouprave – 51 jedinica lokalne samouprave na otocima i 8 jedinica lokalne samouprave na kopnu nadležne za otoke u skladu s odredbom članka 25. ovog Zakona sudjelovat će u izradi planova razvoja otoka a procijenjen sveukupni njihov trošak  po proračunskoj godini (2019., 2020. i 2021.) iznosi cca 650.000,00 kuna

 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) provodi mjeru prava na povlašteni javni pomorski prijevoz i prava na povlašteni prijelaz mosta.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM

Prilaže se tekst Nacrta prijedloga Zakona s obrazloženjem.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OTOCIMA

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka u Jadranskom moru, određuje politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.

Članak 2.

Poluotok Pelješac u smislu ovog Zakona ima status otoka.

Interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka

Članak 3.

Ovim se Zakonom određuje interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka, otočića i poluotoka Pelješca (u daljnjem tekstu: otoci) način na koji se otočna dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati te razvojna politika usmjerena na prevladavanje ograničenja kojima su otoci podvrgnuti.  

Otoci kao područja s razvojnim posebnostima

Članak 4.

Otoci Republike Hrvatske područja su s razvojnim posebnostima određena zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te im se određuje poseban planski i programski pristup nositelja politike područnog (regionalnog) i otočnog razvoja.  

Značenje pojmova

Članak 5.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona, te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona, imaju sljedeće značenje:

1.otok – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine preko 1 km ²

2.otočić – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine od 0,01 km ² do 1 km ²

3.otočani – hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište na otocima ili na poluotoku Pelješcu te državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji s prijavljenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu

4.obalno-otočne županije – jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze otoci

5.održivi razvoj otoka – dugoročni proces unapređenja otočnog gospodarstva i otočne zajednice koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem otočnim razvojnim potencijalom i korištenjem raspoloživih resursa uz najmanje moguće ugrožavanje prirodnih sustava

6.jedinica lokalne samouprave na otoku  – jedinica lokalne samouprave čije se sjedište nalazi na otoku

7.otoci sa specifičnim položajem - otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku

8.otočni razvojni dionici – otočni poslovni sektor te znanstvenici, zadruge i organizacije civilnog društva koje djeluju na otocima

9.otočni razvojni pokazatelji – skup otocima primjerenih geografskih, demografskih, gospodarskih, infrastrukturnih, suprastrukturnih i okolišnih pokazatelja kojima se određuje, prati i vrednuje ukupna razvijenost pojedinog otoka i tako oblikuje osnova za vođenje otočne razvojne politike

10.otočnost - skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem. Iznimno se pojam otočnosti primjenjuje i na poluotok Pelješac bez obzira na njegovu djelomičnu okruženost morem.

11.pametni otok – otok koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pri tom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene; pametni otok je sastavnica ukupne prostorno-ekonomske razvojne politike jer se kao predložak može i treba koristiti za planiranje i promicanje razvoja održivih tehnologija koje se, jednom isprobane i uhodane u otočnim uvjetima, mogu u većem obujmu uvoditi i na kopnu

12.čista energija – energija dobivena iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih postrojenja, kao i biogoriva te druga sintetska goriva proizvedena iz obnovljivih izvora na održivi način

13.kružno gospodarstvo – gospodarstvo koje osigurava održivo gospodarenje resursima, a otpad svodi na najmanju moguću mjeru

14.Nacionalni plan razvoja otoka – srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značaja

15.Nacionalna razvojna strategija – dugoročni akti strateškog planiranja koji se donosi sukladno propisu kojim se uređuje područje strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

16.otočni razvojni sporazum – dokument propisan posebnim zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, a kojim se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju strateški projekti regionalnog razvoja

17.otočni koordinator– fizička osoba koju zapošljava jedinica lokalne samouprave na otoku radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka

18.regionalni koordinator – javna ustanova koja obavlja poslove od javnog interesa osnovana po posebnom zakonu kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske, s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave

19.otočni razvojni projekt – projekt čiji je nositelj ministarstvo nadležno za otoke (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i kojim se pridonosi postizanju razvojnih smjerova i strateških ciljeva definiranih u okviru Nacionalnog plana razvoja otoka, od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na otocima te akata povezanih s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a i s korištenjem fondova EU-a.

DIO DRUGI

HRVATSKO OTOČJE

Otoci, otočići, hridi i grebeni

Članak 6.  

(1)Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. Otoka, otočića, hridi i grebena ima ukupno 1.244 i sastavni su dio teritorija Republike Hrvatske.

(2)Popis otoka i otočića prikazan je u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona.

Razvrstavanje otoka

Članak 7.  

U svrhu planiranja i provedbe programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom kao i drugim propisima koji se bave otočnom razvojnom politikom , otoci se razvrstavaju prema:

a.geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti

b.udaljenosti od kopna

c.specifičnom položaju.

Razvrstavanje otoka po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti

Članak 8.

(1)Otoci se razvrstavaju po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti obalno-otočnih županija na sedam područja:

I. područje obuhvaća otoke Istarske županije: Sv. Nikola, Kuvrsada, Maškin, Sv. Andrija, Sv. Ivan na pučini, Sv. Katarina, Mali Brijun, Vanga (Krasnica), Veli Brijun i Porer

II. područje obuhvaća otoke Primorsko-goranske županije: Krk, Cres, Lošinj, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Unije, Ilovik i Rab

III. područje obuhvaća dio otoka Paga (Grad Novalja) koji pripada Ličko-senjskoj županiji

IV. područje obuhvaća otoke Zadarske županije: Pag – dio (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana), Vir, Ugljan, Pašman, Ošljak, Dugi Otok, Iž, Rava, Silba, Molat, Ist, Olib, Premuda, Vrgada, Sestrunj, Rivanj i Zverinac

V. područje obuhvaća otoke Šibensko-kninske županije: Murter, Prvić, Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje i Kornati

VI. područje obuhvaća otoke Splitsko-dalmatinske županije: Brač, Čiovo, Šolta, Drvenik Veli, Drvenik Mali, Hvar, Vis i Biševo

VII. područje obuhvaća otoke Dubrovačko-neretvanske županije: Korčula, Mljet, Lastovo, Šipan, Lopud, Lokrum, Koločep i poluotok Pelješac.

(2)Područjima iz stavka 1. ovog članka pripadaju i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni

otoci i otočići koji katastarski pripadaju otocima iz stavka 1. ovog članka.

Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna

Članak 9.

(1)Otoci se prema udaljenosti od kopna dijele na:

1.pučinske otoke – skupina otoka najudaljenijih od kopna

2.kanalske otoke – skupina otoka srednje udaljenosti od kopna

3.priobalne otoke – skupina otoka najbližih kopnu

4.premoštene otoke – skupina otoka mostom povezanih s kopnom.

(2)Pučinski otoci su: Unije, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Premuda, Ist, Molat, Dugi otok, Ilovik, Kornati, Žirje, Biševo, Vis, Lastovo i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(3)Kanalski otoci su: Cres, Lošinj, Silba, Olib, Sestrunj, Zverinac, Rivanj, Iž, Rava, Kaprije, Hvar, Korčula, Mljet  i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(4)Priobalni otoci su:  Rab,  Ugljan, Ošljak, Pašman, Vrgada,  Prvić, Zlarin, Krapanj,  Drvenik Mali, Drvenik Veli, Šolta, Brač, Šipan, Lopud, Koločep i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(5)Premošteni otoci su: Krk, Pag, Vir, Murter, Čiovo i poluotok Pelješac.

(6)Za otoke iz stavka 2. ovog članka donijeti će se dodatne mjere koje će izjednačiti njihove naglašeno nepovoljne uvjete u usporedbi s uvjetima na ostalim otocima bližim kopnu.

Otoci sa specifičnim položajem

Članak 10.

Otoci i dijelovi otoka sa specifičnim položajem su:

Vele Srakane, Male Srakane, Ilovik, Susak, Unije i Cres-dio (u sastavu Grada Malog Lošinja); Premuda, Rava, Ist, Iž, Molat, Silba, Škarda i Olib (u sastavu Grada Zadra); Babac (u sastavu Općine Sv. Filip i Jakov); Zverinac (u sastavu Općine Sali); Vrgada (u sastavu Općine Pakoštane); Ošljak, Rivanj i Sestrunj (u sastavu Općine Preko); Prvić (u sastavu Grada Vodica); Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje (u sastavu Grada Šibenika); Žutsko-sitsko otočje (u sastavu Općine Murter-Kornati); Čiovo-dio, Drvenik Veli i Drvenik Mali (u sastavu Grada Trogira); Čiovo-dio (u sastavu Grada Splita); Pakleni otoci (u sastavu Grada Hvara), Šćedro (u sastavu Općine Jelsa); Sveti Andrija i Biševo (u sastavu Grada Komiže); Veli Budikovac (u sastavu Grada Visa); Prežba (u sastavu Općine Lastovo); Vrnik (u sastavu Grada Korčule); Koločep, Šipan, Jakljan, Lokrum i Lopud (u sastavu Grada Dubrovnika).  

Otočna urbana područja  

Članak 11.

(1)Radi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja, ustrojavaju se otočna urbana područja.

(2)Otočna urbana područja su gradovi na otocima koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 3.000 stanovnika.

(3)Otočna urbana područja mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave i njihove dijelove uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela.

(4)Strateški ciljevi razvoja otočnih urbanih područja ugrađuju se u plan razvoja otoka iz članka 25. ovog Zakona.  

DIO TREĆI

RAZVIJENOST OTOKA

POGLAVLJE I.

OTOČNI  RAZVOJNI POKAZATELJI

Vrednovanje razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja

Članak 12.

(1)Uvažavajući otočnost, razvijenost otoka se vrednuje otočnim razvojnim pokazateljima.

(2)Svrha vrednovanja iz stavka 1. ovog članka je određivanje stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka sukladno vrijednostima njihovih otočnih razvojnih pokazatelja.

(3)Ministarstvo kontinuirano prati razvoj otoka i vrednuje njihovu razvijenost najmanje jednom u  ri godine.

(4)Postupak vrednovanja iz stavka 1. ovog članka provodi Ministarstvo.

(5)Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz svojih očevidnika i drugih evidencija, potrebni za vrednovanje i praćenje stupnja razvijenosti otoka.

(6)Podatke o vrednovanju razvijenosti otoka Ministarstvo objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

(7)Otočne razvojne pokazatelje i postupak vrednovanja propisuje ministar nadležan za otoke (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.  

Razvrstavanje nastanjenih otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima

Članak 13.

(1)Nastanjeni otoci razvrstavaju se prema otočnim razvojnim pokazateljima u:

-I. skupinu koju čine nerazvijeni otoci

-II. skupinu koju čine manje razvijeni otoci

-III. skupinu koju čine razvijeni otoci.

(2)Posebnu skupinu otoka, koji se ne razvrstavaju na način iz stavka 1. ovoga članka, čine povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci.

(3)Povremeno nastanjene otoke čine otoci koji su nastanjeni u dužim i kraćim razdobljima tijekom godine zbog obavljanja poljoprivredne, ribarske, stočarske, turističke, ugostiteljske, hotelijerske, svjetioničarske, duhovne, znanstveno-obrazovne i slične djelatnosti.

(4)Odluku o razvrstavanju otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima donosi ministar nakon provedenog postupka vrednovanja iz članka 12. ovoga Zakona.  

Otočno prioritetno područje

Članak 14.

(1)Radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja te u cilju fizičkog i gospodarskog razvoja i društveno-socijalne regeneracije ustrojavaju se otočna prioritetna područja.

(2)Otočno prioritetno područje je područje otoka svrstanog u 1. i 2. skupinu iz članka 13. stavka 1. ovog Zakona.

(3)Strateški ciljevi razvoja otoka iz stavka 2. ovoga članka ugrađuju se u planove razvoja otoka iz članka 25. ovog Zakona.  

POGLAVLJE II.

PRIMJENA OTOČNIH RAZVOJNIH POKAZATELJA

Otoci u planiranju i provođenju programa, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela

Članak 15.

(1)Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka u upravnom području iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi projekta, mjere i aktivnosti te raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovom učinku na razvoj otoka uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članka 13. ovog Zakona.

(2)Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, prilikom provođenja postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz stavka 1. ovog članka, uzet će u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članka 13.  

Briga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o otocima

Članak 16.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti te uzimati u obzir razvrstavanje otoka iz članka 13. ovog Zakona.

DIO ČETVRTI

INSTITUCIONALNI OKVIR

Nositelj otočne politike

Članak 17.

Ministarstvo je nositelj politike otočnog razvoja.

Otočno vijeće

Članak 18.

(1)Radi savjetovanja pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka ministar osniva Otočno vijeće kao svoje savjetodavno tijelo.

(2)Otočno vijeće čine:

a)predstavnici Hrvatskog sabora

b)predstavnici tijela državne uprave

c)otočni koordinatori

d)predstavnici otočnih razvojnih dionika

e)predstavnici znanstvene zajednice koji se bave otočnim razvojem.

(3)Ministar predsjedava radom Otočnog vijeća.

(4)Otočno vijeće sudjeluje u izradi Otočnog godišnjeg programa iz članka 26. ovog Zakona.

(5)Otočno vijeće donosi Poslovnik o radu.

(6)Za svoj rad u otočnom vijeću, članovi Otočnog vijeća ne primaju naknadu.

(7)Administrativno-stručne poslove Otočnoga vijeća obavlja Ministarstvo.

(8)Broj članova Otočnog vijeća, način odabira članova i djelokrug rada Otočnog vijeća propisuje ministar pravilnikom.

Otočni koordinatori

Članak 19.

(1)Otočni koordinator je fizička osoba koju na temelju natječaja zapošljava jedinica lokalne samouprave na otoku radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka za koje je otočni koordinator nadležan.

(2)Jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovog članka je jedinica lokalne samouprave koja ima najviši izvorni prihod proračuna u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave na tom otoku.

(3)Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, za otoke sa specifičnim položajem jednog ili više otočnih koordinatora na temelju natječaja zapošljava jedinica lokalne samouprave u čijem se sastavu nalazi otok ili otoci, sukladno članku 10. ovog Zakona.

(4)Otočni koordinator je nadležan na područje cijelog otoka na kojem se nalazi jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovog članka.

(5)Otočni koordinator može biti nadležan za više otoka među kojima je obavezno i otok iz stavka 4. ovog članka.

(6)Odredbe iz stavka 4. i 5. ovog članka ne odnose se na otoke sa specifičnim položajem.

(7)Otočni koordinator obavlja sljedeće poslove:

1.koordinira i nadzire izradu plana razvoja otoka na području za koje je nadležan

2.provjerava usklađenost plana razvoja otoka s Nacionalnim planom razvoja otoka i o tome podnosi izvješće izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. odnosno jedinice lokalne samouprave iz stavka 3. ovog Zakona i Ministarstvo

3.nadzire i prati provedbu plana razvoja otoka iz točke 1. ovoga stavka te izvješćuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. odnosno jedinice lokalne samouprave iz stavka 3. ovog Zakona regionalnog koordinatora i Ministarstvo o njihovoj provedbi

4.koordinira poslove na razini otoka na području za koje je nadležan vezane uz planiranje i provedbu otočnih razvojnih projekata

5.obavlja upis otočnih razvojnih projekata od značaja za otoke na području za koje je nadležan u registar otočnih razvojnih projekata i dostavlja podatke u jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata

6.surađuje s Ministarstvom, regionalnim koordinatorima i drugim otočnim koordinatorima na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka

7.sudjeluje u radu Otočnog vijeća

8.obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu.

(8)Natječaj iz stavka 1. i 3. ovog članka, uz obveznu suradnju s Ministarstvom, provodi jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. odnosno jedinica lokalne samouprave iz stavka 3. ovog članka.

(9)Ministarstvo i jedinice lokalne samouprave za čije je područje nadležan otočni koordinator dužni su osigurati financijske i druge uvjete za kvalitetan rad otočnog koordinatora.

(10)Nadzor nad radom otočnih koordinatora obavlja Ministarstvo.

(11)Ministarstvo vodi jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata kojim se objedinjuju registri otočnih razvojnih projekata iz stavka 7. točke 5. ovog članka.

(12)Područje nadležnosti svakog otočnog koordinatora, uvjete koje mora ispuniti za prijem na radno mjesto, način provođenja natječaja iz stavka 1. i 3. ovog članaka, način osiguravanja uvjeta za rad iz stavka 9. ovog članka i način provođenja nadzora iz stavka 10. ovog članka propisuje ministar pravilnikom.

DIO PETI

CILJEVI RAZVOJA OTOKA

Održivi razvoj otoka

Članak 20.

(1)Održivi razvoj otoka pretpostavlja ostvarivanje tri opća cilja: stabilnog gospodarskog razvoja otoka, pravedne raspodjele socijalnih mogućnosti za sve otočane i zaštite otočnog okoliša.

(2)Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, gospodarski, tehnološki i društveno održivi.

Pametni otok

Članak 21.

(1) Ovim Zakonom se potiče održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s   jednom ili više odrednica pametnog otoka kao što su:

1.aktivno sudjelovanje u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini

2.uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja i korištenja lokalnih resursa i infrastrukture kroz različite poslovne modele

3.smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

4.promicanje održive mobilnosti na otocima

5.smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima

6.stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog gospodarstva

7.očuvanje karakterističnog prirodnog i kulturnog kapitala otoka

8.diverzificiranje otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti

9.jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana

10.prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima.

(2) Projekti koji se provode u skladu s odrednicama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prioritetnima.

Poticanje zadrugarstva i društvenog poduzetništva na otocima

Članak 22.

(1) Ministarstvo donosi Program poticanja zadrugarstva na otocima za zadruge koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje rad zadruga te  imaju sjedište i djeluju na području otoka, a uključuje modele poticanja zadrugarstva koje provodi Ministarstvo u suradnji s drugim tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Ministarstvo dodjeljuje financijske potpore zadrugama na otocima kroz Program iz stavka 1. ovog članaka.

(3) Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 2. ovog članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se zadrugama iz stavka 1. ovog članka.

(4) Pravilnik o provedbi Programa poticanja zadrugarstva na otocima donosi ministar.  

Poticanje razvoja civilnog društva na otocima

Članak 23.

(1)U skladu s odrednicom pametnog otoka iz članka 21. stavka 1. točke 9. ovog Zakona Ministarstvo potiče i stvara povoljno okruženje za razvoj civilnog društva na otocima jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje.

(2)Ministarstvo donosi Program poticanja razvoja civilnog društva na otocima za organizacije civilnog društva koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo te imaju sjedište i djeluju na području otoka, a uključuje modele poticanja organizacija civilnog društva koje provodi Ministarstvo.

(3)Ministarstvo dodjeljuje financijske potpore organizacijama civilnom društva na otocima kroz Program iz stavka 2. ovog članaka.

(4)Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 3. ovog članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se organizacija civilnog društva iz stavka 3. ovog članka.

(5)Pravilnik o provedbi Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima donosi ministar.  

DIO ŠESTI

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Nacionalni plan razvoja otoka

Članak 24.

(1)Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Nacionalni plan razvoja otoka (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan).

(2)Nacionalni plan se definira provedba ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u upravnom području razvoja otoka.

(3)Nacionalni plan sadrži sljedeća otočna programska područja:  

a)prometno povezivanje (pomorski, cestovni i zračni prijevoz)

b)vodoopskrba i odvodnja

c)gospodarski razvoj i poduzetništvo

d)demografska obnova

e)poljoprivreda, ribarstvo i lovstvo

f)gospodarenje otpadom

g)zdravstvena zaštita i razvoj telemedicine

h)elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina  

i)zaštita prirode i okoliša

j)kultura i očuvanje kulturne baštine

k)predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje i znanost

l)čista energija, energetika i obnovljivi izvori energije

m)socijalna skrb

n)razvoj civilnog društva

o)turizam

p)stambeno zbrinjavanje

r)       Ministarstvo može utvrditi i druga programska područja za koje se utvrdi da su od važnosti za otočni razvoj.

(4)Programska područja Nacionalnog plana će u najvećoj mogućoj mjeri slijediti odrednice pametnog otoka iz članka 21. ovog Zakona.

(5)Nacionalni plan sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

(6)Nacionalni plan donosi se za razdoblje od sedam godina.

Plan razvoja otoka

Članak 25.

(1)Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na otoku i jedinice lokalne samouprave u čijem je sastavu otok sporazumno donose jedinstveni plan razvoja otoka ili otočne skupine (daljnjem tekstu: plan razvoja otoka) u skladu s programskim područjima Nacionalnog plana iz članaka 24. stavka 3. ovog Zakona.

(2)Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovog članka donose zajedničku odluku o nositelju izrade plana razvoja otoka.

(3)Plan razvoja otoka obvezna je osnova određivanja razvojnih projekata i programa u postupku izrade operativnog programa korištenja sredstva fondova Europske unije za razvoj otoka.

(4)Sredstva potrebna za izradu svakog pojedinog plana razvoja otoka osigurat će u jednakim omjerima: Ministarstvo, jedinica područne (regionalne) samouprave i zajedno jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka za izradu plana razvoja otoka na svom području.

(5)Metodologiju, postupak i rokove izrade Planova razvoja otoka propisuje ministar pravilnikom.

Otočni godišnji program

Članak 26.

(1)Otočni godišnji program donosi se na temelju Nacionalnog plana i u skladu s planovima razvoja otoka te sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela vezanih uz otočni razvoj prema programskim područjima iz članka 24. stavka 3. ovog Zakona, te izvore njihovog financiranja.

(2)Otočni godišnji program donosi ministar najkasnije 30. rujna tekuće godine za sljedeću godinu.

(3)Ministarstvo jednom godišnje izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o provedbi Otočnog godišnjeg programa.