I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu sadržana je u odredbi članka 2.stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (Narodne novine, broj 84/08) donesen je u srpnju 2008., a stupio je na snagu 1. siječnja 2009.  Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za prijam vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i program vježbeničke prakse te način provođenja stručne obuke za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te pravnike sa završenim diplomskim sveučilišnim odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava koji namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita, kao i postupak prijavljivanja te program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.

S obzirom da se vrlo brzo nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ukazala potreba za izmjenom i dopunom njegovih pojedinih odredaba zbog otklona nejasnoća i problema koji su se pojavili u praksi, 2009. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (Narodne novine, broj 75/09).  

Nakon nešto više od osam godina primjene ovoga Zakona ponovno je potrebno pristupiti izmjenama uređenja pojedinih instituta, i to prvenstveno zbog nedostataka utvrđenih u praksi, potrebe unaprjeđenja pojedinih zakonskih rješenja, ali i usklađenja s propisima koji su stupili na snagu nakon donošenja ovoga Zakona.

U području vježbeništva u pravosudnim tijelima potrebno je omogućiti obavljanje vježbeništva u upravnim sudovima te obvezu vježbenika primljenih u druge sudove i državna odvjetništva da provode određeno vrijeme svoje vježbeničke prakse u upravnim sudovima, koji su ustanovljeni nakon stupanja na snagu važećeg Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. Radi potrebe osiguranja stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita što širem krugu osoba uslijed ograničenih mogućnosti zapošljavanja vježbenika u pravosudnim tijelima uvodi se stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju ovog  ispita u trajanju od 18 mjeseci, ranije poznato kao „volontiranje“ sukladno Zakonu o pripravnicima u pravosudnim organima i pravosudnom ispitu (Narodne novine, broj 54/74, 29/78 i 13/90).

Kod pristupa i polaganja pravosudnog ispita važećim zakonskim rješenjima neodgovarajuće uređenima smatraju se prvenstveno pitanja: neujednačenog i relativno dugog trajanja obvezne prethodne stručne obuke za različite kategorije vježbenika odnosno pravnika koja ujedno predstavlja i ograničenje pristupu pravosudnom ispitu, naročito za osobe zaposlene na drugim pravnim poslovima izvan pravosudnih tijela, odvjetništva te javnog bilježništva, nedovoljne određenosti i preciznosti važećih odredaba ovoga Zakona koje se tiču sastava i rada Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita, nedovoljne zastupljenosti prava Europske unije u programu polaganja pravosudnog ispita i nezadovoljavajuće raspodjele ispitne materije u pojedine grupe predmeta te nemogućnosti polaganja popravnog ispita.

Navedeni se nedostaci namjeravaju otkloniti propisivanjem istovrsnog obveznog prethodnog stručnog obrazovanja svih kandidata koji pristupaju polaganju pravosudnog ispita u Pravosudnoj akademiji, izuzev vježbenika u pravosudnim tijelima, a s obzirom da je jedan od glavnih ciljeva njihovog vježbeništva priprema za polaganje pravosudnog ispita te propisivanjem alternativnog uvjeta za pristupanje polaganju ovog ispita za pravnike zaposlene izvan pravosudnih tijela, odvjetništva i javnog bilježništva (najmanje dvije godine rada na pravnim poslovima uz obavljenu praksu u sudu i obvezno stručno obrazovanje u Pravosudnoj akademiji ili najmanje tri godine rada na pravnim poslovima uz obvezno stručno obrazovanje u Pravosudnoj akademiji).

Ovim se Prijedlogom zakona detaljnije razrađuje i rad Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita (propisivanje obveze održavanja sastanaka Povjerenstva, razrada instituta izuzeća), predlaže blaže vrednovanje pisanog dijela ispita te smislenije uređuju predmeti na usmenom dijelu ispita, uz jačanje zastupljenosti i važnosti prava Europske unije. Uvodi se i mogućnost polaganja popravnog ispita iz jednog predmeta te priznanje položenog pisanog dijela ispita kod pristupanja ponovnom polaganju ispita.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno posebno osigurati dodatna sredstva koja bi teretila državni proračun Republike Hrvatske u 2018. godini.

PRIJEDLOG O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za prijam vježbenika u sudove i državna odvjetništva (u daljnjem tekstu: pravosudna tijela), trajanje, program i način provođenja vježbeničke prakse i stručne prakse za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te pravnike sa završenim diplomskim sveučilišnim odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava (u daljnjem tekstu: studij prava) u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama te osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na fakultetima koje namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita te uvjeti i postupak prijama na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita.

(2) Ovim se Zakonom uređuje postupak prijavljivanja te program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose  jednako na muški i ženski rod.

II. PRIJAM VJEŽBENIKA I NAČIN OBAVLJANJA VJEŽBENIČKE PRAKSE U PRAVOSUDNIM TIJELIMA

Članak 3.

(1) Vježbenici u pravosudnim tijelima su državni službenici zaposleni na određeno vrijeme u duljini trajanja vježbeničke prakse predviđene ovim Zakonom.

(2) Na vježbenike u pravosudnim tijelima se na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 4.

(1) Broj raspoloživih vježbeničkih mjesta u pravosudnim tijelima određuje planom prijama ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika.

(2) Osim donošenja plana prijama za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će po potrebi donijeti i srednjoročni plan (za vrijeme od dvije godine) i dugoročni plan (za vrijeme od četiri godine).

(3) Plan prijama iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.

Članak 5.

(1) Vježbenik u pravosudnom tijelu  može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. hrvatsko državljanstvo

2. zdravstvena sposobnost za rad

3. završen studij prava.

(2) Za prijam osobe koja je strani državljanin ili osoba bez državljanstva, pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom, potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

(3) Za vježbenika ne može biti primljena osoba kod koje postoji zapreka za prijam u državnu službu prema propisima o državnim službenicima.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, državljani država članica Europske unije mogu biti primljeni za vježbenike u pravosudnim tijelima ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 2. i 3. te stavka 3. ovoga članka.

Članak 6.

(1) Slobodna mjesta vježbenika utvrđena planom prijama popunjavaju se javnim natječajem koje objavljuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u Narodnim novinama i na  svojoj mrežnoj stranici.

(2) Provjeru znanja i ocjenjivanje kandidata provodi Povjerenstvo za izbor vježbenika u sastavu od tri člana.

(3) Članove Povjerenstva za izbor vježbenika na vrijeme od dvije godine imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa, i to jednog iz reda rukovodećih službenika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, jednog iz reda sudaca na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te jednog iz reda zamjenika državnih odvjetnika na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(4) Svaki od članova Povjerenstva za izbor vježbenika ima tri zamjenika koji se imenuju na isti način kao i član.

(5) Članovima Povjerenstva za izbor vježbenika pripada naknada za rad u visini koju posebnom odlukom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 7.

(1) Na slobodno vježbeničko mjesto primit će se oni kandidati koji u postupku odabira ostvare ukupno najveći broj bodova.

(2) Ukupan broj bodova određuje se na osnovi rezultata ocjena završenog studija prava, kao i na osnovi pisane provjere znanja te provedenog strukturiranog razgovora.

(3) Broj bodova ostvaren na temelju završenog studija prava može iznositi najviše 50% bodova, broj bodova ostvaren na temelju pisane provjere znanja iznosi najviše 40%, dok se na temelju rezultata provedenog strukturiranog razgovora može ostvariti najviše 10% bodova.

(4) Ako ima više kandidata s istim ukupnim brojem bodova nego što ima slobodnih vježbeničkih mjesta, odabiru se oni kandidati koji pravo prednosti ostvaruju prema posebnom zakonu. Ako ima više kandidata s istim ukupnim brojem bodova nego što ima slobodnih vježbeničkih mjesta koji ne ostvaruju prednost prema posebnom zakonu, odabiru se oni kandidati koji su ostvarili veći broj bodova na temelju pisane provjere znanja.

(5) Način utvrđivanja broja bodova iz stavka 2. ovog članka, sadržaj pisane provjere znanja i strukturiranog razgovora pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 8.

(1) Nakon provedenog postupka Povjerenstvo za izbor vježbenika utvrđuje listu kandidata koje predlaže za izbor ministru nadležnom za poslove pravosuđa.

(2) Izabrani kandidat prima se u državnu službu na određeno vrijeme rješenjem ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

(4) Kandidat postaje vježbenik danom početka rada, kojeg rješenjem o rasporedu na radno mjesto utvrđuje čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik izabran.

(5) Dan početka rada vježbenika iz stavka 4. ovog članka može se iz opravdanih razloga odgoditi za najviše 60 dana, o čemu se donosi posebno rješenje.

(6) Ako osoba primljena u državnu službu ne započne raditi određenog dana, ministar nadležan za poslove pravosuđa oglasit će ništavim rješenje o prijamu u državnu službu i rješenje o rasporedu na radno mjesto te osobe, u kojem će se slučaju izabrati sljedeći kandidat po broju bodova.

Članak 9.

(1) Vježbenička praksa traje dvije godine, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Vježbenici obavljaju vježbeničku praksu u općinskim, županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima te u općinskim i županijskim državnim odvjetništvima.

Članak 10.

(1) Stručno obrazovanje vježbenika u pravosudnim tijelima sastoji se od vježbeničke prakse u  pravosudnim tijelima i od sudjelovanja u stručnim radionicama Pravosudne akademije.

(2) Cilj stručnog obrazovanja vježbenika je stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita i stručno osposobljavanje za samostalno obavljanje poslova pred pravosudnim tijelima.

(3) Program i ocjenjivanje stručnog obrazovanja vježbenika u pravosudnim tijelima pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog Pravosudne akademije.

Članak 11.

(1) Tijekom vježbeničke prakse sudački vježbenik dužan je provesti najmanje četiri mjeseca u građanskom prvostupanjskom odjelu, dva mjeseca u kaznenom prvostupanjskom odjelu, po jedan mjesec u drugostupanjskom građanskom i drugostupanjskom kaznenom odjelu, po jedan mjesec u trgovačkom i upravnom sudu te dva mjeseca u državnom odvjetništvu. Vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik će provesti prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je raspoređen.

(2) Tijekom vježbeničke prakse državnoodvjetnički vježbenik dužan je provesti najmanje osam mjeseci prakse na sudu, od čega po tri mjeseca na građanskom prvostupanjskom odjelu i na kaznenom prvostupanjskom odjelu te po jedan mjesec u drugostupanjskom građanskom i kaznenom odjelu. Vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik će provesti prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je raspoređen.

Članak 12.

(1) Stručne radionice iz pojedinih pravnih područja u ukupnom trajanju od dva mjeseca organizira Pravosudna akademija radi stjecanja vještina za rješavanje praktičnih poslova iz djelokruga rada sudova i državnog odvjetništva. Sudjelovanje u stručnim radionicama je obvezatno.

(2) Mjesto i vrijeme održavanja stručnih radionica  određuje Pravosudna akademija.

(3) Nakon ispunjenja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik ostvaruje pravo na dva mjeseca za pripremu pravosudnog ispita, a o vremenu korištenja ovoga prava dužan je pisanim putem izvijestiti čelnika pravosudnog tijela kod kojeg je raspoređen na vježbeničku praksu.

(4) Preostalo vrijeme vježbeničke prakse do njezinog isteka, vježbenici su raspoređeni prema odredbi članka 11ovoga Zakona i obavljaju zadaće na temelju naputaka svojih mentora radi daljnjeg stručnog usavršavanja.

(5) Vježbeniku može biti odobreno obavljanje dijela vježbeničke prakse izvan pravosudnog tijela u koje je raspoređen, na temelju sporazuma čelnika toga pravosudnog tijela i čelnika tijela u koje se vježbenik upućuje radi obavljanja dijela vježbeničke prakse.

Članak 13.

(1) Čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen određuje mentora radi praćenja rada vježbenika i skrbi o njegovom stručnom obrazovanju.

(2) Za mentora može biti određen sudac ili zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova koji je završio edukaciju za mentore pri Pravosudnoj akademiji.

(3) Dužnost mentora je potaknuti zanimanje i trud vježbenika te ga pripremiti za odgovoran rad u ispunjenju praktičnih zadaća.

(4) Mentor može istodobno imati najviše dva vježbenika. Rad s vježbenicima izjednačuje se s radom na drugim poslovima, a vrednovanje tog rada odredit će se okvirnim mjerilima za rad sudaca i državnih  odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

(5) Vježbenici u svakom dijelu izobrazbe moraju izrađivati obvezne pisane radnje.

(6) Vježbenik je dužan tijekom vježbeničke prakse voditi dnevnik.

(7) Nadzor nad provođenjem vježbeničke prakse u pravosudnim tijelima provodi čelnik pravosudnog tijela u suradnji s mentorom kod kojeg je vježbenik raspoređen.

Članak 14.

(1) Ako se vježbenička praksa prekine uslijed neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili rodiljnog dopusta, stručno obrazovanje produžuje se za vrijeme trajanja prekida.

(2) Vježbenička praksa prekinuta iz drugog važnog razloga može se produljiti za vrijeme trajanja prekida.

(3) O produžetku vježbeničke prakse odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 15.

(1) Vježbeniku prestaje vježbenička praksa:

– istekom vremena na koji je vježbenik primljen u službu

– otkazom iz razloga predviđenim odredbama zakona koji uređuje prava i obveze državnih službenika

– sporazumom

– po sili zakona, iz razloga predviđenih odredbama zakona koji uređuje prava i obveze državnih službenika.

(2) Rješenje o  prestanku vježbeničke prakse donosi čelnik pravosudnog tijela.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka dopuštena je žalba ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u roku od 15 dana od dana prijama rješenja.

III. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE RADI STJECANJA UVJETA ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA

Članak 16.

(1) Osobe sa završenim studijem prava bez radnog iskustva na pravnim poslovima mogu se primiti u pravosudno tijelo na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita u trajanju od 18 mjeseci.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa donosi godišnji plan prijma osoba iz stavka 1. ovoga članka za sva pravosudna tijela u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima osiguranim državnim proračunom za rashode za zaposlene.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka primaju se na stručno osposobljavanje rješenjem čelnika pravosudnog tijela i ne zasnivaju radni odnos u pravosudnom tijelu.  

(4) Na izbor kandidata iz stavka 3. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o prijamu vježbenika u pravosudna tijela.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka roku od 15 dana od dana dostave može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

(6) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje prema posebnom zakonu te naknadu troškova prijevoza za dolazak na osposobljavanje i povratak s osposobljavanja prema propisima koji se primjenjuju na  državne službenike u pravosudnom tijelu, ali ne ostvaruju pravo na naknadu za rad.

(7) Na obavljanje stručnog osposobljavanja osoba iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o rasporedu i obvezama vježbenika u pravosudnim tijelima za vrijeme praktičnog dijela vježbeničke prakse.

IV. STRUČNO OBRAZOVANJE ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA ZA VJEŽBENIKE U ODVJETNIŠTVU, JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I DRUGIM PRAVNIM OSOBAMA

Članak 17.

(1) Stručno obrazovanje odvjetničkih vježbenika za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita u trajanju od najmanje 60 sati provodi Pravosudna akademija.

(2) Odvjetnički vježbenici mogu radi stručnog obrazovanja obavljati praksu u sudu, a raspoređuju se na stručno obrazovanje u sud rješenjem predsjednika suda.

(3) Program  stručnog obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar  nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 18.

(1) Javnobilježnički vježbenici dužni su radi stručnog obrazovanja za polaganje pravosudnog ispita obaviti praksu u općinskom sudu u trajanju od najmanje 160 sati prema rasporedu koji odredi predsjednik suda te pohađati stručno obrazovanje za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita u trajanju od najmanje 60 sati koje provodi Pravosudna akademija.

(2) Javnobilježnički vježbenici raspoređuju se na stručno obrazovanje u sud rješenjem predsjednika suda, na prijedlog Hrvatske javnobilježničke komore.

(3) Program stručnog obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar  nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 19.

(1) Osobe koje obavljaju pravne poslove u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama, osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona koje su radile na pravnim poslovima i osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima pravnih znanosti na fakultetima koje namjeravaju pristupiti pravosudnom ispitu obvezne su pohađati stručno obrazovanje za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita u trajanju od najmanje 60 sati koje provodi Pravosudna akademija.

(2) Osobe iz stavka 1. ovog članka, osim onih koje su radile na pravim poslovima najmanje tri godine, dužne su radi stručnog obrazovanja za polaganje pravosudnog ispita obaviti i praksu u sudu u trajanju od najmanje 12 mjeseci.

(3) Praksa u sudu iz stavka 2. ovog članka provodi se prema rasporedu koji odredi predsjednik suda, a koji mora biti usklađen s rasporedom stručne prakse sudačkih vježbenika.

(4) Osobe iz stavka 2. ovoga članka mogu podnijeti zahtjev predsjedniku općinskog suda radi obavljanja vježbe nakon najmanje jedne godine rada na pravnim poslovima. Zahtjevu se prilaže suglasnost poslodavca i ugovor o radu ili rješenje o prijamu u službu.

(5) Osobe iz stavka 2. ovoga članka primaju se na praksu u sud rješenjem predsjednika suda.

(6) Program stručnog obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar  nadležan za poslove pravosuđa.

V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU

Članak 20.

(1) Pravosudni ispit se polaže pred Ispitnim povjerenstvom od šest članova. Članove Ispitnog povjerenstva i najmanje po šest zamjenika za svaki predmet određen odredbom članka 30. stavka 1. ovoga Zakona imenuje rješenjem ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka imenuje se tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici, koji obavljaju stručne i administrativne poslove za potrebe Ispitnog povjerenstva

(3) Članovi Ispitnog povjerenstva moraju biti pravnici s najmanje 15 godina radnog iskustva u struci i položenim pravosudnim ispitom.

(4) Tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici imenuju se iz reda državnih službenika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa s položenim pravosudnim ispitom.

(5) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa i predsjednik Ispitnog povjerenstva najmanje jednom godišnje sazivaju sastanak članova Ispitnog povjerenstva radi razmatranja pitanja značajnih za njegov rad.

Članak 21.

(1) Član Ispitnog povjerenstva koji je sudjelovao u postupku zapošljavanja pojedinog kandidata ili mu je bio mentor te kojem je kandidat krvni srodnik u ravnoj lozi odnosno pobočnoj lozi zaključno do četvrtog stupnja, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, izvanbračni drug ili životni partner, štićenik ili posvojenik ne može sudjelovati na usmenom ispitu za tog kandidata.

(2) Članovi Ispitnog povjerenstva u odnosu na koje postoje zapreke iz stavka 1. ovoga članka dužni su ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa izvijestiti o postojanju ovih okolnosti prije sastavljanja rasporeda usmenog dijela ispita odnosno nakon njegove objave.

(3) O postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa mora izvijestiti i kandidat.

(4) Ako o postojanju ovih okolnosti član Ispitnog povjerenstva ne izvijesti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i sudjeluje na usmenom dijelu ispita protivno odredbi stavka 1. ovoga članka, smatra se da kandidat nije položio pravosudni ispit, a član Ispitnog povjerenstva razriješit će se dužnosti.

(5) Član Ispitnog povjerenstva koji smatra da u odnosu na pojedinog kandidata postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost dužan je o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa radi određivanja drugog člana za sudjelovanje na usmenom dijelu ispita tog kandidata.

Članak 22.

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlukom određuje visinu i način plaćanja troškova pravosudnog ispita.

(2) Članovima i tajniku Ispitnog povjerenstva te njihovim zamjenicima pripada naknada za rad u Ispitnom povjerenstvu u visini koju odlukom utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 23.

(1) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita sudački i državnoodvjetnički vježbenici te osobe iz članka 16. ovog Zakona ispunjavaju nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse i izvršenog programa stručnih radionica u Pravosudnoj akademiji sukladno ovom Zakonu.

(2) Prijavu za polaganje pravosudnog ispita podnosi čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u roku od 15 dana od dana kad vježbenik ispuni uvjete za polaganje pravosudnog ispita.

(3) Ako čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u roku iz stavka 2. ovog članka ne podnese prijavu za polaganje pravosudnog ispita, kandidat može sam podnijeti prijavu.

Članak 24.

Uvjete za polaganje pravosudnog ispita ispunjavaju:

– odvjetnički vježbenici nakon 18 mjeseci odvjetničke vježbe i obavljenog stručnog obrazovanja za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita iz članka 17. ovoga Zakona

– javnobilježnički vježbenici nakon 18 mjeseci javnobilježničke vježbe i obavljenog stručnog obrazovanja za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita te obavljene prakse u općinskom sudu iz članka 18. ovoga Zakona

– osobe sa završenim studijem prava koje obavljaju pravne poslove u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave  i  pravnim osobama, osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona koje su radile na pravnim poslovima i osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima pravnih znanosti na fakultetima nakon najmanje dvije godine obavljanja pravnih poslova te obavljenog stručnog obrazovanja za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita i obavljene prakse u sudu iz članka 19. ovog Zakona ili nakon najmanje tri godine obavljanja pravnih poslova te obavljenog stručnog obrazovanja za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita iz članka 19. ovog Zakona.

Članak 25.

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa rješenjem utvrđuje ispunjava li kandidat uvjete za polaganje pravosudnog ispita.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3)  Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisuje postupak prijave polaganja pravosudnog ispita.

Članak 26.

(1) Pravosudne ispite organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(2) Raspored polaganja pravosudnog ispita određuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(3) Pravosudni ispit polaže se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Članak 27.

(1) Pisani dio ispita sastoji se od tri radnje iz područja građanskog, kaznenog i upravnog prava utemeljene na konkretnom spisu predmeta.

(2) Ispitno povjerenstvo ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostavlja određeni broj spisa predmeta za izradu pisanih radnji iz stavka 1. ovog Zakona.

(3) Kandidat pisanu radnju izrađuje pod osobnom zaporkom koju određuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Radnja ne smije sadržavati elemente koji ukazuju na osobu kandidata.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom određuje način izbora predmeta za pisane radnje, dopuštena pomagala, vrijeme i mjesto pisanja radnji, nadzor nad pisanim dijelom ispita i vrijeme dopušteno za pisanje predmetnih radnji.

Članak 28.

(1) U slučaju remećenja urednog tijeka pisanog ispita Ispitno povjerenstvo može:

1. produžiti vrijeme za izradu pisanog ispita razmjerno trajanju prekida

2. pojedinim ili svim kandidatima naložiti ili omogućiti ponovnu izradu te pisane radnje.

(2) Kandidat se ne može pozivati na smetnju, ako to nije za vrijeme pisanog ispita prijavio tajniku ili zamjeniku tajnika Ispitnog povjerenstva.

Članak 29.

(1) Ako kandidat nije predao pisanu radnju u propisanom vremenu, smatra se da nije položio ispit.

(2) Svaku pravodobno predanu pisanu radnju zasebno pregledavaju i boduju dva člana Ispitnog povjerenstva. Za bodovanje radnji se primjenjuje članak 32. stavak 2. ovog Zakona. Ako ispitivači pisanu radnju različito boduju, prosjek zbroja bodova predstavlja konačni ostvareni broj bodova za pojedinu pisanu radnju.

(3) Bodovanje pisanih radnji provodi se prije usmenog ispita. Kandidat mora iz dvije radnje ostvariti po tri boda da bi ostvario pravo na pristupanje usmenom dijelu pravosudnog ispita.

(4) Nakon ocjenjivanja pisanih radnji članovima Ispitnog povjerenstva može se dati obavijest o osobi kandidata, kao i kandidatima obavijest o osobi ispitivača.

(5) O ostvarenom broju bodova na pisanom dijelu ispita kandidati će se obavijestiti prije usmenog ispita.

Članak 30.

(1) Usmeni dio ispita sastoji se od ispitivanja iz šest predmeta:

– građansko materijalno pravo

– građansko postupovno pravo

– kazneno i kazneno postupovno pravo

– radno i upravno pravo

– ustavno uređenje i organizacija pravosuđa

– pravo Europske unije.

(2) Usmeni ispit se polaže pred Ispitnim povjerenstvom. Cjelokupni se ispit provodi u neprekidnoj nazočnosti svih članova Ispitnog povjerenstva.

(3) Predsjednik Ispitnog povjerenstva rukovodi usmenim ispitom, vodeći računa da se kandidati ispituju na prikladan način i brine o održavanju reda na usmenom ispitu.

(4) Usmenom ispitu mogu nazočiti zainteresirane osobe koje se prethodno prijave ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisuje način provođenja usmenog dijela ispita.

Članak 31.

(1) Ispitno povjerenstvo svoje odluke donosi većinom glasova. Nijedan član Ispitnog povjerenstva ne može se suzdržati od glasovanja.

(2) Nakon završetka usmenog ispita iz  pojedinog predmeta Ispitno povjerenstvo ocjenjuje znanje kandidata.

(3) Po završetku cjelokupnog ispita utvrđuje se ukupno ostvareni broj bodova na pravosudnom ispitu i donosi se odluka o rezultatu ispita koja se priopćuje kandidatima.

(4) O tijeku usmenog ispita sastavlja se zapisnik koji potpisuju svi članovi Ispitnog povjerenstva, tajnik Ispitnog povjerenstva i kandidat.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa određuje pravilnikom sadržaj zapisnika iz stavka 4. ovog članka.

Članak 32.

(1) Na pravosudnom ispitu može se ostvariti najviše 100 bodova.

(2) Za svaku pisanu radnju može se ostvariti najviše po 5 bodova.

(3) Usmeni dio ispita boduje se prema pojedinim predmetima:

– građansko materijalno pravo 15 bodova

– građansko postupovno pravo 15 bodova

– kazneno i kazneno postupovno pravo 15 bodova

– radno i upravno pravo 15 bodova

– ustavno uređenje i organizacija pravosuđa 15 bodova

– pravo Europske unije 10 bodova.

(4) Uspjeh ostvaren na pravosudnom ispitu vrednovat će se u postupku odabira kandidata za polaznike Državne škole za pravosudne dužnosnike.

Članak 33.

(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva utvrđuje da pravosudni ispit nije položen:

1. ako kandidat odustane od započetog pisanog dijela ispita bez opravdanog razloga

2. ako kandidat iz dvije pisane radnje ostvari manje od po tri boda

3. ako kandidat ne pristupi polaganju usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga

4. ako kandidat napusti polaganje usmenog dijela ispita bez opravdanog razloga

5. ako kandidat ne pristupi polaganju popravnog ispita.

(2) Kandidat koji iz jednog predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od pet bodova upućuje se na popravni ispit iz tog predmeta.

(3) Kandidat koji iz dva predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od pet bodova nije položio pravosudni ispit.

(4) Kandidat koji je iz pisanog i usmenog dijela pravosudnog ispita ostvario manje od 56 bodova nije položio ispit.

Članak 34.

(1) Započeti ispit može se odgoditi ako je kandidat zbog bolesti ili nekih drugih opravdanih razloga spriječen nastaviti polaganje ispita.

(2) Rješenje o nastavku ispita donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na molbu kandidata, koja se podnosi u roku od osam dana od dana kad je kandidat trebao pristupiti polaganju pravosudnog ispita.

(3) Ako kandidat ne podnese molbu za nastavak ispita u roku iz stavka 2. ovoga članka ili ako mu je molba odbijena, smatra se da ispit nije položio.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga Zakona kandidat može pokrenuti upravni spor.

Članak 35.

(1) Kandidat koji ne položi ispit može ponovno pristupiti ispitu nakon isteka roka od četiri mjeseci od dana polaganja.

(2) Polaganju popravnog ispita kandidat može pristupiti u roku koji ne može biti kraći od mjesec dana niti dulji od tri mjeseca od dana polaganja ispita.  

(3 ) Kandidatu koji ponovno pristupa polaganju pravosudnog ispita priznaju se prethodno ostvareni rezultati na pisanom dijelu ispita.

Članak 36.

(1) Vježbeniku u pravosudnom tijelu koji je na pravosudnom ispitu ostvario najmanje 70 bodova vježbenička praksa produljuje se za šest mjeseci od položenog pravosudnog ispita.

(2) Za vrijeme produljene vježbeničke prakse vježbenik sudjeluje u radu posebnih stručnih radionica Pravosudne akademije te postupa po uputama mentora radi daljnje pripreme za obavljanje poslova sudačkog ili državnoodvjetničkog savjetnika te se priprema za polaganje pristupnog ispita za Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

Članak 37.

(1) Vježbenik u pravosudnom tijelu koji je na pravosudnom ispitu ostvario najmanje 70 bodova nakon isteka vremena za koje mu je praksa produljena raspoređuje se bez provođenja javnog natječaja ili internog oglasa na slobodno radno mjesto savjetnika u tom pravosudnom tijelu.

(2) Ako u pravosudnom tijelu ima više vježbenika koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka, rasporedit će se onaj koji je ostvario veći broj bodova na pravosudnom ispitu i postigao najbolje ocjene mentora na praktičnom dijelu vježbeničke prakse i ocjene voditelja stručnih radionica.

Članak 38.

(1) Vježbeniku u pravosudnom tijelu koji ne položi pravosudni ispit prestaje državna služba protekom dvije godine vježbeničke prakse, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može, po pribavljenom mišljenju čelnika pravosudnog tijela, rješenjem produžiti vježbeničku praksu i nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako za to postoje opravdani razlozi, ali najduže za šest mjeseci.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Osobe koje su s vježbeničkom praksom ili obavljanjem drugih pravnih poslova započele prije stupanja na snagu ovoga Zakona uvjete za pristupanje polaganju pravosudnog ispita stječu prema ovom Zakonu ili Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (Narodne novine, br. 84/08 i 75/09), ovisno o tome koji zakon je za njih povoljniji.

Članak 40.

(1) Pravilnike iz članka 7. stavka 5., članka 10. stavka 3., članka 17. stavka 3., članka 18. stavka 3., članka 19. stavka 6., članka 25. stavka 3., članka 27. stavka 4., članka 30. stavka 5. i članka 31. stavka 5. ovog  Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa  donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se Pravilnik o polaganju pravosudnog ispita (Narodne novine, broj 96/09 i 22/15) i Pravilnik o teorijskom i praktičnom stručnom obrazovanju vježbenika u pravosudnim tijelima (Narodne novine, broj 96/09).

(3) Odluke iz članka 20. stavaka 1. i 2. i članka 22. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove  pravosuđa donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 41.

Mandat Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita imenovanog sukladno odredbama članka 20. stavaka 2. i 3. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (Narodne novine, broj 84/08 i 75/09) prestaje 31. prosinca 2018.

Članak 42.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (Narodne novine, broj 84/08 i 75/09).

Članak 43.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.  

Ovim se člankom propisuje predmet ovog Zakona - uvjeti za prijam vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i program vježbeničke prakse, stručno obrazovanje za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te druge pravnike sa završenim studijem prava koje namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita, postupak prijavljivanja te program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.

Uz članak 2.

Ovim člankom propisuje se korištenja pojmova s rodnim značenjem u ravnopravnom i jednakom obliku za oba roda.

Uz članak 3.

Ovim člankom definira se pojam vježbenika u pravosudnom tijelu te određuje da se na njih kao državne službenike na sve što nije posebno propisano ovim Zakonom primjenjuju odredbe zakona kojim su propisana prava i obveze državnih službenika.

Uz članak 4.

Ovim člankom propisuje se postupak donošenje Plana prijma vježbenika u pravosudna tijela. Ovaj plan godišnje donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, a radi osiguranja boljeg kadrovskog planiranja može ga donijeti i za dvogodišnje te četverogodišnje razdoblje.

Uz članak 5.

Ovim člankom propisuju se uvjeti za prijam vježbenika u pravosudna tijela (hrvatsko državljanstvo, zdravstvena sposobnost, završen studij prava, odsutnost zapreka za prijam u državnu službu). Propisana su i posebna pravila za prijam osoba bez državljanstva, stranih državljana i državljana država članica Europske unije.

Uz članak 6.

Ovim člankom propisuje se postupak raspisivanja natječaja za prijam vježbenika u pravosudna tijela te nadležnost Povjerenstva za izbor vježbenika za provjeru i ocjenjivanje znanja kandidata te predlaganja kandidata za prijam. Povjerenstvo se sastoji od tri člana i po tri zamjenika člana, koji se biraju iz reda sudaca, zamjenika državnih odvjetnika te rukovodećih službenika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Uz članak 7.

Ovim člankom propisuje se da se za vježbenike u pravosudna tijela primaju kandidati koji ostvare ukupno najveći broj bodova u postupku prijma, i to na temelju bodova dodijeljenih prema rezultatima završenog studija prava (najviše 50% bodova), pisane provjere znanja (najviše 40% bodova) i razgovora s Povjerenstvom (najviše 105 bodova). Za razradu vrednovanja ovih komponenti pravilnikom se ovlašćuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se postupak prijma kandidata u pravosudna tijela te rasporeda na vježbenička radna mjesta te mogućnost da se izabere neki drugi kandidat sljedeći po broju bodova ako primljeni kandidat ne počne s radom određenog dana, a nakon što se ništavim oglase donesena rješenja o prijmu i o rasporedu na radno mjesto.

Uz članak 9.

Ovim člankom propisuje se trajanje vježbeničke prakse od dvije godine te mogućnost njezinog obavljanja u pravosudnim tijelima prvog i drugog stupnja.

Uz članak 10.

Ovim člankom propisuje se sadržaj stručnog obrazovanja vježbenika u pravosudnim tijelima, koje se sastoji od vježbeničke prakse u  pravosudnim tijelima i od sudjelovanja u stručnim radionicama Pravosudne akademije, s ciljem stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita i stručnog osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova pred pravosudnim tijelima. Ministar nadležan za poslove pravosuđa ovlašćuje se na prijedlog Pravosudne akademije pravilnikom propisati program i ocjenjivanje stručnog obrazovanja vježbenika u pravosudnim tijelima.

Uz članak 11.

Ovim člankom propisuje se raspored obavljanja vježbeničke prakse za sudačke i državno odvjetničke vježbenike, na način da u određenom trajanju obuhvati praksu u svim relevantnim odjelima i pojedinim pravosudnim tijelima, nakon čega se vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita provodi prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen.

Uz članak 12.

Ovim člankom propisuje se sadržaj i trajanje stručnih radionica Pravosudne akademije te da nakon ispunjenja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita svaki vježbenik ostvaruje pravo na dva mjeseca za pripremu pravosudnog ispita, o čemu pisanim putem mora izvijestiti čelnika pravosudnog tijela kod kojeg je raspoređen. Također se propisuje da u preostalom vremenu vježbeničke prakse do njezinog isteka, vježbenici obavljaju zadaće na temelju naputaka svojih mentora radi daljnjeg stručnog usavršavanja. Propisana je i mogućnost da se vježbeniku odobri obavljanje dijela vježbeničke prakse izvan pravosudnog tijela u koje je raspoređen, na temelju sporazuma čelnika toga pravosudnog tijela i čelnika drugog tijela.

Uz članak 13.

Ovim člankom propisuje se postupak određivanja mentora vježbenicima. Mentore određuje čelnik pravosudnog tijela godišnjim rasporedom poslova. Svrha mentorstva je praćenje rada vježbenika i skrb o njegovom stručnom obrazovanju, poticanje zanimanja i truda vježbenika te njihova priprema za odgovoran i samostalan rad. Radi osiguranja kvalitete mentoriranja propisano je da se za mentora može odrediti samo pravosudni dužnosnik koji je završio edukaciju za mentore pri Pravosudnoj akademiji, da svaki mentor može istodobno imati najviše dva vježbenika i da se rad s vježbenicima posebno vrednuje prema okvirnim mjerilima za rad sudaca i državnih  odvjetništava. Ovim člankom propisuju se i obveze vježbenika na izradu obveznih pisanih radnji i vođenje dnevnika vježbeničke prakse.

Uz članak 14.

Ovim člankom propisuje se produženje stručnog obrazovanja vježbenika u slučaju prekida vježbeničke prakse uslijed neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili rodiljnog dopusta, te mogućnost produljenja vježbeničke prakse prekinute iz drugog važnog razloga. Također se propisuje da o produžetku vježbeničke prakse odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Uz članak 15.

Ovim člankom propisane su osnove prestanka vježbeničke prakse te da rješenje o prestanku vježbeničke prakse donosi čelnik pravosudnog tijela, protiv kojeg je dopuštena žalba ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u roku od 15 dana od dana prijama rješenja.

Uz članak 16.

Ovim člankom propisuje se mogućnost da se osobe sa završenim studijem prava bez radnog iskustva na pravnim poslovima prime u pravosudno tijelo na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita u trajanju od 18 mjeseci. Ova se mogućnost predlaže kako bi se što većem broju osoba sa završenim studijem prava u uvjetima ograničenih mogućnosti zapošljavanja u pravosudnim tijelima i zapošljavanja općenito omogućilo stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita. Radi financijskih obveza koje za sustav proizlaze prijmom na ovu vrstu stručnog osposobljavanja, a koje su ovim člankom propisane kao prava osoba na stručnom osposobljavanju, propisan je postupak planiranja ove vrste prijma donošenjem posebnog godišnjeg plana, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima osiguranim državnim proračunom za rashode za zaposlene. Člankom se propisuje i postupak prijma ovih osoba te da se na obavljanje njihovog stručnog osposobljavanja na odgovarajući način primjenjuju odredbe o rasporedu i obvezama vježbenika u pravosudnim tijelima za vrijeme praktičnog dijela vježbeničke prakse.

Uz članak 17.

Ovim člankom propisuje se stručno obrazovanje odvjetničkih vježbenika za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita, koje u trajanju od najmanje 60 sati provodi Pravosudna akademija. Propisuje se i mogućnost da odvjetnički vježbenici radi stručnog obrazovanja mogu obavljati praksu u sudu, što prvenstveno ovisi o interesu samog vježbenika i suglasnosti odvjetnika kod kojeg je na vježbi. Mogućnost obavljanja ove prakse propisana je prvenstveno imajući u vidu da po prirodi poslova koje obavljaju odvjetnički vježbenici uglavnom određeno vrijeme provode u sudu, ali i uvažavajući mogućnost da pojedini odvjetnički vježbenici ipak nemaju mogućnost odlaska na sud za vrijeme svoje vježbe. Propisano je i da se odvjetnički vježbenici na obavljanje prakse u sudu primaju rješenjem predsjednika suda te da program stručnog obrazovanja odvjetničkih vježbenika pravilnikom propisuje ministar  nadležan za poslove pravosuđa.

Uz članak 18.

Ovim člankom propisuje se da su javnobilježnički vježbenici dužni radi stručnog obrazovanja za polaganje pravosudnog ispita provesti najmanje 160 sati stručne prakse u općinskom sudu prema rasporedu koji odredi predsjednik suda te pohađati stručno obrazovanje u trajanju od najmanje 60 sati koje provodi Pravosudna akademija. Člankom se propisuje postupak rasporeda te da program  stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika pravilnikom propisuje ministar  nadležan za poslove pravosuđa.