Obrazac prethodne procjene za Prijedlog zakona o proračunu
Obrazac prethodne procjene
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo financija
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o proračunu
1.3.
Datum:
7. lipnja 2018.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Državna riznica;
kontakt telefon: 01/4591-249;
elektronička pošta: ivana.jakir@mfin.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni program reformi 2018.
Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2018.-2021.
Opis mjere:
Donošenjem novog Zakona o proračunu sa ciljem poboljšanja proračunskog planiranja, kontrole izvršavanja rashoda i unapređenja fiskalne statistike.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, čime se postiže usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
U dijelu unapređenja fiskalne statistike te makroekonomskog i fiskalnog okvira potrebno je usklađenje s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama.
Nadalje, Državni ured za reviziju u nalazu o reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske predlaže preispitati pojedine odredbe Zakona o proračunu te predlaže unapređenja u sadržaju Općeg dijela državnog proračuna te godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.
Do kraja 2017., odnosno do donošenja novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 123/17) nije postojao jedinstven i cjelovit zakonodavni okvir kojim bi se nedvosmisleno uredila načela, pravila i postupci vezano uz izradu, provedbu i praćenje učinaka akata strateškog planiranja (strategija, planova i programa). Dosadašnji procesi strateškog planiranja djelomično su definirani drugim zakonskim aktima uključujući i Zakon o proračunu. Zakonom o proračunu iz 2009. godine uvodi se obveza izrade strateških planova za sva ministarstva i druga državna tijela, propisuje njihov sadržaj te veza s državnim proračunom, odnosno organizacijskom i programskom klasifikacijom. Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvodi kao kratkoročni dokument strateškog planiranja provedbeni program središnjeg tijela državne uprave koji vrijedi za vrijeme trajanja mandata Vlade i koji se može revidirat na godišnjoj razini. Ovaj akt u cijelosti zamjenjuje strateške planove propisane postojećim odredbama Zakona o proračunu. Također, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uređuje se proces strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmjenama i dopunama Zakonom o proračunu iz 2012. godine u proračunski proces na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini uvode se planovi razvojnih programa. Planovi razvojnih programa predstavljaju strateško-planski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Primjenom novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i uvođenjem novih akata strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave plan razvojnih programa gubi svoj značaj.
Postojećim odredbama Zakona o proračunu je propisan, na sustavan i detaljan način, proces i ključni dokumenti izrade i donošenja te izvršavanja, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financijski izvještaji jedinice jasno se odvajaju od izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isto je potrebno nedvojbenije propisati i za proračunske korisnike.
Od 2015. godine u državnom proračunu iskazuju se vlastiti i namjenski prihodi i primici svih proračunskih korisnika. Na isti način su obuhvaćeni proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i vlastiti te namjenski prihodi proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovakav način planiranja proračuna traži i detaljnije propisane procedure izrade i donošenja financijskih planova proračunskih korisnika, kao i samih izmjena i dopuna financijskih planova koje se provode tijekom godine. Potrebno ih je sagledati u međuovisnosti s procesom izrade i donošenja nadležnog proračuna te izmjena i dopuna nadležnog proračuna.
Nedostatak upravljačke fleksibilnosti u javnom sektoru može potkopati napore u uvođenju sustava temeljenog na uspješnosti i povećanju odgovornosti javnog managementa. U postojećem sustavu postoji nedostatak fleksibilnosti u upravljanju proračunima u dijelu provođenja EU projekata. Mogućnost preraspodjeljivanja proračunskih sredstava kao mehanizma koji procesu izvršavanja proračuna na državnoj te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini daje fleksibilnost prepoznat je i uveden već Zakonom o proračunu (Narodne novine, br. 96/03) iz 2003. godine. Budući da punopravno članstvo Republike Hrvatske u EU, osim obveza, donosi i mogućnost raspolaganja značajnim financijskim sredstvima u sklopu strukturnih i Kohezijskog fonda, iznimno je važno potaknuti pripremanje kvalitetnih projekata koji se mogu financirati iz fondova EU i olakšati njihovu provedbu. Upravo stoga, a kako bi se pripremili te kasnije efikasnije provodili projekti sufinancirani iz EU sredstava, omogućava se veća fleksibilnost u njihovom izvršavanju. Odredbama važećeg Zakona o proračunu propisano je da se preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika može izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane Hrvatskog sabora, odnosno predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija odnosno načelnik, gradonačelnik, župan.Omogućava se i preraspodjela sredstava najviše do 15% radi povećanja sredstava nacionalnog učešća planiranih u proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU,ako to odobri ministar financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan. To je adekvatno u situacijama kada je u proračunu planiran projekt s ovim izvorom financiranja i svim potrebnim računima ekonomske klasifikacije. Ali ako to nije slučaj, bez izmjena i dopuna proračuna nije moguće izvršavanje ovog EU projekta.
Kako bi se osiguralo kontinuirano i višegodišnje praćenje potrošnje te fiskalna disciplina potrebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Trenutno, suglasnost Vlade, odnosno ministra financija nije potrebna za obveze povezane sa zaduživanjem države i s upravljanjem državnim dugom te za obveze preuzete na temelju međunarodnih sporazuma i projekata financiranih iz sredstava EU. Međutim, sredstva EU fondova predstavljaju sve značajniji izvor financiranja, a  ime i povećava dio potreban za sufinanciranje iz nacionalnih izvora, što traži promjenu u dosadašnjem pristupu.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Zakonom o proračunu (Narodne novine, br. 87/2008 i 136/2012) uređuju se područja koja se odnose neposredno na planiranje, izradu, donošenje i izvršavanje državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uređuje se upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i davanje jamstava, proračunski odnosi u javnom sektoru, proračunsko računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja. Odredbe Zakona djelomično se odnose na izvanproračunske korisnike, odnosno na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, a koji se razvrstavaju u sektor općeg proračuna.
Zakon je u najvećem dijelu ostvario prvotno postavljene ciljeva među kojima je uspostavljanje fiskalne discipline bio jedan od značajnijih. Ipak, razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama zahtijeva institucionalni okvir koji će uz osiguranje fiskalne discipline, potrebne za makroekonomsku stabilnost, biti više usmjeren i na osiguranje strateške alokacije sredstava te efikasnije pružanje javnih usluga. Također je potrebno provesti usklađenja s Direktiva Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Nacionalni program reformi za 2018. u dijelu „Održivosti javnih financija“ predviđa promjene Zakona o proračunu sa ciljem poboljšanja proračunskog planiranja, kontrole izvršavanja rashoda i unapređenja fiskalne statistike. Također, Državni ured za reviziju u nalazu o reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske predlaže preispitati pojedine odredbe Zakona o proračunu te unapređenja u sadržaju Općeg dijela državnog proračuna te godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Nadalje, novim Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 123/17) uređuje se proces strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i stoga je potrebno iz postojećeg Zakona o proračunu brisati odredbe koje su na drugačiji i necjelovit način uređivale ovo područje.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj Zakona o proračunu je unaprijediti proračunske procese i s njima povezane proračunske dokumente.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Povećanje učinkovitosti i transparentnosti proračuna sukladno smjernicama Europske unije i Direktivi Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, a uključuje standardizaciju terminologije i predviđa poboljšanja u planiranju, izvršavanju, izvještavanju i računovodstvu. U dijelu zaduživanja i upravljanja dugom, Zakon je usuglašen s najboljom europskom i međunarodnom praksom u tom području.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Promjene u provođenju proračunskih procesa počet će se primjenjivati s 1. siječnjem 2019., a provodit će se ovisno o predviđenom kalendaru proračunskih aktivnosti kontinuirano.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi Zakon o proračunu
Obrazloženje:
Novim Zakonom o proračunu:
1.Definicija proračunskih korisnika usklađuje s posebnim propisom.
2.Obrazloženje postaje uz opći i posebni dio sastavni dio, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (do sada samo prilog)
a.kroz obrazloženje općeg dijela propisuju se obveza iskazivanja rashoda po funkcijskoj i organizacijskoj klasifikaciji i izvorima financiranja
b.uvođenjem obveznih pokazatelja uspješnosti naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom proračunskih aktivnosti i projekata;
3.Ukida se obveza izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela zbog uvođenja obveze izrade provedbenog programa temeljem novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske kao kratkoročni dokument strateškog planiranja središnjeg tijela državne uprave;
4.Ukida se obveza izrade plana razvojnih programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave budući da će obrazloženje proračuna (temeljem ovog prijedloga) sadržavati prikaz proračunskih aktivnosti i projekata s ciljevima i pokazateljima uspješnosti; također, novim Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvode se novi akti strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čime plan razvojnih programa gubi svoj značaj;
5.Razrađuje se sadržaj smjernica ekonomske i fiskalne politike u dijelu makroekonomskog i fiskalnog okvira, i usklađuje s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama;
6.Uvodi se obveza ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela sastavljanja uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz svoje nadležnosti (na temelju uputa za izradu prijedloga državnog proračuna koje Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela);
7.Razrađuju se odredbe vezane uz podnošenje amandmana u tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
8.Uvodi se obveza dobivanja suglasnosti Vlade, odnosno ministra financija za preuzimanje obveza po višegodišnjim ugovorima za EU projekte;
9.Uvodi se jasnija pravila mogućnosti preraspodjela proračunskih sredstava, a ovisno o izvorima financiranja te veća fleksibilnost za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kod preraspodjela sa ciljem osiguranja nacionalne komponente EU projekata;
10.Dorađuju se odredbe vezano uz zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
a.uvodi se ograničenje za zaduživanje za nacionalnu komponentu EU projekata;
b.utvrđuju se kriteriji po kojima se mogu mijenjati uvjeti zaduživanja utvrđeni odlukom Vlade;
11.Uvodi se obveza izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za proračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;
12.Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave usklađuje se s novim sadržajem proračuna;
13.Dorađuju se prekršajne odredbe.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne poduzimati normativnu inicijativu.
Obrazloženje:
Nenormativnim rješenjima Vlade Republike Hrvatske moglo bi se djelomično ojačati proračunsko planiranje i kontrola izvršavanja rashoda. Međutim, vezano za područje fiskalne statistike, nisu moguća nenormativna rješenja jer smo kao zemlja članica EU obvezni u cijelosti uskladiti svoj zakonodavni okvir javnih financija s Direktivom Vijeća Europske unije 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Može se zaključiti da bi svaki oblik nenormativnog rješenja mogao ugroziti ovakvu obvezu države članice te dovesti u pitanje ostvarivanje jednog od važnih ciljeva ovog Zakona.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih gospodarskih učinaka. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni gospodarski učinci su vidljivi kroz druge zakonske i podzakonske akte, čiji fiskalni učinci moraju biti u okviru zadanih proračunskih načela i pravila koje propisuje ovaj Zakon.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Člankom 2. Zakona o proračunu definirano je kako se odredbe predmetnog Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u opći proračun odnosno koji se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) razvrstavaju u sektor opće države, a nisu proračunski korisnici. Ministar financija pravilnikom utvrđuje proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih socijalnih učinaka. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz zakonske i podzakonske akte kojima se utvrđuju nova prava i obveze subjekata ili se smanjuju odnosno ukidaju postojeća prava i obveze subjekata u sustavu socijalne skrbi, a čiji fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte kojima se utvrđuju nova prava i obveze subjekata ili se smanjuju odnosno ukidaju postojeća prava i obveze subjekta na području tržišta rada i zapošljavanja te sustava mirovinskog osiguranja, a čiji fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte kojima se uređuje zaštita okoliša te financiranje projekata vezanih uz okoliš i gospodarenje otpadom, a čiji fiskalni učinci moraju biti u fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava. Međutim, primjenom fiskalnih pravila stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte, kojima se regulira djelovanje institucija koje jamče provedbu Ustavom zajamčenih ljudskih prava, a čije financiranje se osigurava u proračunu.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Provedba Zakona o proračunu nema učinaka na male i srednje poduzetnike. Naime, njime se ne uvode naknade niti davanja, a niti se djeluje na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU, već se ovim Zakonom osigurava primjena proračunskih pravila, s ciljem ostvarivanja srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum:
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Obrazac prethodne procjene za Prijedlog zakona o proračunu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Obrazac prethodne procjene
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo financija
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o proračunu
1.3.
Datum:
7. lipnja 2018.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Državna riznica;
kontakt telefon: 01/4591-249;
elektronička pošta: ivana.jakir@mfin.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni program reformi 2018.
Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2018.-2021.
Opis mjere:
Donošenjem novog Zakona o proračunu sa ciljem poboljšanja proračunskog planiranja, kontrole izvršavanja rashoda i unapređenja fiskalne statistike.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, čime se postiže usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
U dijelu unapređenja fiskalne statistike te makroekonomskog i fiskalnog okvira potrebno je usklađenje s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama.
Nadalje, Državni ured za reviziju u nalazu o reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske predlaže preispitati pojedine odredbe Zakona o proračunu te predlaže unapređenja u sadržaju Općeg dijela državnog proračuna te godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.
Do kraja 2017., odnosno do donošenja novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 123/17) nije postojao jedinstven i cjelovit zakonodavni okvir kojim bi se nedvosmisleno uredila načela, pravila i postupci vezano uz izradu, provedbu i praćenje učinaka akata strateškog planiranja (strategija, planova i programa). Dosadašnji procesi strateškog planiranja djelomično su definirani drugim zakonskim aktima uključujući i Zakon o proračunu. Zakonom o proračunu iz 2009. godine uvodi se obveza izrade strateških planova za sva ministarstva i druga državna tijela, propisuje njihov sadržaj te veza s državnim proračunom, odnosno organizacijskom i programskom klasifikacijom. Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvodi kao kratkoročni dokument strateškog planiranja provedbeni program središnjeg tijela državne uprave koji vrijedi za vrijeme trajanja mandata Vlade i koji se može revidirat na godišnjoj razini. Ovaj akt u cijelosti zamjenjuje strateške planove propisane postojećim odredbama Zakona o proračunu. Također, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uređuje se proces strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmjenama i dopunama Zakonom o proračunu iz 2012. godine u proračunski proces na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini uvode se planovi razvojnih programa. Planovi razvojnih programa predstavljaju strateško-planski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Primjenom novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i uvođenjem novih akata strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave plan razvojnih programa gubi svoj značaj.
Postojećim odredbama Zakona o proračunu je propisan, na sustavan i detaljan način, proces i ključni dokumenti izrade i donošenja te izvršavanja, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Financijski izvještaji jedinice jasno se odvajaju od izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isto je potrebno nedvojbenije propisati i za proračunske korisnike.
Od 2015. godine u državnom proračunu iskazuju se vlastiti i namjenski prihodi i primici svih proračunskih korisnika. Na isti način su obuhvaćeni proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i vlastiti te namjenski prihodi proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovakav način planiranja proračuna traži i detaljnije propisane procedure izrade i donošenja financijskih planova proračunskih korisnika, kao i samih izmjena i dopuna financijskih planova koje se provode tijekom godine. Potrebno ih je sagledati u međuovisnosti s procesom izrade i donošenja nadležnog proračuna te izmjena i dopuna nadležnog proračuna.
Nedostatak upravljačke fleksibilnosti u javnom sektoru može potkopati napore u uvođenju sustava temeljenog na uspješnosti i povećanju odgovornosti javnog managementa. U postojećem sustavu postoji nedostatak fleksibilnosti u upravljanju proračunima u dijelu provođenja EU projekata. Mogućnost preraspodjeljivanja proračunskih sredstava kao mehanizma koji procesu izvršavanja proračuna na državnoj te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini daje fleksibilnost prepoznat je i uveden već Zakonom o proračunu (Narodne novine, br. 96/03) iz 2003. godine. Budući da punopravno članstvo Republike Hrvatske u EU, osim obveza, donosi i mogućnost raspolaganja značajnim financijskim sredstvima u sklopu strukturnih i Kohezijskog fonda, iznimno je važno potaknuti pripremanje kvalitetnih projekata koji se mogu financirati iz fondova EU i olakšati njihovu provedbu. Upravo stoga, a kako bi se pripremili te kasnije efikasnije provodili projekti sufinancirani iz EU sredstava, omogućava se veća fleksibilnost u njihovom izvršavanju. Odredbama važećeg Zakona o proračunu propisano je da se preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika može izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane Hrvatskog sabora, odnosno predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija odnosno načelnik, gradonačelnik, župan. Omogućava se i preraspodjela sredstava najviše do 15% radi povećanja sredstava nacionalnog učešća planiranih u proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU, ako to odobri ministar financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan. To je adekvatno u situacijama kada je u proračunu planiran projekt s ovim izvorom financiranja i svim potrebnim računima ekonomske klasifikacije. Ali ako to nije slučaj, bez izmjena i dopuna proračuna nije moguće izvršavanje ovog EU projekta.
Kako bi se osiguralo kontinuirano i višegodišnje praćenje potrošnje te fiskalna disciplina potrebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Trenutno, suglasnost Vlade, odnosno ministra financija nije potrebna za obveze povezane sa zaduživanjem države i s upravljanjem državnim dugom te za obveze preuzete na temelju međunarodnih sporazuma i projekata financiranih iz sredstava EU. Međutim, sredstva EU fondova predstavljaju sve značajniji izvor financiranja, a  ime i povećava dio potreban za sufinanciranje iz nacionalnih izvora, što traži promjenu u dosadašnjem pristupu.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Zakonom o proračunu (Narodne novine, br. 87/2008 i 136/2012) uređuju se područja koja se odnose neposredno na planiranje, izradu, donošenje i izvršavanje državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uređuje se upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i davanje jamstava, proračunski odnosi u javnom sektoru, proračunsko računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja. Odredbe Zakona djelomično se odnose na izvanproračunske korisnike, odnosno na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, a koji se razvrstavaju u sektor općeg proračuna.
Zakon je u najvećem dijelu ostvario prvotno postavljene ciljeva među kojima je uspostavljanje fiskalne discipline bio jedan od značajnijih. Ipak, razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama zahtijeva institucionalni okvir koji će uz osiguranje fiskalne discipline, potrebne za makroekonomsku stabilnost, biti više usmjeren i na osiguranje strateške alokacije sredstava te efikasnije pružanje javnih usluga. Također je potrebno provesti usklađenja s Direktiva Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Nacionalni program reformi za 2018. u dijelu „Održivosti javnih financija“ predviđa promjene Zakona o proračunu sa ciljem poboljšanja proračunskog planiranja, kontrole izvršavanja rashoda i unapređenja fiskalne statistike. Također, Državni ured za reviziju u nalazu o reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske predlaže preispitati pojedine odredbe Zakona o proračunu te unapređenja u sadržaju Općeg dijela državnog proračuna te godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Nadalje, novim Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 123/17) uređuje se proces strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i stoga je potrebno iz postojećeg Zakona o proračunu brisati odredbe koje su na drugačiji i necjelovit način uređivale ovo područje.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj Zakona o proračunu je unaprijediti proračunske procese i s njima povezane proračunske dokumente.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Povećanje učinkovitosti i transparentnosti proračuna sukladno smjernicama Europske unije i Direktivi Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, a uključuje standardizaciju terminologije i predviđa poboljšanja u planiranju, izvršavanju, izvještavanju i računovodstvu. U dijelu zaduživanja i upravljanja dugom, Zakon je usuglašen s najboljom europskom i međunarodnom praksom u tom području.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Promjene u provođenju proračunskih procesa počet će se primjenjivati s 1. siječnjem 2019., a provodit će se ovisno o predviđenom kalendaru proračunskih aktivnosti kontinuirano.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi Zakon o proračunu
Obrazloženje:
Novim Zakonom o proračunu:
1. Definicija proračunskih korisnika usklađuje s posebnim propisom.
2. Obrazloženje postaje uz opći i posebni dio sastavni dio, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (do sada samo prilog)
a. kroz obrazloženje općeg dijela propisuju se obveza iskazivanja rashoda po funkcijskoj i organizacijskoj klasifikaciji i izvorima financiranja
b. uvođenjem obveznih pokazatelja uspješnosti naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom proračunskih aktivnosti i projekata;
3. Ukida se obveza izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela zbog uvođenja obveze izrade provedbenog programa temeljem novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske kao kratkoročni dokument strateškog planiranja središnjeg tijela državne uprave;
4. Ukida se obveza izrade plana razvojnih programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave budući da će obrazloženje proračuna (temeljem ovog prijedloga) sadržavati prikaz proračunskih aktivnosti i projekata s ciljevima i pokazateljima uspješnosti; također, novim Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske uvode se novi akti strateškog planiranja od značaja i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čime plan razvojnih programa gubi svoj značaj;
5. Razrađuje se sadržaj smjernica ekonomske i fiskalne politike u dijelu makroekonomskog i fiskalnog okvira, i usklađuje s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama;
6. Uvodi se obveza ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela sastavljanja uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz svoje nadležnosti (na temelju uputa za izradu prijedloga državnog proračuna koje Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela);
7. Razrađuju se odredbe vezane uz podnošenje amandmana u tijeku rasprave o prijedlogu državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;
8. Uvodi se obveza dobivanja suglasnosti Vlade, odnosno ministra financija za preuzimanje obveza po višegodišnjim ugovorima za EU projekte;
9. Uvodi se jasnija pravila mogućnosti preraspodjela proračunskih sredstava, a ovisno o izvorima financiranja te veća fleksibilnost za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kod preraspodjela sa ciljem osiguranja nacionalne komponente EU projekata;
10. Dorađuju se odredbe vezano uz zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
a. uvodi se ograničenje za zaduživanje za nacionalnu komponentu EU projekata;
b. utvrđuju se kriteriji po kojima se mogu mijenjati uvjeti zaduživanja utvrđeni odlukom Vlade;
11. Uvodi se obveza izrade izvještaja o izvršenju financijskog plana za proračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;
12. Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave usklađuje se s novim sadržajem proračuna;
13. Dorađuju se prekršajne odredbe.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne poduzimati normativnu inicijativu.
Obrazloženje:
Nenormativnim rješenjima Vlade Republike Hrvatske moglo bi se djelomično ojačati proračunsko planiranje i kontrola izvršavanja rashoda. Međutim, vezano za područje fiskalne statistike, nisu moguća nenormativna rješenja jer smo kao zemlja članica EU obvezni u cijelosti uskladiti svoj zakonodavni okvir javnih financija s Direktivom Vijeća Europske unije 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Može se zaključiti da bi svaki oblik nenormativnog rješenja mogao ugroziti ovakvu obvezu države članice te dovesti u pitanje ostvarivanje jednog od važnih ciljeva ovog Zakona.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih gospodarskih učinaka. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni gospodarski učinci su vidljivi kroz druge zakonske i podzakonske akte, čiji fiskalni učinci moraju biti u okviru zadanih proračunskih načela i pravila koje propisuje ovaj Zakon.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Člankom 2. Zakona o proračunu definirano je kako se odredbe predmetnog Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u opći proračun odnosno koji se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) razvrstavaju u sektor opće države, a nisu proračunski korisnici. Ministar financija pravilnikom utvrđuje proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih socijalnih učinaka. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz zakonske i podzakonske akte kojima se utvrđuju nova prava i obveze subjekata ili se smanjuju odnosno ukidaju postojeća prava i obveze subjekata u sustavu socijalne skrbi, a čiji fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte kojima se utvrđuju nova prava i obveze subjekata ili se smanjuju odnosno ukidaju postojeća prava i obveze subjekta na području tržišta rada i zapošljavanja te sustava mirovinskog osiguranja, a čiji fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Međutim, primjenom odredbi Zakona stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte kojima se uređuje zaštita okoliša te financiranje projekata vezanih uz okoliš i gospodarenje otpadom, a čiji fiskalni učinci moraju biti u fiskalni učinci moraju biti u zadanom proračunskom okviru.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Provedba Zakona o proračunu nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava. Međutim, primjenom fiskalnih pravila stvaraju se preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Izravni učinci vidljivi su kroz druge zakonske i podzakonske akte, kojima se regulira djelovanje institucija koje jamče provedbu Ustavom zajamčenih ljudskih prava, a čije financiranje se osigurava u proračunu.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
Ne
Ne
Ne
mali
Ne
Ne
Ne
veliki
Ne
Ne
Ne
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Provedba Zakona o proračunu nema učinaka na male i srednje poduzetnike. Naime, njime se ne uvode naknade niti davanja, a niti se djeluje na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU, već se ovim Zakonom osigurava primjena proračunskih pravila, s ciljem ostvarivanja srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum:
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija