I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbama članka 2. stavak 4., podstavak 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

   Ocjena stanja

Zakonom o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj 147/14. i 123/17.) definirana su potpomognuta područja. Prema definiciji, potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.

Područje posebne državne skrbi je područje Republike Hrvatske koje je definirano člancima 3., 4., 5. i 6. Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/08., 57/11., 51A/13., 148/13., 76/14., 147/14. i 18/15.) koji i nadalje ostaju na snazi. Nastavila bi se provedba stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi jer su ista i nadalje nerazvijena i demografski slabo naseljena. Naime, godišnje se obrađuje preko 6000 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi od čega se stambeno zbrine kroz sve modele stambenog zbrinjavanja manje od 10% podnositelja zahtjeva.

Iako se potpomognuta područja znatno razlikuju po svojim zemljopisnim obilježjima zajedničko im je demografsko, socijalno i gospodarsko zaostajanje za ostalim dijelovima Republike Hrvatske. Socijalnu sliku ovih područja opterećuje nepovoljna dobna struktura stanovništva s visokim udjelom starog stanovništva te, u odnosu na hrvatski prosjek, velika nezaposlenost odnosno niska zaposlenost.

Također, gospodarstvo je na većini potpomognutih područja u stagnaciji, pa dolazi do njihovog daljega zaostajanja.

Uz opće faktore koji usporavaju gospodarski razvoj zemlje u cjelini, daljnji razlog neoporavka i zaostajanja u razvoju ovih područja je i nedostatak stručnih i obrazovanih kadrova, koji su pokretači gospodarstva.

Izdvajanje potpomognutih područja temelji se na izračunu indeksa razvijenosti.

Status potpomognutog područja stječu županije koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u drugoj i prvoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave.

Status potpomognutog područja stječu općine i gradovi koji se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u prvoj, drugoj, trećoj i zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.

- Jedinice lokalne samouprave razvrstane su u:

 I. skupinu – koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

 II. skupinu – koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u trećoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

 III. skupinu - koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u drugoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave i

 IV. skupinu - koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave;

- Jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstane su u:

 I. skupinu – koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave i

 II. skupinu - koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u prvoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave.

Obzirom na novo određivanje područja s razvojnim teškoćama sukladno Zakonu o regionalnom razvoju, Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima uredit će se stambeno zbrinjavanje na tim područjima.

Također, kako bi se održao kontinuitet u gospodarenju i upravljanju stambenim jedinicama na područjima posebne državne skrbi (posebno na onima koja nisu stekla status potpomognutog područja) od strane Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima primjenjivat će se također i na područja koja su sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/08., 57/11., 51/13., 148/13., 76/14., 147/14. i 18/15.) određena kao područja posebne državne skrbi.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Glavni cilj koji se želi postići donošenjem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima je uspostaviti učinkovit, efikasan i operativan sustav mjera i aktivnosti koji će rezultirati poticanjem povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na područjima koja se u smislu ovoga Zakona smatraju područjima posebne državne skrbi i potpomognutim područjima sukladno posebnom zakonu u Republici Hrvatskoj što pridonosi demografskom i gospodarskom razvoju tih područja.

Ciljane skupine primjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima i njegovih podzakonskih akta su posebne kategorije korisnika i socijalno najugroženije skupine stanovništva te stručni i obrazovani kadrovi.

Sekundarni cilj primjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima je poticanje suradnje središnje državne vlasti s lokalnim jedinicama na potpomognutim područjima čime će se utjecati na poticanje stvaranja radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast, bolju kvalitetu života i održiv razvoj.

Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima reguliraju se:

- teritorijalna nadležnost stambenog zbrinjavanja

- modeli stambenog zbrinjavanja

- uvjeti i postupak utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje

- postupak stjecanja vlasništva, darovanjem i prodajom stambenih jedinica

- gospodarenje i upravljanje nekretninama

- izvanredno stambeno zbrinjavanje

- zbrinjavanje posebnih skupina stanovništva

- provođenje operativnih programa, strategija, zaključaka i odluka Vlade Republike Hrvatske

- međuresorna suradnja i suradnja sa jedinicama lokalne samouprave.

Očekuje se da će rezultati provedbe stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima  i područjima posebne državne skrbi biti vidljivi već nakon jedne godine od primjene zakona.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Poticanje povratka, ostanka i naseljavanja m jerama stambenog zbrinjavanja stanovništva kroz najam ili darovanje državnih kuća i stanova, darovanjem građevnog materijala i/ili građevinskog zemljišta za obnovu, dogradnju/nadogradnju, završetak izgradnje i izgradnju obiteljskih kuća te prodaju, oporavak i razvitak potpomognutih područja i područja posebne državne skrbi koji se predlažu ovim Zakonom, za posljedicu bi imali revitalizaciju tih područja Republike Hrvatske.

Mjerama stambenog zbrinjavanja predviđenih ovim Zakonom korisnika koji nemaju druge imovine pridonijet će ostanku i naseljavanju stanovništva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, osobito mladih i novonastalih obitelji koji na taj način mogu riješiti svoj stambeni status daleko brže i povoljnije u odnosu na ostala područja Republike Hrvatske. Time se zadržavaju na tim područjima.

Mjerama propisanim Zakonom utjecat će se dugoročno i na uravnoteženje dobne strukture i održanje prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Također, poticat će se naseljavanje i zapošljavanje na područjima posebne državne skrbi i potpomognutim područjima u cilju ravnomjernoga razvoja svih krajeva Republike Hrvatske.

Budući je jedan od ciljeva Vlade Republike Hrvatske da regionalna politika bude i politika ulaganja u budućnost, poticanja stvaranja radnih mjesta, konkurentnosti, gospodarskog rasta, bolje kvalitete života i održivog razvoja, ovim Zakonom će se ojačati suradnja središnje državne vlasti s lokalnim jedinicama čime će se pomagati slabije razvijena područja.

Učinci koji se očekuju primjenom Zakona

- poticanje ostanka stanovništva na potpomognutim područjima što će pozitivno utjecati na demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske

- normativno uređenje i definiranje stambene politike i stambenog zbrinjavanja najugroženijih skupina na potpomognutim područjima

- stambeno zbrinjavanje ciljanih skupina.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Zakonom o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine, broj 86/08., 57/11., 51/13., 148/13., 76/14., 147/14. i 18/15.) Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje je nadležan za provedbu stambenog zbrinjavanja na području 185 jedinica lokalne samouprave.

Ističemo da se godišnje obrađuje preko 6000 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi od čega se stambeno zbrine kroz sve modele stambenog zbrinjavanja manje od 10% podnositelja zahtjeva. Ograničene mogućnosti realizacije stambenog zbrinjavanja za veći broj obitelji korisnika prava ostavljaju obitelji u lošim uvjetima stanovanja, bez trajno riješenog stambenog pitanja, a posljedično dovode do iseljavanja i depopulacije područja posebne državne skrbi.

Područje nadležnosti ovoga Zakona pokriva područja posebne državne skrbi i potpomognuta područja.

Zakonom o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj 147/14. i 123/17.) i Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, broj 132/17.) područje nadležnosti za provedbu programa stambenog zbrinjavanja proširuje se za dodatnu 151 jedinicu lokalne samouprave. Dakle, Zakon će se provoditi na području 336 jedinica lokalne samouprave što predstavlja povećanje veće od 80%.

Mjerama predviđenim ovim Zakonom namjera je poticati naseljavanje na potpomognutim područjima i na područjima posebne državne skrbi što može pridonijeti pozitivnoj promjeni u strukturi stručnih i obrazovanih kadrova na tim područjima kao i dobnoj strukturi stanovništva. Navedene mjere omogućit će stvaranje novih radnih mjesta, gospodarskih subjekata, konkurentnost, gospodarski rast, bolju kvalitetu života i održiv razvoj potpomognutih područja i područja posebne državne skrbi. Na taj će način bolje gospodarsko ozračje dovesti do ravnomjernog razvoja svih krajeva Republike Hrvatske, a u konačnici će se pozitivno odraziti i na demografsku revitalizaciju tih područja.

U proračunu Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje za 2018. godinu osigurano je na aktivnosti K761063 Stambeno zbrinjavanje pozicija 38 Kapitalna donacija građanima i kućanstvima – darovanje paketa građevinskog materijala 40.828.260,00 kn i pozicija 42 Stambeni objekti – sanacija, obnova i izgradnja stambenih jedinica 46.496.181,00 kn, a na aktivnosti K761064 Upravljanje i gospodarenje državnom imovinom pozicija 32 Materijalni rashodi - troškovi s naslova vlasništva i upravljanja stambenim jedinica 14.000.000,00 kn, što ukupno iznosi 101.324.441,00 kn. Navedena financijska sredstva, kako je gore navedeno, nisu dostatna za podmirenje potreba koje će nastati primjenom Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.

Stoga je za učinkovitu, efikasnu i operativnu provedbu programa stambenog zbrinjavanja, potrebno u državnom proračunu na aktivnosti K761063 Stambeno zbrinjavanje pozicija 38 Kapitalna donacija građanima i kućanstvima osigurati 100.000.000,00 kn za 2019. godinu te 100.000.000,00 kn za 2020. godinu i pozicija 42 Stambeni objekti osigurati 120.000.000,00 kn za 2019. godinu te 120.000.000,00 kn za 2020. godinu.

Također, potrebno je u državnom proračunu na aktivnosti K761064 Upravljanje i gospodarenje državnom imovinom pozicija 32 Materijalni rashodi osigurati 17.000.000,00 kn za 2019. godinu te 17.000.000,00 kn za 2020. godinu.

Navedenim sredstvima omogućit će se poboljšanje uvjeta življenja kao i trajno stambeno zbrinjavanje značajnog broja obitelji u potrebi te uspostaviti svrhovit, učinkovit i operativan sustav gospodarenja i upravljanja stambenim jedinicama.

Stambeno zbrinjavanje smatramo jednom o najučinkovitijih mjera demografske revitalizacije koja će ujedno doprinijeti ravnomjernijem razvoju svih područja Republike Hrvatske.

IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

GLAVA PRVA (I.)

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) O v i m Z a k o n o m u re đ uju s e kategorije korisnika koji mogu ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje, načini stambenog zbrinjavanja te uvjeti za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje.

(2) Cilj ovoga Zakona je poticanje povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima sukladno posebnom zakonu u Republici Hrvatskoj i područjima koja se u smislu ovoga Zakona smatraju područjima posebne državne skrbi (u daljnjem tekstu: područja primjene ovog Zakona) što pridonosi demografskom i gospodarskom razvoju tih područja.

(3) Prava iz ovoga Zakona mogu ostvariti fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima primjene ovog Zakona  ili se žele naseliti na područja primjene ovog Zakona.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju slijedeće značenje:

a) Potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati, a koje je definirano posebnim propisom ili aktom donesenim na temelju toga propisa.

b) Područje posebne državne skrbi je područje Republike Hrvatske koje je definirano člancima 3., 4., 5. i 6. Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/08., 57/11., 51A/13., 148/13., 76/14., 147/14. i 18/15.).

c) Korisnik je podnositelj zahtjeva za stambeno zbrinjavanje kojemu je izvršnim rješenjem utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje.

d) Socijalno najugroženije skupine stanovništva su osobe koje nemaju dovoljno sredstava za osiguranje odgovarajuće stambene jedinice nužne za stanovanje, a istu nisu u mogućnosti ostvariti svojim radom, dohotkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način.

e) Kadrovi su osobe određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

f) Obitelj čine podnositelj zahtjeva i članovi njegova kućanstva koji prebivaju u istoj stambenoj jedinici.

g) Novonastala obitelj je nova obitelj koju je zasnovao član obitelji koji je već ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje.

h) Nositelj obitelji je podnositelj zahtjeva kojemu je za njega i njegove članove obitelji priznato pravo na stambeno zbrinjavanje.

i) Organizirana ugradnja građevnog materijala je ugradnja građevnog materijala od strane Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje (u daljnjem tekstu: Središnji državni ured) koja se može odobriti u iznimnim slučajevima stambenog zbrinjavanja.

j) Početak upravnog postupka je trenutak kada je u odnosu na stranku koja se nalazi na izvršnoj listi prvenstva poduzeta neka radnja u cilju vođenja postupka.

k) Stambeno zbrinjavanje j e sta n o v a n j e o d g o v ara j u ć e g s t a n d a rda koje se osigurava uz pomoć d r ž a v e osobama k o j e i z soc i j a l n i h, e k o n o m s k i h i d r u g i h ra z l o g a nisu u mogućnosti stambeno se zbrinuti po t r ž i šn i m uvjetima ili na drugi način.

l) Obnova je obnova postojeće obiteljske kuće kao i uklanjanje postojeće i izgradnja zamjenske obiteljske kuće.

Članak 4.

Sredstva i nekretnine za ostvarenje prava iz ovoga Zakona osiguravaju se iz:

- nekretnina kojima upravlja i raspolaže Središnji državni ured

- državnog proračuna

- fondova Europske unije

- donacija

- domaćih i inozemnih kredita

- drugih izvora u skladu sa zakonom.

Članak 5.

U postupcima koji se vode po ovom Zakonu podnositelji zahtjeva za stambeno zbrinjavanje ne plaćaju upravne pristojbe u cijelosti te javnobilježničke pristojbe u dijelu koji je prema posebnim propisima prihod državnog proračuna.

Članak 6.

(1) Središnji državni ured ustrojava i upravlja elektroničkom bazom podataka o stambenom zbrinjavanju i registru državne imovine kojom upravlja u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Središnji državni ured osigurava zaštitu podataka u skladu s posebnim propisima.

(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka dostupni su uz obrazloženi zahtjev.

GLAVA DRUGA (II.)

STAMBENO ZBRINJAVANJE

I. SADRŽAJ PRAVA

Članak 7.

Pravo na stambeno zbrinjavanje na područjima primjene ovog Zakona može se ostvariti na sljedeće načine (u daljnjem tekstu: model stambenog zbrinjavanja):

1.najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu
2.  darovanjem građevnog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće
3.  darovanjem građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u vlasništvu podnositelja zahtjeva

4. darovanjem građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na građevnom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva

5. darovanjem neuseljive obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu i građevnog materijala za obnovu ili rekonstrukciju iste.

II. UVJETI

Članak 8.

Pravo na stambeno zbrinjavanje na područjima primjene ovog zakona može ostvariti podnositelj zahtjeva i članovi njegove obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu  pod uvjetom da:

1. u vlasništvu ili suvlasništvu nemaju drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili u zadnjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva

2.  u vlasništvu ili suvlasništvu nemaju drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan u drugim državama u kojima borave odnosno u kojima su boravili, ili da istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili u zadnjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva

3. nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca na području Republike Hrvatske i nisu ostvarili odgovarajuće pravo na stambeno zbrinjavanje po nekom drugom propisu ili nisu ostvarili drugo srodno pravo na području država u kojima borave i u kojima su boravili.

Članak 9.

(1) Prava iz ovog Zakona ne mogu ostvariti osobe:

1.koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog

           dostojanstva

2.koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske

3.koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv života i tijela

4.koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv spolne slobode, protiv spolnog

           zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, te za kaznena djela protiv braka, obitelji i djece

5.koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv službene dužnosti, te za kaznena

           djela protiv imovine i protiv gospodarstva, ako su takva djela počinjena na štetu

           državne imovine  

6.koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo iz članka 3.st.1. Zakona o općem

           oprostu („Narodne novine“, broj 80/96.)  

(2) Osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela iz stavka 1. točaka 3., 4. i 5. ovoga članka ne mogu ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje u slučaju pravomoćne osude na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i više.

(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kaznena djela iz stavka 1. ovoga članka postupak utvrđivanja prava po ovom Zakonu prekida se do pravomoćnosti sudske odluke.  

Članak 10 .

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje može ostvariti i osoba koja ima u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan čija je stambena površina najmanje 30% manja od propisane člankom 17. stavkom 1. ovoga Zakona pod uvjetom da se ista nalazi na području primjene ovog Zakona.

(2) Osoba koja ima u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu obiteljsku kuću ili stan izvan  područja primjene ovog Zakona bez obzira na površinu ne može ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje.  

(3) Pravo na darovanje građevnog materijala za dogradnju stambene jedinice  može ostvariti i novonastala obitelj koju je osnovao član kućanstva korisnika prava. Za dogradnju stambenog objekta i etažiranje vlasnik/suvlasnik  daje pisanu suglasnost.

(4) U slučaju stambenog zbrinjavanja iz stavka 3. ovoga članka novonastala obitelj smatra se stambeno zbrinutom.

Članak 11.

(1) Članovi obitelji korisnika prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi („Narodne novine“, broj 24/96., 54/96., 87/96., 57/00., 38/09., 45/11. i 51/13.)

i korisnika stambenog zbrinjavanja te članovi obitelji koji su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje po drugim propisima na teret državnog proračuna mogu ostvariti pravo iz članka 7. ovoga Zakona ako vrate iznos sredstava utrošenih u obnovu odnosno stambeno zbrinjavanje ili uz umanjenje količine građevnog materijala predviđenog za darovanje za iznos sredstava utrošenih u obnovu odnosno stambeno zbrinjavanje odnosno umanjenje stambene površine.

(2) Iznos povrata sredstava u novcu obračunava se u iznosu sredstava utrošenih u obnovu odnosno stambeno zbrinjavanje, u visini vrijednosti radova u vrijeme obnove odnosno u vrijeme ostvarenja prava na stambeno zbrinjavanje.

Članak 12.

(1) Useljiva stambena jedinica, u smislu ovoga Zakona, je stambena jedinica koja ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i koja zadovoljava minimalne higijenske i zdravstvene uvjete.

(2) Neuseljiva stambena jedinica, u smislu ovoga Zakona, je stambena jedinica takvog oštećenja nosive konstrukcije građevine (temelji, zidovi, stropne ploče, krovište) da stambena jedinica više ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosno kada su drugi nekonstruktivni dijelovi stambene jedinice (podne, stropne i zidne obloge, pokrov, vanjska stolarija) oštećeni u mjeri u kojoj nisu osigurani minimalni higijenski i zdravstveni uvjeti.

Članak 13.

(1) Status useljive i neuseljive stambene jedinice utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenih jedinica sastavljeno od tri člana koje osniva čelnik Središnjeg državnog ureda i čelnik ureda državne uprave u županiji.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka osnovano od čelnika Središnjeg državnog ureda procjenjuje status useljivosti stambenih jedinica u svim postupcima po ovom Zakonu osim postupaka u prvom stupnju.

(3) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka osnovano od čelnika ureda državne uprave u županiji procjenjuje status useljivosti stambenih jedinica u prvostupanjskim postupcima.

III. OSTVARIVANJE PRAVA

Članak 14.

(1) Zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnosi se u razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja tekuće godine nadležnom uredu državne uprave u županiji koji rješava u prvom stupnju.

(2) Zahtjev za stambeno zbrinjavanje mora sadržavati slijedeće podatke:

- ime i prezime korisnika, te ime i prezime svih članova obitelji za koje se podnosi zahtjev

- broj  OIB-a i JMBG-a korisnika i svih članova obitelji

- adresu prebivališta i/ili boravišta

- ime i prezime opunomoćenika za primanje pismena i njegova adresa (ako stranka živi u inozemstvu)

- naznaku i opis modela stambenog zbrinjavanja koji se traži

      - vlastoručni potpis podnositelja zahtjeva.          

(3) Uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnositelj je za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje obvezan priložiti presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave i dokaze o ispunjavanju uvjeta za bodovanje zahtjeva sukladno Uredbi iz članka 16. stavka 11. ovog Zakona.

(4)  U postupku utvrđivanja prava podnositelja zahtjeva koji se nalazi na listi prvenstva pribavlja se slijedeća dokumentacija:

1. uvjerenja o prebivalištima i boravištima u zadnjih 15 godina do podnošenja zahtjeva

2. uvjerenje nadležnog ureda za katastar o ne/posjedovanju nekretnina

3. izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da nema u vlasništvu drugu useljivu stambenu jedinicu

4. uvjerenje općinskog suda ili drugog javnog registra da ima/nema u vlasništvu nekretnine

5. potvrdu nadležne porezne ispostave o prometu nekretnina

6. u slučaju stambenog zbrinjavanja darovanjem građevnog materijala za izgradnju te obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje stambene jedinice na zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva i dokaz o vlasništvu i o legalnosti stambene jedinice i ispravu da se zemljišna čestica nalazi u građevinskoj zoni.

(5) Dokumentaciju iz stavka 4. točke 1., 2., 4. i 5.  ovoga članka, potrebno je pribaviti za mjesta gdje su podnositelj zahtjeva i svi članovi obitelji za koje je podnio zahtjev imali prijavljena prebivališta i boravišta unazad 15 godina prije podnošenja zahtjeva.

(6) Dokazi o ispunjavanju uvjeta za stambeno zbrinjavanje u trenutku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje ne smiju biti stariji od šest mjeseci.

(7) Dokaze o činjenicama o kojima javnopravno tijelo vodi evidenciju u Republici Hrvatskoj, uvjerenje da se na vodi kazneni postupak i potvrdu iz kaznene evidencije po službenoj dužnosti pribavlja nadležno tijelo koje rješava po podnesenom zahtjevu.

Članak 15.

(1) U svrhu realizacije lista prvenstva Središnji državni ured:

– najkasnije do 1. travnja tekuće godine donosi godišnji plan stambenog zbrinjavanja po modelima i jedinicama lokalne samouprave.

– najkasnije do 15. travnja tekuće godine dostavlja uredima državne uprave u županijama

podatke o raspoloživom stambenom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu za

stambeno zbrinjavanje.

(2) Uredi državne uprave u županijama dostavljaju Središnjem državnom uredu izvješća o podnesenim zahtjevima i donesenim rješenjima te rješenja o stambenom zbrinjavanju najkasnije do 5. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Članak 16.

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 7. ovoga Zakona ostvaruje se redom liste prvenstva u skladu sa osiguranim sredstvima za stambeno zbrinjavanje iz članka 4. ovoga Zakona i planu stambenog zbrinjavanja.

(2) Pravodobni i uredni zahtjevi boduju se u skladu s propisanim kriterijima i uvrštavaju na liste prvenstva koje se sastavljaju za općine i gradove.

(3) Liste prvenstva iz stavka 2. ovoga članka sastavljaju uredi državne uprave u županijama za tekuću godinu, boduju ih do 01. ožujka i objavljuju na svojim mrežnim stranicama i oglasnoj ploči.

(4) Bodovani zahtjevi na liste prvenstva razvrstavaju se po modelima stambenog zbrinjavanja iz članka 7. ovoga Zakona, a sadrže redni broj, ime i prezime podnositelja zahtjeva, broj članova obitelji i broj bodova.

(5) Smatra se da su podnositelji zahtjeva podnošenjem zahtjeva dali pristanak na objavu navedenih podataka.

(6) Na objavljene liste prvenstva podnositelji zahtjeva imaju pravo podnošenja primjedbe u roku od osam dana od dana njihove objave na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči, a izvršne liste moraju biti objavljene do 31. ožujka tekuće godine.

(7) Primjedbe iz stavka 6. ovoga članka razmatra nadležni ured državne uprave u županiji te pisanim putem obavještava stranku.

(8) Zahtjevi s liste prvenstva za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o pravu na stambeno zbrinjavanje prenose se na listu prvenstva za iduću kalendarsku godinu.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka iznova se utvrđuje mjesto zahtjeva na listi prvenstva.

(10) Ako se tijekom postupka utvrdi da je stranka dala netočne podatke o činjenicama koje utječu na bodovanje zahtjeva za listu prvenstva gubi mjesto na listi prvenstva koje je postigla na temelju tih podatka.

(11) Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu kojom se propisuju kriteriji za bodovanje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, a koji posebno uključuju stambeni status, uvjete stanovanja, prebivanje na određenom području, primanja, stručnu spremu, životnu dob, broj članova i broj djece u obitelji koja se stambeno zbrinjava te statuse priznate po posebnim propisima i programima Vlade Republike Hrvatske.

IV. ODREĐIVANJE STAMBENE POVRŠINE

Članak 17.

(1) Stambena površina obiteljske kuće ili stana i odgovarajuća količina građevnog materijala iz članka 7. ovoga Zakona utvrđuje se prema broju članova obitelji, i to:

a) nositelj obitelji – 35 m ²

b) dvočlana obitelj – 45 m ²

c) tročlana obitelj – 55 m ²

d) četveročlana obitelj – 65 m ²

e) peteročlana obitelj – 75 m ² ,

– za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m ² .

(2) U stambenu površinu iz stavka 1. ovoga članka u slučaju davanja u najam obiteljske kuće  ne ulaze: unutarnja stubišta, neuređeni dijelovi obiteljske kuće potkrovlje, podrum, garaža, parkirališno mjesto, kotlovnica, terase, balkoni, pomoćne građevine i dijelovi koji se smatraju zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka stambena površina stana iz članka 7. točke 1. može iznositi manje od 35 m ² , uz suglasnost podnositelja zahtjeva.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka odgovarajućom stambenom površinom iz stavka 1. smatra se i površina koja odstupa do +/- 5m ² od površine iz stavka 1. ovoga članka osim u slučaju stambenog zbrinjavanja darovanjem građevnog materijala.

(5) Uz suglasnost podnositelja zahtjeva dopušteno je odstupanje od stambene površine obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka, za veličinu do +/– 20 m² površine za stanove odnosno do +/– 30 m² za obiteljske kuće, redoslijedom utvrđenim listom prvenstva.

(6) U slučaju najma, iznimno su moguća i veća odstupanja u mjestima u kojima Središnji državni ured ne raspolaže obiteljskom kućom ili stanom čija je stambena površina sukladna stavku 1. ili 5. ovoga članka. Odstupanje se vrši redoslijedom utvrđenim listom prvenstva, uz odobrenje Središnjeg državnog ureda i uz suglasnost podnositelja zahtjeva.

(7) U stambenu površinu iz stavka 1. ovoga članka u slučaju darovanja građevnog materijala ne ulaze: podrum, unutarnja stubišta, neuređeno potkrovlje visine nadozida do 60 cm, kotlovnica, terase, balkoni, garaža i parkirališno mjesto.

V. NAJAM STAMBENE JEDINICE

1. Sklapanje ugovora o najmu

Članak 18.

(1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 7. točke 1. ovoga Zakona na temelju izvršnog rješenja o utvrđenom pravu na stambeno zbrinjavanje sklapa sa Središnjim državnim uredom ugovor o najmu sukladno Zakonu o najmu stanova („Narodne novine“, broj 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06.).

(2) Ugovor o najmu je upravni ugovor i sklapa se u pisanom obliku.

(3) Korisnik se useljava u stan ili obiteljsku kuću nakon što je s njim sklopljen ugovor o najmu.

(4) Korisnik plaća zaštićenu najamninu na površinu iz članka 17. ovoga Zakona.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka visina najamnine za stanove na području prve skupine potpomognutih područja iznosi 20% od visine propisane zaštićene najamnine.

(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka visina najamnine za obiteljske kuće na području prve, druge i treće skupine potpomognutih područja iznosi 1 kunu.

(7) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 7. točke 1. ovoga Zakona dužna je useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od uvođenja u posjed temeljem sklopljenog ugovora o najmu te prebivati i boraviti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja.

2. Prava i obveze korisnika

Članak 19.

(1) Korisnik stambenog zbrinjavanja najmom stambene jedinice dužan je redovito podmirivati sve obveze nastale u vezi s  korištenjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, a osobito obveze za potrošenu vodu, električnu energiju, grijanje, komunalnu naknadu, vodnu naknadu te ostale obveze.

(2) Iznimno, u postupcima prijenosa vlasništva na korisnike prema ovom Zakonu, Republika Hrvatska  nema obvezu jamstva iz članka 84. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.) za dug koji je nastao uslijed korištenja svih stambenih jedinica u vlasništvu Republike Hrvatske koje su koristili. 

(3) Dužnik nastalog duga za obveze iz stavka 1. ovoga članka je novi vlasnik.

(4) Obveza plaćanja duga se navodi u ugovoru o prijenosu vlasništva.

(5) Korisnik je dužan do sklapanja ugovora o prijenosu prava vlasništva platiti obveze nastale s osnova najma koji nije predmet prijenosa.

Članak 20.

(1) Središnji državni ured i korisnik sastavljaju zapisnik kojim se utvrđuje stanje u kojem se stambena jedinica nalazi u vrijeme primopredaje.

(2) U vezi nedostataka u stambenoj jedinici danoj u najam i za štetu nastalu zbog tih nedostataka primjenjuju se propisi o obveznim odnosima.

Članak 21.

(1) Korisnik je dužan  koristiti stambenu jedinicu na način da je čuva od oštećenja.

(2) Korisnik ne smije vršiti preinake u stambenoj jedinici i zajedničkim prostorijama i uređajima u zgradi bez prethodne pisane suglasnosti Središnjeg državnog ureda.

(3) Korisnik odgovara po općim propisima za štetu koju on ili članovi njegove obitelji prouzroče u stambenoj jedinici i na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade.

(4) Za dužnu najamninu i počinjenu štetu iz stavka 3. ovoga članka solidarno s korisnikom odgovaraju i članovi njegove obitelji i članovi domaćinstva.

(5) Korisnik i članovi njegova obiteljskog domaćinstva dužni su dopustiti ulazak u stambenu jedinicu u slučaju kontrole korištenja stambene jedinice od strane Središnjeg državnog ureda.

(6) Korisnik ima pravo uporabe zajedničkih prostorija, dijelova i uređaja zgrade nužnih za korištenje stanom te pravo korištenja zemljišta koje služi zgradi ili obiteljskoj kući.

3. Gubitak prava na stambeno zbrinjavanje

Članak 22.

(1) Korisnik stambenog zbrinjavanja iz članka 7. točke 1. ovoga Zakona gubi pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano, na poziv nadležnog tijela, odbije ponuđenu useljivu stambenu jedinicu u državnom vlasništvu.

(2) Smatra se da je korisnik neosnovano odbio ponuđenu stambenu jedinicu u državnom vlasništvu ako istu odbije i nakon što Povjerenstvo za procjenu stanja stambene jedinice procijeni da se radi o useljivoj stambenoj jedinici i ako se stambena jedinica nalazi u mjestu za koje je podnesen zahtjev za stambeno zbrinjavanje.

(3) Donošenje rješenja o gubitku prava iz stavka 1. ovog članka u nadležnosti je ureda državne uprave u županiji.

(4) Korisnik iz članka 7. točke 1. ovog Zakona gubi pravo na stambeno zbrinjavanje u stambenoj jedinici koja mu je dana u najam i kada Središnji državni ured utvrdi da:

- on i članovi obitelji ne koriste stambenu jedinicu za stambeno zbrinjavanje neprekidno u razdoblju duljem od šest mjeseci ili je koriste u drugu namjenu osim ako stambenu jedinicu ne koristi zbog potrebe liječenja ili drugih osobito opravdanih okolnosti

- stambenu jedinicu ili njezin dio daje u podnajam odnosno ne koristi je za stanovanje isključivo sa članovima obitelji navedenim u ugovoru o najmu, bez dopuštenja Središnjeg državnog ureda

- stambenu jedinicu koristi na način da se, njegovom krivnjom ili krivnjom članova obitelji, stambenoj jedinici ili zajedničkim prostorijama nanosi šteta ili ometa druge najmoprimce ili korisnike stambene zgrade u mirnom korištenju stana ili poslovnog prostora, koje razloge nije otklonio u roku 30 dana od opomene Središnjeg državnog ureda

- preinačuje stambenu jedinicu, zajedničke prostorije ili uređaje zgrade bez prethodne suglasnosti Središnjeg državnog ureda

- u ugovorenom roku ne ispunjava i druge obveze iz ugovora o najmu, kao što su plaćanje najamnine i troškova vezanih za korištenje stambene jedinice, a iste ne podmiri najkasnije u roku tri mjeseca od opomene Središnjeg državnog ureda

- se u roku tri mjeseca od pravomoćnosti presude o razvodu braka odnosno razvrgnuću izvanbračne zajednice i životnog partnerstva, nije postigao sporazum o nastavku korištenja stambene jedinice u smislu odredbe članka 23. stavak 3. ovog Zakona.

(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, Središnji državni ured će jednostrano raskinuti ugovor o najmu.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka ugovor o najmu raskida se rješenjem kojim se ujedno odlučuje o gubitku prava na stambeno zbrinjavanje, o iznosu štete koja je nastala korištenjem stambene jedinice te roku u kojem je korisnik dužan vratiti stambenu jedinicu, koji ne može biti kraći od 15 dana od primitka rješenja.

(7) Ugovor o najmu raskinut će se, a korisnik gubi pravo na stambeno zbrinjavanje u stambenoj jedinici koja mu je dana u najam i kada se ugovorne strane ne suglase o izmjeni ugovora o najmu zbog promijenjenih okolnosti, zbog kojih je ispunjenje ugovora za jednu od ugovornih strana postalo bitno otežano.

(8) U roku određenom rješenjem o raskidu ugovora o najmu korisnik je dužan Središnjem državnom uredu predati posjed stambene jedinice slobodne od osoba i stvari te podmiriti troškove nastale korištenjem stambene jedinice odnosno naknaditi štetu. O primopredaji stambene jedinice sastavit će se zapisnik.

(9) Ukoliko korisnik ne postupi po rješenju o raskidu ugovora, Republika Hrvatska će pred općinskim sudom pokrenuti postupak radi prisilnog iseljenja korisnika te postupak radi naknade štete. Postupak radi iseljenja je hitan.

4. Nasljeđivanje prava

Članak 23.

(1) U slučaju smrti nositelja obitelji koja je stambeno zbrinuta davanjem u najam stambene jedinice, članovi njegove obitelji pod istim uvjetima mogu nastaviti koristiti stambenu jedinicu danu u najam.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka  sa novim nositeljem obitelji sklapa se aneks ugovora o najmu koji se određuje prema međusobnom sporazumu.  Ukoliko ne dođe do sporazuma, nositelja će odrediti Središnji državni ured.

(3) U slučaju razvoda braka,  razvrgnuća izvanbračne zajednice i životnog partnerstva pravo stambenog zbrinjavanja na stambenoj jedinci zadržava

- član obitelji kojemu su prema pravomoćnoj sudskoj presudi povjerena djeca

- ako nema djece, član obitelji, sukladno  sporazumu između bivših supružnika ili članova izvanbračne zajednice i životnog partnerstva.

(4) Osoba iz stavka 3. ovoga članka dužna je dostaviti presudu o razvodu braka ili sporazum o nastavku korištenja stambene jedinice u roku od 30 dana.

(5) Status člana obitelji najmoprimca može ostvariti novorođeno i posvojeno dijete, životni partner, novovjenčani bračni kao i izvanbračni drug i član obitelji najmoprimca koji je status člana obitelji ostvario u trenutku stambenog zbrinjavanja najmoprimca na temelju rješenja ureda državne uprave u županiji.

5. Poslovi gospodarenja i upravljanja stambenim jedinicama

Članak 24.

(1) Središnji državni ured provodi poslove upravljanja i gospodarenja stambenim jedinicama na način da se iste održavaju u funkcionalnom stanju i da im se ne umanjuje vrijednost.

(2) Središnji državni ured plaća zajedničku pričuvu za stambene jedinice u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari i upravlja.

(3) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka Središnji državni ured donosi i provodi godišnji plan sanacije i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu u skladu s raspoloživim sredstvima u državnom proračunu za ovu namjenu.

(4) Središnji državni ured provodi kontrolu korištenja stambenih jedinica.

(5) Kontrola korištenja iz stavka 4. ovoga članka provodi se u skladu s Godišnjim planom kontrole kojeg donosi čelnik Središnjeg državnog ureda.

(6) Stambene jedinice kojima gospodari i upravlja Središnji državni ured koriste se u svrhu stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu i po posebnim propisima.

(7) Čelnik Središnjeg državnog ureda donosi pravilnik o najmu stambenih jedinica koje se koriste za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

6. Preuzimanje stambenih jedinica na potpomognutim područjima u svrhu stambenog zbrinjavanja

Članak 25.

(1) Kada Središnji državni ured provodi stambeno zbrinjavanje na područjima na kojima ne raspolaže nekretninama, preuzet će sporazumno na upravljanje i gospodarenje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravljaju i gospodare druga državna tijela, a nekretnine u vlasništvu drugih pravnih osoba preuzet će u vlasništvo Republike Hrvatske odgovarajućim pravnim poslom.

(2) Nekretninama u državnom vlasništvu kojima raspolaže i upravlja  Središnji državni ured, a koje se više ne nalaze na potpomognutim područjima i dalje će upravljati Središnji državni ured i koristiti  ih  za programe stambenog zbrinjavanje iz svoje nadležnosti ili će ih sporazumno predati na raspolaganje i upravljanje drugom tijelu.  

7. Stupanje u posjed stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu

Članak 26.

(1) Središnji državni ured dužan je stupiti u posjed stambene jedinice u državnom vlasništvu:

- ako je korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stambene jedinice kao samac umro

- ako korisnik stambenog zbrinjavanja i članovi obitelji koji su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stambene jedinice ne borave u stanu ili obiteljskoj kući više od šest mjeseci kontinuirano bez obavijesti Središnjem državnom ured odnosno ako su napustili stambenu jedinicu.

(2) Nakon utvrđene činjenice iz stavka 1. ovoga članka  čelnik  Središnjeg državnog ureda donosi odluku o stupanju u posjed stambene jedinice u državnom vlasništvu.

(3) U odluci iz stavka 2. ovoga članka  navodi se rok stupanja u posjed, obveza sastavljanja zapisnika o zatečenim pokretninama, stanje utroška plina i električne energije te obveza skladištenja zatečenih pokretnina.

(4) Središnji državni ured dužan je utvrditi da korisnik stambenog zbrinjavanja i članovi obitelji koji su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje ne borave u stambenoj jedinici više od šest mjeseci kontinuirano, i to uviđajem na terenu, stanjem potrošnje električne energije, plina i sl., izjavama susjeda ili predstavnika suvlasnika.

(5) Nakon nedvojbeno utvrđene činjenice iz stavka 4. ovoga članka i prikupljenih dokaza čelnik Središnjeg državnog ureda  donosi odluku o stupanju u posjed stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu.

(6) U odluci iz stavka 5. ovoga članka  navodi se rok stupanja u posjed, obveza sastavljanja zapisnika o zatečenim pokretninama, stanje utroška plina, vode i električne energije te obveza skladištenja zatečenih pokretnina.  

VI. DAROVANJE I KUPOPRODAJA STAMBENE JEDINICE U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU

Članak 27.

Pravo na darovanje stambene jedinice u državnom vlasništvu može ostvariti:

1. hrvatski branitelj i članovi obitelji smrtno stradalog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uz uvjet da se koriste i prebivaju u stambenoj jedinici u državnom vlasništvu te su evidentirani kao korisnici kod Središnjeg državnog ureda.

2. pripadnik Hrvatskog vijeća obrane te članovi obitelji smrtno stradalog i umrlog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane državljanina Republike Hrvatske uz uvjet da koriste i prebivaju u stambenoj jedinici u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njezini korisnici kod Središnjeg državnog ureda.

3. korisnik koji je dobio na korištenje stan u državnom vlasništvu na temelju Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju („Narodne novine“, broj 73/95.), uz uvjet da se njime koristi i u njemu prebiva najmanje 10 godina od dana donošenja rješenja te nema u vlasništvu drugu useljivu stambenu jedinicu na području Republike Hrvatske.

4. korisnik koji je koristio imovinu koja je vraćena u posjed vlasniku odnosno koja je od njega otkupljena na temelju Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba („Narodne novine“, broj 92/98.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 88/02.), a sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/08, 57/11., 51A/13., 148/13., 76/14., 147/14. i 18/15.) je stambeno zbrinut davanjem u najam stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu uz uvjet da su nekretnine koje su predmet darovanja smještene na područjima prve i druge skupine područja posebne državne skrbi te uz uvjet da na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu stambenu jedinicu ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. godine i uz uvjet da se koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Središnjeg državnog ureda

5. korisnik kojemu je prema članku 23., u vezi članka 24. Zakona o obnovi („Narodne novine“, broj 24/96, 54/96., 87/96., 57/00., 38/09., 45/11. i 51/13.) obiteljska kuća izgrađena u organiziranoj obnovi na drugom mjestu, ako je izgrađena na zemljištu koje je u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 28.

(1) U postupcima prodaje, činjenice o vlasništvu ili suvlasništvu druge useljive stambene jedinice ili njezine prodaje, darovanja ili otuđenja, prihvaćaju se iz postupka utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje, a na temelju dokaza priloženih u postupku utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje.

(2) U postupcima darovanja za osobe iz članka 27. točke 1., 2., 3. i 4. činjenice o vlasništvu ili suvlasništvu druge useljive stambene jedinice utvrđuju se u vrijeme podnošenja zahtjeva za darovanje,  a na temelju dokaza priloženih uz zahtjev za darovanje ili uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje u slučajevima kada je proveden postupak utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje.

(3) Korisnici ostvaruju pravo na darovanje i prodaju u cijelosti stambene jedinice u kojoj su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje, a predmet darovanja i prodaje uz stambenu jedinicu je i odgovarajući dio zajedničkih dijelova i uređaja zgrade te zemljišta koje pripada zgradi kao i zemljište koje služi redovitoj upotrebi obiteljske kuće ili stana te pripadajućih pomoćnih prostorija i gospodarskih građevina ako su iste izgrađene s namjenom da budu funkcionalno spojene s predmetnom stambenom jedinicom te da tamo trajno ostanu odnosno odgovarajućeg dijela zajedničkih dijelova i uređaja i zemljišta koje pripada građevini.

Članak 29.

Ugovor o darovanju i ugovor o kupoprodaji potpisuju svi članovi obitelji odnosno korisnici stambene jedinice i postaju suvlasnici stambene jedinice u jednakim dijelovima.

Članak 30.

(1) Nakon jedne godine neprekidnog prebivanja u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana stječe pravo kupnje stana ili obiteljske kuće.

(2) Obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu najmoprimac može kupiti i prije isteka jedne godine neprekidnog prebivanja u toj kući ili stanu, pod uvjetom da prodajnu cijenu plaća jednokratno ili na obročnu otplatu uz prvi obrok u visini od najmanje 15% prodajne cijene kuće ili stana.

(3) Pomoćni objekti koji nisu u sastavu objekta koji je predmet prodaje kao i građevinske čestice na kojima se nalazi objekt koji je predmet prodaje ne obračunavaju se u otkupnoj cijeni te se u odnosu na iste istim ugovorom vrši prijenos vlasništva bez naknade.

(5) Prodajnu cijenu obiteljske kuće ili stana propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 31.

(1) Korisnik s kojim se sklapa ugovor o darovanju obiteljske kuće ili stana ne smije otuđiti stambenu jedinicu 10 godina od dana useljenja u istu i tri godine od dana sklapanja ugovora o darovanju, bez suglasnosti Središnjeg državnog ureda.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati uglavak o zabrani otuđenja odnosno opterećenja stambene jedinice u roku od 10 godina od dana useljenja u istu i tri godine od dana sklapanja ugovora o darovanju. U zemljišnu knjigu se istodobno s upisom prava vlasništva upisuje zabilježba zabrane otuđenja odnosno opterećenja.

(3) Korisnik s kojim se sklapa ugovor o kupoprodaji obiteljske kuće ili stana ne smije otuđiti stambenu jedinicu tri godine od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji bez suglasnosti Središnjeg državnog ureda.

(4) Ugovor iz stavka 3. ovoga članka obvezno mora sadržavati uglavak o zabrani otuđenja odnosno opterećenja stambene jedinice u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora. U zemljišnu knjigu se istodobno sa upisom prava vlasništva upisuje zabilježba zabrane otuđenja odnosno opterećenja.

(5) U slučaju obročne otplate ugovor iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati i uglavak o založnom pravu na nekretnini koja je predmet prodaje.

(6) Predmetom prodaje odnosno darovanja može biti i zemljište veće od zemljišta za redovitu upotrebu stambene jedinice ako se obiteljska kuća te pomoćne, gospodarske i druge građevine koje služe uporabi zgrade nalaze na takvom zemljištu, a najviše do 2.000 m ² zemljišta izvan zemljišta za redovitu upotrebu građevine.

(7) Dijelove okućnice kao što su vrtovi, poljoprivredno zemljište i ostali dijelovi koji predstavljaju cjelinu okućnice iznad 2.000 m ² zemljišta iz stavka 7. ovoga članka, a najviše do 5.000 m ² , korisnik može otkupiti direktnom pogodbom po cijeni koju utvrđuje nadležna porezna uprava za približno isto područje u približno isto vrijeme.

(8) Zemljište iz stavka 8. ovoga članka koje je u naravi poljoprivredno zemljište ne ulazi u Zemljišni fond Ministarstva poljoprivrede i za otkup predmetnog zemljišta nije potrebna suglasnost navedenog Ministarstva.

Članak 32.

(1) Ugovor o darovanju i kupoprodaji obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, u ime Republike Hrvatske kao darovatelja odnosno prodavatelja, sklapa Središnji državni ured.

(2) Prije sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka, Središnji državni ured je dužan pribaviti mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o pravnoj valjanosti toga posla.

Članak 33.

(1) Sredstva od prodaje obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu prihod su jedinica lokalne samouprave i uplaćuju se na njihov račun.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti za izgradnju i obnovu komunalne infrastrukture, stambeno zbrinjavanje, izgradnju socijalnih stanova te podizanje standarda stambenog fonda.

(3) Jedinice lokalne samouprave dužne su dostaviti Središnjem državnom uredu izvješće o utrošenim sredstvima iz stavka 1. ovoga članka do 31. siječnja za prethodnu godinu.

VII. DAROVANJE GRAĐEVNOG ZEMLJIŠTA I  GRAĐEVNOG MATERIJALA

Članak 34.

(1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 7. točke 2. i 5. ovoga Zakona na temelju izvršnog rješenja o utvrđenom pravu na stambeno zbrinjavanje i projekta za obnovu ili rekonstrukciju postojeće obiteljske kuće ili projekta za izgradnju nove obiteljske kuće sklapa sa Središnjim državnim uredom upravni ugovor o darovanju građevnog zemljišta odnosno neuseljive obiteljske kuće i građevnog materijala.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 7. točke 3. i 4. ovoga Zakona na temelju izvršnog rješenja o utvrđenom pravu na stambeno zbrinjavanje i projekta za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje postojeće obiteljske kuće ili projekta za izgradnju nove obiteljske kuće sklapa sa Središnjim državnim uredom ugovor o darovanju građevnog materijala.

(3) Projekt iz stavka 1. i 2. ovoga članka osigurava o svom trošku Središnji državni ured.

(4) Korisnik može o svom trošku osigurati projekt iz stavka 1. i 2. ovoga članka za kuću sa stambenom površinom maksimalno dvostruko većom od površine iz stavka 1. članka 17. ovoga Zakona, pri čemu je dužan o svom trošku osigurati dodatne količine građevnog materijala za radove predviđene projektom.

(5) Nakon sklapanja ugovora iz stavka 1. i 2.  ovoga članka ne može se više mijenjati broj članova obitelji podnositelja zahtjeva utvrđenih u rješenju.

(6) Ukoliko od izvršnosti rješenja do sklapanja ugovora iz stavka 1. i 2. ovoga članka dođe do promjene broja članova obitelji korisnika rođenjem/usvajanjem djece ili sklapanjem bračne/izvanbračne zajednice ili životnog partnerstva podnosi se zahtjev za stambeno zbrinjavanje dodatnog člana obitelji nadležnom uredu državne uprave koji o podnesenom zahtjevu bez odgode obavještava Središnji državni ured i po hitnom postupku donosi rješenje o priznavanju svojstva člana obitelji u stambenom zbrinjavanju.

(7) Svi korisnici iz izvršnog rješenja sklapaju ugovor iz stavka 1. ovoga članka i postaju suvlasnici u jednakim dijelovima na predmetnoj stambenoj jedinici.

(8) U slučaju smrti korisnika prava ugovor iz stavka 1. potpisuju nasljednici koji su rješenjem utvrđeni kao članovi obitelji korisnika.

(9) Korisnik kojemu je utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 7. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, dužan je isporučeni građevni materijal ugraditi prema projektu, u rokovima predviđenim Pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona, a najkasnije u roku 120 dana od zadnje isporuke građevnog materijala.

(10) Iznimno, iz opravdanih razloga, a uz suglasnost Središnjeg državnog ureda, korisnik može darovani građevni materijal iz stavka 9. ovoga članka ugraditi i izvan propisanog roka.

(11) Ukoliko korisnik iz neopravdanih razloga ne ugradi građevni materijal u propisanom roku odnosno najkasnije u roku 120 dana od zadnje isporuke građevnog materijala, neće ostvariti pravo na novčanu potporu iz članka 37. ovoga Zakona i pravo na elektropriključak iz članka 38. ovoga Zakona.

(12) Korisnik koji se stambeno zbrinjava prema članku 7. točki  2. i 5. ovoga Zakona ne smije otuđiti stambenu jedinicu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Središnjeg državnog ureda.

(13) Ugovor iz stavka 12. ovoga članka obvezno mora sadržavati uglavak o zabrani otuđenja odnosno opterećenja stambene jedinice u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora.

(14) Zabrana otuđenja odnosno opterećenja nekretnine u roku iz stavka 12. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige.

(15) Ukoliko korisnik koji se stambeno zbrinjava prema članku 7. točki 3. ovoga Zakona ne iskoristi darovani građevni materijal sukladno ovom Zakonu Središnji državni ured raskinut će rješenjem sklopljeni ugovor o darovanju građevnog materijala te je korisnik dužan vratiti vrijednost darovanog građevnog materijala i nadoknaditi troškove izrade projektne dokumentacije.

(16) Ukoliko korisnik ne iskoristi darovani građevni materijal u namjenu za koju je isti dobio, Središnji državni ured će raskinuti ugovor o darovanju, a korisnik je dužan vratiti sredstva utrošena u darovani građevni materijal i izradu projekta.

(17)  U slučajevima stambenog zbrinjavanja iz članka 7. točke 2., 3., 4. i 5. iznimno je moguće ostvariti pravo na organiziranu ugradnju građevnog materijala u slučajevima teških materijalnih i zdravstvenih okolnosti zbog kojih korisnik nije u mogućnosti ugraditi darovani građevni materijal.

(18) U slučajevima iz stavka 17. ovoga članka odluku o pravu na organiziranu ugradnju građevnog materijala daje čelnik Središnjeg državnog ureda na prijedlog povjerenstva osnovanog u tu svrhu.

Članak 35.

Pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevnog materijala na stambenoj jedinici koja je u suvlasništvu podnositelja zahtjeva može se ostvariti samo uz pisanu suglasnost svih ostalih suvlasnika.

Članak 36.

Čelnik Središnjeg državnog ureda donosi pravilnik kojim će propisati način stambenog zbrinjavanja iz članka 7. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

Članak 37.

(1) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 7. točke 2., 3., 4. i 5. snosi troškove građenja i građenje mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu.

(2) Korisnik iz stavka 1. ovog članka ima pravo na novčanu potporu u vrijednosti od 25% od vrijednosti darovanog građevnog materijala.

(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka namjenska su sredstva za stambeno zbrinjavanje i ne mogu biti predmet ovrhe u ovršnom postupku.

(4) Sredstva iz stavka 2. i 3. ovoga članka isplatit će se korisniku nakon dostave zapisnika o tehničkom pregledu izvedenih radova.

Članak 38.

Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambene jedinice iz članka 7. ovoga Zakona, koji nije imao priključak, snosi Središnji državni ured.

VIII. NADLEŽNOST ZA RJEŠAVANJE

Članak 39.

( 1) Zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnosi se nadležnim uredima državne uprave u županijama i nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba.

(2) U postupcima po podnesenim zahtjevima za stambeno zbrinjavanje u prvom stupnju rješavaju nadležni uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.

(3) U postupcima po podnesenim žalbama na rješenja iz stavka 2. ovoga članka rješava Središnji državni ured.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Tijela nadležna za rješavanje u postupcima propisanim ovim Zakonom ovlaštena su po službenoj dužnosti zatražiti podatke iz službenih evidencija drugih nadležnih tijela.

Članak 40.

(1) Za osobe koje borave na temelju akata tijela državne uprave, drugih državnih tijela, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih trgovačkih društava i dugih pravnih osoba u stanovima u državnom vlasništvu kojima upravlja Središnji državni ured, a koje nemaju utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje od strane Središnjeg državnog ureda ili njegovih prednika, niti im je to pravo regulirano posebnim zakonom, Središnji državni ured zatražit će od nadležnog ureda državne uprave u županiji i nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba utvrđivanje prava po službenoj dužnosti prema ovom Zakonu.

(2) Postupak utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje po službenoj dužnosti provest će se i u odnosu na osobe koje u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona borave ili prebivaju u stambenim jedinicama kojima upravlja Središnji državni ured, a koje su evidentirane kao korisnici tih stambenih jedinica u Središnjem državnom uredu najmanje pet godina prije stupanja ovoga Zakona na snagu.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, uredi državne uprave u županijama odnosno upravno tijelo Grada Zagreba iznimno od odredbi ovog Zakona donijet će rješenje o pravu na stambeno zbrinjavanje prvenstveno u odnosu na stambenu jedinicu  u kojoj borave ili prebivaju u kontinuitetu najmanje pet godina za osobe su evidentirane kao korisnici tih stambenih jedinica u Središnjem državnom uredu.

(4) Postupak utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje provest će se po službenoj dužnosti i za osobe u statusu prognanika koje su podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje.