PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
Zagreb, lipanj 2018.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nalazi se u članku 2. stavka 4., članku 52. te članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Upravnog suda Republike Hrvatske)
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1.Ocjena stanja
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14. i 44/17.) uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, koncesije i koncesijska odobrenja na kulturnim dobrima, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u vezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.
U postupku utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za nekretninu, rješenjem se utvrđuje svojstvo i granice kulturnog dobra. Kada se radi o kulturnim dobrima koja su upisana na Listu svjetske baštine ili Listu ugrožene svjetske baštine u postupku upisa nužno se određuje kontaktna zona za koju je potrebno, u nacionalnom zakonodavstvu, propisati mjere zaštite, radi očuvanja vrijednosti kulturnog dobra sukladno kriterijima na temelju kojih je kulturno dobro upisano na Listu svjetske baštine. Granice kulturnog dobra ulaze u granice zaštite kulturnog dobra i na njih se primjenjuju odredbe ovog Zakona. Kontaktna zona kulturnog dobra upisanog na Listu svjetske baštine, sukladno Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini nije dio svjetske baštine već je uloga kontaktne zone zaštita izvanredne univerzalne vrijednosti svjetskog dobra kojeg okružuje. Područje kontaktne zone treba uključivati neposredno okruženje svjetskog dobra, značajne vizure i druga područja ili atribute koji su funkcionalno važni kao podrška dobru i njegovoj zaštiti. Radi toga je potrebno osigurati mehanizme i instrumente zaštite komplementarne mjerama zaštite svjetskog dobra, koje će se ugraditi u dokumente prostornog planiranja te na taj način osigurati zaštitu izvanredne univerzalne vrijednosti svjetskog kulturnog dobra. Na ovaj način se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara usklađuje s Konvencijom o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 23. studenoga 1972. (Narodne novine, broj 12/1993.) te Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini (Odbor za svjetsku baštinu 17/01 12. srpanj 2017.).
Nadalje, prilikom određivanja granica kulturnog krajolika, nadležno tijelo koje sudjeluje u postupku zaštite često je pred problemom iznimno velikog broja katastarskih čestica, zbog čega su popisi svih katastarskih čestica unutar obuhvata navedenih u rješenju iznimno nepregledni. Također, kod podmorskih arheoloških lokaliteta ne postoje katastarske čestice. Stoga je potrebno propisati drugačiji način određivanja granica kulturnog dobra za kulturni krajolik i za podmorske arheološke lokalitete.
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da se dostava rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta obavlja objavom rješenja u dnevnim novinama koje izlaze na području na kojem se nekretnina nalazi. Navedena odredba je propisana radi nemogućnosti dostave rješenja svakom vlasniku čestice. Na navedenim područjima često je i preko tisuću vlasnika, te često nastaju poteškoće vezane uz dostavu rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra svakom vlasniku. Također se u praksi pokazalo da je objava vezana s velikim troškovima za državni proračun te je potrebno odrediti da će se dostava navedenih rješenja obaviti objavom rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, a dostava rješenja smatrat će se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, sukladno članku 95. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09.)
Važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da se upisi u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, promjene i brisanje iz istog, objavljuju u Narodnim novinama. Kako je ova odredba povezana s određenim troškovima za državni proračun, a upis, promjene i brisanja se već javno objavljuju u samom Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske koji je javna knjiga i nalazi se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, navedeni podaci već su javno objavljeni i ne treba ih ponovno objavljivati. Stoga je potrebno ovu odredbu brisati iz Zakona.
U odnosu na arheološka nalazišta često se u praksi pojavljuje problem jer građevine od arheološkog značaja koje se nalaze ispod zemlje ne čine jednu funkcionalnu cjelinu s katastarskim česticama koje se nalaze iznad njih. Ovakav pravni režim uvjetuje da se prilikom zaštite arheološkog nalazišta, štiti i građevina koja je povezana s katastarskom česticom iznad nje i slijedi njezinu pravnu sudbinu. Na navedeni način, vlasnici katastarskih čestica koje se nalaze iznad arheološkog nalazišta imaju kompliciraniji pravni put ishođenja dozvola za bilo kakve radove na navedenim katastarskim česticama te za građevine koje su s tim katastarskim česticama neodvojivo povezane. Stoga je potrebno građevine arheološkog značaja koje su od interesa za Republiku Hrvatsku i druge arheološke lokalitete odvojiti, u pravnom smislu od katastarskih čestica koje se nalaze iznad njih što će se utvrditi rješenjem Ministarstva kulture. Na ovaj će se način znatno olakšati rješavanje pitanja vlasništva, očuvanja, obnove i upravljanja podrumima Dioklecijanove plače. Vlada Republike Hrvatske je zaključkom od 4. svibnja 2018. godine zadužila Ministarstvo kulture i Ministarstvo pravosuđa za iznalaženje rješenja vlasničko-pravnih odnosa vezanih uz vlasništvo podruma Dioklecijanove plače. Člankom 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.) propisano je da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Međutim, člankom 366. navedenog Zakona propisano je da je institut pravnog jedinstva nekretnine posebnim zakonom moguće urediti i drugačije što upravo predstavlja primjer arheoloških građevina ispod površine zemlje, kako je prethodno navedeno.
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisuje pravo prvokupa na kulturnom dobru za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na ovaj način sve osobe koje posjeduju nekretnine koje su kulturna dobra pa i onda kada su te nekretnine izgrađene na području arheološkog nalazišta, obvezne su ponuditi svoju nekretninu Republici Hrvatskoj i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Radi lakše prodaje nekretnina koje se nalaze na arheološkim nalazištima kao primjerice veliki dio grada Osijeka, potrebno je olakšati prodaju nekretnina. Naime, svaki vlasnik koji posjeduje stan u građevini koja se nalazi iznad arheološkog nalazišta „Mursa“ u Osijeku, dužan je ponuditi navedenu nekretninu Republici Hrvatskoj i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u najvećem broju slučajeva, nije zainteresirana za kupnju navedenih nekretnina, potrebno je omogućiti Republici Hrvatskoj i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da se unaprijed odreknu prava prvokupa za kulturna dobra za koja unaprijed znaju da nisu predmet interesa, čime će se olakšati prodaja vlasnicima tih nekretnina.
Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture je tijelo imenovano od Vlade Republike Hrvatske koje rješava u drugom stupnju o žalbama donesenim u upravnom postupku po Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Navedeno tijelo je sastavljeno od 5 članova i 5 zamjenika koji pokrivaju stručna područja arhitekture, arheologije, etnologije, povijesti umjetnosti i prava. Rad Povjerenstva za žalbe je organiziran na način da su pokrivena sva stručna područja koja su potrebna za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Međutim, u drugom stupnju upravnog postupka žalbe se najčešće odnose na stručno područje arhitekture te su član i zamjenik člana Povjerenstva za žalbe za stručno područje arhitekture najopterećeniji u radu kod izrade stručnih mišljenja za drugostupanjska rješenja. Stoga je potrebno povećati broj zamjenika kako bi se rad u Povjerenstvu za žalbe rasporedio na više ljudi i time ubrzao rad navedenog Povjerenstva. Članovi i zamjenici članova Povjerenstva su državni službenici.
Nadalje, novim Zakonom o muzejima (koji je u postupku II čitanja u Hrvatskome saboru) propisan je novi način utvrđenja svojstva kulturnog dobra za muzejsku građu. Predviđeno je da muzejsku građu sami muzeji proglašavaju kulturnim dobrom upisom u inventarne knjige, a inventarne knjige postaju dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Donošenjem novog Zakona o muzejima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara postat će pravno neusklađen sa novim Zakonom o muzejima te ga je u tom dijelu, potrebno što hitnije uskladiti.
Također je u postupku izrade novi Zakon o knjižnicama i o knjižničnoj djelatnosti u kojem je predviđena zaštita knjižnične građe kao kulturnog dobra na drugačiji način nego Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te će se ovim Prijedlogom također Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uskladiti s odredbama o zaštiti knjižnične građe kao kulturnog dobra predviđenim u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
Dobivanje dopuštenja za rad na kulturnim dobrima u važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara je uređeno na način da je dozvolu za rad na kulturnim dobrima trebala ishoditi i pravna i fizička osoba. Ovim prijedlogom pojednostavljuje se način dobivanja dozvole za rad na kulturnim dobrima. Prema novom uređenju, dozvolu za rad treba ishoditi samo stručno osposobljena fizička osoba, a pravne osobe će biti u obvezi zaposliti fizičku osobu koja ima dozvolu za rad na kulturnim dobrima i samim time će pravoj osobi biti omogućen rad na kulturnim dobrima.
2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Predloženim zakonom uređuju se sljedeća pitanja:
-definira se kontaktna zona kulturnog dobra upisanog u Listu svjetske baštine ili u Listu svjetske ugrožene baštine kao područje koje okružuje kulturno dobro i za koje će se utvrditi način zaštite u cilju osiguranja zaštita vrijednosti kulturnog dobra
-određuje se način utvrđivanja granica za kulturni krajolik i podmorske arheološke lokalitete
-uredit će se dostava rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta objavom navedenih rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, a dostava rješenja smatrat će se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture
-briše se odredba o javnoj objavi upisa, promjene i brisanja kulturnog dobra u Narodnim novinama jer su navedeni podaci već objavljeni u Registru kulturnih dobra Republike Hrvatske koji je javna knjiga, objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva kulture
-pravno se odvaja građevina arheološkog značaja i drugi arheološki lokaliteti od interesa za Republiku Hrvatsku od katastarskih čestica koje se nalaze iznad njih
-uređuje se pravo prvokupa na kulturnim dobrima za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave na način da se istima omogućuje odricanje od prava prvokupa za kulturna dobra za kupnju kojih nemaju interesa
-usklađuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s novim Zakonom o muzejima u dijelu koji se odnosi na utvrđenje zaštite muzejske građe kao kulturnog dobra tako da inventarne knjige javnih muzeja postaju dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske te se uređuje zaštita i očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra na način da katalozi javnih knjižnica postaju dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske
-pojednostavljuje se postupak dobivanja dozvole za rad na kulturnim dobrima, na način da je navedena dozvola za rad potrebna samo fizičkoj osobi stručnjaku za rad na kulturnim dobrima, a pravna osoba koja vrši radove na kulturnim dobrima obvezna je zaposliti fizičku osobu koja ima dozvolu za rad na kulturnim dobrima.
3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći:
-definirat će se kontaktna zona kulturnog dobra koja su upisana u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine. Za navedenu zonu utvrdit će se način zaštite koja će se ugraditi u dokumente prostornog planiranja te na taj način osigurati zaštitu samog kulturnog dobra
-odredit će se način utvrđivanja granica za kulturni krajolik i podvodne arheološke lokalitete
-propisat će se dostava rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta objavom navedenih rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, a dostava rješenja smatrat će se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, čime će se ostvariti uštede u državnom proračunu Republike Hrvatske
-izbrisat će se zakonska odredba o javnoj objavi upisa, promjene i brisanja kulturnog dobra u Narodnim novinama jer su isti podaci već objavljeni u Registru kulturnih dobra Republike Hrvatske koji je javna knjiga, objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva kulture
-pravno će se odvojiti građevine arheološkog značaja i drugi arheološki lokaliteti od interesa za Republiku Hrvatsku od katastarskih čestica koje se nalaze iznad njih čime će se vlasnicima katastarskih čestica iznad arheološkog nalazišta olakšati mogućnost građevinskih i drugih zahvata na tim katastarskim česticama
-uredit će se pravo prvokupa na kulturnim dobrima za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave tako da će se navedene pravne osobe moći unaprijed odreći prava prvokupa za kulturna dobra za kupnju kojih nemaju interesa čime će se olakšati prodaja nekretnina u kulturnim dobrima za kupnju kojih Republika Hrvatska i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, nemaju interesa
-Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uskladit će se s novim Zakonom o muzejima u dijelu koji se odnosi na utvrđenje zaštite muzejske građe kao kulturnog dobra te će inventarne knjige javnih muzeja postati dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Također će se urediti zaštita i očuvanje knjižne građe kao kulturnog dobra, te će katalozi javnih knjižnica postati dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske
-postupak dobivanja dozvole za rad na kulturnim dobrima pojednostavit će se na način da će navedena dozvola biti potrebna samo fizičkoj osobi stručnjaku za rad na kulturnom dobru, dok će pravna osoba koja vrši navedene radove biti u obvezi osigurati rad fizičke osobe koja ima dozvolu za rad na kulturnim dobrima.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Osnova za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku sadržana je u članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) i to u osobito opravdanim razlozima.
Novi Zakon o muzejima je u postupku donošenja u Hrvatskom saboru u II. čitanju. Navedenim zakonom propisano je da muzejski predmet i muzejska zbirka stječu status kulturnoga dobra upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja, a inventarna knjiga javnog muzeja sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sukladno važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobarapokretno kulturno dobro može biti zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama. Postupak utvrđenja navedenih predmeta kulturnim dobrima sukladno važećem Zakonu jednak je kao i za sva ostala pokretna i nepokretna kulturna dobra. Slijedom navedenoga potrebno je hitno uskladiti Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara sa novim Zakonom o muzejima. Također je u postupku izrade novi Zakon o knjižnicama i o knjižničnoj djelatnosti u kojem je predviđena zaštita knjižnične građe kao kulturnog dobra na drugačiji način nego Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te će se ovim Prijedlogom također Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uskladiti s odredbama o zaštiti knjižnične građe kao kulturnog dobra predviđenim u novom Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
Vlada Republike Hrvatske je na 94. sjednici održanoj 4. svibnja 2018. godine donijela Zaključak kojim podupire inicijativu Grada Splita za rješavanje pitanja vlasništva, očuvanja, obnove i upravljanja podrumima Dioklecijanove palače te zadužila Ministarstvo kulture i Ministarstvo pravosuđa da u suradnji s Gradom Splitom te po potrebni drugim tijelima iznađe rješenje vlasničko-pravnih odnosa vezanih uz vlasništvo podruma Dioklecijanove palače. Ministarstvo kulture je u suradnji s Ministarstvom pravosuđa ovim Nacrtom prijedloga Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s Konačnim prijedlogom zakona propisalo pravno odvajanje građevina arheološkog značaja i drugih arheoloških lokaliteta od interesa za Republiku Hrvatsku od katastarskih čestica koje se nalaze iznad njih. Navedenom odredbom se znatno pojednostavljuje rješavanje pitanja vlasničko-pravnih odnosa vezanih uz vlasništvo podruma Dioklecijanove palače, a sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 4. svibnja 2018. godine.
Iz navedenih razloga predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.
V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
Uz prijedlog za donošenje ovoga Zakona dostavlja se Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s obrazloženjem.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA
Članak 1.
U članku 6. iza točke 5. dodaju se nove točke 6. i 7. koje glase:
„6. građevina arheološkog značaja je građevina ili dio građevine koja čini jednu funkcionalnu cjelinu i nalazi se ispod površine zemlje,
7. kontaktna zona je područje koje okružuje kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra,“
Dosadašnje točke 6. do 19. postaju točke 8. do 21.
Članak 2.
U članku 12. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka za nepokretno kulturno dobro obvezno se utvrđuju granice kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se nadležnom katastru i općinskom sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi, te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište.“
Iznimno od stavka 2. ovoga članka granice kulturnog krajolika mogu se odrediti opisno (vodotoci, ceste, pruge i drugo), a granice podmorskih arheoloških lokaliteta geo-referenciranim točkama/koordinatama,o čemu se rješenje dostavlja katastru.“
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka u slučaju kad se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturni krajolik i arheološko nalazište/zonu obavlja se objavom rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Dostava rješenja smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.“
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Članak 3.
U članku 14. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„Inventarne knjige javnih muzeja i katalozi javnih knjižnica sastavni su dio Registra.
Ministar kulture propisuje pravilnikom oblik, sadržaj i način vođenja Registra.“
Članak 4.
Članak 16. briše se.
Članak 5.
Iza članka 19. dodaju se članci 19 a i 19.b koji glase:
„Članak 19.a
Građevina arheološkog značaja od interesa za Republiku Hrvatsku koja se nalazi ispod površine zemlje i čini jednu funkcionalnu cjelinu, a prema ovom Zakonu nije povezana s katastarskim česticama koje se nalaze iznad nje, javno je dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske, što se utvrđuje rješenjem Ministarstva kulture.
Kada se građevina iz stavka 1. ovoga članka proteže ispod jedne ili više katastarskih čestica, upis javnog dobra u općoj uporabi provest će se za cijelu građevinu.
Građevina iz stavka 1. ovoga članka može se ustupiti na upravljanje i korištenje jedinicama lokalne i/ili jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi, na njihov zahtjev.
Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka obavlja se objavom na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Dostava rješenja smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za katastar i nadležnom općinskom sudu radi provedbe u zemljišnoj knjizi.
Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na speleološke, rudarske i slične objekte.
Članak 19.b
Građevina iz članka 19.a stavka 1. ovoga Zakona upisuje se temeljem rješenja iz članka 19.a stavka 1. ovoga Zakona kao posebno zemljišnoknjižno tijelo u posjedovnici novog zemljišnoknjižnog uloška, koji se radi toga osniva, uz naznaku brojeva zemljišnoknjižnih čestica ispod kojih se građevina nalazi. U vlastovnicu toga zemljišnoknjižnog uloška upisuje se javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske uz upis pravne osobe kojoj je ono dano na upravljanje i korištenje.
Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na speleološke, rudarske i slične objekte.“
Članak 6.
U članku 37. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„Ovlaštenici prava prvokupa iz stavka 1. ovoga članka mogu donijeti odluku da se u određenom vremenskom razdoblju ili za određena kulturna dobra neće koristiti pravom prvokupa. Ova odluka objavljuje se na mrežnim stranicama ovlaštenika.“
Članak 7.
Članak 55. mijenja se i glasi:
„Za kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite prema ovom Zakonu i pravilniku kojega donosi ministar kulture.
Za nepokretna kulturna dobra iz članka 71. ovoga Zakona sustav mjera zaštite obuhvaća i kontaktnu zonu kulturnog dobra.“
Članak 8.
U članku 56. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo za područje obuhvata plana, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnog dobra, kao i način zaštite u području kontaktne zone kulturnog dobra. U slučaju kad nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana uključujući i način zaštite na području kontaktne zone kulturnog dobra.“
Članak 9.
Članak 57. mijenja se i glasi:
„Radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline obvezno se izrađuje konzervatorska podloga za područje te cjeline, a koja uključuje i područje kontaktne zone iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona.“
Članak 10.
U članku 78. stavku 5. druga rečenica mijenja se i glasi:
„Za svakog člana Povjerenstva imenuju se po dva zamjenika koji ga zamjenjuju u slučaju spriječenosti u obavljanju zadaća Povjerenstva.“
Članak 11.
Članak 98. mijenja se i glasi:
„Poslove na zaštiti muzejske građe i muzejske dokumentacije, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju javni muzeji u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima koji uređuju muzejsku djelatnost.
Iznimno od odredbe članka 12. ovoga Zakona, postupak utvrđivanja svojstva kulturnoga dobra za muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju provodi javni muzej te upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja muzejska građa i muzejska dokumentacija stječu status kulturnog dobra.“
Članak 12.
Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi:
„Članak 99.a
Poslove na zaštiti knjižnične građe, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju javne knjižnice u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima koji uređuju knjižničnu djelatnost.
Iznimno od odredbe članka 12. ovoga Zakona, postupak utvrđivanja svojstva kulturnoga dobra za knjižničnu građu, osim one za koju je status kulturnoga dobra utvrđen zakonom kojim se uređuje knjižnična djelatnost, provodi i rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu na prijedlog javne knjižnice, na način propisan ovim Zakonom.
Nacionalna sveučilišna knjižnica dužna je rješenje iz stavka 2. ovog članka dostaviti Ministarstvu kulture radi upisa u Registar.“
Članak 13.
Članak 100. mijenja se i glasi:
„Poslovi istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara mogu se obavljati samo uz dopuštenje koje fizičkim osobama izdaje rješenjem Ministarstvo kulture.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, fizička osoba u smislu ovog Zakona ima dopuštenje za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti ako ima stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova stečeno prema članku 101. ovoga Zakona ili zakona kojim se uređuje muzejska djelatnost.
Pravna osoba u smislu ovog Zakona ima dopuštenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovog članka ako za obavljanje registrirane djelatnosti angažira fizičku osobu iz stavka 1. ovoga Zakona odnosno ako za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti angažira fizičku osobu iz stavka 2. ovog članka.
Odredba stavka 3. ovog članka primjenjuje se i na obrtnika koji angažira fizičku osobu iz stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za slučaj kada obrtnik kao fizička osoba nema za te poslove dopuštenje u smislu ovoga Zakona.
Ministarstvo kulture vodi Upisnik fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka.
O žalbi protiv rješenje iz stavka 1. ovoga članka odlučuje tijelo iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona.
Ministar kulture uz prethodnu suglasnost ministra gospodarstva pravilnikom propisuje uvjete koje mora ispunjavati fizička osoba za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.“
Članak 14.
Ministar kulture donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 3. i članka 13. ovoga Zakona.
Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se:
-Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 89/11. i 130/13.)
-Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 74/03. i 44/10.)
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE ČLANAKA KOJI SE MIJENJAJU
Člankom 1. se u članku 6. iza točke 5. dodaju nove točke 6. i 7. kojima se definira značenje pojma građevina arheološkog značaja te se propisuje da je to građevina ili dio građevine koja čini jednu funkcionalnu cjelinu i nalazi se ispod površine zemlje. Definira se i kontaktna zona kao područje koje okružuje kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra. Također je propisano da dosadašnje točke 6. do 19. postaju točke 8. do 21.
Člankom 2. propisuje se da se u članku 12. mijenja stavak 2. kojim se propisuje da se rješenjem za nepokretno kulturno dobro obvezno utvrđuju granice kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se nadležnom katastru i općinskom sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište. Nadalje, stavak 3. mijenja se te se određuje da se iznimno granice kulturnog krajolika mogu odrediti opisno (vodotoci, ceste, pruge i drugo), a granice arheoloških lokaliteta geo-referenciranim točkama/koordinatama, o čemu se rješenje dostavlja katastru. Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. kojim se propisuje da se dostava rješenja kojim se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta/zone obavlja objavom rješenja na mrežnim stranici Ministarstva kulture. Dostava rješenja smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.
Člankom 3. u članku 14. mijenjaju se stavci 3. i 4. te se istima propisuje da su inventarne knjige javnih muzeja i katalozi javnih knjižnica sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ministar kulture propisuje pravilnikom oblik, sadržaj i način vođenja navedenog Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Člankom 4. briše se dosadašnji članak 16.
Člankom 5. se iza članka 19. dodaju članci 19.a i 19.b. Člankom 19. a se propisuje da građevina arheološkog značaja od interesa za Republiku Hrvatsku koja se nalazi ispod površine zemlje i čini jednu funkcionalnu cjelinu, a prema ovom Zakonu nije povezana s katastarskim česticama koje se nalaze iznad nje, javno je dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske, što se utvrđuje rješenjem Ministarstva kulture. Kada se navedena građevina proteže ispod jedne ili više katastarskih čestica, upis javnog dobra u općoj uporabi provest će za cijelu građevinu. Navedena građevina može se ustupiti na upravljanje i korištenje jedinicama lokalne i/ili jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi, na njihov zahtjev. Dostava rješenja o građevini od arheološkog značaja obavlja se objavom na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Dostava rješenja smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Nadalje, također se propisuje da se navedeno rješenje dostavlja tijelu nadležnom za katastar i nadležnom općinskom sudu radi provedbe u zemljišnoj knjizi, a Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na speleološke, rudarske i slične objekte. Člankom 19. b se propisuje da se navedena građevina upisuje temeljem rješenja kojim se proglašava građevina od arheološkog značaja kao posebno zemljišnoknjižno tijelo u posjedovnici novog zemljišnoknjižnog uloška, koji se radi toga osniva, uz naznaku brojeva zemljišnoknjižnog uloška u kojem su upisana zemljišta ispod kojeg se nalazi. U vlastovnicu toga zemljišnoknjižnog uloška upisuje se javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske uz upis pravne osobe kojoj je ono dano na upravljanje i korištenje, a navedene odredbe primjenjuju se i na speleološke, rudarske i slične objekte.“
Člankom 6. u članku 37. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. kojim je propisano da ovlaštenici prava prvokupa mogu donijeti odluku da se u određenom vremenskom razdoblju ili za određena kulturna dobra neće koristiti pravom prvokupa. Ova odluka objavljuje se na mrežnim stranicama ovlaštenika.
Člankom 7. mijenja se članak 55. na način da se propisuje da za kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite prema ovom Zakonu i pravilniku kojega donosi ministar kulture te da za ugrožena nepokretna kulturna dobra sustav mjera zaštite obuhvaća i kontaktnu zonu kulturnog dobra.
Člankom 8. u članku 56. stavak 2. mijenja se i propisuje da konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo za područje obuhvata plana, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnog dobra, kao i mjere zaštite u području kontaktne zone kulturnog dobra. U slučaju kad nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana uključujući i mjere zaštite na području kontaktne zone kulturnog dobra.
Člankom 9. mijenja se članak 57. te se propisuje da se radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline obvezno izrađuje konzervatorska podloga za područje te cjeline, a koja uključuje i područje kontaktne zone.
Člankom 10. u članku 78. stavku 5. druga rečenica mijenja se te se propisuje da se za svakog člana Povjerenstva imenuju po dva zamjenika koji ga zamjenjuju u slučaju spriječenosti u obavljanju zadaća Povjerenstva.
Člankom 11. mijenja se članak 98. tako da se propisuje da poslove na zaštiti muzejske građe i muzejske dokumentacije, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju javni muzeji u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima koji uređuju muzejsku djelatnost, a postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju provodi javni muzej te upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja muzejska građa i muzejska dokumentacija stječu status kulturnog dobra.
Člankom 12. se iza članka 99. dodaje članak 99. a kojim se propisuje da poslove na zaštiti knjižnične građe, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju javne knjižnice u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima koji uređuju knjižničnu djelatnost, a postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu, osim one za koju je status kulturnoga dobra utvrđen zakonom kojim se uređuje knjižnična djelatnost, provodi i rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra donosi Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu na prijedlog javne knjižnice na način propisan ovim Zakonom. Nacionalna sveučilišna knjižnica dužna je rješenje o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu dostaviti Ministarstvu kulture radi upisa u Registar.
Člankom 13. mijenja se članak 100. kojim se propisuje da se poslovi istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara mogu obavljati samo uz dopuštenje koje fizičkim osobama izdaje rješenjem Ministarstvo kulture. Iznimno od navedenog, fizička osoba u smislu ovog Zakona ima dopuštenje za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti ako ima stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova temeljem činjenice da je kao zaposlenik Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, gradova i općina stekla stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ili temeljem zakona kojim se uređuje muzejska djelatnost. Pravna osoba u smislu ovog Zakona ima dopuštenje za obavljanje poslova istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara ako za obavljanje registrirane djelatnosti angažira fizičku osobu koja ima dopuštenje za obavljanje radova na kulturnim dobrima odnosno ako za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti angažira fizičku osobu koja je stekla stručno zvanje temeljem činjenice da je kao zaposlenik Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, gradova i općina stekla stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ili temeljem zakona kojim se uređuje muzejska djelatnost. Navedena odredba primjenjuje se i na obrtnika koji angažira navedene fizičke osobe, za slučaj kada obrtnik kao fizička osoba nema za te poslove dopuštenje u smislu ovoga Zakona. Ministarstvo kulture vodi Upisnik navedenih fizičkih osoba. O žalbi protiv rješenja kojim se izdaje ili odbija izdavanje dopuštenja za poslove istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara odlučuje Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture. Ministar kulture uz prethodnu suglasnost ministra gospodarstva pravilnikom propisuje uvjete koje mora ispunjavati fizička osoba za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara.
Člankom 14. propisuje se prijelazna odredba
Člankom 15. propisuje se stupanje na snagu Zakona
ODREDBE ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA (Narodne novine, broj 69/99, 151/03, 157/03 Ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 44/17) KOJE SE MIJENJAJU
Članak 6.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. zaštita kulturnog dobra jest poglavito provedba mjera zaštite pravne i stručne naravi propisanih odredbama ovoga Zakona, a sukladnih pravilima konzervatorske struke,
2. očuvanje kulturnoga dobra jest provedba mjera zaštite i očuvanja radi produženja trajanja spomeničkih svojstava kulturnoga dobra,
3. čuvanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zaštite od svakog ugrožavanja toga dobra ili njegovih spomeničkih svojstava, kao i svake druge protupravne ili neovlaštene uporabe,
4. održavanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra te poduzimanje mjera i radova nužnih za očuvanje spomeničkih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnoga dobra,
5. kulturno-povijesnom cjelinom smatra se naselje ili dio naselja, kao i područje, koji su zaštićeni kao kulturno dobro,
6. nositelj prava na kulturnom dobru smatra se osim vlasnika i nositelj drugih stvarnih i obveznih prava na kulturnom dobru,
7. imatelj kulturnoga dobra jest svaka osoba koja na bilo koji način i po bilo kojoj osnovi drži kulturno dobro,
8. sustav mjera zaštite kulturnoga dobra jest ukupnost svih zaštitnih mjera utvrđenih radi potpune zaštite i očuvanja pojedinoga kulturnog dobra,
9. nadležno tijelo je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture na čijem se području kulturno dobro nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu,
10. konzervatorski elaborat je stručni dokument koji se izrađuje za potrebe zahvata na pojedinačno zaštićenoj građevini u slučaju promjena koje mogu utjecati na tehničko stanje, odnosno svojstva kulturnoga dobra, te za postojeću građevinu ili planiranu izgradnju unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline na lokaciji koja je od interesa za očuvanje svojstava kulturno-povijesne cjeline,
11. konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koja sadrži grafički i tekstualni dio, a obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, valorizaciju i mjere očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti na području obuhvata,
12. kulturni predmet je predmet koji je kategoriziran ili definiran od strane države članice Europske unije, prije ili nakon njegova nezakonitog iznošenja s državnog područja te države članice, kao dio »nacionalnog blaga koje ima umjetničku, povijesnu ili arheološku vrijednost« prema nacionalnom zakonodavstvu ili u okviru administrativnih postupaka, a u smislu članka 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
13. nezakonito iznesen kulturni predmet s državnog područja države članice Europske unije je kulturni predmet:
(a) iznesen s državnog područja države članice kršenjem njezinih propisa o zaštiti nacionalnog blaga ili kršenjem Uredbe (EZ) br. 116/2009 ili
(b) koji nije vraćen nakon isteka roka zakonitog privremenog iznošenja ili bilo koje kršenje nekog drugog uvjeta kojim se uređuje takvo privremeno iznošenje,
14. država članica Europske unije koja je zatražila povrat kulturnog predmeta je država članica s čijeg je državnog područja kulturni predmet nezakonito iznesen,
15. država članica Europske unije od koje se traži povrat kulturnog predmeta je država članica na čijem se državnom području nalazi kulturni predmet nezakonito iznesen s državnog područja druge države članice Europske unije,
16. povrat kulturnog predmeta je fizički povrat kulturnog predmeta na državno područje države članice Europske unije koja je zatražila povrat,
17. samostalni posjednik kulturnog predmeta je osoba koja za vlastiti račun izvršava faktičnu vlast na kulturnom predmetu,
18. nesamostalni posjednik kulturnog predmeta je osoba koja za treću osobu izvršava faktičnu vlast na kulturnom predmetu,
19. javne zbirke su zbirke koje su u skladu sa zakonodavstvom države članice Europske unije definirane kao javne i koje su u vlasništvu te države članice, lokalnog ili područnog tijela u toj državi članici ili institucije koja se nalazi na državnom području te države članice, pod uvjetom da je takva institucija u vlasništvu države članice ili lokalnog ili područnog tijela ili je u znatnoj mjeri od njih financirana.
Članak 12.
Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem koje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka obvezno se utvrđuju prostorne međe kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se nadležnom katastru i sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi svojstva kulturnoga dobra i prostornih međa kulturnoga dobra na katastarskim česticama utvrđenim ovim rješenjem, te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište.
Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka u slučaju kada se utvrđuje svojstvo kulturnoga dobra za kulturno-povijesne cjeline i arheološka nalazišta obavlja se objavom rješenja u dnevnim novinama koje izlaze na području na kojem se nekretnina nalazi.
Rješenjem iz stavka 1. određuje se sustav mjera zaštite kulturnoga dobra i obveza upisa kulturnoga dobra u Registar, Listu zaštićenih kulturnih dobara.
Žalba na rješenje iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje o žalbi donosi Povjerenstvo za žalbe iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 14.
Kulturna dobra upisuju se u Registar.
Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture.
Registar se sastoji od tri liste i to: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara.
Ministar kulture propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Registra.
Članak 16.
Upisi u Registar, promjene i brisanje iz njega objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Pri objavi iz stavka 1. ovoga članka za nepokretna kulturna dobra ne objavljuju se podaci o vlasniku, a za pokretna kulturna dobra objavljuju se podaci o tome gdje se kulturno dobro nalazi, kada je to moguće.
Članak 37.
Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro dužan ga je prije prodaje istodobno ponuditi Republici Hrvatskoj, županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području to kulturno dobro nalazi, navodeći cijenu i druge uvjete prodaje. Ova odredba ne primjenjuje se na nekretninu unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline koja nije kao kulturno dobro zaštićena posebnim rješenjem.
Prvenstvo u ostvarenju prava prvokupa ima grad ili općina u odnosu na županiju i Grad Zagreb, pa Republika Hrvatska.
Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, grad ili općina mora se očitovati o toj ponudi u roku od 60 dana od dana primitka pisane ponude.
Ako se pravna osoba iz stavka 3. ovoga članka ne namjerava koristiti svojim pravom prvokupa, dužna je u roku od 30 dana od dana primitka ponude o tome obavijestiti druge pravne osobe koje imaju pravo prvokupa i vlasnika.
Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka vlasnik može kulturno dobro prodati drugoj osobi uz cijenu koja ne može biti niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta sadržanih u ponudi iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 55.
Za kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite prema ovom Zakonu i posebnom propisu kojega donosi ministar kulture.
Članak 56.
Dokumenti prostornog uređenja, ovisno o vrsti i području obuhvata, obavezno sadrže podatke iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana.
Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata plana. U slučaju kada nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana.
Dokument prostornog uređenja može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela kojim se potvrđuje da je sukladan konzervatorskoj podlozi ili utvrđenom sustavu mjera zaštite prema stavku 2. ovoga članka. Nadležno se tijelo dužno pisano očitovati u roku od 15 dana od zatražene suglasnosti, a ako to ne učini smatrat će se da je suglasnost dana.
Članak 57.
Radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline obvezno se izrađuje konzervatorska podloga za područje te cjeline.
Članak 78.
Nadležno tijelo na način propisan ovim Zakonom obavlja upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara i to: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturnih dobara, nadzire promet, a osobito uvoz, unošenje i iznošenje kulturnih dobara, utvrđuje uvjete za uporabu i namjenu kulturnih dobara, donosi provodi i nadzire mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te obavlja druge poslove predviđene zakonom.
Službenici nadležnog tijela koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka imaju službenu iskaznicu kojom dokazuju njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. Obrazac i način izdavanja službene iskaznice propisuje ministar kulture.
Nadležno tijelo je prvostupanjsko tijelo u upravnim postupcima zaštite kulturnih dobara.
Žalbe protiv rješenja donesenih u upravnom postupku po ovom Zakonu rješava Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, na vrijeme od četiri godine.
Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka se sastoji od pet članova koji imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja arhitekture, arheologije, etnologije, povijesti umjetnosti i prava, odnosno koji su visoku stručnu spremu iz navedenih područja stekli sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Za svakog člana Povjerenstva imenuje se zamjenik koji ga zamjenjuje u slučaju spriječenosti u obavljanju zadaća Povjerenstva. Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu.
Članak 98.
Kulturna dobra u zbirkama muzeja, knjižnica, galerija, kao i u zbirkama drugih ustanova upisuju se u Registar prema odredbama ovoga Zakona, na temelju prijave koju podnosi ustanova.
Ustanove iz stavka 1. ovoga članka dužne su u roku od 7 dana od svake promjene na zbirci i inventarskoj knjizi pisano obavijestiti Ministarstvo kulture.
Članak 100.
Poslove istraživanja, proučavanja, čuvanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja, obnove i korištenja kulturnih dobara mogu obavljati samo specijalizirane pravne i fizičke osobe.
Ministar kulture uz prethodnu suglasnost ministra gospodarstva pravilnikom propisuje uvjete koje mora ispunjavati fizička ili pravna osoba za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
Rješenje kojim se dopušta obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo kulture.
Ministarstvo kulture vodi upisnike pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka.
Rješenje o žalbi donosi Povjerenstvo za žalbe iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona.
N a c r t
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
____________________________________________________________________
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
Zagreb, lipanj 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nalazi se u članku 2. stavka 4., članku 52. te članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Upravnog suda Republike Hrvatske)
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1.Ocjena stanja
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14. i 44/17.) uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, koncesije i koncesijska odobrenja na kulturnim dobrima, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u vezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.
U postupku utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za nekretninu, rješenjem se utvrđuje svojstvo i granice kulturnog dobra. Kada se radi o kulturnim dobrima koja su upisana na Listu svjetske baštine ili Listu ugrožene svjetske baštine u postupku upisa nužno se određuje kontaktna zona za koju je potrebno, u nacionalnom zakonodavstvu, propisati mjere zaštite, radi očuvanja vrijednosti kulturnog dobra sukladno kriterijima na temelju kojih je kulturno dobro upisano na Listu svjetske baštine. Granice kulturnog dobra ulaze u granice zaštite kulturnog dobra i na njih se primjenjuju odredbe ovog Zakona. Kontaktna zona kulturnog dobra upisanog na Listu svjetske baštine, sukladno Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini nije dio svjetske baštine već je uloga kontaktne zone zaštita izvanredne univerzalne vrijednosti svjetskog dobra kojeg okružuje. Područje kontaktne zone treba uključivati neposredno okruženje svjetskog dobra, značajne vizure i druga područja ili atribute koji su funkcionalno važni kao podrška dobru i njegovoj zaštiti. Radi toga je potrebno osigurati mehanizme i instrumente zaštite komplementarne mjerama zaštite svjetskog dobra, koje će se ugraditi u dokumente prostornog planiranja te na taj način osigurati zaštitu izvanredne univerzalne vrijednosti svjetskog kulturnog dobra. Na ovaj način se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara usklađuje s Konvencijom o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 23. studenoga 1972. (Narodne novine, broj 12/1993.) te Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini (Odbor za svjetsku baštinu 17/01 12. srpanj 2017.) .
Nadalje, prilikom određivanja granica kulturnog krajolika, nadležno tijelo koje sudjeluje u postupku zaštite često je pred problemom iznimno velikog broja katastarskih čestica, zbog čega su popisi svih katastarskih čestica unutar obuhvata navedenih u rješenju iznimno nepregledni. Također, kod podmorskih arheoloških lokaliteta ne postoje katastarske čestice. Stoga je potrebno propisati drugačiji način određivanja granica kulturnog dobra za kulturni krajolik i za podmorske arheološke lokalitete.
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da se dostava rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta obavlja objavom rješenja u dnevnim novinama koje izlaze na području na kojem se nekretnina nalazi. Navedena odredba je propisana radi nemogućnosti dostave rješenja svakom vlasniku čestice. Na navedenim područjima često je i preko tisuću vlasnika, te često nastaju poteškoće vezane uz dostavu rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra svakom vlasniku. Također se u praksi pokazalo da je objava vezana s velikim troškovima za državni proračun te je potrebno odrediti da će se dostava navedenih rješenja obaviti objavom rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, a dostava rješenja smatrat će se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, sukladno članku 95. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09.)
Važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da se upisi u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, promjene i brisanje iz istog, objavljuju u Narodnim novinama. Kako je ova odredba povezana s određenim troškovima za državni proračun, a upis, promjene i brisanja se već javno objavljuju u samom Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske koji je javna knjiga i nalazi se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, navedeni podaci već su javno objavljeni i ne treba ih ponovno objavljivati. Stoga je potrebno ovu odredbu brisati iz Zakona.
U odnosu na arheološka nalazišta često se u praksi pojavljuje problem jer građevine od arheološkog značaja koje se nalaze ispod zemlje ne čine jednu funkcionalnu cjelinu s katastarskim česticama koje se nalaze iznad njih. Ovakav pravni režim uvjetuje da se prilikom zaštite arheološkog nalazišta, štiti i građevina koja je povezana s katastarskom česticom iznad nje i slijedi njezinu pravnu sudbinu. Na navedeni način, vlasnici katastarskih čestica koje se nalaze iznad arheološkog nalazišta imaju kompliciraniji pravni put ishođenja dozvola za bilo kakve radove na navedenim katastarskim česticama te za građevine koje su s tim katastarskim česticama neodvojivo povezane. Stoga je potrebno građevine arheološkog značaja koje su od interesa za Republiku Hrvatsku i druge arheološke lokalitete odvojiti, u pravnom smislu od katastarskih čestica koje se nalaze iznad njih što će se utvrditi rješenjem Ministarstva kulture. Na ovaj će se način znatno olakšati rješavanje pitanja vlasništva, očuvanja, obnove i upravljanja podrumima Dioklecijanove plače. Vlada Republike Hrvatske je zaključkom od 4. svibnja 2018. godine zadužila Ministarstvo kulture i Ministarstvo pravosuđa za iznalaženje rješenja vlasničko-pravnih odnosa vezanih uz vlasništvo podruma Dioklecijanove plače. Člankom 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.) propisano je da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Međutim, člankom 366. navedenog Zakona propisano je da je institut pravnog jedinstva nekretnine posebnim zakonom moguće urediti i drugačije što upravo predstavlja primjer arheoloških građevina ispod površine zemlje, kako je prethodno navedeno.
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisuje pravo prvokupa na kulturnom dobru za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na ovaj način sve osobe koje posjeduju nekretnine koje su kulturna dobra pa i onda kada su te nekretnine izgrađene na području arheološkog nalazišta, obvezne su ponuditi svoju nekretninu Republici Hrvatskoj i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Radi lakše prodaje nekretnina koje se nalaze na arheološkim nalazištima kao primjerice veliki dio grada Osijeka, potrebno je olakšati prodaju nekretnina. Naime, svaki vlasnik koji posjeduje stan u građevini koja se nalazi iznad arheološkog nalazišta „Mursa“ u Osijeku, dužan je ponuditi navedenu nekretninu Republici Hrvatskoj i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u najvećem broju slučajeva, nije zainteresirana za kupnju navedenih nekretnina, potrebno je omogućiti Republici Hrvatskoj i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da se unaprijed odreknu prava prvokupa za kulturna dobra za koja unaprijed znaju da nisu predmet interesa, čime će se olakšati prodaja vlasnicima tih nekretnina.
Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture je tijelo imenovano od Vlade Republike Hrvatske koje rješava u drugom stupnju o žalbama donesenim u upravnom postupku po Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Navedeno tijelo je sastavljeno od 5 članova i 5 zamjenika koji pokrivaju stručna područja arhitekture, arheologije, etnologije, povijesti umjetnosti i prava. Rad Povjerenstva za žalbe je organiziran na način da su pokrivena sva stručna područja koja su potrebna za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Međutim, u drugom stupnju upravnog postupka žalbe se najčešće odnose na stručno područje arhitekture te su član i zamjenik člana Povjerenstva za žalbe za stručno područje arhitekture najopterećeniji u radu kod izrade stručnih mišljenja za drugostupanjska rješenja. Stoga je potrebno povećati broj zamjenika kako bi se rad u Povjerenstvu za žalbe rasporedio na više ljudi i time ubrzao rad navedenog Povjerenstva. Članovi i zamjenici članova Povjerenstva su državni službenici.
Nadalje, novim Zakonom o muzejima (koji je u postupku II čitanja u Hrvatskome saboru) propisan je novi način utvrđenja svojstva kulturnog dobra za muzejsku građu. Predviđeno je da muzejsku građu sami muzeji proglašavaju kulturnim dobrom upisom u inventarne knjige, a inventarne knjige postaju dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Donošenjem novog Zakona o muzejima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara postat će pravno neusklađen sa novim Zakonom o muzejima te ga je u tom dijelu, potrebno što hitnije uskladiti.
Također je u postupku izrade novi Zakon o knjižnicama i o knjižničnoj djelatnosti u kojem je predviđena zaštita knjižnične građe kao kulturnog dobra na drugačiji način nego Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te će se ovim Prijedlogom također Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uskladiti s odredbama o zaštiti knjižnične građe kao kulturnog dobra predviđenim u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
Dobivanje dopuštenja za rad na kulturnim dobrima u važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara je uređeno na način da je dozvolu za rad na kulturnim dobrima trebala ishoditi i pravna i fizička osoba. Ovim prijedlogom pojednostavljuje se način dobivanja dozvole za rad na kulturnim dobrima. Prema novom uređenju, dozvolu za rad treba ishoditi samo stručno osposobljena fizička osoba, a pravne osobe će biti u obvezi zaposliti fizičku osobu koja ima dozvolu za rad na kulturnim dobrima i samim time će pravoj osobi biti omogućen rad na kulturnim dobrima.
2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Predloženim zakonom uređuju se sljedeća pitanja:
-definira se kontaktna zona kulturnog dobra upisanog u Listu svjetske baštine ili u Listu svjetske ugrožene baštine kao područje koje okružuje kulturno dobro i za koje će se utvrditi način zaštite u cilju osiguranja zaštita vrijednosti kulturnog dobra
-određuje se način utvrđivanja granica za kulturni krajolik i podmorske arheološke lokalitete
-uredit će se dostava rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta objavom navedenih rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, a dostava rješenja smatrat će se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture
-briše se odredba o javnoj objavi upisa, promjene i brisanja kulturnog dobra u Narodnim novinama jer su navedeni podaci već objavljeni u Registru kulturnih dobra Republike Hrvatske koji je javna knjiga, objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva kulture
-pravno se odvaja građevina arheološkog značaja i drugi arheološki lokaliteti od interesa za Republiku Hrvatsku od katastarskih čestica koje se nalaze iznad njih
-uređuje se pravo prvokupa na kulturnim dobrima za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave na način da se istima omogućuje odricanje od prava prvokupa za kulturna dobra za kupnju kojih nemaju interesa
-usklađuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s novim Zakonom o muzejima u dijelu koji se odnosi na utvrđenje zaštite muzejske građe kao kulturnog dobra tako da inventarne knjige javnih muzeja postaju dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske te se uređuje zaštita i očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra na način da katalozi javnih knjižnica postaju dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske
-pojednostavljuje se postupak dobivanja dozvole za rad na kulturnim dobrima, na način da je navedena dozvola za rad potrebna samo fizičkoj osobi stručnjaku za rad na kulturnim dobrima, a pravna osoba koja vrši radove na kulturnim dobrima obvezna je zaposliti fizičku osobu koja ima dozvolu za rad na kulturnim dobrima.
3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći:
-definirat će se kontaktna zona kulturnog dobra koja su upisana u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine. Za navedenu zonu utvrdit će se način zaštite koja će se ugraditi u dokumente prostornog planiranja te na taj način osigurati zaštitu samog kulturnog dobra
-odredit će se način utvrđivanja granica za kulturni krajolik i podvodne arheološke lokalitete
-propisat će se dostava rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta objavom navedenih rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, a dostava rješenja smatrat će se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, čime će se ostvariti uštede u državnom proračunu Republike Hrvatske
-izbrisat će se zakonska odredba o javnoj objavi upisa, promjene i brisanja kulturnog dobra u Narodnim novinama jer su isti podaci već objavljeni u Registru kulturnih dobra Republike Hrvatske koji je javna knjiga, objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva kulture
-pravno će se odvojiti građevine arheološkog značaja i drugi arheološki lokaliteti od interesa za Republiku Hrvatsku od katastarskih čestica koje se nalaze iznad njih čime će se vlasnicima katastarskih čestica iznad arheološkog nalazišta olakšati mogućnost građevinskih i drugih zahvata na tim katastarskim česticama
-uredit će se pravo prvokupa na kulturnim dobrima za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave tako da će se navedene pravne osobe moći unaprijed odreći prava prvokupa za kulturna dobra za kupnju kojih nemaju interesa čime će se olakšati prodaja nekretnina u kulturnim dobrima za kupnju kojih Republika Hrvatska i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, nemaju interesa
-Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uskladit će se s novim Zakonom o muzejima u dijelu koji se odnosi na utvrđenje zaštite muzejske građe kao kulturnog dobra te će inventarne knjige javnih muzeja postati dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Također će se urediti zaštita i očuvanje knjižne građe kao kulturnog dobra, te će katalozi javnih knjižnica postati dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske
-postupak dobivanja dozvole za rad na kulturnim dobrima pojednostavit će se na način da će navedena dozvola biti potrebna samo fizičkoj osobi stručnjaku za rad na kulturnom dobru, dok će pravna osoba koja vrši navedene radove biti u obvezi osigurati rad fizičke osobe koja ima dozvolu za rad na kulturnim dobrima.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Osnova za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku sadržana je u članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) i to u osobito opravdanim razlozima.
Novi Zakon o muzejima je u postupku donošenja u Hrvatskom saboru u II. čitanju. Navedenim zakonom propisano je da muzejski predmet i muzejska zbirka stječu status kulturnoga dobra upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja, a inventarna knjiga javnog muzeja sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sukladno važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pokretno kulturno dobro može biti zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama. Postupak utvrđenja navedenih predmeta kulturnim dobrima sukladno važećem Zakonu jednak je kao i za sva ostala pokretna i nepokretna kulturna dobra. Slijedom navedenoga potrebno je hitno uskladiti Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara sa novim Zakonom o muzejima. Također je u postupku izrade novi Zakon o knjižnicama i o knjižničnoj djelatnosti u kojem je predviđena zaštita knjižnične građe kao kulturnog dobra na drugačiji način nego Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te će se ovim Prijedlogom također Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uskladiti s odredbama o zaštiti knjižnične građe kao kulturnog dobra predviđenim u novom Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
Vlada Republike Hrvatske je na 94. sjednici održanoj 4. svibnja 2018. godine donijela Zaključak kojim podupire inicijativu Grada Splita za rješavanje pitanja vlasništva, očuvanja, obnove i upravljanja podrumima Dioklecijanove palače te zadužila Ministarstvo kulture i Ministarstvo pravosuđa da u suradnji s Gradom Splitom te po potrebni drugim tijelima iznađe rješenje vlasničko-pravnih odnosa vezanih uz vlasništvo podruma Dioklecijanove palače. Ministarstvo kulture je u suradnji s Ministarstvom pravosuđa ovim Nacrtom prijedloga Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s Konačnim prijedlogom zakona propisalo pravno odvajanje građevina arheološkog značaja i drugih arheoloških lokaliteta od interesa za Republiku Hrvatsku od katastarskih čestica koje se nalaze iznad njih. Navedenom odredbom se znatno pojednostavljuje rješavanje pitanja vlasničko-pravnih odnosa vezanih uz vlasništvo podruma Dioklecijanove palače, a sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 4. svibnja 2018. godine.
Iz navedenih razloga predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
Uz prijedlog za donošenje ovoga Zakona dostavlja se Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s obrazloženjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 1.
U članku 6. iza točke 5. dodaju se nove točke 6. i 7. koje glase:
„ 6. građevina arheološkog značaja je građevina ili dio građevine koja čini jednu funkcionalnu cjelinu i nalazi se ispod površine zemlje,
7. kontaktna zona je područje koje okružuje kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra,“
Dosadašnje točke 6. do 19. postaju točke 8. do 21.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 2.
U članku 12. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka za nepokretno kulturno dobro obvezno se utvrđuju granice kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se nadležnom katastru i općinskom sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi, te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište.“
Iznimno od stavka 2. ovoga članka granice kulturnog krajolika mogu se odrediti opisno (vodotoci, ceste, pruge i drugo), a granice podmorskih arheoloških lokaliteta geo-referenciranim točkama/koordinatama, o čemu se rješenje dostavlja katastru.“
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka u slučaju kad se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturni krajolik i arheološko nalazište/zonu obavlja se objavom rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Dostava rješenja smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.“
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 3.
U članku 14. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„Inventarne knjige javnih muzeja i katalozi javnih knjižnica sastavni su dio Registra.
Ministar kulture propisuje pravilnikom oblik, sadržaj i način vođenja Registra.“
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 4.
Članak 16. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 5.
Iza članka 19. dodaju se članci 19 a i 19.b koji glase:
„Članak 19.a
Građevina arheološkog značaja od interesa za Republiku Hrvatsku koja se nalazi ispod površine zemlje i čini jednu funkcionalnu cjelinu, a prema ovom Zakonu nije povezana s katastarskim česticama koje se nalaze iznad nje, javno je dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske, što se utvrđuje rješenjem Ministarstva kulture.
Kada se građevina iz stavka 1. ovoga članka proteže ispod jedne ili više katastarskih čestica, upis javnog dobra u općoj uporabi provest će se za cijelu građevinu.
Građevina iz stavka 1. ovoga članka može se ustupiti na upravljanje i korištenje jedinicama lokalne i/ili jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi, na njihov zahtjev.
Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka obavlja se objavom na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Dostava rješenja smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za katastar i nadležnom općinskom sudu radi provedbe u zemljišnoj knjizi.
Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na speleološke, rudarske i slične objekte.
Članak 19.b
Građevina iz članka 19.a stavka 1. ovoga Zakona upisuje se temeljem rješenja iz članka 19.a stavka 1. ovoga Zakona kao posebno zemljišnoknjižno tijelo u posjedovnici novog zemljišnoknjižnog uloška, koji se radi toga osniva, uz naznaku brojeva zemljišnoknjižnih čestica ispod kojih se građevina nalazi. U vlastovnicu toga zemljišnoknjižnog uloška upisuje se javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske uz upis pravne osobe kojoj je ono dano na upravljanje i korištenje.
Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na speleološke, rudarske i slične objekte.“
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 6.
U članku 37. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„Ovlaštenici prava prvokupa iz stavka 1. ovoga članka mogu donijeti odluku da se u određenom vremenskom razdoblju ili za određena kulturna dobra neće koristiti pravom prvokupa. Ova odluka objavljuje se na mrežnim stranicama ovlaštenika.“
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 7.
Članak 55. mijenja se i glasi:
„Za kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite prema ovom Zakonu i pravilniku kojega donosi ministar kulture.
Za nepokretna kulturna dobra iz članka 71. ovoga Zakona sustav mjera zaštite obuhvaća i kontaktnu zonu kulturnog dobra.“
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 8.
U članku 56. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo za područje obuhvata plana, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnog dobra, kao i način zaštite u području kontaktne zone kulturnog dobra. U slučaju kad nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana uključujući i način zaštite na području kontaktne zone kulturnog dobra.“
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 9.
Članak 57. mijenja se i glasi:
„Radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline obvezno se izrađuje konzervatorska podloga za područje te cjeline, a koja uključuje i područje kontaktne zone iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 10.
U članku 78. stavku 5. druga rečenica mijenja se i glasi:
„Za svakog člana Povjerenstva imenuju se po dva zamjenika koji ga zamjenjuju u slučaju spriječenosti u obavljanju zadaća Povjerenstva.“
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 11.
Članak 98. mijenja se i glasi:
„Poslove na zaštiti muzejske građe i muzejske dokumentacije, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju javni muzeji u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima koji uređuju muzejsku djelatnost.
Iznimno od odredbe članka 12. ovoga Zakona, postupak utvrđivanja svojstva kulturnoga dobra za muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju provodi javni muzej te upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja muzejska građa i muzejska dokumentacija stječu status kulturnog dobra.“
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 12.
Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi:
„Članak 99.a
Poslove na zaštiti knjižnične građe, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju javne knjižnice u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima koji uređuju knjižničnu djelatnost.
Iznimno od odredbe članka 12. ovoga Zakona, postupak utvrđivanja svojstva kulturnoga dobra za knjižničnu građu, osim one za koju je status kulturnoga dobra utvrđen zakonom kojim se uređuje knjižnična djelatnost, provodi i rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu na prijedlog javne knjižnice, na način propisan ovim Zakonom.
Nacionalna sveučilišna knjižnica dužna je rješenje iz stavka 2. ovog članka dostaviti Ministarstvu kulture radi upisa u Registar.“
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 13.
Članak 100. mijenja se i glasi:
„Poslovi istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara mogu se obavljati samo uz dopuštenje koje fizičkim osobama izdaje rješenjem Ministarstvo kulture.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, fizička osoba u smislu ovog Zakona ima dopuštenje za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti ako ima stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova stečeno prema članku 101. ovoga Zakona ili zakona kojim se uređuje muzejska djelatnost.
Pravna osoba u smislu ovog Zakona ima dopuštenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovog članka ako za obavljanje registrirane djelatnosti angažira fizičku osobu iz stavka 1. ovoga Zakona odnosno ako za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti angažira fizičku osobu iz stavka 2. ovog članka.
Odredba stavka 3. ovog članka primjenjuje se i na obrtnika koji angažira fizičku osobu iz stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za slučaj kada obrtnik kao fizička osoba nema za te poslove dopuštenje u smislu ovoga Zakona.
Ministarstvo kulture vodi Upisnik fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka.
O žalbi protiv rješenje iz stavka 1. ovoga članka odlučuje tijelo iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona.
Ministar kulture uz prethodnu suglasnost ministra gospodarstva pravilnikom propisuje uvjete koje mora ispunjavati fizička osoba za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.“
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 14.
Ministar kulture donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 3. i članka 13. ovoga Zakona.
Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se:
-Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ( Narodne novine, broj 89/11 . i 130/13 .)
-Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( Narodne novine, broj 74/03 . i 44/10 .)
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
OBRAZLOŽENJE ČLANAKA KOJI SE MIJENJAJU
Člankom 1. se u članku 6. iza točke 5. dodaju nove točke 6. i 7. kojima se definira značenje pojma građevina arheološkog značaja te se propisuje da je to građevina ili dio građevine koja čini jednu funkcionalnu cjelinu i nalazi se ispod površine zemlje. Definira se i kontaktna zona kao područje koje okružuje kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra. Također je propisano da dosadašnje točke 6. do 19. postaju točke 8. do 21.
Člankom 2. propisuje se da se u članku 12. mijenja stavak 2. kojim se propisuje da se rješenjem za nepokretno kulturno dobro obvezno utvrđuju granice kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se nadležnom katastru i općinskom sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište. Nadalje, stavak 3. mijenja se te se određuje da se iznimno granice kulturnog krajolika mogu odrediti opisno (vodotoci, ceste, pruge i drugo), a granice arheoloških lokaliteta geo-referenciranim točkama/koordinatama, o čemu se rješenje dostavlja katastru. Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. kojim se propisuje da se dostava rješenja kojim se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta/zone obavlja objavom rješenja na mrežnim stranici Ministarstva kulture. Dostava rješenja smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.
Člankom 3. u članku 14. mijenjaju se stavci 3. i 4. te se istima propisuje da su inventarne knjige javnih muzeja i katalozi javnih knjižnica sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ministar kulture propisuje pravilnikom oblik, sadržaj i način vođenja navedenog Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Člankom 4. briše se dosadašnji članak 16.
Člankom 5. se iza članka 19. dodaju članci 19.a i 19.b. Člankom 19. a se propisuje da građevina arheološkog značaja od interesa za Republiku Hrvatsku koja se nalazi ispod površine zemlje i čini jednu funkcionalnu cjelinu, a prema ovom Zakonu nije povezana s katastarskim česticama koje se nalaze iznad nje, javno je dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske, što se utvrđuje rješenjem Ministarstva kulture. Kada se navedena građevina proteže ispod jedne ili više katastarskih čestica, upis javnog dobra u općoj uporabi provest će za cijelu građevinu. Navedena građevina može se ustupiti na upravljanje i korištenje jedinicama lokalne i/ili jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi, na njihov zahtjev. Dostava rješenja o građevini od arheološkog značaja obavlja se objavom na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Dostava rješenja smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Nadalje, također se propisuje da se navedeno rješenje dostavlja tijelu nadležnom za katastar i nadležnom općinskom sudu radi provedbe u zemljišnoj knjizi, a Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na speleološke, rudarske i slične objekte. Člankom 19. b se propisuje da se navedena građevina upisuje temeljem rješenja kojim se proglašava građevina od arheološkog značaja kao posebno zemljišnoknjižno tijelo u posjedovnici novog zemljišnoknjižnog uloška, koji se radi toga osniva, uz naznaku brojeva zemljišnoknjižnog uloška u kojem su upisana zemljišta ispod kojeg se nalazi. U vlastovnicu toga zemljišnoknjižnog uloška upisuje se javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske uz upis pravne osobe kojoj je ono dano na upravljanje i korištenje, a navedene odredbe primjenjuju se i na speleološke, rudarske i slične objekte.“
Člankom 6. u članku 37. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. kojim je propisano da ovlaštenici prava prvokupa mogu donijeti odluku da se u određenom vremenskom razdoblju ili za određena kulturna dobra neće koristiti pravom prvokupa. Ova odluka objavljuje se na mrežnim stranicama ovlaštenika.
Člankom 7. mijenja se članak 55. na način da se propisuje da za kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite prema ovom Zakonu i pravilniku kojega donosi ministar kulture te da za ugrožena nepokretna kulturna dobra sustav mjera zaštite obuhvaća i kontaktnu zonu kulturnog dobra.
Člankom 8. u članku 56. stavak 2. mijenja se i propisuje da konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo za područje obuhvata plana, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnog dobra, kao i mjere zaštite u području kontaktne zone kulturnog dobra. U slučaju kad nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana uključujući i mjere zaštite na području kontaktne zone kulturnog dobra.
Člankom 9. mijenja se članak 57. te se propisuje da se radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline obvezno izrađuje konzervatorska podloga za područje te cjeline, a koja uključuje i područje kontaktne zone.
Člankom 10. u članku 78. stavku 5. druga rečenica mijenja se te se propisuje da se za svakog člana Povjerenstva imenuju po dva zamjenika koji ga zamjenjuju u slučaju spriječenosti u obavljanju zadaća Povjerenstva.
Člankom 11. mijenja se članak 98. tako da se propisuje da poslove na zaštiti muzejske građe i muzejske dokumentacije, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju javni muzeji u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima koji uređuju muzejsku djelatnost, a postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju provodi javni muzej te upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja muzejska građa i muzejska dokumentacija stječu status kulturnog dobra.
Člankom 12. se iza članka 99. dodaje članak 99. a kojim se propisuje da poslove na zaštiti knjižnične građe, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju javne knjižnice u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima koji uređuju knjižničnu djelatnost, a postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu, osim one za koju je status kulturnoga dobra utvrđen zakonom kojim se uređuje knjižnična djelatnost, provodi i rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra donosi Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu na prijedlog javne knjižnice na način propisan ovim Zakonom. Nacionalna sveučilišna knjižnica dužna je rješenje o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu dostaviti Ministarstvu kulture radi upisa u Registar.
Člankom 13 . mijenja se članak 100. kojim se propisuje da se poslovi istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara mogu obavljati samo uz dopuštenje koje fizičkim osobama izdaje rješenjem Ministarstvo kulture. Iznimno od navedenog, fizička osoba u smislu ovog Zakona ima dopuštenje za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti ako ima stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova temeljem činjenice da je kao zaposlenik Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, gradova i općina stekla stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ili temeljem zakona kojim se uređuje muzejska djelatnost. Pravna osoba u smislu ovog Zakona ima dopuštenje za obavljanje poslova istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara ako za obavljanje registrirane djelatnosti angažira fizičku osobu koja ima dopuštenje za obavljanje radova na kulturnim dobrima odnosno ako za obavljanje konzervatorsko-restauratorskih poslova određene uže specijalnosti angažira fizičku osobu koja je stekla stručno zvanje temeljem činjenice da je kao zaposlenik Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, gradova i općina stekla stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ili temeljem zakona kojim se uređuje muzejska djelatnost. Navedena odredba primjenjuje se i na obrtnika koji angažira navedene fizičke osobe, za slučaj kada obrtnik kao fizička osoba nema za te poslove dopuštenje u smislu ovoga Zakona. Ministarstvo kulture vodi Upisnik navedenih fizičkih osoba. O žalbi protiv rješenja kojim se izdaje ili odbija izdavanje dopuštenja za poslove istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara odlučuje Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture. Ministar kulture uz prethodnu suglasnost ministra gospodarstva pravilnikom propisuje uvjete koje mora ispunjavati fizička osoba za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara.
Člankom 14. propisuje se prijelazna odredba
Člankom 15. propisuje se stupanje na snagu Zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
ODREDBE ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA (Narodne novine, broj 69/99, 151/03, 157/03 Ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 44/17) KOJE SE MIJENJAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 6.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. zaštita kulturnog dobra jest poglavito provedba mjera zaštite pravne i stručne naravi propisanih odredbama ovoga Zakona, a sukladnih pravilima konzervatorske struke,
2. očuvanje kulturnoga dobra jest provedba mjera zaštite i očuvanja radi produženja trajanja spomeničkih svojstava kulturnoga dobra,
3. čuvanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zaštite od svakog ugrožavanja toga dobra ili njegovih spomeničkih svojstava, kao i svake druge protupravne ili neovlaštene uporabe,
4. održavanje kulturnoga dobra je sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra te poduzimanje mjera i radova nužnih za očuvanje spomeničkih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnoga dobra,
5. kulturno-povijesnom cjelinom smatra se naselje ili dio naselja, kao i područje, koji su zaštićeni kao kulturno dobro,
6. nositelj prava na kulturnom dobru smatra se osim vlasnika i nositelj drugih stvarnih i obveznih prava na kulturnom dobru,
7. imatelj kulturnoga dobra jest svaka osoba koja na bilo koji način i po bilo kojoj osnovi drži kulturno dobro,
8. sustav mjera zaštite kulturnoga dobra jest ukupnost svih zaštitnih mjera utvrđenih radi potpune zaštite i očuvanja pojedinoga kulturnog dobra,
9. nadležno tijelo je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture na čijem se području kulturno dobro nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu,
10. konzervatorski elaborat je stručni dokument koji se izrađuje za potrebe zahvata na pojedinačno zaštićenoj građevini u slučaju promjena koje mogu utjecati na tehničko stanje, odnosno svojstva kulturnoga dobra, te za postojeću građevinu ili planiranu izgradnju unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline na lokaciji koja je od interesa za očuvanje svojstava kulturno-povijesne cjeline,
11. konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koja sadrži grafički i tekstualni dio, a obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, valorizaciju i mjere očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti na području obuhvata,
12. kulturni predmet je predmet koji je kategoriziran ili definiran od strane države članice Europske unije, prije ili nakon njegova nezakonitog iznošenja s državnog područja te države članice, kao dio »nacionalnog blaga koje ima umjetničku, povijesnu ili arheološku vrijednost« prema nacionalnom zakonodavstvu ili u okviru administrativnih postupaka, a u smislu članka 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
13. nezakonito iznesen kulturni predmet s državnog područja države članice Europske unije je kulturni predmet:
(a) iznesen s državnog područja države članice kršenjem njezinih propisa o zaštiti nacionalnog blaga ili kršenjem Uredbe (EZ) br. 116/2009 ili
(b) koji nije vraćen nakon isteka roka zakonitog privremenog iznošenja ili bilo koje kršenje nekog drugog uvjeta kojim se uređuje takvo privremeno iznošenje,
14. država članica Europske unije koja je zatražila povrat kulturnog predmeta je država članica s čijeg je državnog područja kulturni predmet nezakonito iznesen,
15. država članica Europske unije od koje se traži povrat kulturnog predmeta je država članica na čijem se državnom području nalazi kulturni predmet nezakonito iznesen s državnog područja druge države članice Europske unije,
16. povrat kulturnog predmeta je fizički povrat kulturnog predmeta na državno područje države članice Europske unije koja je zatražila povrat,
17. samostalni posjednik kulturnog predmeta je osoba koja za vlastiti račun izvršava faktičnu vlast na kulturnom predmetu,
18. nesamostalni posjednik kulturnog predmeta je osoba koja za treću osobu izvršava faktičnu vlast na kulturnom predmetu,
19. javne zbirke su zbirke koje su u skladu sa zakonodavstvom države članice Europske unije definirane kao javne i koje su u vlasništvu te države članice, lokalnog ili područnog tijela u toj državi članici ili institucije koja se nalazi na državnom području te države članice, pod uvjetom da je takva institucija u vlasništvu države članice ili lokalnog ili područnog tijela ili je u znatnoj mjeri od njih financirana.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 12.
Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem koje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka obvezno se utvrđuju prostorne međe kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se nadležnom katastru i sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi svojstva kulturnoga dobra i prostornih međa kulturnoga dobra na katastarskim česticama utvrđenim ovim rješenjem, te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište.
Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka u slučaju kada se utvrđuje svojstvo kulturnoga dobra za kulturno-povijesne cjeline i arheološka nalazišta obavlja se objavom rješenja u dnevnim novinama koje izlaze na području na kojem se nekretnina nalazi.
Rješenjem iz stavka 1. određuje se sustav mjera zaštite kulturnoga dobra i obveza upisa kulturnoga dobra u Registar, Listu zaštićenih kulturnih dobara.
Žalba na rješenje iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje o žalbi donosi Povjerenstvo za žalbe iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 14.
Kulturna dobra upisuju se u Registar.
Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture.
Registar se sastoji od tri liste i to: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara.
Ministar kulture propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Registra.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 16.
Upisi u Registar, promjene i brisanje iz njega objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Pri objavi iz stavka 1. ovoga članka za nepokretna kulturna dobra ne objavljuju se podaci o vlasniku, a za pokretna kulturna dobra objavljuju se podaci o tome gdje se kulturno dobro nalazi, kada je to moguće.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Č lanak 37.
Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro dužan ga je prije prodaje istodobno ponuditi Republici Hrvatskoj, županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području to kulturno dobro nalazi, navodeći cijenu i druge uvjete prodaje. Ova odredba ne primjenjuje se na nekretninu unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline koja nije kao kulturno dobro zaštićena posebnim rješenjem.
Prvenstvo u ostvarenju prava prvokupa ima grad ili općina u odnosu na županiju i Grad Zagreb, pa Republika Hrvatska.
Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, grad ili općina mora se očitovati o toj ponudi u roku od 60 dana od dana primitka pisane ponude.
Ako se pravna osoba iz stavka 3. ovoga članka ne namjerava koristiti svojim pravom prvokupa, dužna je u roku od 30 dana od dana primitka ponude o tome obavijestiti druge pravne osobe koje imaju pravo prvokupa i vlasnika.
Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka vlasnik može kulturno dobro prodati drugoj osobi uz cijenu koja ne može biti niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta sadržanih u ponudi iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 55.
Za kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite prema ovom Zakonu i posebnom propisu kojega donosi ministar kulture.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 56.
Dokumenti prostornog uređenja, ovisno o vrsti i području obuhvata, obavezno sadrže podatke iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana.
Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata plana. U slučaju kada nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana.
Dokument prostornog uređenja može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela kojim se potvrđuje da je sukladan konzervatorskoj podlozi ili utvrđenom sustavu mjera zaštite prema stavku 2. ovoga članka. Nadležno se tijelo dužno pisano očitovati u roku od 15 dana od zatražene suglasnosti, a ako to ne učini smatrat će se da je suglasnost dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 57.
Radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline obvezno se izrađuje konzervatorska podloga za područje te cjeline.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 78.
Nadležno tijelo na način propisan ovim Zakonom obavlja upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara i to: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturnih dobara, nadzire promet, a osobito uvoz, unošenje i iznošenje kulturnih dobara, utvrđuje uvjete za uporabu i namjenu kulturnih dobara, donosi provodi i nadzire mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te obavlja druge poslove predviđene zakonom.
Službenici nadležnog tijela koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka imaju službenu iskaznicu kojom dokazuju njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. Obrazac i način izdavanja službene iskaznice propisuje ministar kulture.
Nadležno tijelo je prvostupanjsko tijelo u upravnim postupcima zaštite kulturnih dobara.
Žalbe protiv rješenja donesenih u upravnom postupku po ovom Zakonu rješava Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, na vrijeme od četiri godine.
Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka se sastoji od pet članova koji imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja arhitekture, arheologije, etnologije, povijesti umjetnosti i prava, odnosno koji su visoku stručnu spremu iz navedenih područja stekli sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Za svakog člana Povjerenstva imenuje se zamjenik koji ga zamjenjuje u slučaju spriječenosti u obavljanju zadaća Povjerenstva. Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 98.
Kulturna dobra u zbirkama muzeja, knjižnica, galerija, kao i u zbirkama drugih ustanova upisuju se u Registar prema odredbama ovoga Zakona, na temelju prijave koju podnosi ustanova.
Ustanove iz stavka 1. ovoga članka dužne su u roku od 7 dana od svake promjene na zbirci i inventarskoj knjizi pisano obavijestiti Ministarstvo kulture.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
Članak 100.
Poslove istraživanja, proučavanja, čuvanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja, obnove i korištenja kulturnih dobara mogu obavljati samo specijalizirane pravne i fizičke osobe.
Ministar kulture uz prethodnu suglasnost ministra gospodarstva pravilnikom propisuje uvjete koje mora ispunjavati fizička ili pravna osoba za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
Rješenje kojim se dopušta obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo kulture.
Ministarstvo kulture vodi upisnike pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka.
Rješenje o žalbi donosi Povjerenstvo za žalbe iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture