I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4., članku 52. te članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

           Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske.

U razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09. ) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih promjena u društvu koje su se dogodile pod snažnim utjecajem novih tehnologija i novih oblika komuniciranja stoga određene vrste djelovanja knjižnica, njihove službe i usluge (poput digitalizacije, prikupljanja digitalnih matrica, organizacije online usluga, osnutak i upravljanje repozitorijima digitalne građe, zaštita baštine u digitalnom okruženju) nisu ni mogle biti obuhvaćene postojećim Zakonom jer se u vrijeme njegova donošenja nisu još pojavile ili su bile tek na samim počecima razvoja.

Odredbe o slobodnom pristupu informacijama i javnom pristupu mreži, zaštiti privatnosti i poštivanju autorskog i srodnih prava, digitalizaciji i digitalnoj knjižnici, međuknjižničnoj posudbi, obveznom primjerku elektroničkih publikacija te o stalnom stručnom usavršavanju su neke od odredbi koje je potrebno na odgovarajući način unijeti u Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Odredbama postojećeg Zakona o knjižnicama nisu obuhvaćene sve pravne osobe, javne i privatne kao ni vjerske zajednice koje žele i mogu obavljati knjižničnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ovakvo stanje u praksi stvara prepreke za daljnji razvoj knjižnične djelatnosti utemeljen na stručnim i profesionalnim standardima prema kojima bi svi oblici obavljanja djelatnosti mogli biti i formalnopravno mogući.  

Također, od donošenja Zakona o knjižnicama 1997. na međunarodnoj su razini usvojeni brojni dokumenti koji uređuju knjižničnu djelatnost i ističu važnu ulogu knjižnica u demokratizaciji društva, razvoju informacijskog društva, kao i važnost knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva. U postupku izrade Zakona potrebno je uzeti u obzir Preporuke Vijeća Europe i druge međunarodne dokumente namijenjene knjižničarskoj struci.

Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, knjižnice na visokim učilištima, sveučilišne, znanstvene i specijalne knjižnice.

Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, 100 knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), 7 sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), 2 općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bilo je 1 309 484 , a od ukupno korištene knjižnične građe ( 11 492 797 jedinica) najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%).

2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom

Predloženim Zakonom uređuju se sljedeće:

- određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu

- utvrđuje se status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica nastalu do 1850. godine, a katalozi nabrojene knjižnične građe javnih knjižnica postaju sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske

- uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti te zaštita, revizija i otpis knjižnične građe

- uređuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica

- uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama te se propisuje da javna knjižnica ima upravno vijeće, ravnatelja i stručno vijeće te se uređuje ustroj i upravljanje knjižnicom u sastavu

- precizira se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te ustroj i upravljanje

- uređuju se sredstva za rad knjižnica te se propisuje financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa i zadaća knjižnice

- propisuje se način uređenja stjecanja stručnih zvanja djelatnika u knjižnici

- uređuje se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost

- propisuje se obveza donošenja Nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standardi i preporuke za rad knjižnica

- uređuje se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća

- propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija

- uređuje se nadzor nad stručnima radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona

- uređuju se prekršajne odredbe.

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

­ uredit će se sadržaj knjižnične djelatnosti

­ odredit će se status kulturnog dobra i pripadajuća zaštita staroj tiskanoj građi koja je nastala do 1850. godine, a koja godina označava promjenu načina tiskanja knjiga od ručnog na strojno, što je prouzročilo znatne razlike u materijalnim obilježjima knjige, nakladama i slično

­ katalozi javnih knjižnica u koje je upisana knjižnična građa koja ima status kulturnog  dobra postat će sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske

­ uredit će se dodatno određena područja knjižnične djelatnosti, zaštita građe,  digitalizacija građe, revizija i otpis građe te obveza prikupljanja i obrade statističkih podataka kao i obvezni primjerak

­ propisat će se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica i omogućiti fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica

­ uredit će se ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba

­ precizirat će se status Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezine zadaće u okviru Knjižničnog sustava Republike Hrvatske

­ uredit će se sredstva za rad knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice

­ propisat će se stjecanje stručnih zvanja za stručne djelatnike u knjižnicama

­ uredit će se Knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost

­ uvest će se obveza donošenja nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica

­ propisat će se osnivanje, zadaće, sastav i djelovanje Hrvatskog knjižničnog vijeća

­ propisat će se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom te dostava i prikupljanje obveznog primjerka online publikacija

­ propisat će se nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom Zakona

­ uredit će se prekršajne odredbe.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG

Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske.

(2) Knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Članak 2.

Ovim Zakonom se:

- osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe

- potiče razvoj knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva

- osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu

- utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti.

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja:

1. knjižnična djelatnost je stručno i sustavno djelovanje u cilju izgradnje i sređivanja knjižnične građe te osiguravanja pristupa umjetničkim, znanstvenim i stručnim djelima i informacijama, kako bi se zadovoljile kulturne, informacijske i obrazovne potrebe pojedinaca i skupina te podupirao razvoj društva u cjelini

2. knjižnica je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica  pravne osobe (knjižnica u sastavu) koja organizira i pruža javnosti kulturne, informacijske i obrazovne usluge zasnivajući ih na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti i davanju na korištenje knjižnične građe te slobodnom pristupu izvorima informacija

3. javna knjižnica je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

4. privatna knjižnica je knjižnica kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba

5. knjižnica vjerske zajednice je knjižnica koja posjeduje knjižničnu građu vjerske zajednice dostupnu javnosti

6. pokretna knjižnica je knjižnična usluga koja se pruža putem prijevoznog sredstva svim korisnicima koji žive na udaljenim područjima

7. digitalna knjižnica je skup digitalnih knjižničnih zbirki i usluga dostupnih korisnicima na smislen i održiv način

8. knjižnična građa je svaki jezični, slikovni i zvučni dokument  u analognom ili digitalnom obliku informacijskog, umjetničkog, obrazovnog, znanstvenog ili stručnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, odnosno sva druga građa koju knjižnica posjeduje u svojem fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima

9. knjižnični fond je knjižnična građa koju određena vrsta knjižnice posjeduje

10. knjižnična zbirka je   dio knjižničnog fonda sastavljen prema opće prihvaćenim načelima i kriterijima

11. nakladnik je fizička ili pravna osoba koja je publikaciju zakonito izdala

12. publikacija je svaki zapis informacije na bilo kojem nositelju koji je izdan, izrađen, prerađen u tiskanom ili digitalnom obliku, stavljen na raspolaganje javnosti

13. digitalna tiskarska matrica je zadnja digitalna inačica publikacije pripremljene za tisak koju nakladnik dobrovoljno dostavlja Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ili drugoj javnoj knjižnici na trajnu pohranu.

Članak 4.

(1) Na zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro Republike Hrvatske u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(2) Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.

(3) U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava.

Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.

KNJIŽNIČNA DJELATNOST

Članak 6.

(1) Knjižnična  djelatnost obuhvaća:

◊ nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki

◊ stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu  informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku

◊ pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu

◊ digitalizaciju knjižnične građe

◊ usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora

◊ vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice

◊ prikupljanje statističkih podataka vezanih uz  provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava,

◊ ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa te

◊ druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima.

(2) Knjižnice obavljaju digitalizaciju knjižnične građe iz svojih zbirki pri čemu su  dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Knjižnice su obvezne prikupljati statističke podatke o svome poslovanju i unositi  ih u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 7.

Knjižnice su dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća.

ORGANIZACIJA KNJIŽNICA

Članak 8.

(1)  Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice.

(2) Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.

Članak 9.

Knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 10.

(1) Javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2)  Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba.

(3)  Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica.

(4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom.

(5) Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom.

(6) Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu.

Članak 11.

(1) U školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova.

(2) Općine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području.

(3) Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu, dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području.

(4) U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su  zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu.

Članak 12.

(1) Knjižnica se može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani:

- knjižnična građa

- prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji

- sredstva za rad

- rad stručnih knjižničarskih djelatnika

- program rada i razvitka.

(2) Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

(3) Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 13.

(1) Knjižnice svoju djelatnost obavljaju sukladno standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica, kojima se uređuju poslovi i usluge, kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica, standardi za digitalizaciju knjižnične građe, kao i prava i dužnosti korisnika knjižničnih usluga.

(2) Standarde iz stavka 1. ovoga članka  donosi:

- za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća

- za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

(3) Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.

Članak 14.

(1) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti.

(2) Sadržaj Upisnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu.

Članak 15.

(1) Knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama zakona.

(2) Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati odredbe o zaštiti i smještaju knjižnične građe i knjižnične dokumentacije na temelju prethodnog mišljenja Hrvatskoga knjižničnog vijeća .

Članak 16.

Ustrojstvo i upravljanje knjižnicom uređuje se statutom ili drugim općim aktom knjižnice, odnosno općim aktom pravne osobe u čijem je sastavu, a u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju.

Članak 17.

(1) Tijela javne knjižnice su: ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 18.

(1) Javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće.

(2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova

istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.

(3) Za člana upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij.

(4) Način izbora članova upravnoga vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u svezi s radom upravnoga vijeća uređuju se statutom javne knjižnice.

Članak 19.

Upravno vijeće:

‒donosi plan rada i razvitka knjižnice

‒razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice

‒odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju

‒donosi statut i druge opće akte

‒utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe

‒odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice te

‒obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice.

Članak 20.

(1) Javnom knjižnicom upravlja ravnatelj.

(2) Ravnatelj predstavlja i zastupa javnu knjižnicu u pravnome prometu i pred tijelima državne vlasti te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.

(3) Ako javna knjižnica nema upravno vijeće, ravnatelj obavlja i poslove iz članka 19. ovoga Zakona.

Članak 21.

(1) Ravnatelja javne knjižnice imenuje se i razrješuje u postupku i na način propisan  aktom o osnivanju i statutom knjižnice.

(2) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom.

(4) Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, bez provođenja javnoga natječaja, imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 3. ovoga članka, a na ovu dužnost može se imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice.

(5) Statutom javne knjižnice mogu se propisati i drugi uvjeti za imenovanje ravnatelja javne knjižnice.

Članak 22.

(1) Knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće.

(2) Stručno vijeće knjižnice čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća.

(3) Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice.

Članak 23.

(1) Ustroj knjižnice u sastavu uređuje se statutom i drugim aktima osnivača kao i pravilnikom o radu knjižnice.

(2) Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće.

Članak 24.

(1) Voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice.

(2) Odluku o izboru i razrješenju voditelja knjižnice u sastavu donosi tijelo upravljanja pravne osobe u sastavu koje je knjižnica.

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU

Članak 25.

(1) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je javna ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu kao i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi unapređivanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja knjižničnog sustava Republike Hrvatske.

(2) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu središnja je ustanova knjižničnog sustava Republike Hrvatske.

(3) Osnivač Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je Republika Hrvatska. Prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske.

(4) Sredstva za rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu osiguravaju se iz državnog proračuna, iz vlastitih prihoda, od zaklada, od sponzora, darovima i na drugi način, u skladu sa zakonom.

Članak 26.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uz opće zadaće propisane člankom 6. ovoga Zakona, ima i posebne zadaće:

◊ izgrađuje, organizira, čuva, trajno zaštićuje i čini dostupnom nacionalnu zbirku knjižnične građe (Croatica)

◊ obavlja djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta: središnjeg bibliografskog ureda, središnjih ureda za ISBN, ISMN, ISSN i DOI te koordinira primjenu ostalih identifikatora

◊ obavlja djelatnost središnjeg knjižnično-informacijskog sustava: izgrađuje nacionalni knjižnični katalog, objavljuje tekuće i retrospektivne nacionalne bibliografije, skrbi za izgradnju skupnih kataloga, izgrađuje nacionalnu bibliografsku bazu podataka i normativnu bazu podataka, koordinira nadzor nad primjenom standarda i pravilnika za izradu i razmjenu te ponovnu uporabu knjižničnih podataka te potiče razvoj knjižničnog poslovanja

◊ u skladu s odredbama ovoga Zakona, organizira  postupanje s obveznim primjerkom

◊ osigurava dostupnost i korištenje elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija za akademsku i znanstvenu zajednicu u Republici Hrvatskoj

◊ izgrađuje, organizira, čuva i čini dostupnim reprezentativne zbirke inozemnih znanstvenih i stručnih knjiga, serijskih publikacija i ostalih informacijskih izvora

◊ koordinira izgradnju nacionalnog sustava zaštite i trajnog očuvanja knjižnične kulturne i znanstvene baštine

◊ izgrađuje i organizira Hrvatsku digitalnu knjižnicu

◊ organizira i vodi stručno usavršavanje knjižničara

◊ obavlja zadaće središnje matične knjižnice u Republici Hrvatskoj

◊ promiče hrvatske tiskane i elektroničke publikacije te knjižnične proizvode i usluge

◊ provodi i potiče znanstveno-razvojna i stručna istraživanja u knjižničarstvu

◊ obavlja i druge zadaće predviđene ovim Zakonom, drugim propisom i Statutom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Članak 27.

(1) Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu upravlja glavni ravnatelj.

(2) Glavnog ravnatelja, na temelju javnog natječaja koji provodi Upravno vijeće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.

(3) Glavni ravnatelj imenuje se na vrijeme od četiri godine.  

(4) Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat znanosti ili zvanje knjižničarskog savjetnika, te najmanje pet godina iskustva u upravljanju, kao i druge uvjete propisane Statutom.

(5) Statutom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu propisuje se postupak, a mogu se propisati i posebni uvjeti za imenovanje glavnog ravnatelja.

(6) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima pomoćnike glavnog ravnatelja, a uvjeti i postupak za njihovo imenovanje uređuju se Statutom.

Članak 28.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima upravno vijeće koje se sastoji od devet članova od kojih po tri imenuju ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, a tri bira stručno vijeće ove knjižnice iz reda svojih zaposlenika.

Članak 29.

Ustroj i upravljanje Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu pobliže se uređuje njezinim Statutom, pravilnikom kojim se uređuje unutarnji ustroj i način rada, te drugim općim aktima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.

SREDSTVA ZA RAD KNJIŽNICA

Članak 30.

(1) Sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje.

(2) Sredstva za posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe.

(3) Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom.

(4) Sredstva za provedbu odredbi članka 11. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose.

Članak 31.

(1) Knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike.

(2) Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije.

(3) Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti.

(4) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike.

(5) Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima.

KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI

Članak 32.

(1) Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi.

(2) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 4. ovoga članka uz mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.

Članak 33.

Privatne knjižnice dužne su osigurati rad stručnih knjižničarskih djelatnika za obavljanje stručnih poslova u knjižnici sukladno standardima iz članka 13. stavka 2. i pravilniku članka 32. stavka 4. ovoga Zakona.

KNJIŽNIČNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 34.

(1) Knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i specijalne knjižnice.

(2) Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju:

◊ usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost

◊ nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti

◊ standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija

◊ izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija osobito Hrvatske digitalne knjižnice

◊ razvitka mrežnih informacijskih usluga

◊ usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije

◊ jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete.

Članak 35.

(1) Radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica.

(2) Matična djelatnost obuhvaća:

- stručni nadzor nad radom knjižnica

-  pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica

- planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i   uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske.

(3) Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu.

(4) Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća.

VIII. HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE

Članak 36.

Hrvatsko knjižnično vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito:

- razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj

- predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti

- potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost

- daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti

- vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti

- daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci

- obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture.

Članak 37.

(1) Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti.

(2) Predsjednika i dva člana Vijeća imenuje ministar nadležan za kulturu, a po jednog člana  imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te Hrvatsko knjižničarsko društvo.

(3) Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine.

(4) Sredstva za rad Hrvatskoga knjižničnog vijeća osiguravaju se u državnom proračunu.

(5) Hrvatsko knjižnično vijeće donosi poslovnik o svojem radu.

OBVEZNI PRIMJERAK

Članak 38.

Pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju se sljedeće vrste publikacija: knjige, serijske publikacije  (novine, časopisi, zbornici radova,  godišnjaci  i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba,  zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi,  programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe.

Članak 39.

Obvezni primjerak prikuplja se u svrhu:

◊ stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra

◊ izrade nacionalne bibliografije

◊ vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji

◊ pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima

◊ izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija

◊ izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice.

Članak 40.

(1) Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima iz članka 38. ovoga Zakona namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu  uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća.

(2) Svaki nakladnik dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište.

(3) Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju.

Članak 41.

Nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan je obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju i objavljivanju publikacije  i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu.

Članak 42.

(1) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osigurava pristup i korištenje građe dostavljene obveznim primjerkom.

(3) Nakladnik digitalne građe ima pravo odrediti uvjete pristupa, ali je dužan dopustiti minimalnu razinu pristupa u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u kontroliranoj radnoj okolini.

(4) Postupanje s obveznim primjerkom i sustav uređuje se pravilnikom o obveznom primjerku iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona.

NADZOR NAD RADOM KNJIŽNICA

Članak 43.

(1) Stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti.

(2) Stručni nadzor nad radom matičnih knjižnica obavlja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

(3) Stručni nadzor nad radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obavlja Hrvatsko knjižnično vijeće.

(4) Knjižnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je matičnoj knjižnici ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora.

(5) Matična knjižnica iz stavka 2. ovoga članka dužna je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora.

(6) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dužna je Hrvatskom knjižničnom vijeću, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora.

Članak 44.

(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice unutar pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture.

(2) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne ) samouprave te druga pravna i fizička osoba obavlja ured državne uprave u županiji na području koje je njezino sjedište, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba.

(3) Nadzor nad zakonitošću rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obavljaju ministarstvo nadležno za poslove kulture i ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja.

Članak 45.

(1) Ako nadležno tijelo iz članka 44. ovoga Zakona u obavljanju nadzora nad zakonitošću rada i općih akata utvrdi da knjižnica, odnosno knjižnica u sastavu, ne ispunjava koji od uvjeta iz članka 12. stavaka 1. i članka 13. stavka 2. ovoga Zakona, odredit će se osnivaču rok u kojem je dužan otkloniti uočene nedostatke.

(2) Ne otkloni li osnivač uočene nedostatke u određenome roku, nadležno upravno tijelo  donijet će rješenje o zabrani rada knjižnice, odnosno knjižnice u sastavu.

(3) Protiv rješenja o zabrani rada iz stavka 2. ovoga članka koje je donijelo nadležno upravno tijelo iz članka 44.  stavka 1. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Protiv rješenja o zabrani rada iz stavka 2. ovoga članka koje je donijelo nadležno upravno tijelo iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona može se podnijeti žalba ministarstvu nadležnom za poslove kulture.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 46.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj knjižnica te pravna osoba u čijem se sastavu nalazi knjižnica koja:

1. nije prikupila statističke podatke o svom poslovanju i unijela ih u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prema standardima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 6. stavka 3. ovoga Zakona

2. nije poduzela mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provodila postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku iz članka 7. ovoga Zakona

3. obavlja knjižničnu djelatnost, a nije pribavila rješenje o postojanju uvjeta u skladu s odredbom članka 12. stavka 2. ovoga Zakona

4. ne omogući uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora u skladu s odredbama članka 43. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka fizička osoba, odnosno fizička osoba zadužena za obavljanje navedenih poslova.

Članak 47.

(1) Novčanom kaznom 2.000,00 od 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. kao nakladnik u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje ne dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak sukladno članku 40. stavku 1. ovoga Zakona

2. kao nakladnik u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje ne dostavi matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište jedan primjerak građe, sukladno članku 40. stavku 2. ovoga Zakona

3. kao tiskar  s područja jedne županije koji tiska za nakladnika s područja druge županije u roku od 30 dana po završetku tiskanja ne dostavi jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište, sukladno članku 40. stavku 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja obavlja djelatnost nakladnika odnosno tiskara.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

(1) Knjižnice i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice, uskladit će statut, druge opće akte i rad s odredbama ovoga Zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Upravno vijeće knjižnice koje je ustrojeno prema odredbama Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) i čiji je sastav u skladu s člankom 18. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, nastavlja rad do isteka mandata, odnosno razrješenja kao upravno vijeće prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 49.

(1) Hrvatsko knjižnično vijeće imenovano prema odredbama Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) nastavlja s radom do imenovanja Hrvatskog knjižničnog vijeća prema odredbama ovog Zakona.

(2) Ministar nadležan za kulturu će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuti postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskog knjižničnog vijeća sukladno članku 37. ovoga Zakona.

Članak 50.

(1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4., članka 35. stavka 4. i članka 40. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavaka 1. ovoga Zakona, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će  roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde iz članka 13. stavka 2. podstavaka 2. ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjivat će se:

- Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.)

- Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.)

- Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.)

- Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.)

- Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.)

- Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.)

Članak 51.

Ministar nadležan za kulturu predložit će Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 52.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) osim odredbi članka 37. do 44. Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) koje prestaju važiti 31. prosinca 2020. godine.

Članak 53.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredbi članaka 38. do 42. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2021. godine.

O B R A Z L O Ž E N J E

Člankom 1. propisuje se da se Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuje  knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske te da je knjižnična građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Člankom 2. propisuje se svrha Zakona te se propisuje da se ovim Zakonom osigurava obavljanje knjižnične djelatnosti kao javne službe, potiče razvoj  knjižnične djelatnosti u cilju promicanja i razvoja pismenosti, kulture, obrazovanja, znanja i izvrsnosti te očuvanja nacionalnog književnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva, osigurava dostupnost knjižnične građe i informacija radi jačanja kompetencije za razvoj demokracije, gospodarstva i sudjelovanje u informacijskom društvu, utvrđuju načini financiranja knjižnične djelatnosti.

Člankom 3. uređuje se značenja pojmova.

Člankom 4. propisuje se da n a zaštitu i očuvanje knjižnične građe koja je kulturno dobro u pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon i drugi propisi kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Jedinstveni i rijetki primjerci knjiga, zbirke knjiga, rukopisi i druga knjižnična građa javnih knjižnica nastala do 1850. godine ima status kulturnog dobra, a katalozi ove knjižnične građe javnih knjižnica sastavni su dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. U pogledu korištenja knjižnične građe kojoj nije istekao rok autorsko-pravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava.

Člankom 5. propisuje se rodna jednakost.

Člankom 6. propisuje se da k njižnična  djelatnost obuhvaća nabavu knjižnične građe i izgradnju knjižničnih zbirki, stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima što uključuje izradu  informacijskih pomagala u tiskanom i/ili elektroničkom obliku, pružanje usluge korištenja knjižnične građe uključujući međuknjižničnu posudbu, osiguranje usluge pristupa e-izvorima, digitalizaciju knjižnične građe, usmjeravanje i podučavanje korisnika pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i online izvora, vođenje dokumentacije i prikupljanje statističkih podataka o poslovanju, knjižničnoj građi, korisnicima i o korištenju usluga knjižnice, prikupljanje statističkih podataka vezanih uz  provedbu propisa kojima se uređuju autorska i srodna prava, ponudu kulturnih, informacijskih, obrazovnih i znanstvenih sadržaja i programa,  druge poslove sukladno ovom Zakonu i drugim propisima. Knjižnice obavljaju digitalizaciju knjižnične građe iz svojih zbirki pri čemu su  dužne poštivati norme za digitalizaciju građe, izradu arhivskih i korisničkih primjeraka te metapodataka sukladno standardima za pojedine vrste knjižnica. Knjižnice su obvezne prikupljati statističke podatke o svome poslovanju i unositi  ih u sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sukladno standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica.

Člankom 7. propisuje se da su knjižnice dužne poduzimati mjere za zaštitu knjižnične građe te redovito provoditi postupak revizije i otpisa građe sukladno pravilniku kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća.

Člankom 8. propisuje se vrste knjižnica prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, knjižnica na visokom učilištu, znanstvena, specijalna te knjižnica vjerske zajednice te da pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadaće više vrsta knjižnica.

Člankom 9 . propisuje se da se knjižnica se može osnovati kao ustanova, zaklada, zadruga, udruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Člankom 10. propisuje se da javnu knjižnicu kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Privatnu knjižnicu može osnovati druga pravna i fizička osoba. Knjižnicu vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica. Više osnivača (Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) može zajednički osnovati javnu knjižnicu, odnosno više drugih pravnih i/ili fizičkih osoba i više vjerskih zajednica može osnovati privatnu knjižnicu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. Javnu knjižnicu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom. Knjižnicu u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu, odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu.

Člankom 11. propisuje se da u školskim ustanovama, visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima djeluju knjižnice kao sastavni dio ustanova. O pćine i gradovi s više od 3000 stanovnika dužni su samostalno ili zajedno osnovati i financirati narodnu knjižnicu kao ustanovu te njezine podružnice na navedenom području, osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice obavlja koja druga knjižnica na njihovu području. Općine i gradovi s manje od 3000 stanovnika, a koji nemaju narodnu knjižnicu dužni su posebnim ugovorom obavljanje djelatnosti narodne knjižnice povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini i gradu ili osigurati osnivanje podružnice te narodne knjižnice na svojem području. U svrhu osiguranja knjižnične usluge za svako naselje, općine i gradovi dužni su  zajedno sa županijom na čijem su području, osigurati uslugu pokretne knjižnice sukladno ovom Zakonu.

Člankom 12. propisuje se da se k njižnica može osnovati ako su, sukladno odredbama standarda za pojedinu vrstu knjižnica, osigurani knjižnična građa, prostor, oprema i pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, sredstva za rad, rad stručnih knjižničarskih djelatnika, program rada i razvitka. Postojanje navedenih uvjeta utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice na temelju izvješća knjižnice koja obavlja matičnu djelatnost, najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Osnivač knjižice dužan je pribaviti rješenje o postojanju uvjeta za osnivanje knjižnice prije traženja upisa u sudski ili drugi registar.

Protiv navedenog rješenja žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

Člankom 13 . propisano je da knjižnice svoju djelatnost obavljaju sukladno standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica kojima se uređuju poslovi i usluge, kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica, standardi za digitalizaciju knjižnične građe, kao i prava i dužnosti korisnika knjižničnih usluga. Navedene standarde donosi za narodne, specijalne i  knjižnice vjerskih zajednica ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća i Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu, za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Rad i razvoj knjižnica u Republici Hrvatskoj osigurava se temeljem nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.

Člankom 14 . propisano je da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vodi Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u knjižničnoj djelatnosti. Sadržaj navedenog Upisnika uređuje se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu.

Člankom 15.   propisuje se da knjižnica prestaje s radom sukladno odredbama zakona. S obzirom da knjižnica može imati pravni oblik ustanove, udruge, zadruge, trgovačkog društva i zaklade, time je i način prestanka rada tih pravnih osoba uređen posebnim zakonima koji se odnose na te pravne osobe (Zakon o ustanovama, Zakon o udrugama, Zakon o zadrugama, Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o zakladama i fundacijama). Odluku o prestanku i statusnim promjenama javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica i lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivači mogu donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu za narodne i specijalne knjižnice, odnosno ministra nadležnog za znanost i obrazovanje za za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Navedena o dluka mora sadržavati odredbe o zaštiti i smještaju knjižnične građe i knjižnične dokumentacije na temelju prethodnog mišljenja Hrvatskoga knjižničnog vijeća .

Člankom 16. propisuje se da se ustrojstvo i upravljanje knjižnicom uređuje statutom ili drugim općim aktom knjižnice, odnosno općim aktom pravne osobe u čijem je sastavu, a u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju.

Člankom 17. propisuje se da su tijela javne knjižnice ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno te da privatna knjižnica ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga zakona.

Člankom 18. propisuje se da javna knjižnica s više od pet zaposlenih ima upravno vijeće. Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Za člana upravnoga vijeća osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, a način izbora članova upravnoga vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u svezi s radom upravnoga vijeća uređuju se statutom javne knjižnice.

Člankom 19. propisuje se da Upravno vijeće donosi plan rada i razvitka knjižnice, razmatra izvršavanje plana rada i razvitka knjižnice, odlučuje o financijskom planu i godišnjem financijskome izvještaju, donosi statut i druge opće akte, utvrđuje način i uvjete korištenja knjižnične građe, odlučuje o promjenama u organiziranju rada knjižnice, te obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, drugim propisom, aktom o osnivanju i statutom knjižnice.

Člankom 20. propisuje se da javnom knjižnicom upravlja ravnatelj koji predstavlja i zastupa javnu knjižnicu u pravnome prometu i pred tijelima državne vlasti te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom. Ako javna knjižnica nema upravno vijeće, ravnatelj obavlja i poslove Upravnog vijeća.

Člankom 21. propisuje se da se ravnatelja javne knjižnice imenuje se i razrješuje u postupku i na način propisan  aktom o osnivanju i statutom knjižnice. Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja društvenih znanosti, ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u knjižnici ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Iznimno od navedenoga, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje jednu godinu rada u knjižnici ili najmanje pet godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom. Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, bez provođenja javnoga natječaja, imenovati osoba koja ima propisano obrazovanje, a na ovu dužnost može se imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice.  Statutom javne knjižnice mogu se propisati i drugi uvjeti za imenovanje ravnatelja javne knjižnice.

Člankom 22. propisuje se da knjižnica s više od pet zaposlenih ima stručno vijeće koje čine u pravilu svi stručni knjižničarski djelatnici knjižnice, osim ako statutom knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, nije određen drugačiji sastav stručnog vijeća.  Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka knjižnice, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom knjižnice.

Člankom 23. propisuje se da ustroj knjižnice u sastavu uređuje se statutom i drugim aktima osnivača kao i pravilnikom o radu knjižnice. Knjižnica u sastavu u pravilu ima voditelja i stručno vijeće.

Člankom 24. propisuje se da voditelj knjižnice u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može biti osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja javne knjižnice. Odluku o izboru i razrješenju voditelja knjižnice u sastavu donosi tijelo upravljanja pravne osobe u sastavu koje je knjižnica.

Člankom 25. propisuje se da je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javna ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu kao i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi unapređivanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja hrvatskoga knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu središnja je ustanova hrvatskoga knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Osnivač Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je Republika Hrvatska. Prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske. Sredstva za rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu osiguravaju se iz državnog proračuna, iz vlastitih prihoda, od zaklada, od sponzora, darovima i na drugi način, u skladu sa zakonom.

Člankom 26. propisano je da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uz opće zadaće propisane za svaku knjižnicu ima i posebne zadaće da izgrađuje, organizira, čuva, trajno zaštićuje i čini dostupnom nacionalnu zbirku knjižnične građe (Croatica), obavlja djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta, središnjeg bibliografskog ureda, središnjih ureda za ISBN, ISMN, ISSN i DOI te koordinira primjenu ostalih identifikatora, obavlja djelatnost središnjeg knjižnično-informacijskog sustava, izgrađuje nacionalni knjižnični katalog, objavljuje tekuće i retrospektivne nacionalne bibliografije, skrbi za izgradnju skupnih kataloga, izgrađuje nacionalnu bibliografsku bazu podataka i normativnu bazu podataka, koordinira nadzor nad primjenom standarda i pravilnika za izradu i razmjenu te ponovnu uporabu knjižničnih podataka te potiče razvoj knjižničnog poslovanja, u skladu s odredbama ovoga Zakona, organizira postupanje s obveznim primjerkom, osigurava dostupnost i korištenje elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija za akademsku i znanstvenu zajednicu u Republici Hrvatskoj, izgrađuje, organizira, čuva i čini dostupnim reprezentativne zbirke inozemnih znanstvenih i stručnih knjiga, serijskih publikacija i ostalih informacijskih izvora, koordinira izgradnju nacionalnog sustava zaštite i trajnog očuvanja knjižnične kulturne i znanstvene baštine, izgrađuje i organizira Hrvatsku digitalnu knjižnicu, organizira i vodi stručno usavršavanje knjižničara, obavlja zadaće središnje matične knjižnice u Republici Hrvatskoj, promiče hrvatske tiskane i elektroničke publikacije te knjižnične proizvode i usluge,  provodi i potiče znanstveno-razvojna i stručna istraživanja u knjižničarstvu, obavlja i druge zadaće predviđene ovim Zakonom i Statutom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Članak 27. propisuje da Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu upravlja glavni ravnatelj. Glavnog ravnatelja, na temelju javnog natječaja koji provodi Upravno vijeće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.  Glavni ravnatelj imenuje se na vrijeme od četiri godine. Za glavnog ravnatelja može se imenovati osoba koja ima doktorat znanosti ili zvanje knjižničarskog savjetnika, te najmanje pet godina iskustva  u upravljanju, kao i druge uvjete propisane Statutom. Statutom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu propisuje se postupak, a mogu se propisati i posebni uvjeti za imenovanje glavnog ravnatelja. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima pomoćnike glavnog ravnatelja, a uvjeti i postupak za njihovo imenovanje uređuju se Statutom.

Člankom 28. propisuje se da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima upravno vijeće koje se sastoji od devet članova od kojih po tri imenuju ministar nadležan za kulturu i ministar nadležan za znanost i obrazovanje, a tri bira stručno vijeće ove knjižnice iz reda svojih zaposlenika.

Člankom 29. propisuje se da se ustroj i upravljanje Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu pobliže uređuje njezinim Statutom, pravilnikom kojim se uređuje unutarnji ustroj i način rada, te drugim općim aktima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.

Člankom 30. propisuje se da sredstva za rad knjižnica osigurava osnivač, a sredstva za rad knjižnica uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje. Sredstva za posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe. Sredstva za rad knjižnica osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. Sredstva za provedbu odredbi o osiguranju knjižnične usluge prema odredbama ovog Zakona dužni su osigurati općine i gradovi te županija na koju se ove odredbe odnose.

Člankom 31. propisuje se da knjižnica kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike. Knjižnica vjerske zajednice osnovana kao ustanova i knjižnica osnovana kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije. Knjižnica koja je osnovana kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja knjižnice stjecanje dobiti. Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike. Knjižnica osnovana kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima.

Člankom 32. propisuje se da su stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja odgovorni za obavljanje svih stručnih poslova javnih knjižnica za koje su zaduženi. Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih knjižničarskih zvanja. Protiv rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Stručna knjižničarska zvanja te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.

Člankom 33. propisuje se da su privatne knjižnice dužne osigurati rad stručnih knjižničarskih djelatnika za obavljanje stručnih poslova u knjižnici.

Člankom 34. propisuje se da knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene, te specijalne knjižnice. Unutar knjižničnog sustava Republike Hrvatske, knjižnice se povezuju sukladno potrebama korisničkih zajednica, potrebama određenog stručnog, znanstvenog, umjetničkog područja, potrebi za učinkovitijim poslovanjem, osobito u upravljanju digitalnom građom i potrebi za stalnim stručnim usavršavanjem, a na temelju usklađivanja planova i programa rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost, nacionalnog programa razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti, standardizacije i usklađivanja postupaka u nabavi i izgradnji knjižničarskih zbirki, obradi i protoku građe i informacija, izgrađivanja skupnih kataloga, središnjih upisnika, baza podataka i repozitorija, osobito Hrvatske digitalne knjižnice, razvitka mrežnih informacijskih usluga, usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete.

Člankom 35. propisuje se da radi trajnoga i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, određene knjižnice, kao matične knjižnice, obavljaju i poslove matične djelatnosti za više knjižnica određenog teritorijalnog, znanstvenog ili umjetničkog područja ili za pojedinu vrstu knjižnica. Matična djelatnost obuhvaća stručni nadzor nad radom knjižnica, pružanje stručne pomoći vezane uz osnivanje i prestanak rada knjižnica, planiranje i unapređivanje djelatnosti knjižnica i njihovog međusobnog povezivanja i uključivanja u jedinstven knjižnični sustav Republike Hrvatske. Sredstva za obavljanje poslova matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu. Matična djelatnost i sustav matičnih knjižnica utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu uz prethodna mišljenja ministra nadležnog za znanost i obrazovanje i Hrvatskog knjižničnog vijeća.

Člankom 36. propisuje se da je Hrvatsko knjižnično vijeće savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove knjižnične djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito razmatra stanje u knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj, predlaže opće i specifične mjere i programe poticanja razvitka i unaprjeđivanja knjižnične djelatnosti, potiče unaprjeđenje standarda i propisa od značenja za knjižničnu djelatnost, daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja knjižnične djelatnosti, vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja knjižnične djelatnosti, obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture, daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju zvanja u knjižničnoj struci.

Člankom 37. propisuje se da Hrvatsko knjižnično vijeće ima sedam članova od kojih je jedan predsjednik, a imenuju se iz reda istaknutih stručnjaka iz područja knjižnične, znanstvene i obrazovne djelatnosti. Predsjednika i dva člana Vijeća imenuje ministar nadležan za kulturu, a po jednog člana  imenuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje, Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te Hrvatsko knjižničarsko društvo. Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine. Sredstva za rad Hrvatskoga knjižničnog vijeća osiguravaju se u državnom proračunu. Hrvatsko knjižnično vijeće donosi poslovnik o svojem radu.

Člankom 38. propisano je da se pod obveznim primjerkom, bez obzira na medij, podrazumijevaju knjige, serijske publikacije  (novine, časopisi, zbornici radova,  godišnjaci  i slično), službene publikacije, glazbene zvučne snimke, neglazbene zvučne snimke, notirana glazba,  zemljopisne i druge karte, slikovna djela (reprodukcije slikovnih umjetničkih djela, grafike, plakati, razglednice i slično), multimedija, kompleti, mikrooblici, sitni tisak (brošure, letci, tiskanice, prospekti, katalozi,  programi, kalendari i slično), elektroničke jedinice građe.

Člankom 39.  propisano je da se obvezni primjerak prikuplja se u svrhu stvaranja nacionalne zbirke knjižnične građe kao kulturnog dobra, izrade nacionalne bibliografije, vođenja statistike o nacionalnoj nakladničkoj produkciji, pohrane i zaštite građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima, izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki, te zbirki službenih publikacija te izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice.

Člankom 40.  propisano je da nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje ili proizvodi tiskane publikacije, publikacije na elektroničkom prijenosnom mediju ili u drugim materijalnim oblicima namijenjene javnosti, dužan je od te građe o svom trošku, a najkasnije u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje, dostaviti Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dva primjerka publikacija u analognom obliku, jedan primjerak depozitnoj knjižnici izvan Zagreba te propisani broj primjeraka građe za druge knjižnice sukladno pravilniku koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Svaki nakladnik dužan je u roku od 30 dana po završetku tiskanja, umnažanja ili proizvodnje dostaviti još po jedan primjerak građe matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište radi stvaranja zavičajne zbirke. Tiskar s područja jedne županije koji tiska za nakladnika iz druge županije dužan je u istom roku jedan primjerak dostaviti matičnoj knjižnici na području županije na kojoj je njegovo sjedište. Obvezni primjerci moraju biti ispravni i potpuni, u obliku u kojem su namijenjeni prodaji i raspačavanju.

Člankom 41.  propisuje se da je nakladnik koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i izdaje online publikacije (e-knjige, e-serijske publikacije), dužan obavijestiti Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu o postojanju/objavljivanju publikacije i dostaviti metapodatke i građu u propisanom formatu.

Člankom 42. propisano je da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postupa s obveznim primjerkom sukladno odredbama pravilnika koji uređuje obvezni primjerak, a koji donosi ministar nadležan za kulturu  uz mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osigurava pristup i korištenje građe dostavljene obveznim primjerkom. Nakladnik digitalne građe ima pravo odrediti uvjete pristupa, ali je dužan dopustiti minimalnu razinu pristupa u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u kontroliranoj radnoj okolini. Postupanje s obveznim primjerkom i sustav uređuje se pravilnikom o obveznom primjerku.

Člankom 43.  propisano je da stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica ili druga knjižnica koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti. Stručni nadzor nad radom matičnih knjižnica obavlja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Stručni nadzor nad radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obavlja Hrvatsko knjižnično vijeće. Knjižnica nad kojom se obavlja nadzor dužna je matičnoj knjižnici ili drugoj knjižnici koju ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. Matična knjižnica dužna je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dužna je Hrvatskom knjižničnom vijeću, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora.

Člankom 44. propisano je da nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili knjižnice unutar pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture, dok nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga pravna i fizička osoba obavlja ured državne uprave u županiji na području koje je njezino sjedište, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba. Nadzor nad zakonitošću rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obavljaju ministarstvo nadležno za poslove kulture i ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja.

Člankom 45.  propisano je da kada se prilikom obavljanja nadzora nad zakonitošću rada i općih akata, utvrdi da knjižnica, odnosno knjižnica u sastavu, ne ispunjava koji od uvjeta za osnivanje knjižnice ili koji od standarda propisanih za pojedine vrste knjižnica, odredit će se osnivaču rok u kojem je dužan otkloniti uočene nedostatke. Ne otkloni li osnivač uočene nedostatke u određenome roku, nadležno upravno tijelo i donijet će rješenje o zabrani rada knjižnice, odnosno knjižnice u sastavu. Protiv rješenja o zabrani rada koje je donijelo nadležno upravno tijelo žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Protiv rješenja o zabrani rada koje je donio ured državne  uprave u županiji na području koje je sjedište knjižnice može se podnijeti žalba ministarstvu nadležnom za poslove kulture.

Člancima 46 . i 47.  propisuju se prekršajne odredbe.

Člankom 48.  određuje se da će knjižnice i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice, uskladiti statut, druge opće akte i rad s odredbama ovoga Zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Upravno vijeće knjižnice koje je ustrojeno prema odredbama Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) i koje ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi, odnosno koje za člana ima osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, nastavlja rad do isteka mandata, odnosno razrješenja kao upravno vijeće.

Člankom 49. određeno je da Hrvatsko knjižnično vijeće imenovano prema odredbama Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) nastavlja s radom do imenovanja Hrvatskog knjižničnog vijeća prema odredbama ovog Zakona. Ministar nadležan za kulturu će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuti postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskog knjižničnog vijeća sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 50. propisuje da će ministar nadležan za kulturu donijet u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 7., članka 14. stavka 2., članka 32. stavka 4., članka 35. stavka 4. i članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. Ministar nadležan za kulturu donijet će, uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde za narodne, specijalne i knjižnice vjerskih zajednica, a ministar nadležan za znanost i obrazovanje donijet će, uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona standarde za školske, knjižnice na visokim učilištima, znanstvene i sveučilišne knjižnice. Do stupanja na snagu pravilnika koji se donose temeljem ovog Zakona vrijede pravilnici kako slijede: Pravilnik o upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu (Narodne novine, broj 139/98. i 25/17.) , Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/99.) , Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11., 16/14., 60/14. – Ispravak i 47/17.) , Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 43/01.) , Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (Narodne novine, broj 21/02.) , Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (Narodne novine, broj 52/05.)

Članak 51. propisuje da će ministar nadležan za kulturu predložiti Vladi Republike Hrvatske donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Člankom 52. određeno je da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) osim odredbi članka 37. do 44. Zakona o knjižnicama (Narodne novine, broj 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) koje prestaju važiti 31. prosinca 2020. godine.

Članak 53. propisuje da ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredbi članaka 38. do 42. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2021. godine.