OPĆA ODREDBA

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom uređuje se sadržaj, rok donošenja i način izrade šumskogospodarskih planova te uvjeti za izradu izvanrednih revizija šumskogospodarskih planova.

(2) Šumskogospodarski planovi su:

◊ šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Osnova područja)

◊ osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom (u daljnjem tekstu: Osnova gospodarenja)

◊ program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže

◊ program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika

◊ program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske

◊ program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima

◊ program zaštite, njege i obnove šuma

◊ program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba.

II. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Prostorna podjela šuma i šumskih zemljišta

Članak 2.

(1) Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice.

(2) Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuje se šumskogospodarski plan.

(3) Granica gospodarske jedinice može se mijenjati u postupku obnove te redovne ili izvanredne revizije šumskogospodarskog plana, na zahtjev stranke, uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(4) Gospodarska jedinica se dijeli na odjele i odsjeke.

(5) Postojeća gospodarska podjela na odjele u pravilu se zadržava, a u slučaju promjene povezuju se stara i nova podjela.

(6) Površine šuma i šumskog zemljišta koje su prešle iz državnog u privatno vlasništvo ili obrnuto pripajaju se gospodarskoj jedinici državnih šuma ili šuma privatnih šumoposjednika na čijem se području nalaze, a moguće je ustrojiti i gospodarsku jedinicu za šumski posjed jednog vlasnika.

Članak 3.

(1) Odjel je trajna osnovna jedinica gospodarske podjele šuma i šumskih zemljišta u okviru pojedine gospodarske jedinice.

(2) Odjeli se ustanovljuju radi lakšega gospodarenja, nadzora i orijentacije na terenu.

(3) Površina odjela, osim za neobraslo proizvodno šumsko zemljište, šikare, šibljake, makije, garige, šume šumoposjednika i neplodno zemljište u pravilu ne može biti veća od 60 hektara.

(4) Granice odjela ustanovljuju se prema prirodnim obilježjima (hrptovima, grebenima, kosama, vodotocima, uvalama i sl.) ili prema umjetno stvorenim objektima (stalnim izvoznim putovima, prometnicama, prosjekama, kanalima i sl.).

(5) Postojeće granice odjela mogu se mijenjati samo kad se, prilikom obnove ili revizije šumskogospodarskih planova, ustanove odstupanja od odredbi stavka 3. i 4. ovoga članka.

(6) Odjeli u gospodarskoj jedinici označuju se brojevima, u pravilu neprekidno od sjevera prema jugu i od zapada prema istoku.

(7) Postojeće brojeve odjela nije potrebno mijenjati ako njihov niz bude prekinut izdvajanjem površina šuma i šumskog zemljišta iz područja gospodarske jedinice ili pripajanjem gospodarskoj jedinici novih površina, čija veličina zahtjeva izdvajanje postojećih ili formiranje novih odjela.

Članak 4.

(1) Odsjek je najmanja promjenjiva jedinica gospodarske podjele šuma i šumskih zemljišta unutar odjela s kojom se posebno gospodari kao sastojinom.

(2) Sastojine se izlučuju u odsjeke prema primarnoj namjeni šume, uzgojnom obliku, načinu gospodarenja, stadiju razvitka, vrsti drveća, starosti, cilju gospodarenja, omjeru smjese i obrastu.

(3) Odsjeci se označuju slovima.

(4) Najmanja površina odsjeka iznosi 1 hektar, osim u odvojenim šumskim površinama, kada ona može biti i manja.

(5) Odvojene površine manje od 0,1 ha za koje je u katastru kao način uporabe navedeno šuma ne izlučuju se u posebne odsjeke već se njihov popis sa pripadajućom površinom prilaže obrascu O-14.

(6) Više odvojenih površina šuma i šumskog zemljišta većih od 0,1 ha, a manjih od 1 hektara, ako zadovoljavaju uvjete iz stavka 2. ovog članka, mogu se izlučiti u jedan odsjek.

(7) Neobraslo proizvodno šumsko zemljište i neobraslo neproizvodno zemljište za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava izlučuje se u posebne odsjeke, ako je površina veća od 1 hektara.

(8) Iznimno od stavka 2. i stavka 7. ovog članka u slučajevima neriješenih suvlasničkih odnosa  između Republike Hrvatske i privatnih šumoposjednika odsjeci se oblikuju po granicama katastarskih čestica za koje nisu riješeni  suvlasnički odnosi.

(9) Neobraslo neproizvodno i neplodno zemljište, izuzev neobrasloga neproizvodnoga šumskog zemljište za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava iskazuje se samo u obrascu O-1 prema klasifikaciji koja se nalazi u Prilogu 1 ovoga Pravilnika.

Članak 5.

(1) Geodetska izmjera i obilježavanje obuhvaća gospodarsku podjelu i druge elemente od interesa za gospodarenje.

(2) Podaci o površinama (odjela i odsjeka) iskazuju se u stotinkama hektara.

(3) Granice gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka ucrtavaju se na gospodarske karte, a na terenu moraju biti trajno i vidljivo obilježene i jedinstvene na cijelom šumskogospodarskom području prema sustavu obilježavanja koji je tiskan u Prilogu 2 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(4) Vanjske granice i gospodarska podjela moraju se kontinuirano obnavljati, a usporedba posjedovnog i vlasničkog stanja obavlja se kod obnove i revizije osnove i programa.

(5) U šumama malih privatnih šumoposjednika granice gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka na terenu nije obvezno obilježavati.

Razvrstavanje šuma i šumskih zemljišta

Članak 6.

(1) Sve šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj smatraju se  višenamjenskim.

(2) Prema namjeni šume se razvrstavaju na gospodarske i zaštitne.

(3) Iznimno šume i šumska zemljišta prema namjeni mogu biti šume posebne namjene i to:

◊ zaštićene šume

◊ urbane šume

◊ šumski sjemenski objekti

◊ šume za znanstvena istraživanja

◊ šume za potrebe obrane Republike Hrvatske

◊ šume za potrebe utvrđene posebnim propisima.

(4) Prema namjeni šumska zemljišta koja nisu obrasla šumom mogu biti:

◊ za podizanje novih šuma

◊ za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava

◊ za ostale potrebe gospodarenja šumama.

(5) Namjena šume i šumskih zemljišta iz stavka 3. ovoga članka navedena u nazivu uređajnog razreda smatra se njihovom primarnom namjenom, dok se namjena iz stavka 2. i 4. ovoga članka dodatno evidentira u obrascu O-2 ili O-3.

Članak 7.

(1) Šumsko zemljište razvrstava se na:

1. obraslo;

2. neobraslo:

a. proizvodno;

b. neproizvodno;

3. neplodno.

(2) Obraslim šumskim zemljištem smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma u smislu zakona o šumama.

(3) Neobraslim proizvodnim šumskim zemljištem smatra se neobraslo zemljište koje je zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma te trajnu proizvodnju drvne tvari i/ili općekorisnih funkcija uz unapređenje bioraznolikosti šuma, šumski rasadnici, šumski sjemenski objekti u kojima se proizvodi šumski reprodukcijski tipa „kvalificiran“ i „testiran“ i drvenaste kulture kratkih ophodnji.

(4) Neobraslim neproizvodnim šumskim zemljištem smatra se neobraslo zemljište za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava, šumske prosjeke šire od 5m, protupožarne prosjeke, svijetle pruge uz šumske prometnice šire od 5 m, šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa, trstici unutar šumskih kompleksa, te trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda, naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova  širine veće od 5m unutar šumskih kompleksa i slično.

(5) Neplodnim šumskim zemljištem smatraju se primarne šumske prometnice šire od 5m, površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma, površine pod lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima koje su sastavni dio šumskog kompleksa, površine pod ostalim objektima koje se smiju graditi na šumskom zemljištu prema zakonu o šumama, površine pod objektima za koje je osnovano pravo služnosti na šumskom zemljištu (odašiljači, vjetrenjače i slično), eksploatacijska polja unutar šumskogospodarskog područja, te bare i močvare unutar šumskih kompleksa .

Članak 8.

(1) Šume i šumska zemljišta iz članka 6. ovoga Pravilnika razvrstavaju se po uređajnim razredima.

(2) Uređajni razred u jednodobnoj šumi određuje se prema primarnoj namjeni šume, uzgojnom obliku i glavnoj vrsti drveća prema kojoj se određuje ophodnja i cilj gospodarenja.

(3) Uređajni razred preborne šume jele s ostalim vrstama drveća određuje se prema primarnoj namjeni šume i glavnim vrstama drveća (jeli i najzastupljenijoj vrsti).

(4) Uređajni razred raznodobne šume određuje se prema primarnoj namjeni šume, uzgojnom obliku i glavnoj vrsti drveća prema kojoj se određuje cilj gospodarenja.

(5) Uređajni razred neobraslog proizvodnog zemljišta određuje se prema primarnoj namjeni i cilju gospodarenja.

(6) Šume na osjetljivim staništima (nagibi veći od 50%, plitka skeletna tla, riječni otoci – ade i sl.), šume s velikom biološkom raznolikošću, šume na javnom vodnom dobru, rijetke ili reprezentativne šumske zajednice te šume za zaštitu tla, prometnica i drugih objekata od erozije i poplava mogu se proglasiti zaštitnim šumama.

(7) Za šume posebne namjene, kategorija posebne namjene ne navodi se u nazivu uređajnog razreda već zasebno u obrascu O-2 ili O-3.

Članak 9.

(1) Za šume i šumska zemljišta gospodarskih jedinica za koje se ne izrađuje program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže u obrascu O-2 ili O-3 evidentira se kôd i naziv prevladavajućeg stanišnog tipa III razine koji se nalazi u odsjeku sukladno Nacionalnoj klasifikaciji staništa (u daljnjem tekstu NKS).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za šume i šumska zemljišta gospodarskih jedinica za koje se ne izrađuje program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže, a nalaze se u području ekološke mreže u obrascu O-2 ili O-3 evidentira se identifikacijski broj s nazivom područja ekološke mreže i šifra s nazivom stanišnog tipa od interesa za Europsku uniju koji obuhvaća odsjek sukladno aktu o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske.

(3) Za šume i šumska zemljišta gospodarskih jedinica za koje se izrađuje program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže u obrascu O-2 ili O-3 evidentira se identifikacijski broj s nazivom područja ekološke mreže i šifra s nazivom stanišnog tipa od interesa za Europsku uniju koji obuhvaća odsjek sukladno aktu o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske te kod i naziv stanišnog tipa IV razine sukladno NKS-u za obraslo odnosno III ili IV razine za neobraslo šumsko zemljište.

Razvrstavanje sastojina

Članak 10.

Šumska sastojina (u daljnjem tekstu: sastojina) je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, načinu gospodarenja, uzgojnom obliku, starosti i stadiju razvoja.

Članak 11.

(1) Prema omjeru smjese vrsta drveća sastojine se dijele na:

1. čiste – u kojima je jedna vrsta drveća zastupljena s više od 90 % drvne zalihe prema ukupnoj drvnoj zalihi, odnosno u prvom dobnom razredu prema broju stabala;

2. mješovite – u kojima su, uz glavne vrste, zastupljene i druge vrste drveća s udjelom većim od 10 % od ukupne drvne zalihe, odnosno u prvom dobnom razredu prema broju stabala.

(2) Vrste drveća iskazuju se prema popisu vrsta koji je tiskan u Prilogu 3 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 12.

(1) Prema načinu gospodarenja sastojine su:

1. jednodobne – u kojima su stabla glavne vrste drveća u sastojini podjednake starosti, a gospodarenje je sastojinsko;

2. preborne – sastojine jele s ostalim vrstama drveća u kojima nalazimo raspoređena stabla različitih visina i prsnih promjera, a gospodarenje je stablimično ili grupimično;

3. raznodobne – u kojima su raspoređene skupine stabala različitih dobi i razvojnih stadija gdje su stabla unutar skupina podjednake dobi i razvojnog stadija, a gospodarenje je skupinasto.

(2) Gospodarenje sastojinama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se provoditi u šumama malih privatnih šumoposjednika, zaštitnim šumama i šumama posebne namjene.

Članak 13.

Prema uzgojnom obliku sastojine su:

1. visokog uzgojnog oblika (sjemenjače) – nastale od stabala iz sjemena ili sadnica;

2. niskog uzgojnog oblika (panjače) – nastale od stabala iz panja i korjenovih žila;

3. degradirane sastojine:

a. šikare – degradacijski oblici sastojina u kojima, osim drveća, u istom sloju sudjeluje i grmlje;

b. šibljaci – degradacijski oblici sastojina koje čini grmlje uglavnom šibljasta oblika;

c. makije – degradacijski oblici crnikovih šuma u kojima osim drveća u istom sloju sudjeluje i grmlje;

d. garizi –degradacijski oblici sastojina koje čine otporne grmolike zimzelene vrste;

4. šumske kulture – umjetno podignute sastojine bez primjene agrotehničkih mjera;

5. šumske plantaže – umjetno podignute sastojine uz primjenu agrotehničkih mjera.

Članak 14.

Prema dobi i stadiju razvitka jednodobne sastojine visokog i niskog uzgojnog oblika razvrstavaju se na:

1. mlade sastojine starosti do polovice ophodnje u stadiju razvitka:

◊ ponik – biljke starosti do jedne godine;

◊ pomladak – biljke starije od jedne godine do dobi kada se oblikuje debalce i krošnja;

◊ mladik – stabalca koja imaju oblikovano deblo i krošnju;

◊ koljik – stabalca prosječnoga prsnog promjera od 5 do 7 cm;

◊ letvik – stabalca prosječnoga prsnog promjera od 7 do 15 cm;

◊ stadij odraslih stabala – stabla prosječnoga prsnog promjera većeg od 15 cm do polovice ophodnje,

2. srednjodobne sastojine starosti iznad polovice do dvije trećine ophodnje;

3. starije sastojine starosti od dvije trećine ophodnje do zadnjeg dobnog razreda;

4. stare sastojine starosti zadnjeg dobnog razreda i više.

Članak 15.

Raspored stabala u sastojini može biti:

1. stablimičan – raspored stabala različitih prsnih promjera i različitih visina u prebornim sastojinama, odnosno različitih vrsta drveća u jednodobnim sastojinama;

2. grupimičan – raspored stabala podjednakih prsnih promjera i podjednakih visina u prebornim, odnosno iste vrste drveća u jednodobnim sastojinama na površini manjoj od 0,2 ha;

3. skupinast – raspored stabala iste vrste drveća u jednodobnim sastojinama na površini većoj od 0,2 ha do 1,0 ha, odnosno skupine stabala iste dobi i razvojnih stadija u raznodobnim sastojinama na površini većoj od 0,2 ha do 2,0 ha.

Utvrđivanje elemenata strukture sastojine

Članak 16.

Starost jednodobnih sastojina određuje se na temelju evidencije o godini osnutka, podataka iz prethodnih šumskogospodarskih planova, odnosno brojenjem godova na panju triju srednje plošnih stabala glavne vrste drveća.

Članak 17.

(1) Sklop sastojine je stupanj zastiranja tla krošnjama.

(2) Sklop sastojine se u jednodobnim i raznodobnim sastojinama visokog i niskog uzgojnog oblika iskazuje kao:

1. potpun sklop – kad su krošnje pravilno raspoređene i međusobno se dodiruju;

2. nepotpun sklop – kad postoje takvi razmaci između krošanja pojedinih stabala da u njihove prostore ne može stati krošnja normalno razvijenog stabla;

3. rijedak sklop – kad je sklop prekinut, a krošnje pojedinih susjednih stabala su tako razmaknute da između njih može stati krošnja normalno razvijenog stabla;

4. progaljen sklop – kad je otvor u sastojini nastao prekidom sklopa i ne može se više zatvoriti krošnjama susjednih stabala.

(3) Za preborne sastojine sklop se ne iskazuje.

Članak 18.

(1) Obrast sastojina određuje se odnosom postojeće temeljnice ili drvne zalihe prema normalnoj temeljnici ili drvnoj zalihi.

(2) Pri određivanju obrasta u jednodobnim sastojinama koristi se temeljnica, dok se u prebornim i raznodobnim sastojinama koristi drvna zaliha.

(3) Obrast se kategorizira kao:

1. normalan, iznad 0,80;

2. smanjen, od 0,50 do 0,80;

3. slab, do 0,50.

(4) Normalna temeljnica jednodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika određuje se primjenom prirasno-prihodnih tablica na temelju boniteta glavne vrste drveća i starosti sastojine.

(5) Normalna drvna zaliha raznodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika jednaka je polovici normalne drvne zalihe zrele sastojine određene primjenom prirasno-prihodnih tablica na temelju boniteta i ophodnje glavne vrste drveća jednodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika.

(6) Normalna temeljnica jednodobnih odnosno normalna drvna zaliha raznodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika određuje se primjenom prirasno-prihodnih tablica domaćih autora, a ukoliko ne postoje mogu se koristiti prirasno-prihodne tablice stranih autora.

(7) Normalna drvna zaliha za preborne sastojine određuje se prema novom sistemu uređivanja prebornih šuma prof. Klepca na temelju boniteta, optimalnog omjera smjese i promjera sječive zrelosti glavnih vrsta drveća.

(8) Obrast se ne određuje u sastojinama prvog dobnog razreda, sastojinama kojima su započete oplodne sječe, sastojinama niskog uzgojnog oblika i degradiranim sastojinama.

Članak 19.

(1) Prsni promjeri mjere se na primjernim površinama po načelu sistematskog uzorka na razini odsjeka, a veličina ploha i gustoća mreže ovisi o strukturi sastojine (gustoća prema broju stabala, dobi), intenzitetu izmjere i varijabilnosti mjerenih elemenata.

(2) Najmanji broj primjernih površina za izmjeru prsnih promjera stabala u odsjeku iznosi tri.

(3) Broj stabala prsnog promjera ispod taksacijske granice (10 cm) određuje se u jednodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika prvoga i drugog dobnog razreda, prebornim sastojinama i raznodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika.

(4) U jednodobnim sastojinama drugog dobnog razreda, prebornim i raznodobnim sastojinama broj stabala iz stavka 3. određuje se na kružnim plohama polumjera od 2 m koje se nalaze unutar ploha za izmjeru drvne zalihe, a u jednodobnim sastojinama prvoga dobnog razreda na reprezentativnom uzorku kružnih ploha polumjera od 2 m (1 ploha na svakih od 1 do 5 ha).

Članak 20.

(1) Intenzitet izmjere, uzimajući od ukupne površine odsjeka, mora biti:

1. najmanje 2% u jednodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika drugog dobnog razreda, jednodobnim i raznodobnim sastojinama niskog uzgojnog oblika, zaštitnim šumama, šumama posebne namjene u kojima se ne propisuje etat i šumama malih privatnih šumoposjednika;

2. najmanje 5% u jednodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika iznad drugog dobnog razreda, prebornim i raznodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika.

(2) U jednodobnim sastojinama u kojima se propisuje etat glavnog prihoda u I/1 polurazdoblju mjerenje prsnih promjera stabala obavlja se:

1. na primjernim površinama uzimajući od ukupne površine odjela odnosno odsjeka najmanje 5% u sastojinama niskog uzgojnog oblika;

2. na primjernim površinama uzimajući od ukupne površine odjela odnosno odsjeka najmanje 7% u sastojinama visokog uzgojnog oblika izuzev sastojina u kojima je potrebno izmjeriti promjere svih stabala;

3. totalnom klupažom, izmjerom prsnih promjera svih stabala u sastojinama visokog uzgojnog oblika uređajnog razreda hrasta lužnjaka na prvom i drugom bonitetu, hrasta kitnjaka, obične bukve i poljskog jasena na prvom bonitetu te u sastojinama visokog uzgojnog oblika u kojima je obnova započela u prethodnom polurazdoblju, a nisu klupirane prilikom izrade prethodne osnove ili programa.

(3) Mjerenje prsnih promjera stabala u kulturama i plantažama obavlja se na način propisan za jednodobne sastojine visokog uzgojnog oblika.

(4) Vrste drveća koje su u omjeru smjese gospodarske jedinice zastupljene s manje od 5 %, ako su u odsjeku zastupljene s manje od 10%, mogu se u odsjeku grupirati (OTB, OMB,OC, OVo), ali drvna zaliha formirane grupe u omjeru smjese odsjeka ne smije prelaziti 20%.

(5) Terenski obrasci za izmjeru na plohama nalaze se tiskani u Prilogu 8 . ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 21.

(1) Evidentiranje ciljnih vrsta područja ekološke mreže obavlja se samo na područjima obuhvaćenim ekološkom mrežom za koje se izrađuje program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže ili program zaštite, njege i obnove šuma.

(2)  Ciljne vrste evidentiraju se na primjernim površinama na kojima se obavlja mjerenje prsnih promjera stabala sukladno članku 20. stavku 1., stavku 2. točkama 1. i  2. te stavku 3. ovoga Pravilnika.

(3) Osim na primjernim površinama iz stavka 2. ovog članka ciljne vrste se evidentiraju i prilikom prolaska po mreži sistematskog uzorka od primjerne površine do primjerne površine.

(4) U sastojinama iz članka 20. stavka 2. točke 3. ovoga Pravilnika, ciljne vrste ne evidentiraju se na primjernim površinama, već na cijeloj površini.

(5) Evidentiranje ciljnih vrsta, u degradacijskim oblicima sastojina (šikare, makije, šibljaci, garizi), na neobraslom proizvodnom šumskom zemljištu, obavlja se po metodi stratificiranog slučajnog uzorkovanja, a položaj primjernih površina određuje se metodom slučajnih brojeva unutar poligona koji zatvara mreža  300 x 300 m tako da je na svakom poligonu potrebno odrediti jednu ili više primjernih površina, uzimajući najmanje  0,5 % od površine ekološke mreže koja obuhvaća navedene kategorije šumskog zemljišta pojedine gospodarske jedinice.

(6) Evidentiranje ciljnih vrsta u jednodobnim sastojinama prvog dobnog razreda obavlja se na primjernim površinama po načelu sistematskog uzorka (1 ploha na svakih od 1 do 5 ha) uzimajući najmanje  0,5 % od površine ekološke mreže koja obuhvaća sastojine prvog dobnog razreda pojedine gospodarske jedinice.

(7) Ciljne vrste u stavcima 5. i 6. evidentiraju se samo na primjernim površinama.

(8) Na minsko sumnjivim područjima ekološke mreže ciljne vrste se ne evidentiraju.

(9) Terenski obrazac za evidentiranje ciljnih vrsta nalazi se u Prilogu 8. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 22.

(1) Visinska krivulja konstruira se na temelju izmjerenih visina stabala tako da se u svakom debljinskom stupnju izmjeri, unutar pojedine grupe po vrstama drveća, najmanje deset visina.

(2) U svrhu izjednačenja visinske krivulje i određivanja tarifnog niza odsjeci se u jednodobnim sastojinama grupiraju po uređajnim razredima, bonitetima i dobnim razredima, neovisno o namjeni šuma, a u prebornim i raznodobnim sastojinama po uređajnim razredima i bonitetima, neovisno o namjeni šuma.

(3) Tarifni niz za pojedinu vrstu drveća u grupi određuje se na temelju izjednačene visinske krivulje i parametara dvoulaznih volumnih tablica.

(4) Tarifni niz određuje se za svaku vrstu drveća koja je u omjeru smjese odsjeka zastupljena s više od 10%.

(5) Za svaku vrstu drveća koja je u omjeru smjese odsjeka zastupljena manje od 10% tarifni niz može se preuzeti iz grupe drugog uređajnog razreda, u pravilu istog boniteta i dobnog razreda.

(6) Tarifni niz za vrste drveća koje su u odsjeku grupirane (OTB, OMB, OC, OVo) može se preuzeti iz grupe istog ili drugog uređajnog razreda za najzastupljeniju ili vrstu drveća sličnih bioloških i ekoloških svojstava.

(7) Ako su lokalni tarifni nizovi određeni prethodnim osnovama ili programima nije ih potrebno ponovo određivati.

Članak 23.

(1) Drvna zaliha iskazuje se u krupnom drvetu (>7 cm) iznad taksacijske granice koja iznosi 10 cm, a razvrstava se po debljinskim stupnjevima od 5 cm.

(2) Sredine debljinskih stupnjeva su:

1. 12.5 cm – debljinski stupanj 3;

2. 17.5 cm – debljinski stupanj 4 i tako dalje.

(3) Drvna zaliha određuje se izmjerom prsnih promjera i visina živih stabala iznad taksacijske granice i izračunava na temelju lokalnih tarifnih nizova (jednoulaznih tablica) za pojedine vrste drveća, a iskazuje se posebno za svaki odsjek.

(4) Drvna zaliha ne iskazuje se u sastojinama prvog dobnog razreda, šikarama, šibljacima, makijama, garizima i na šumskom zemljištu obraslom drvećem ispod taksacijske granice.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka drvna zaliha u sastojinama prvog dobnog razreda iskazuje se samo za stabla ostala nakon obavljenog dovršnog sjeka, a promjeri stabala utvrđuju se totalnom klupažom u godini u kojoj je obavljen dovršni sijek.

(6) Sastojine u kojima je u prethodnom polurazdoblju obavljena totalna klupaža drvna zaliha može se utvrditi računski.

(7) Drvna zaliha stojećih i cijelih ležećih odumrlih stabala iznad taksacijske granice iskazuje se posebno, a obračunava se na isti način kao i za živa stabla.

(8) Pouzdanost procjene drvne zalihe iskazuje se na razini odsjeka i uređajnog razreda.

(9) Drvna zaliha šuma u minsko sumnjivim područjima prilikom izrade obnove šumskogospodarskih planova utvrđuje se računskim putem ukoliko postoje stari dendrometrijski podaci, a ukoliko ne postoje utvrđuje se jednom od metoda procjene (daljinska istraživanja i sl.).

Članak 24.

(1) U jednodobnim šumama sastojine se razvrstavaju po dobnoj i starosnoj strukturi.

(2) U prebornim i raznodobnim šumama drvna zaliha se razvrstava po debljinskoj strukturi.

(3) Za dobne razrede jednodobnih šuma unutar uređajnog razreda iskazuju se podaci o stvarnoj i normalnoj površini, drvnoj zalihi i prirastu, razvrstano po vrstama drveća po hektaru i ukupno.

(4) Širina dobnog razreda iznosi 5 godina za ophodnje do 30 godina; 10 godina za ophodnje do 60 godina i 20 godina za ophodnje iznad 60 godina.

(5) Za starosne razrede iskazuju se podaci o površini, drvnoj zalihi i prirastu po vrstama drveća ukupno na razini gospodarske jedinice.

(6) Širina starosnog razreda iznosi 10 godina.

(7) Za preborne i raznodobne sastojine unutar uređajnog razreda iskazuju se podaci o strukturi drvne zalihe u 3 debljinska razreda:

1. I od 10 do 30 cm;

2. II od 30 do 50 cm;

3. III od 50 cm naviše, razvrstano po vrstama drveća.

(8) Degradirane sastojine ne razvrstavaju se prema dobi i stadiju razvitka.

Članak 25.

(1) Bonitet staništa sastojine izražava se rimskim brojem, a određuje se:

1. u jednodobnim sastojinama na osnovi starosti sastojine i visine srednjeg plošnog stabla glavne vrste drveća temeljem odgovarajućih prirasno-prihodnih tablica domaćih autora, a ukoliko ne postoje mogu se koristiti prirasno-prihodne tablice stranih autora;

2. u prebornim sastojinama prema srednjoj visini i promjeru dominantnih stabala temeljem jednoulaznih tablica Šurić-Pranjić za dvije glavne vrste drveća;

3. u raznodobnim sastojinama prema srednjoj visini i promjeru zrele razvojne faze glavne vrste drveća temeljem odgovarajućih prirasno-prihodnih tablica domaćih autora, a ukoliko ne postoje mogu se koristiti prirasno-prihodne tablice stranih autora.

(2) Za potrebe utvrđivanja boniteta potrebno je izmjeriti najmanje 10 visina glavne vrste drveća.

(3) Bonitet staništa sastojine određuje se pri obnovi osnove ili programa.

(4) U jednodobnim sastojinama I. dobnog razreda bonitet se ne određuje.

Članak 26.

(1) Prirast drvne zalihe određuje se na temelju lokalnih tablica postotka volumnog prirasta izrađenih metodom izvrtaka:

1. u jednodobnim i raznodobnim sastojinama na temelju tečajnog debljinskog prirasta i izračuna prema Mayer-ovoj diferencijalnoj metodi;

2. u prebornim sastojinama na temelju vremena prijelaza i izračuna prema metodi tablica postotka prirasta prof. Klepca.

(2) U jednodobnim sastojinama uzorci za izmjeru debljinskog prirasta grupiraju se po uređajnim razredima, bonitetima i dobnim razredima, neovisno o namjeni šuma, a u prebornim i raznodobnim sastojinama po uređajnim razredima i bonitetima, neovisno o namjeni šuma tako da se u svakom debljinskom stupnju unutar pojedine grupe po vrstama drveća izmjeri najmanje deset izvrtaka.

(3) Krivulja debljinskog prirasta ili vremena prijelaza ustrojava se na temelju uzetih izvrtaka tako da se u svakom debljinskom stupnju unutar pojedine grupe po vrstama drveća izmjeri desetgodišnji debljinski prirast u cm ili vrijeme prijelaza na pet do deset izvrtaka.

(4) Niz postotka volumnog prirasta određuje se za svaku vrstu drveća koja je u omjeru smjese odjela odnosno odsjeka zastupljena više od 10%.

(5) Za svaku vrstu drveća koja je u omjeru smjese odsjeka zastupljena manje od 10 % niz postotka volumnog prirasta može se u pravilu preuzeti iz grupe drugog uređajnog razreda istog boniteta i dobnog razreda.

(6) Niz postotka volumnog prirasta za skupine vrsta u odsjeku (OTB, OMB, OC, OVo) može se preuzeti iz grupe istog ili drugog uređajnog razreda za najzastupljeniju ili vrstu drveća sličnih bioloških i ekoloških svojstav a.

(7) Lokalne tablice postotka volumnog prirasta određuju se pri obnovi osnove ili programa.

(8) U strogim rezervatima i nacionalnim parkovima prirast se može odrediti kontrolnom metodom.

Određivanje ciljeva i načina gospodarenja

Članak 27.

(1) Prema cilju gospodarenja šumama određuje se ophodnja glavne vrste drveća. U sastojinama visokog uzgojnog oblika gospodarskih šuma ophodnja se određuje za glavne vrste drveća kako slijedi:

1. lužnjak i crniku – 140 godina

2. kitnjak i medunac – 120 godina

3. običnu bukvu i gorski javor – 100 godina

4. cer, poljski i obični jasen – 80 godina

5. obični grab i crnu johu – 70 godina

6. crni grab, bjelograbić i divlju trešnju – 60 godina

7. lipe – 50 godina

8. kesten i brezu – 40 godina

9. domaće topole i vrbe – 40 godina

10. jelu – 100 godina

11. smreku, crni i obični bor, piniju – 80 godina

12. alepski i primorski bor – 60 godina.

(2) U zaštitnim šumama i zaštićenim šumama u kojima je dopuštena gospodarska uporaba prirodnih dobara, ophodnja se može odrediti uvažavajući njihovu primarnu namjenu.

(3) Ophodnja za panjače kojima se nastavlja gospodariti kao sastojinama niskog uzgojnog oblika određuje se ciljem gospodarenja.

(4) Ophodnja u panjačama koje se prirodnim putem prevode u sjemenjače, umanjuje se za 30% od ophodnje iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Promjeri sječive zrelosti u prebornim sastojinama određuju se na temelju namjene šume, boniteta i cilja gospodarenja za pojedine glavne vrste drveća.

(6) Sječiva zrelost raznodobnih sastojina određuje se na temelju ophodnje glavne vrste drveća iz stavka 1. ovoga članka, a površina propisana za obnovu mora osigurati postupnu obnovu odsjeka.

(7) Sječiva zrelost pojedine skupine u raznodobnim sastojinama odgovara dobi ophodnje glavne vrste drveća iz stavka 1. ovog članka uvažavajući namjenu šume, uzgojni oblik i cilj gospodarenja.

(8) Ophodnja šumskih plantaža i šumskih kultura određuje se elaboratom podizanja ili ciljem gospodarenja.

(9) Ophodnja se ne određuje u zaštićenim šumama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.

(10) Sječiva dob može biti iznimno niža od ophodnje u sastojinama loše kakvoće i zdravstvenog stanja, te obrasta glavne vrste drveća ispod 0,4.

(11) Sječiva dob može biti niža ili viša od ophodnje u uvjetima narušenih elemenata strukture sastojine i poremećenog razmjera dobnih razreda pojedinog uređajnog razreda u odnosu na normalni površinski razmjer dobnih razreda.

Članak 28.

(1) Gospodarenje šumom i šumskim zemljištem obuhvaća radove:

1. izrade, obnove i revizije šumskogospodarskih planova

2. prirodne obnove šuma

3. umjetne obnove šuma

4. podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu

5. konverzije šuma

6. sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima

7. njege šuma

8. zaštite šuma od štetnih organizama i požara

9. doznake stabala

10. čuvanja šuma

11. rasadničarstva i sjemenarstva

12. planiranja, projektiranja, izgradnje , rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture

13. održavanja izvora, bunara i cisterni

14. pridobivanja drvnih šumskih proizvoda

15. pridobivanja nedrvnih šumskih proizvoda

16. održavanja neobrasloga šumskog zemljišta za potrebe očuvanja bioraznolikosti.

(2) Skupine radova gospodarenja šumama iz stavka 1., osim za radove iz točaka 11., 14. i 15. ovoga članka, podijeljene su po vrstama radova u obrascu ŠGO-13.

(3) Šumskogospodarskim planovima propisuju se skupine i vrste radova.

Članak 29.

(1) Na površinama gdje se provodi čista sječa, sjetva i sadnja šumskoga reprodukcijskog materijala obavlja se u istom vegetacijskom razdoblju ili najkasnije na početku sljedećega vegetacijskog razdoblja, osim u nizinskim područjima kada je to onemogućeno djelovanjem poplavnih voda.

(2) Popunjavanje se obavlja najkasnije treću godinu nakon dovršnog sjeka.

Članak 30.

Radi zaštite tla od zakorovljenja i zamočvarenja, površine sječina nastalih sječom stabala zbog sušenja i propadanja, ako su veće od 0,2 hektara s užom stranicom većom od visine najviših stabala u odsjeku, moraju se sanirati u roku od dvije godine nakon izvršene sječe.  

Članak 31.

(1) Etat se određuje prema proizvodnim mogućnostima staništa za svaki uređajni razred, po odsjecima i vrsti drveća, a razrađuje se po grupama sortimenata na razini gospodarske jedinice.

(2) Potrajnost prihoda etata planira se po uređajnim razredima glavnih gospodarskih vrsta drveća na razini šumskogospodarskog područja.

(3) Etat u jednodobnim sastojinama iskazuje se kao etat glavnog i prethodnog prihoda, a u prebornim i raznodobnim sastojinama kao opća osnova sječa, a određuje se po odsjecima.

(4) Etat se ne planira u šumama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.

Članak 32.

(1) Etat glavnog prihoda jednodobnih sastojina visokoga uzgojnog oblika određuje se po metodi razmjera dobnih razreda, usporedbom stvarnog i normalnog razmjera dobnih razreda za svaki uređajni razred posebice, uzimajući u obzir stanišne, sastojinske i gospodarske prilike.

(2) Sastojine za glavni prihod odabiru se temeljem sljedećih kriterija:

1. sastojine zadnjega dobnog razreda;

2. sastojine predzadnjega dobnog razreda kada je znatno poremećen razmjer dobnih razreda na velikim šumskim kompleksima istog uređajnog razreda, i to:

a. kada stabla glavne vrste drveća imaju srednji promjer jednak ili veći od srednjeg promjera normalne sastojine odgovarajućeg boniteta u dobi ophodnje, prema prirasno-prihodnim tablicama domaćih autora;

b. u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena s udjelom jasena većim od 1/3;

3. sastojine loše kakvoće i zdravstvenog stanja, te obrasta glavne vrste drveća ispod 0,4.

(3) u slučaju da etat glavnog prihoda pojedine sastojine propisujemo u više polurazdoblja površina se zadužuje samo u prvom polurazdoblju.

Članak 33.

(1) Etat prethodnog prihoda jednodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika određuje se na temelju šumskouzgojnih zahtjeva za njegom šuma proredom, za svaku sastojinu starosti iznad prvog dobnog razreda po odjelima odnosno odsjecima, uspoređujući stanišne prilike, drvnu zalihu, strukturu i dob sastojine s normalnim stanjem.

(2) Iznimno etat se ne propisuje:

1. u odsjecima starijim od 2/3 ophodnje, a koje su u prethodnom polurazdoblju prorjeđivane i obrast im je smanjen;

2. u odsjecima starijim od 1/3 ophodnje i slabog obrasta.

Članak 34.

(1) Etat prebornih i raznodobnih šuma određuje se za svaki odjel odnosno odsjek na osnovi odnosa postojeće strukture drvne zalihe prema normalnoj.

(2) Etat prebornih šuma propisuje se općom osnovom sječa a realizira se stablimičnom i grupimičnom sječom u ophodnjicama ne kraćim od 5 godina.

(3) Etat raznodobnih šuma propisuje se općom osnovom sječa a realizira se kroz njegu sastojine proredom i obnovom u skupinama.

(4) Propisani etat u prebornim i raznodobnim šumama u uvjetima narušene strukture može biti veći od utvrđenog desetgodišnjeg volumnog tečajnog prirasta, pri čemu intenzitet sječe može biti najviše 30 %.

(5) Iznimno etat nije potrebno propisivati u odsjecima slabog obrasta.

Članak 35.

(1) U sastojinama niskoga uzgojnog oblika, etat se određuje za svaki odjel odnosno odsjek.

(2) U jednodobnim sastojinama niskoga uzgojnog oblika, etat glavnog prihoda se određuje:

1. kao za jednodobne sastojine visokoga uzgojnog oblika u panjačama kojima je cilj prevođenje u viši uzgojni oblik prirodnim putem;

2. u panjačama koje se umjetnim putem prevode u sjemenjače propisuje se sječa svih stabala u sastojini te sjetva i sadnja šumskoga reprodukcijskog materijala;

3. u panjačama kojima će se nastaviti gospodarenje kao jednodobnim sastojinama niskoga uzgojnog oblika propisuje se sječa svih stabala u sastojini.

(3) Etat prethodnog prihoda jednodobnih sastojina niskog uzgojnog oblika određuje se na temelju šumskouzgojnih zahtjeva za njegom šuma proredom.

(4) U raznodobnim sastojinama niskoga uzgojnog oblika etat se određuje:

1. kao za raznodobne sastojine visokoga uzgojnog oblika u panjačama kojima je cilj prevođenje u viši uzgojni oblik prirodnim putem;

2. u panjačama koje se umjetnim putem prevode u sjemenjače propisuje se sječa svih stabala pojedine skupine te sjetva i sadnja šumskoga reprodukcijskog materijala na istoj, a na ostalom dijelu površine proreda i ostali potrebni radovi gospodarenja šumama;

3. u panjačama kojima će nastaviti gospodarenje kao raznodobnim sastojinama niskoga uzgojnog oblika propisuje se sječa svih stabala pojedine skupine, a na ostalom dijelu površine proreda i ostali potrebni radovi gospodarenja šumama.

Članak 36.

Etat u kulturama i plantažama propisuje se u skladu sa zahvatima koje je potrebno provoditi kako bi se postigao željeni cilj gospodarenja.

Članak 37.

(1) U jednodobnim sastojinama užita drvna zaliha razvrstava se na:

1. glavni prihod – redoviti i izvanredni;

2. prethodni prihod;

3. slučajni prihod;

4. užitu drvnu zalihu koja nije premjerena.

(2) U glavni redoviti prihod ulazi užita drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom gospodarenja.

(3) U glavni izvanredni prihod ulazi drvna zaliha užita na površinama koje će se trajno upotrebljavati u druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog područja, šumske prometnice šire od 5 m, svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m, šumske prosjeke šire od 10 m, trase elektrovoda, trase plinovoda, trase naftovoda i dr.), a može biti propisan osnovom odnosno programom gospodarenja.

(4) U prethodni prihod ulazi užita drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom gospodarenja.

(5) U slučajni prihod koji se dodatno razvrstava na: sušce, vjetroizvale, snjegolome i ledolome; bespravna sječa, te ostali slučajni prihod ulazi sva užita drvna zaliha koja nije posljedica stručnog provođenja zahvata propisanog osnovom odnosno programom gospodarenja već je uzrokovana drugim faktorima i bespravne sječe.

(6) U užitu drvnu zalihu koja nije premjerena ulazi drvna zaliha užita u odsjecima u kojima nije evidentirana drvna zaliha.

(7) U jednodobnim sastojinama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara, sječu ovisno o kategoriji zaštite, rješenjem odobrava tijelo nadležno za poslove zaštite prirode sukladno posebnom propisu, o čemu će izvijestiti Ministarstvo.

Članak 38.

(1) U prebornim i raznodobnim sastojinama užita drvna zaliha razvrstava se na:

1. redoviti prihod;

2. izvanredni prihod;

3. slučajni prihod.

(2) U redoviti prihod ulazi drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom gospodarenja.

(3) U izvanredni prihod ulazi drvna zaliha posječena na površinama koje će se trajno upotrebljavati u druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog područja, šumske prometnice – šire od 5 m, svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m, šumske prosjeke šire od 10 m, trase elektrovoda, trase plinovoda, trase naftovoda i dr.).

(4) U slučajni prihod koji se dodatno razvrstava na: sušce, vjetroizvale, snjegolome i ledolome; bespravna sječa, te ostali slučajni prihod ulazi posječena drvna zaliha koja nije posljedica stručnog provođenja zahvata propisanog osnovom odnosno programom gospodarenja već je uzrokovana drugim faktorima i bespravne sječe.

(5) U prebornim i raznodobnim sastojinama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara, sječu ovisno o kategoriji zaštite, rješenjem odobrava tijelo nadležno za poslove zaštite prirode sukladno posebnom propisu, o čemu će izvijestiti Ministarstvo.

Članak 39.

(1) Doznačena drvna zaliha iz članka 37. i 38. ovoga Pravilnika unosi se u knjižice doznake ili terenska računala.

(2) Doznačena drvna zaliha izračunava se prema istim tablicama (tarifama) po kojima je bila izračunata u osnovi odnosno programu gospodarenja.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka drvna zaliha stabala iznad taksacijske granice u I dobnom razredu, osim stabala ostalih nakon dovršnog sijeka, određuje se na temelju tarifa za istu vrstu drveća u sličnoj sastojini starosti II dobnog razreda.

Članak 40.

(1) Jednodobne sastojine visokog uzgojnog oblika obnavljaju se prirodnim putem oplodnim sječama.

(2) U sastojinama za koje su osnovom odnosno programom propisane oplodne sječe može se provoditi naplodni sijek:

1. u godini ili jednu do dvije godine nakon dobrog uroda sjemena glavne vrste drveća;

2. ako se unese odgovarajuća količina sjemena glavne vrste drveća neposredno prije naplodnog sjeka.

(3) Dovršni sijek provodi se kad je najmanje 70% površine odsjeka pokriveno pomlatkom glavne vrste drveća koji je sposoban za samostalan razvoj.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka:

1. sastojine crne johe, topola i vrba mogu se posjeći čistom sječom i umjetno obnoviti sadnicama ili vegetativnim dijelovima;

2. sastojine bagrema nakon čistih sječa mogu se obnoviti izbojcima iz žilja;

3. sastojine slaboga obrasta mogu se posjeći čistom sječom i umjetno obnoviti sadnicama glavne vrste drveća;

4. sastojine poljskog jasena izložene dugotrajnim poplavama i bolestima, koje zbog stanišnih prilika nije moguće prirodno obnoviti, mogu se posjeći čistom sječom i umjetno obnoviti sadnicama.

(5) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka dovršni sijek može se provoditi na dobro pomlađenim dijelovima odsjeka površine veće od 1 hektara.

Članak 41.

(1) Obračun otvorenosti gospodarske jedinice i razdioba šumske prometne infrastrukture prikazana je u Prilogu 9. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

(2) Postojeća i planirana primarna šumska prometna infrastruktura obilježava se na kartama prema standardu u Prilogu 6. ovoga Pravilnika.

Članak 42.

(1) Nedrvni šumski proizvodi mogu se iskorištavati u mjeri u kojoj ne ugrožavaju stabilnost ekosustava i u opsegu koji ne umanjuje općekorisne funkcije šuma, te se šumskogospodarskim planom može dopustiti:

1. pašarenje na površinama šuma i šumskih zemljišta većih od 50 hektara uz obvezno čuvanje stoke, pod uvjetom da tim površinama nisu obuhvaćene površine prvoga dobnog razreda, površine u fazi obnove odnosno konverzije te na površinama na kojima je izvršena resurekcija u protekle tri godine;

2. brst;

3. žirenje na suvislim površinama šuma i šumskih zemljišta u državnom vlasništvu većim od 300 hektara, pod uvjetom da istim šumama nisu obuhvaćene sastojine prvoga dobnog razreda i u fazi obnove;

4. sakupljanje zavičajnih divljih vrsta i njihovih dijelova (sakupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja i dr.) provodi se sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode;

5. branje i sakupljanje plodova šumskog drveća i grmlja.

(2) Pašarenje, brst i žirenje te skupljanje i odnošenje šušnja, granja, ne može se dopustiti na bujičnom području.

(3) Pašarenje nije dopušteno na zaštićenom području u kategorijama strogi rezervat i posebni rezervat šumske vegetacije, a brst i žirenje te skupljanje i odnošenje šušnja i granja u zaštićenim šumama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.

Članak 43.

(1) U šumama i na šumskim zemljištima mogu se uzgajati one vrste divljači koje obitavaju u ekosustavu, osim u uzgajalištima divljači i ograđenim dijelovima otvorenih lovišta namijenjenih intenzivnom uzgoju divljači, u skladu s osnovom odnosno programom.

(2) U obračunu lovnoproduktivnih površina za krupnu divljač iz obračuna se izuzimaju površine prvoga dobnog razreda do starosti 10 godina (osim za divlju svinju), sastojine u fazi oplodnih sječa i šumski sjemenski objekt u kategoriji selekcioniran.

(3) Osnovom odnosno programom ograničuje se broj one vrste divljači koja može učiniti veću gospodarsku štetu šumi i šumskom zemljištu.

Članak 44.

(1) U šumsku kroniku unose se kronološkim redom oni podaci koji nisu obuhvaćeni evidencijama, a odnose se na gospodarenje šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice.

(2) Šumsku kroniku nije obvezno voditi za šume malih privatnih šumoposjednika.

(3) Šumska kronika vodi se po godinama u posebnoj knjizi.

Članak 45.

(1) Radi praćenja i očuvanja višenamjenskih funkcija šuma na razini sastojina i gospodarskih jedinica obavlja se ocjena općekorisnih funkcija šuma.

(2) Ocjenjivanje se vrši prema metodologiji koja je tiskana u Prilogu 4. ovoga Pravilnika.

Članak 46.

Radi provođenja odredbi Kyoto protokola i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama kao i Odluke 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća, te Odluke Vijeća EU 2016/374 o izmjeni Odluke br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća, šume i šumska zemljišta će se razvrstati prema metodologiji koja je tiskana u Prilogu 5 ovoga Pravilnika.

Članak 47.

Odredbe članaka 2. do 46. ovoga Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju na izradu šumskogospodarskih planova.

III. OSNOVA PODRUČJA

Članak 48.

(1) Osnova područja je šumskogospodarski plan na temelju kojeg se gospodari šumama i šumskim zemljištima na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko područje).

(2) Osnovom područja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje.

(3) Osnova područja sadrži:

1. uređajni zapisnik;

2. iskaz površina šuma i šumskih zemljišta s podjelom po namjeni;

3. tablicu obraslog šumskog zemljišta prema uzgojnom obliku i namjeni;

4. tablicu uređajnih razreda;

5. tablicu drvne zalihe i prirasta po vrstama drveća;

6. tablice dobnih i debljinskih razreda;

7. tablice drvne zalihe i prirasta jednodobnih šuma po starosnim razredima;

8. plan radova gospodarenja šumama;

9. plan sječa glavnog i prethodnog prihoda jednodobnih šuma;

10. plan sječa prebornih i raznodobnih šuma;

11. prikaz etata po sortimentima;

12. plan izrade i revizije osnova i programa;

13. gospodarsko-financijski plan;

14. grafičke prikaze drvne zalihe i prirasta po dobnoj i debljinskoj strukturi;

15. pregledne karte;

16. evidencije o izvršenim radovima planiranim osnovom područja;

17. korištenje nedrvnih šumskih proizvoda u proteklom polurazdoblju;

18. tablica promjena namjene zemljišta;

Članak 49.

Uređajni zapisnik sadržava:

Uvod

I. Povijesni prikaz razvoja šumarstva u Republici Hrvatskoj,

II. Općekorisne funkcije šuma,

III. Opći podaci o području :

1. Opis područja;

2. Prirodne značajke:

◊ orografske i hidrografske prilike;

◊ geološka podloga i tlo;

◊ klima;

◊ šumske zajednice i stanišni tipovi (ugroženi i rijetki stanišni tipovi);

◊ zaštićena područja;

◊ ekološka mreža;

◊ strogo zaštićene vrste,

IV. Dosadašnje gospodarenje šumama i šumskim zemljištima:

1. Uređivanje šuma;

2. Radovi gospodarenja šumama;

3. Provedba etata i užita drvna zaliha;

4. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda,

V. Sadašnje stanje šuma i šumskih zemljišta i usporedba s prijašnjim stanjem:

1. Površina;

2. Drvna zaliha i prirast;

3. Zdravstveno stanje šuma,

VI. Buduće gospodarenje:

1. Cilj i način gospodarenja;

2. Prikaz predviđenih radova gospodarenja šumama;

3. Plan korištenja drvne zalihe i osiguranja potrajnosti prihoda s obrazloženjem;

4. Uređivanje šuma;

5. Nedrvni šumski proizvodi,

VII. Vrijeme sječe i izvlačenja iz šume,

VIII. Gospodarenje s divljači i ostalim životinjskim vrstama,

IX. Usklađenost osnove područja s odrednicama prostornog planiranja.

Članak 50.

(1) Podaci o površinama šuma i šumskih zemljišta, uzgojnom obliku i namjeni za šumskogospodarsko područje utvrđuju se temeljem podataka važećih osnova i programa osim za neuređene površine za koje se utvrđuju jednom od metoda procjene.

(2) Podaci o drvnoj zalihi i prirastu (stanje 1. 1. prve godine važenja) za šumskogospodarsko područje utvrđuju se računski temeljem podataka važećih osnova i programa osim za neuređene površine za koje se utvrđuju jednom od metoda procjene.

Članak 51.

(1) Plan radova gospodarenja šumama iz članka 28. stavka 1. osim za točke 11., 14. i 15. ovoga Pravilnika za šumskogospodarsko područje izrađuje se procjenom očekivanih potreba.

(2) Planom sječa glavnog i prethodnog prihoda jednodobnih, te planom sječa prebornih i raznodobnih šuma planira se količina drvne zalihe koju je potrebno posjeći u tijeku valjanosti osnove područja razvrstana po vlasništvu, vrsti drveća, za I/1 i I/2 polurazdoblje te II. gospodarsko razdoblje.

(3) Bilancu izvršenja planiranih radova iz I/1 polurazdoblja potrebno je obrazložiti u uređajnom zapisniku naredne osnove područja.

Članak 52.

Plan izrade i revizije osnova i programa gospodarenja obuhvaća površine uređenih i neuređenih šuma, popis postojećih osnova odnosno programa s redoslijedom izrade i revizije za razdoblje od 10 godina.

Članak 53.

Gospodarsko-financijski plan izrađuje se za razdoblje od 10 godina prema naturalnim i financijskim pokazateljima u godini izrade osnove područja.

Članak 54.

Grafički prikaz drvne zalihe i etata po dobnoj i debljinskoj strukturi izrađuje se po vlasništvu i zbirno za šumskogospodarsko područje, i to:

1. grafički prikaz dobnih i debljinskih razreda po površini i drvnoj zalihi;

2. grafički prikaz drvne zalihe prije i poslije sječe prebornih šuma.