Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima
1.3.
Datum:
07. lipnja 2018.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Sektor za službeničke odnose, tel. 2957 505, jboticki@uprava.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne, ali je povezan s Nacionalnim programom reformi 2018.,mjera 1.3.1.Revidiranje sustava određivanja plaća
Naziv akta:
Opis mjere:Izrada Zakona o plaćama u državnoj službi (u daljem tekstu: ZOP), kojim se rješavaju i pitanja klasifikacije radnih mjesta, ocjenjivanja i nagrađivanja državnih službenika. Intencija je da se u jednom zakonu riješe sva pitanja vezana uz plaću službenika i namještenika.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakon o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 138/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 61/17) sadrži odredbe koje se odnose na materiju koja se predlaže urediti ZOP-om (odredbe o klasifikacije radnih mjesta, ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika), kojim se redefiniraju ili ponavljaju instituti i odredbe iz Zakona o državnim službenicima. Zakon o državnim službenicima ne uređuje plaće državnih službenika, nego samo u poglavlju Temeljna prava utvrđuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću i to pravo na jednaku plaću za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti. U članku 10. stavku 3. toga Zakona upućuje se da će se plaće i druga materijalna prava državnih službenika urediti posebnim zakonom. Sukladno Zakonu o državnim službenicima, do stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti plaće i druga materijalna prava državnih službenika ostaju na snazi odredbe Zakona o državnim službenicima koji se dotiču pitanja plaća. Zajedno sa ZOP-om, ovaj Zakon čini paket normativnog rješenja kojim se predlaže sveobuhvatna reforma sustava plaća i vrednovanja rada temeljem rezultata rada i stručnosti.
Slijedom navedenog, predlaže se brisati odredbe Zakona o državnim službenicima koje se odnose na iste pravne institute koje se predlaže urediti ZOP-om, a odnose se na plaću službenika i namještenika.
Nadalje, predlaže se iznimno omogućiti prijam u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana, a vezano uz predstojeće obveze Republike Hrvatske u vezi predsjedavanja Vijećem Europske unije. Državna služba bi iznimno mogla trajati koliko traje potreba obavljanja poslova vezanih uz predsjedanje.Povećan opseg poslova i specifične nove aktivnosti zahtijevat će zapošljavanje na određeno vrijeme u državnim tijelima, ali i pružanje usluga zaključivanjem ugovora o djelu.
Zakon o državnim službenicima propisuje polaganje državnog stručnog ispita koji se sastoji iz općeg dijela zajedničkog za sve službenike te posebnog dijela koji se razlikuje prema poslovima radnog mjesta koje službenik obavlja. Isto tako je Zakonom propisano ocjenjivanje osposobljenosti službenika po obavljenom probnom radu (vježbeničkom stažu) u odnosu na uspješno izvršavanje poslova radnoga mjesta. Radi navedenog predlaže se polaganje državnog ispita u dijelu koji se odnosi na dosadašnji opći dio Ispita.
Za obavljanje određenih poslova za koja će nadležna državna tijela propisati posebni stručni ispit predlaže se propisati Zakonom da je državni službenik dužan položiti državni ispit u skladu s ovim Zakonom i stručni ispit sukladno posebnom propisu.
Zakonom nije jasno propisano za koji stupanj obrazovanja se polaže Ispit radi navedenog predlaže se propisati polaganje Ispita za dvije osnovne razine.
Zakonom je propisano da se Ispit polaže pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose (Ministarstvo uprave). Ukidanjem posebnog dijela ispita predlaže se propisati i mogućnost polaganja Ispita i izvan sjedišta Ministarstva uprave o čemu odlučuje ministar uprave.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Potrebno je brisati odredbe Zakona o državnim službenicima koje se odnose na iste institute koji se predlažu urediti ZOP-om i izmijeniti postojeće odredbe vezane uz državnu službu na određeno vrijeme, kako bi se omogućilo neometano i kontinuirano obavljanje preuzetih obveza vezano uz predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.
Potrebno je izmijeniti odredbe o državnom stručnom ispitu ukidanjem posebnog dijela Ispita kako bi se otklonila preklapanja i višestruka provjera osposobljenosti službenika te propisati polaganje državnog ispita za samo dvije razine.
Potrebno je propisati mogućnost polaganja Ispita izvan sjedišta Ministarstva uprave.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
U slušaju ostavljanja na snazi odredbi Zakona o državnim službenicima koje se odnose na klasifikaciju, ocjenjivanje državnih službenika, napredovanje i s tim povezane odredbe, koje su predviđene i prijedlogom ZOP-a postojala bi pravna nesigurnost zbog dualizma identičnih, sličnih ili kontradiktornih odredbi koje uređuju istu materiju.
Obzirom na vrijeme u kojem će Republika Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije i vrijeme koje je potrebno za pripremu predsjedanja, potrebno je izmijeniti odredbu članka 61. stavka 5. Zakona o državnim službenicima, kojom je regulirano da državna služba na određeno vrijeme može trajati najviše godinu dana.
Odredbe članaka 55. i 57. Zakona koje propisuju ocjenjivanje osposobljenosti službenika za obavljanje poslova radnog mjesta i obvezu polaganja općeg i posebnog dijela Ispita dovode do preklapanja poslova državne uprave te netransparentnog  rošenja financijskih, materijalnih i ljudskih resursa.
Obveza polaganja državnog stručnog ispita u odredbi članka 56. Zakona je nedorečena u odnosu na propisani stupanj obrazovanja koji je uvjet za pojedine kategorije radnih mjesta što dovodi do pravne nesigurnosti u odnosu na različito tumačenje predmetnih odredbi.
Odredbom članka 58. Zakona je propisano da članove državne ispitne komisije koji ispituju opći dio državnog stručnog ispita imenuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a članove ispitne komisije koji ispituju posebni dio imenuje čelnik središnjeg tijela državne uprave, odnosno drugog državnog tijela nadležnog za pojedino upravno područje.
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Objedinjavanje i na jedinstven način uređivanje odredbi o klasifikaciji radnih mjesta, ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika, koje su sadržane u ZOP-u (sve u jednom zakonu).
Omogućavanje neometanog provođenja aktivnosti vezano uz predsjedavanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije te zaključivanje ugovora o djelu za specifične poslove.
Izmjena odnosno brisanje pojedinih odredbi o obvezi, sadržaju programa polaganju državnog stručnog ispita te državnoj ispitnoj komisiji otklonit će preklapanja djelokruga rada državnih tijela te donošenje novog Programa ispita sukladno procijenjenim potrebamate organiziranje polaganja državnog ispita i izvan sjedišta Ministarstva uprave.
Ukidanjem posebnog dijela Ispita nije potrebno imenovanje velikog broja ispitivača za posebni dio Ispita.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Rješavanje pravne nesigurnosti uslijed propisivanja istih pravnih instituta u dva zakona.
Rad na određeno vrijeme moći će trajati za vrijeme predsjedavanja Vijećem Europske unije.
Izdvajanjem posebnog dijela Ispita nadležna tijela preuzimaju odgovornosti za osposobljavanje za svoje upravno područje.
Propisivanjem polaganja Ispita za dvije razine otklonit će se pravna nesigurnost tumačenja odredbi o obvezi polaganja Ispita.
Polaganje Ispita provodit će se učinkovitije u kraćem trajanju s manjim brojem ispitivača što će omogućiti provedbu ispitivanja i na regionalnoj razini.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir se veže za stupanje na snagu i primjenu ZOP-a, očekivano s 01. siječnja 2019. godine.
U odnosu na Ispit, vremenski okvir se veže uz donošenje nove Uredbe o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita u propisanom roku od šest mjeseci, te donošenje posebnih propisa za polaganje stručnih ispita od strane nadležnih državnih tijela za obavljanje određenih poslova državne uprave u roku od šest mjeseci.
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima
Obrazloženje: Nema drugog rješenja osim brisanja navedenih odredbi iz Zakona o državnim službenicima u propisanom postupku. Time će se otkloniti dualizam odredbi u zakonima koji uređuju istu materiju. Nadalje, državna služba na određeno vrijeme može se produžiti samo izmjenom zakonske odredbe, kao i predloženo redefiniranje Ispita.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne postoje nenormativna rješenja
Obrazloženje: Nenormativnim rješenjima se ne može postići namjeravani cilj, obzirom da se radi o materiji koja je već uređena zakonom.
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učin cilj koji se namjerava postići.aka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
ne
ne
ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
ne
ne
ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
ne
ne
ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
ne
ne
ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
ne
ne
ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
ne
ne
ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
ne
ne
ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
ne
ne
ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih gospodarskih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
Ne
ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih gospodarskih učinaka.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
ne
ne
ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
ne
ne
ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
5.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
ne
ne
ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
ne
ne
ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
ne
ne
ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
ne
ne
ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
ne
ne
ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih socijalnih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih socijalnih učinaka.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
ne
ne
ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
ne
ne
ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
ne
ne
ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
ne
ne
ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
ne
ne
ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
ne
ne
ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
ne
ne
ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
ne
ne
ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
ne
ne
ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
ne
ne
ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
ne
da
ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
ne
ne
ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
da
ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
ne
ne
ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
ne
ne
ne
5.5.3.
Korištenje energije
ne
ne
ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
ne
ne
ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
ne
ne
ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
ne
ne
ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
ne
ne
ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
ne
ne
ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
5.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
ne
ne
ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
ne
ne
ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
ne
ne
ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
ne
ne
ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
ne
da
ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
ne
ne
ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
ne
ne
ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
da
ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se neće propisivati dodatne administrativne obveze za poduzetnike.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
Zakon neće imati učinke na tržišnu konkurenciju ni konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se neće propisivati dodatne naknade ni davanja za poduzetnike.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Zakon neće imati učinke na poduzetnike, a samim tim niti na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na male i srednje poduzetnike.
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
ne
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministar Lovro Kuščević, dipl. iur.
Datum: 14. lipnja 2018.
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo uprave
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima
1.3.
Datum:
07. lipnja 2018.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Sektor za službeničke odnose, tel. 2957 505, jboticki@uprava.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne, ali je povezan s Nacionalnim programom reformi 2018.,mjera 1.3.1.Revidiranje sustava određivanja plaća
Naziv akta:
Opis mjere:Izrada Zakona o plaćama u državnoj službi (u daljem tekstu: ZOP), kojim se rješavaju i pitanja klasifikacije radnih mjesta, ocjenjivanja i nagrađivanja državnih službenika. Intencija je da se u jednom zakonu riješe sva pitanja vezana uz plaću službenika i namještenika.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakon o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 138/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 61/17) sadrži odredbe koje se odnose na materiju koja se predlaže urediti ZOP-om (odredbe o klasifikacije radnih mjesta, ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika), kojim se redefiniraju ili ponavljaju instituti i odredbe iz Zakona o državnim službenicima. Zakon o državnim službenicima ne uređuje plaće državnih službenika, nego samo u poglavlju Temeljna prava utvrđuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću i to pravo na jednaku plaću za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti. U članku 10. stavku 3. toga Zakona upućuje se da će se plaće i druga materijalna prava državnih službenika urediti posebnim zakonom. Sukladno Zakonu o državnim službenicima, do stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti plaće i druga materijalna prava državnih službenika ostaju na snazi odredbe Zakona o državnim službenicima koji se dotiču pitanja plaća. Zajedno sa ZOP-om, ovaj Zakon čini paket normativnog rješenja kojim se predlaže sveobuhvatna reforma sustava plaća i vrednovanja rada temeljem rezultata rada i stručnosti.
Slijedom navedenog, predlaže se brisati odredbe Zakona o državnim službenicima koje se odnose na iste pravne institute koje se predlaže urediti ZOP-om, a odnose se na plaću službenika i namještenika.
Nadalje, predlaže se iznimno omogućiti prijam u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana, a vezano uz predstojeće obveze Republike Hrvatske u vezi predsjedavanja Vijećem Europske unije. Državna služba bi iznimno mogla trajati koliko traje potreba obavljanja poslova vezanih uz predsjedanje. Povećan opseg poslova i specifične nove aktivnosti zahtijevat će zapošljavanje na određeno vrijeme u državnim tijelima, ali i pružanje usluga zaključivanjem ugovora o djelu.
Zakon o državnim službenicima propisuje polaganje državnog stručnog ispita koji se sastoji iz općeg dijela zajedničkog za sve službenike te posebnog dijela koji se razlikuje prema poslovima radnog mjesta koje službenik obavlja. Isto tako je Zakonom propisano ocjenjivanje osposobljenosti službenika po obavljenom probnom radu (vježbeničkom stažu) u odnosu na uspješno izvršavanje poslova radnoga mjesta. Radi navedenog predlaže se polaganje državnog ispita u dijelu koji se odnosi na dosadašnji opći dio Ispita.
Za obavljanje određenih poslova za koja će nadležna državna tijela propisati posebni stručni ispit predlaže se propisati Zakonom da je državni službenik dužan položiti državni ispit u skladu s ovim Zakonom i stručni ispit sukladno posebnom propisu.
Zakonom nije jasno propisano za koji stupanj obrazovanja se polaže Ispit radi navedenog predlaže se propisati polaganje Ispita za dvije osnovne razine.
Zakonom je propisano da se Ispit polaže pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose (Ministarstvo uprave). Ukidanjem posebnog dijela ispita predlaže se propisati i mogućnost polaganja Ispita i izvan sjedišta Ministarstva uprave o čemu odlučuje ministar uprave.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Potrebno je brisati odredbe Zakona o državnim službenicima koje se odnose na iste institute koji se predlažu urediti ZOP-om i izmijeniti postojeće odredbe vezane uz državnu službu na određeno vrijeme, kako bi se omogućilo neometano i kontinuirano obavljanje preuzetih obveza vezano uz predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.
Potrebno je izmijeniti odredbe o državnom stručnom ispitu ukidanjem posebnog dijela Ispita kako bi se otklonila preklapanja i višestruka provjera osposobljenosti službenika te propisati polaganje državnog ispita za samo dvije razine.
Potrebno je propisati mogućnost polaganja Ispita izvan sjedišta Ministarstva uprave.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
U slušaju ostavljanja na snazi odredbi Zakona o državnim službenicima koje se odnose na klasifikaciju, ocjenjivanje državnih službenika, napredovanje i s tim povezane odredbe, koje su predviđene i prijedlogom ZOP-a postojala bi pravna nesigurnost zbog dualizma identičnih, sličnih ili kontradiktornih odredbi koje uređuju istu materiju.
Obzirom na vrijeme u kojem će Republika Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije i vrijeme koje je potrebno za pripremu predsjedanja, potrebno je izmijeniti odredbu članka 61. stavka 5. Zakona o državnim službenicima, kojom je regulirano da državna služba na određeno vrijeme može trajati najviše godinu dana.
Odredbe članaka 55. i 57. Zakona koje propisuju ocjenjivanje osposobljenosti službenika za obavljanje poslova radnog mjesta i obvezu polaganja općeg i posebnog dijela Ispita dovode do preklapanja poslova državne uprave te netransparentnog  rošenja financijskih, materijalnih i ljudskih resursa.
Obveza polaganja državnog stručnog ispita u odredbi članka 56. Zakona je nedorečena u odnosu na propisani stupanj obrazovanja koji je uvjet za pojedine kategorije radnih mjesta što dovodi do pravne nesigurnosti u odnosu na različito tumačenje predmetnih odredbi.
Odredbom članka 58. Zakona je propisano da članove državne ispitne komisije koji ispituju opći dio državnog stručnog ispita imenuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a članove ispitne komisije koji ispituju posebni dio imenuje čelnik središnjeg tijela državne uprave, odnosno drugog državnog tijela nadležnog za pojedino upravno područje.
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Objedinjavanje i na jedinstven način uređivanje odredbi o klasifikaciji radnih mjesta, ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika, koje su sadržane u ZOP-u (sve u jednom zakonu).
Omogućavanje neometanog provođenja aktivnosti vezano uz predsjedavanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije te zaključivanje ugovora o djelu za specifične poslove.
Izmjena odnosno brisanje pojedinih odredbi o obvezi, sadržaju programa polaganju državnog stručnog ispita te državnoj ispitnoj komisiji otklonit će preklapanja djelokruga rada državnih tijela te donošenje novog Programa ispita sukladno procijenjenim potrebama te organiziranje polaganja državnog ispita i izvan sjedišta Ministarstva uprave.
Ukidanjem posebnog dijela Ispita nije potrebno imenovanje velikog broja ispitivača za posebni dio Ispita.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Rješavanje pravne nesigurnosti uslijed propisivanja istih pravnih instituta u dva zakona.
Rad na određeno vrijeme moći će trajati za vrijeme predsjedavanja Vijećem Europske unije.
Izdvajanjem posebnog dijela Ispita nadležna tijela preuzimaju odgovornosti za osposobljavanje za svoje upravno područje.
Propisivanjem polaganja Ispita za dvije razine otklonit će se pravna nesigurnost tumačenja odredbi o obvezi polaganja Ispita.
Polaganje Ispita provodit će se učinkovitije u kraćem trajanju s manjim brojem ispitivača što će omogućiti provedbu ispitivanja i na regionalnoj razini.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir se veže za stupanje na snagu i primjenu ZOP-a, očekivano s 01. siječnja 2019. godine.
U odnosu na Ispit, vremenski okvir se veže uz donošenje nove Uredbe o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita u propisanom roku od šest mjeseci, te donošenje posebnih propisa za polaganje stručnih ispita od strane nadležnih državnih tijela za obavljanje određenih poslova državne uprave u roku od šest mjeseci.
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima
Obrazloženje: Nema drugog rješenja osim brisanja navedenih odredbi iz Zakona o državnim službenicima u propisanom postupku. Time će se otkloniti dualizam odredbi u zakonima koji uređuju istu materiju. Nadalje, državna služba na određeno vrijeme može se produžiti samo izmjenom zakonske odredbe, kao i predloženo redefiniranje Ispita.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne postoje nenormativna rješenja
Obrazloženje: Nenormativnim rješenjima se ne može postići namjeravani cilj, obzirom da se radi o materiji koja je već uređena zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učin cilj koji se namjerava postići.aka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
ne
ne
ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
ne
ne
ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
ne
ne
ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
ne
ne
ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
ne
ne
ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
ne
ne
ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
ne
ne
ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
ne
ne
ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih gospodarskih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
Ne
ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih gospodarskih učinaka.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
ne
ne
ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
ne
ne
ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
5.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
ne
ne
ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
ne
ne
ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
ne
ne
ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
ne
ne
ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
ne
ne
ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih socijalnih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih socijalnih učinaka.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
ne
ne
ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
ne
ne
ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
ne
ne
ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
ne
ne
ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
ne
ne
ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
ne
ne
ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
ne
ne
ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
ne
ne
ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
ne
ne
ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
ne
ne
ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
ne
da
ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
ne
ne
ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
da
ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
ne
ne
ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
ne
ne
ne
5.5.3.
Korištenje energije
ne
ne
ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
ne
ne
ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
ne
ne
ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
ne
ne
ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
ne
ne
ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
ne
ne
ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
5.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
ne
ne
ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
ne
ne
ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
ne
ne
ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
ne
ne
ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
ne
da
ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
ne
ne
ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
ne
ne
ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
da
ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
ne
ne
ne
mali
ne
ne
ne
veliki
ne
ne
ne
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se neće propisivati dodatne administrativne obveze za poduzetnike.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
Zakon neće imati učinke na tržišnu konkurenciju ni konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se neće propisivati dodatne naknade ni davanja za poduzetnike.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Zakon neće imati učinke na poduzetnike, a samim tim niti na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na male i srednje poduzetnike.
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
ne
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
ne
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministar Lovro Kuščević, dipl. iur.
Datum: 14. lipnja 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo uprave