E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Upute Istraživanja
  • Prijavi se
  • Registriraj se

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

 

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:
1
Komentiraj

1. OPĆE INFORMACIJE

 

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo uprave

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima

1.3.

Datum:

07. lipnja 2018.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Sektor za službeničke odnose, tel. 2957 505, jboticki@uprava.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

Ne, ali je povezan s Nacionalnim programom reformi 2018.,mjera 1.3.1.Revidiranje sustava određivanja plaća

 

Naziv akta:

Opis mjere:Izrada Zakona o plaćama u državnoj službi (u daljem tekstu: ZOP), kojim se rješavaju i pitanja klasifikacije radnih mjesta, ocjenjivanja i nagrađivanja državnih službenika. Intencija je da se u jednom zakonu riješe sva pitanja vezana uz plaću službenika i namještenika.

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

Ne

 

Naziv pravne stečevine EU:

 

0
Komentiraj

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

 

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Zakon o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 138/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 61/17) sadrži odredbe koje se odnose na materiju koja se predlaže urediti ZOP-om (odredbe o klasifikacije radnih mjesta, ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika), kojim se redefiniraju ili ponavljaju instituti i odredbe iz Zakona o državnim službenicima. Zakon o državnim službenicima ne uređuje plaće državnih službenika, nego samo u poglavlju Temeljna prava utvrđuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću i to pravo na jednaku plaću za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti. U članku 10. stavku 3. toga Zakona upućuje se da će se plaće i druga materijalna prava državnih službenika urediti posebnim zakonom. Sukladno Zakonu o državnim službenicima, do stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti plaće i druga materijalna prava državnih službenika ostaju na snazi odredbe Zakona o državnim službenicima koji se dotiču pitanja plaća. Zajedno sa ZOP-om, ovaj Zakon čini paket normativnog rješenja kojim se predlaže sveobuhvatna reforma sustava plaća i vrednovanja rada temeljem rezultata rada i stručnosti.

Slijedom navedenog, predlaže se brisati odredbe Zakona o državnim službenicima koje se odnose na iste pravne institute koje se predlaže urediti ZOP-om, a  odnose se na plaću službenika i namještenika.

Nadalje, predlaže se iznimno omogućiti prijam u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana, a vezano uz predstojeće obveze Republike Hrvatske u vezi predsjedavanja Vijećem Europske unije. Državna služba bi iznimno mogla trajati koliko traje potreba obavljanja poslova vezanih uz predsjedanje. Povećan opseg poslova i specifične nove aktivnosti zahtijevat će zapošljavanje na određeno vrijeme u državnim tijelima, ali i pružanje usluga zaključivanjem ugovora o djelu.

Zakon o državnim službenicima propisuje polaganje državnog stručnog ispita koji se sastoji iz općeg dijela zajedničkog za sve službenike te posebnog dijela koji se razlikuje prema poslovima radnog mjesta koje službenik obavlja. Isto tako je Zakonom propisano ocjenjivanje osposobljenosti službenika po obavljenom probnom radu (vježbeničkom stažu) u odnosu na  uspješno izvršavanje poslova radnoga mjesta. Radi navedenog predlaže se polaganje državnog ispita u dijelu koji se odnosi na dosadašnji opći dio Ispita.

Za obavljanje određenih poslova za koja će nadležna državna tijela propisati posebni stručni ispit predlaže se propisati Zakonom da je državni službenik dužan položiti državni ispit u skladu s ovim Zakonom i stručni ispit sukladno posebnom propisu.

Zakonom nije jasno propisano za koji stupanj obrazovanja se polaže Ispit radi navedenog predlaže se propisati polaganje Ispita za dvije osnovne razine.

Zakonom je propisano da se Ispit polaže pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose (Ministarstvo uprave). Ukidanjem posebnog dijela ispita predlaže se propisati i mogućnost polaganja Ispita i izvan sjedišta Ministarstva uprave o čemu odlučuje ministar uprave.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Potrebno je brisati odredbe Zakona o državnim službenicima koje se odnose na iste institute koji se predlažu urediti ZOP-om i izmijeniti postojeće odredbe vezane uz državnu službu na određeno vrijeme, kako bi se omogućilo neometano i kontinuirano obavljanje preuzetih obveza vezano uz predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.

Potrebno je izmijeniti odredbe o državnom stručnom ispitu ukidanjem posebnog dijela Ispita kako bi se otklonila preklapanja i višestruka provjera osposobljenosti službenika te propisati polaganje državnog ispita za samo dvije razine.

 

Potrebno je propisati mogućnost polaganja Ispita izvan sjedišta Ministarstva uprave.

 

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

U slušaju ostavljanja na snazi odredbi Zakona o državnim službenicima koje se odnose na klasifikaciju, ocjenjivanje državnih službenika, napredovanje i s tim povezane odredbe, koje su predviđene i prijedlogom ZOP-a postojala bi pravna nesigurnost zbog dualizma identičnih, sličnih ili kontradiktornih odredbi koje uređuju istu materiju.

Obzirom na vrijeme u kojem će Republika Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije i vrijeme koje je potrebno za pripremu predsjedanja, potrebno je izmijeniti odredbu članka 61. stavka 5. Zakona o državnim službenicima, kojom je regulirano da državna služba na određeno vrijeme može trajati najviše godinu dana.

Odredbe članaka 55. i 57. Zakona koje propisuju ocjenjivanje osposobljenosti službenika za obavljanje poslova radnog mjesta i obvezu polaganja općeg i posebnog dijela Ispita dovode do preklapanja poslova državne uprave te netransparentnog  rošenja financijskih, materijalnih i ljudskih resursa.

Obveza polaganja državnog stručnog ispita u odredbi članka 56. Zakona je nedorečena u odnosu na propisani stupanj obrazovanja koji je uvjet za pojedine kategorije radnih mjesta što dovodi do pravne nesigurnosti u odnosu na različito tumačenje predmetnih odredbi.

Odredbom članka 58. Zakona je propisano da članove državne ispitne komisije koji ispituju opći dio državnog stručnog ispita imenuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a članove ispitne komisije koji ispituju posebni dio imenuje čelnik središnjeg tijela državne uprave, odnosno drugog državnog tijela nadležnog za pojedino upravno područje.

 

0
Komentiraj

3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

 

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Objedinjavanje i na jedinstven način uređivanje odredbi o klasifikaciji radnih mjesta, ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika, koje su sadržane u ZOP-u (sve u jednom zakonu).

Omogućavanje neometanog provođenja aktivnosti vezano uz predsjedavanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije te zaključivanje ugovora o djelu za specifične poslove.

Izmjena odnosno brisanje pojedinih odredbi o obvezi, sadržaju programa polaganju državnog stručnog ispita te državnoj ispitnoj komisiji otklonit će preklapanja djelokruga rada državnih tijela te donošenje novog Programa ispita sukladno procijenjenim potrebama te organiziranje polaganja državnog ispita i izvan sjedišta Ministarstva uprave.

Ukidanjem posebnog dijela Ispita nije potrebno imenovanje velikog broja ispitivača za posebni dio Ispita.

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Rješavanje pravne nesigurnosti uslijed propisivanja istih pravnih instituta u dva zakona.

Rad na određeno vrijeme moći će trajati za vrijeme predsjedavanja Vijećem Europske unije.

Izdvajanjem posebnog dijela Ispita nadležna tijela preuzimaju odgovornosti za osposobljavanje za svoje upravno područje.

Propisivanjem polaganja Ispita za dvije razine otklonit će se pravna nesigurnost tumačenja odredbi o obvezi polaganja Ispita.

Polaganje Ispita provodit će se učinkovitije u kraćem trajanju s manjim brojem ispitivača što će omogućiti provedbu ispitivanja i na regionalnoj razini.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Vremenski okvir se veže za stupanje na snagu i primjenu ZOP-a, očekivano s 01. siječnja 2019. godine.

U odnosu na Ispit, vremenski okvir se veže uz donošenje nove Uredbe o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita u propisanom roku od šest mjeseci, te donošenje posebnih propisa za polaganje stručnih ispita od strane nadležnih državnih tijela za obavljanje određenih poslova državne uprave u roku od šest mjeseci.

 

0
Komentiraj

4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

 

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

 

Izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima

Obrazloženje: Nema drugog rješenja osim brisanja navedenih odredbi iz Zakona o državnim službenicima u propisanom postupku. Time će se otkloniti dualizam odredbi u zakonima koji uređuju istu materiju. Nadalje, državna služba na određeno vrijeme može se produžiti samo izmjenom zakonske odredbe, kao i predloženo redefiniranje Ispita.

 

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Ne postoje nenormativna rješenja

 

Obrazloženje: Nenormativnim rješenjima se ne može postići namjeravani cilj, obzirom da se radi o materiji koja je već uređena zakonom.

 

0
Komentiraj

5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

 

0
Komentiraj

5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

 

 

Vrsta izravnih učin cilj koji se namjerava postići.aka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

ne

ne

ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

ne

ne

ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

ne

ne

ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

ne

ne

ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

ne

ne

ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

ne

ne

ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

ne

ne

ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

ne

ne

ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

ne

ne

ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

ne

ne

ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

ne

ne

ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

ne

ne

ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

ne

ne

ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

ne

ne

ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih gospodarskih učinaka.

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

ne

ne

ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

ne

ne

ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

ne

ne

ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

ne

ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

Ne

ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

ne

ne

ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

ne

ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

ne

ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

 

ne

ne

ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih gospodarskih učinaka.

5.1.28.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

ne

ne

ne

mali

ne

ne

ne

veliki

ne

ne

ne

 

0
Komentiraj

5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

ne

ne

ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

ne

ne

ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

ne

ne

ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

ne

ne

ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

ne

ne

ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

ne

ne

ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

ne

ne

ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

ne

ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

ne

ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

ne

ne

ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

ne

ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

ne

ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

 

ne

ne

ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

ne

ne

ne

mali

ne

ne

ne

veliki

ne

ne

ne

 

 

0
Komentiraj

5.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

ne

ne

ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

ne

ne

ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

ne

ne

ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

ne

ne

ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

ne

ne

ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

ne

ne

ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih socijalnih učinaka.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

ne

ne

ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

ne

ne

ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

ne

ne

ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

ne

ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

ne

ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

ne

ne

ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

ne

ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

ne

ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

 

ne

ne

ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih socijalnih učinaka.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

ne

ne

ne

mali

ne

ne

ne

veliki

ne

ne

ne

 

 

0
Komentiraj

5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

ne

ne

ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

ne

ne

ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

ne

ne

ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

ne

ne

ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

ne

ne

ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

ne

ne

ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

ne

ne

ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

ne

ne

ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

ne

ne

ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

ne

ne

ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

ne

da

ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

ne

ne

ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

ne

ne

ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

ne

ne

ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

ne

ne

ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

ne

ne

ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

da

ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

ne

ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

ne

ne

ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

ne

ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

ne

ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

 

ne

ne

ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na rad i tržište rada.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

ne

ne

ne

mali

ne

ne

ne

veliki

ne

ne

ne

 

 

0
Komentiraj

5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

ne

ne

ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

ne

ne

ne

5.5.3.

Korištenje energije

ne

ne

ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

ne

ne

ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

ne

ne

ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

ne

ne

ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

ne

ne

ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

ne

ne

ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

ne

ne

ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

ne

ne

ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

ne

ne

ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

ne

ne

ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

ne

ne

ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

ne

ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

ne

ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

ne

ne

ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

ne

ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

ne

ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

ne

ne

ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

ne

ne

ne

mali

ne

ne

ne

veliki

ne

ne

ne

 

 

0
Komentiraj

5.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

ne

ne

ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

ne

ne

ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

ne

ne

ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

ne

ne

ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

ne

ne

ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

ne

da

ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

ne

ne

ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

ne

ne

ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

ne

ne

ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

ne

ne

ne

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

ne

ne

ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

ne

ne

ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

ne

da

ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

ne

ne

ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

ne

ne

ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

ne

ne

ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

ne

ne

ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

ne

ne

ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne

ne

ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

ne

ne

ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

ne

ne

ne

mali

ne

ne

ne

veliki

ne

ne

ne

 

 

 

0
Komentiraj

6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva

 

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

 

NE

Obrazloženje:

Zakonom se neće propisivati dodatne administrativne obveze za poduzetnike.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

 

NE

Obrazloženje:

Zakon neće imati učinke na tržišnu konkurenciju ni konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

 

NE

Obrazloženje:

Zakonom se neće propisivati dodatne naknade ni davanja za poduzetnike.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

 

NE

Obrazloženje:

Zakon neće imati učinke na poduzetnike, a samim tim niti na mikro poduzetnike.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Pitanja koja se uređuju Zakonom su takva da neće imati izravnih učinaka na male i srednje poduzetnike.

 

0
Komentiraj

7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

 

7.

Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

 

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

 

 

0
Komentiraj

8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

 

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

 

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

 

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

 

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

 

ne

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

 

ne

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

 

ne

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

 

ne

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

 

ne

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

 

ne

 

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

 

ne

8.9.

Provođenje SCM metodologije

 

ne

 

0
Komentiraj

9. PRILOZI

 

9.

PRILOZI

 

 

 

 

 

 

0
Komentiraj

10. POTPIS ČELNIKA TIJELA

 

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

 

Potpis: ministar Lovro Kuščević, dipl. iur.

Datum: 14. lipnja 2018.

 

0
Komentiraj

11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17)

 

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

 

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

 

 

0
Komentiraj

Komentari

Odustani
qwe rtz
Odustani
Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor
Copyright © 2023 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.