Na temelju članka 16. i članka 20. stavka 7. Zakona o boravišnoj pristojbi (Narodne novine, broj 152/08 i 59/09 – isp. i 30/14), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj _______  2018. godine donijela

UREDBU O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE

PRISTOJBE ZA 2019. GODINU

Članak 1.

Visina boravišne pristojbe za 2019. godinu utvrđuje se u sljedećim iznosima:

Članak 2.

Visina boravišne pristojbe koju plaćaju osobe koje noće u ugostiteljskom objektu iz skupine Kampovi (Kamovi i Kamp odmorišta), utvrđuje se u sljedećim iznosima:

Članak 3.

Boravišna pristojba za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu utvrđuje se u iznosu od 345,00 kuna po krevetu i kamp jedinici, ovisi o koeficijentu razreda turističkog mjesta i iznosi:

Članak 4.

Vlasnik kuće ili stana za odmor može za sebe i članove uže obitelji boravišnu pristojbu platiti u paušalnom iznosu, kako slijedi:

Članak 5.

Boravišna pristojba u mjestima koja nisu razvrstana u razrede uplaćuje se sukladno D razredu turističkog mjesta.

Članak 6.

Paušalni iznos boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari) utvrđuje se u sljedećim iznosima:

Članak 7 .

Iznos dijela boravišne pristojbe koji se uplaćuje na posebni račun Hrvatske turističke zajednice i koji se namjenski koristi za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima, utvrđuje se u iznosu od 2,5 % od ukupno uplaćenih sredstava na račun utvrđen propisima o prihodima za javne potrebe.

Članak 8.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb,

Predsjednik

  mr. sc. Andrej Plenković , v. r.

O b r a z l o ž e n j e

Temeljem članka 16. i članka 20. stavka 7. Zakona o boravišnoj pristojbi, visinu boravišne pristojbe na prijedlog ministra turizma utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, u pravilu, u prvoj polovini tekuće godine za sljedeću godinu.

Ovom Uredbom se utvrđuje:

- visina boravišne pristojbe za 2019. godinu

- visina boravišne pristojbe koju plaćaju osobe koje noće u ugostiteljskom objektu iz skupine Kampovi

- visina paušalnog iznosa boravišne pristojbe koju plaćaju građani koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu

- visinu paušalnog iznosa boravišne pristojbe koju plaća vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i članove uže obitelji („vikendaši“)

- iznos dijela boravišne pristojbe koji se uplaćuje na posebni račun Hrvatske turističke zajednice i koji se koristi namjenski za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima

- paušalni iznos boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari).

Uplaćena sredstva boravišne pristojbe dostavljaju se korisnicima prema sljedećem rasporedu:

I.1% Crvenom križu

II.2,5% - uplaćuje se na posebni račun Hrvatske turističke zajednice, namjenski za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa na turistički nerazvijenim područjima

III.65% - turističkoj zajednici općine, grada, mjesta (od čega 30% sredstava turističke zajednica doznačuje općini ili gradu i koriste se isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenog zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice općine ili grada, odnosno mjesta)

10% - turističkoj zajednici županije

25% - Hrvatskoj turističkoj zajednici

IV. raspodjela sredstava turističkoj zajednici općine ili grada koja ostvaruje bruto prihod manji od 200.000 kn je slijedeća:

80% - turističkoj zajednici općine ili grada (od čega 30% sredstava turističke zajednica doznačuje općini ili gradu i koriste se isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenog zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice općine ili grada)

20% - turističkoj zajednici županije

V.sredstva boravišna pristojbe koju na poseban račun Hrvatske turističke zajednice uplaćuju pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (charter, crusing) i nautičari raspoređuju se na način da Hrvatska turistička zajednica 40% sredstava uplaćuje turističkim zajednicama na čijim se područjima ostvaruje turistički promet, 10% nacionalnim parkovima i parkovima prirode na čijim se područjima ostvaruje promet u nautičkom turizmu, a preostalih 50% sredstava koristi za unapređenje uvjeta, razvoj i promicanje nautičkog turizma. Kriteriji za uplatu i korištenje tih sredstava propisuju se posebnim Pravilnikom.

Boravišna pristojba je najizdašniji, a time i najznačajniji prihod sustava turističkih zajednica.  Prikupljena sredstva boravišne pristojbe mogu značajno unaprijediti funkcioniranje cjelokupnog sustava i daljnje ulaganje sredstva za pojačanu promociju hrvatskog turizma na inozemnim tržištima i domaćem tržištu, razvoj turističke ponude na turistički nerazvijenim područjima, snažniji razvoj svih oblika turizma, poticanje događanja i aktivnosti kao motiv dolaska većeg broja gostiju u pred i posezoni, kao i jačanje kompetencija i profesionalizacija zaposlenika u turističkim uredima kroz financiranje programa edukacije.

Osnovne zadaće lokalnih turističkih zajednica usmjerene su prije svega na kreiranje turističke ponude i novih turističkih proizvoda, poticanje i organiziranje kulturnih, zabavnih, umjetničkih, sportskih i drugih manifestacija koje obogaćuju turističku ponudu, poticanje, organiziranje i provođenje akcija u cilju očuvanja turističkog prostora, unapređivanja turističkog okružja i zaštite čovjekova okoliša, te prirodne i kulturne baštine, kao i aktivnosti koje se odnose na unapređivanje i promicanje specifičnih prirodnih i društvenih vrijednosti koje općinu ili grad čine turistički prepoznatljivom.

Osim navedenog, Hrvatska turistička zajednica, kao nacionalna turistička organizacija, a s obzirom na perspektivu i značaj Hrvatske kao nautičke destinacije, organizira studijska putovanja inozemnih predstavnika medija na temu jedrenja, tura po otocima, krstarenja, posjeta nautičkim sajmovima i sl. Nautika kao proizvod prema Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma jedna je od osnovnih kategorija proizvoda te su zato pojačane aktivnosti promocije u svrhu jačanja imidža Hrvatske kao kvalitetne nautičke destinacije. Hrvatska turistička zajednica tradicionalno nastupa na nautičkim sajmovima u nama najznačajnijim emitivnim tržištima. Jačanje aktivnosti usmjerenih na promicanje nautičko - turističkih proizvoda, zasigurno će značajno doprinijeti promidžbi nautičkog turizma.

Za sve navedene aktivnosti, kako bi se sačuvala atraktivnost Hrvatske koja nudi pregršt prekrasnih mjesta za posjetiti, potrebno je uložiti znatna sredstva, kako bi se, ne samo predstavile ljepote Hrvatske, nego i očuvale njezine prirodne ljepote, pejzažna slikovitost i ekološka očuvanost, što su važna obilježja i motivi dolaska u Hrvatsku, kao i važna obilježja za razvoj i budućnost nautičkog turizma. 

Uredbom se predlaže povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnim objektima u kojima se boravišna pristojba plaća po noćenju (osim kampova) i to za 25% više u odnosu na 2018. godinu. Prilikom predlaganja povećanja boravišne pristojbe, vodilo se računa da visina boravišne pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje. S predloženih 10,00 kn za A razred u glavnoj sezoni, još uvijek smo najjeftiniji u odnosu na nama konkurente zemlje. U nama konkurentnim zemljama, visina boravišne pristojbe ovisi o regijama, kategoriji smještajnog objekta do opcije gdje se naplaćuje u postotku od cijene smještaja. Tako je visina boravišne pristojbe u Španjolskoj iznosi 0,45-2,50 € (Barcelona), Italiji se raspon boravišne pristojbe kreće od 0,20 – 7 € , u Portugalu od 1-2 €, u Austriji od 0,15-3 €, u Grčkoj 0,50-4 € , u Sloveniji 2,5 €, u Njemačkoj 0,25-5 € itd.

Za vlasnike ili korisnike plovila i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari) izvršena je korekcija u odnosu na važeću Uredbu i to na način da su smanjeni određeni iznosi paušala boravišne pristojbe. Pri tome je Ministarstvo prihvatilo zahtjeve i nautičara i luka nautičkog turizma, kao i drugih dionika nautičkog sektora. Predlaže se smanjenje paušala boravišne pristojbe za nautičare i uvodi se mogućnost plaćanja paušala boravišne pristojbe za nautičare za kraće vremensko razdoblje, tj. za 3 dana.  Također, nautičari će boravišnu pristojbu moći plaćati, osim u lučkim kapetanijama i u lukama nautičkog turizma.

Povećanje boravišne pristojbe odnosi se i na osobe koje koriste uslugu smještaja u charteru i crusingu, s obzirom da je Zakonom o boravišnoj pristojbi propisano da putnici koji koriste usluge noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma, boravišnu pristojbu plaćaju u visini utvrđenoj za turistički A razred u razdoblju glavne sezone.

Uredbom se također predlaže povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu   za 15%. Visina paušala boravišne pristojbe za ovaj segment pružanja smještajnih ugostiteljskih usluga nije se mijenjala od 2005. godine.

Visina boravišne pristojbe ne mijenja se, tj. ostaje na istoj razini kao i za 2018. godinu za osobe koje noće u ugostiteljskom objektu iz skupine Kampovi (vrste kamovi i kamp odmorišta), te za vlasnika kuće ili stana za odmor i članove njegove uže obitelji koji boravišnu pristojbu plaćaju u godišnjem paušalnom iznosu.

Podaci o vrsti i broju objekata, broju smještajnih jedinica, broju kreveta i obveznika iz eVisitora:

U 2017. godini je prema podacima Financijske agencije (FINA) od boravišne pristojbe i članarine prikupljeno ukupno 678.092.094,63 kn. Od toga, 463.941.639,00 kn od boravišne pristojbe i to u najvećem dijelu u sedam morskih županija, iz čega je vidljivo da je boravišna pristojba najizdašniji prihod upravo u tom dijelu Hrvatske.

Na posebni račun Hrvatske turističke zajednice, namjenski se, za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa na turistički nerazvijenim područjima uplaćuje 2,5 % od ukupno uplaćenih sredstava boravišne pristojbe.

Predloženim povećanjem boravišne pristojbe bi se barem u jednom dijelu nadomjestio gubitak prihoda od članarine, koja se godinama smanjivala. Prikupljena sredstava boravišne pristojbe usmjeravat će se u većoj mjeri u podizanje konkurentnosti područja na kojem su prikupljena s obzirom da se lokalne turističke zajednice pojačano trebaju baviti razvojem i unapređenjem sustava destinacijskih turističkih doživljaja.  

Kako je boravišna pristojba najznačajniji prihod sustava turističkih zajednica, predloženo povećanje boravišne pristojbe može bitno utjecati na funkcioniranje cjelokupnog sustava i daljnje ulaganje sredstva za pojačanu promociju na domaćem i inozemnim tržištima, za razvoj turističke ponude na turistički nerazvijenim područjima, razvoj turističke ponude u nautičkom turizmu, za snažniji razvoj i diversifikaciji svih oblika turizma, za poticanje događanja i aktivnosti koji mogu generirati veći dolazak gostiju u pred i posezoni, kao i za jačanje kompetencija i profesionalizaciju zaposlenika u turističkim uredima sukladno izazovima novih tehnologija.

U strukturi ukupnih aktivnosti koje sustav turističkih zajednica financira iz prikupljenih sredstva boravišne pristojbe kao najznačajnije aktivnosti ističu se online i offline komunikacijski alati (internet oglašavanje, prisutnost na svjetskim tražilicama, TV oglašavanje, oglašavanje u različitim kampanjama). Kako se boravišna pristojba godinama nije mijenjala, a nužnim se nameće potreba za praćenjem modernih tehnologija, modernih načina promocije, a dodatno i prisutnosti na sve većem broju stranih tržišta što iziskuje znatna financijska sredstva, povećanja boravišne pristojbe može se smatrati logičnim i opravdanim.

Povećanje iznosa boravišne pristojbe imalo bi direktan utjecaj i na razvoj samih destinacija budući da raspodjelom većina naplaćenih sredstva od boravišne pristojbe ostaje u destinaciji gdje je i ostvarena. Pojačana sredstva dodatno će osnažiti destinacijske i regionalne menadžment organizacije pred kojima se nameće zadatak razvoja proizvoda na lokalnoj/regionalnoj razini.