I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

1. Ocjena stanja i nedostaci važećeg Zakona

Pitanje dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u Republici Hrvatskoj pravno je uređeno važećim Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 73/97 i 174/04), Zakonom o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“, broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) te Metodologijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 96/98).

Dosadašnja praksa je ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda. Predviđene izmjene sadržane su u novom prijedlogu zakona kojeg će pratiti Pravilnik o Registru šteta od prirodnih nepogoda.

Zbog velikog broja zahtjeva za dodjelu pomoći uslijed nastanka prirodnih nepogoda te čestih ponavljanja šteta na istom području, iznosi pomoći su male vrijednosti. Postojeći kriteriji za dodjelu pomoći omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći bez obzira na veličinu posjeda koji je oštećen odnosno uništen. Iz navedenog razloga javlja se velik broj oštećenika. Osigurana sredstva u državnom proračunu su nedostatna da bi se udovoljilo svim zahtjevima koji zadovoljavaju uvjete, te dodjela pomoći svim oštećenicima rezultira niskim iznosima krajnjim korisnicima.

Temeljem odredbi važećeg Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda sredstva se dodjeljuju na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske ili Hrvatskog sabora na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda. Sredstva se isplaćuju preko Državne riznice Ministarstva financija gradovima/općinama koji ta sredstva prosljeđuju krajnjim korisnicima. Isto ukazuje na dugotrajan postupak i rad velikog broja sudionika institucija na državnoj i lokalnoj razini.

Iz navedenih razloga uočena je potreba da se u novom Zakonu promijene postojeći uvjeti za dodjelu pomoći na način da se štete prijave u Registar šteta, a pomoć će biti dodijeljena ovisno o vrsti i visini oštećene imovine iz fondova Europske unije ili iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Sustav pružanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od prirodnih nepogoda ostvaruje se na razini lokalne samouprave, područne (regionalne) samouprave i na razini države. Pravo na pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od prirodnih nepogoda imaju fizičke osobe, iznimno i pravne osobe, ako je potvrđena vrijednost ukupne izravne štete veća od 20% vrijednosti proračuna jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine fizičkih osoba najmanje 30%.

Međutim, velik broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne osigurava sredstva na posebnoj stavci u svojim proračunima za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih (prirodnih) nepogoda. Stoga, pomoć u slučaju nastanka štete od prirodnih nepogoda često se svodi samo na dodjelu pomoći iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Takav način pružanja pomoći rezultirao je brojnim zahtjevima jedinica lokalne samouprave s niskim proračunskim sredstvima za novčanom pomoći iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Kad se sredstva raspodijele na jedinice lokalne samouprave, a one ta sredstva dodijele krajnjim korisnicima, iznos pomoći više je nego simboličan.

Zbog svih navedenih razloga predlaže se donošenje novog Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda koji će biti primjereniji sadašnjim gospodarskim i socijalnim odnosima i materijalnim mogućnostima.

S ciljem povećanja učinkovitosti sustava, te transparentnosti postupanja svih tijela zaduženih za provedbu ovog zakona pokrenute su aktivnosti s ciljem promjena u sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda koja se odnosi na donošenje novog zakonskog propisa te izradu podzakonskih akata.

Zbog učestalih prirodnih nepogoda tijekom godine, širine zahvaćenih površina, neprikladne zaštite i nedovoljne koordinacije subjekata - od općine i grada preko županije do države, javlja se sve veći broj oštećenika sa zahtjevom za pomoć iz državnog proračuna Republike Hrvatske radi sanacije nastale štete na neosiguranoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Stoga je pomoć pretežno simbolična, ali najčešće i jedina za ublažavanje, odnosno djelomično uklanjanje posljedica od prirodnih nepogoda kod fizičkih osoba. Takvo stanje stvari upućuje na neodrživost dosadašnjeg sustava dodjele pomoći za djelomičnu sanaciju nastalih šteta od prirodnih nepogoda s obzirom da isti iziskuje velik angažman ljudi i stvara veće troškove od iznosa dobivene pomoći.

Za očekivati je u budućnosti nastanak novih šteta na poljoprivrednim zemljištima, pri čemu nije moguće procijeniti razmjere nastanka istih. Iz tog razloga nije uputno novi Zakon isključivo temeljiti na poljoprivredi jer se nerijetko novčanim sredstvima za tu namjenu umanjuje mogućnost bilo kakvog djelovanja i raspodjelu sredstva oštećenicima kod kojih šteta nastaje u drugim oblicima, bilo da se radi o poplavama, požarima, odronima zemlje.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

S obzirom na nedostatke važećega Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, a u svrhu učinkovitije dodjele sredstava pomoći predlaže se novi Zakon o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda kojim bi se iz nadležnosti Državnog povjerenstva, ograničila dodjela sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta u poljoprivredi do 50 posto ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu.  

Međutim, istodobno se novim Zakonom predviđa mogućnost da svako od nadležnih tijela može dodijeliti sredstva pomoći za djelomičnu sanaciju šteta iz svoje nadležnosti.

Također, novim Zakonom bi se isključili oni oštećenici koji su osigurali svoju imovinu, a što je intencija usmjerena k većoj svijesti svake fizičke ili pravne osobe o važnosti osiguranja imovine. Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, poglavito u poljoprivredi, iznimno malen. Poljoprivrednicima bi trebalo biti u interesu osiguravati imovinu jer za svoju proizvodnju često dobivaju određene subvencije te bi se takva praksa trebala u budućnosti znatnije mijenjati.

Dakle, namjera je ovog Zakona u tom dijelu dati jasnu poruku javnosti da je potrebno u većoj mjeri osiguravati imovinu, a što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoći iz državnog proračuna nisu dostatne za pokrića nastalih šteta, a kamoli za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi određenom gospodarskom djelatnošću.

Postojeći uspostavljeni sustav omogućuje dodjelu državne potpore za osiguranje šteta u poljoprivredi, te Program ruralnog razvoja koji kroz dvije mjere osigurava sredstva za nadoknadu izgubljenog proizvodnog potencijala u poljoprivredi i pokriće troškova premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka uzrokovanih različitim čimbenicima, a uključivo i rizike koje određuje ovaj Zakon.

Također, donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“, broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) prestale su važiti određene odredbe važećeg Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda obzirom da su uređivale mjere zaštite i spašavanja koje su se uredile jednim posebnim zakonom – Zakonom o zaštiti i spašavanju. Naime, danom stupanja na snagu Zakona o zaštiti i spašavanju prestale su važiti odredbe članaka 14., 21., 22. i 23. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, a ostale odredbe primjenjivale su se ukoliko nisu bile u suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju. Time je zapravo dio važećeg Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda od članka 7. do članka 25. bio neprimjenjiv.

Iz važeće Metodologije za procjenu štete od elementarnih nepogoda, općeg dijela, sve točke osim A1 i A2 postaju sastavni dio novog Zakona radi jasnijeg postupanja, do donošenja novog Pravilnika.

Nadalje, propisana je obveza da se naknada štete odnosi samo na legalizirane građevine, odnosno za koje je doneseno rješenje o ozakonjenju prema posebnim propisima.

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, Republika Hrvatska kao njena država članica ostvaruje pravo na apliciranje za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije. Kako niti jednim zakonom niti podzakonskim aktom nije propisano nadležno tijelo, Vlada Republike Hrvatske je trebala u svakom pojedinačnom slučaju donijeti odluku kojom se zadužuje određeno tijelo za provedbu i nositelja provedbe te odluke.

Novim Zakonom definirano je nadležno tijelo za prikupljanje, obradu i dostavu podataka o štetama uslijed prirodnih nepogoda, izradu izvješća o utrošku sredstava dodijeljene pomoći iz fondova Europske unije i objavu pravila koja se primjenjuju prilikom prijave šteta za dodjelu tih sredstava iz fondova Europske unije.

Ovim Zakonom se propisuje obveza prijave i unosa štete u Registar šteta po postupku i roku predviđenom ovim Zakonom. U svrhu unapređenja sustava prijavljenih šteta od prirodnih nepogoda u smislu ažurnosti, točnosti i transparentnosti izvještavanja na svim razinama povjerenstava za praćenje šteta od prirodnih nepogoda prepoznato je nužno vođenje evidencije prijavljenih šteta od prirodnih nepogoda na jednom mjestu.

Važna novina ovog Zakona je uspostava Registra šteta koji će osiguravati podatke po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrstu štete i iznos štete i predstavlja prvu bazu podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda koje. Na taj način osigurat će se informacije o vrstama šteta na pojedinom području koje će moći koristiti i ostala tijela državne uprave za različite potrebe.

Novim Zakonom precizno je određeno da su sredstva dodijeljene pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od prirodnih nepogoda strogo namjenska (ne mogu se koristiti za druge namjene). Neraspoređeni višak sredstava jedinice lokalne samouprave dužne su doznačiti na račun Ministarstva financija, a samo u iznimnim slučajevima iz objektivnih razloga, za neraspoređeni višak sredstava može se tražiti od Državnog povjerenstva odobrenje za prenamjenu namjene sredstava (koja se može odobriti samo za djelomično pokriće te štete za koju su sredstva dodijeljena).

Novim Zakonom propisana je odgovornost gradonačelnika i općinskih načelnika za namjensko korištenje sredstava dodijeljenih pomoći, te odgovornost gradskih/općinskih i županijskih povjerenstava za provedbu mjera procjene i otklanjanja posljedica od prirodnih nepogoda. Njime se uređuju postupanja nadležnih tijela u slučaju nastanka štete, te se uređuju zadaci povjerenstava i obveze funkcioniranja od procjena šteta, unos u Registar šteta te određenja kriterija kojoj prethodi suradnja svih uključenih.

Prema rezultatima klimatskog modeliranja za Republiku Hrvatsku za razdoblje do 2070., u budućnosti se očekuje promjena čitavog niza klimatskih parametara s posljedicom veće učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja, a posljedično i prirodne nepogode. Iako nije u nadležnosti ovoga zakona, implementacija mjera prilagodbe na klimatske promjene bi značajno smanjila utjecaj trenutnih i preddstojećih klimatskih promjena i nastanak šteta od prirodnih nepogoda.

Zbog globalnih klimatskih promjena Republika Hrvatska je suočena s čestim prirodnim nepogodama (ponekad i više puta tijekom godine na istom području) koje uzrokuju štete na imovini.

Važan čimbenik je i neadekvatna preventivna zaštita ugrožene imovine od nastanka šteta od prirodnih nepogoda. Boljim i učinkovitijim sustavom preventivne zaštite smanjile bi se štete na imovini (nije u nadležnosti ovog Zakona).

Stoga, ovaj Zakon ne predstavlja pravo bilo kojeg oštećenika da se njime automatski koristi, već je ovo propis kojim se pruža određena vrsta pomoći koja može u nekim segmentima biti i humanitarna i nema svoje izvorište na način da se bilo kome izravno omogući korištenje određenog prava.

Ovim Zakonom omogućava se transparentnost postupanja, određenje jasnijih kriterija i postupanja nadležnih tijela kako u dijelu plana djelovanja, tako i u načelima postupanja koji do sada nisu na pravi način bili provedivi bez ovakvog određenja normativnih rješenja.

Prilikom provedbi mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna tijela iz ovoga Zakona, obvezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi, onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva, a posebice ugroženih skupina na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom kao što je socijalni ili zdravstveni status.

Nadležna tijela iz ovoga Zakona prilikom određenja kriterija raspodjele pomoći za djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u obvezi su primjenjivati načela iz ovoga Zakona.

3. Dodjela pomoći iz različitih izvora

Odredbama ovoga Zakona nastojalo se u većoj mjeri urediti način planiranja sredstava, te djelovanja koje se odnosi na pomoć koja ne mora biti nužno u financijskim sredstvima, nego i u drugim mjerama koje su sustavno rješenje u sanaciji šteta. Pritom treba istaknuti kako se pomoć može dati kao žurna pomoć istu može dodijeliti Vlada Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave što se ovim Zakonom uređuje u smislu jasnoće

postupanja i načina određenja uvjeta za davanje žurne pomoći.

Ovaj Zakon ima za cilj usmjeriti davanje žurne pomoći koja je određena ugrozom zdravlja i života oštećenika, odnosno socijalnim statusom, te pomoć koja se odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u smislu davanja novčanih sredstava kako bi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogla ubrzati sanaciju područja (poglavito javne infrastrukture) zahvaćenog prirodnom nepogodom. To su prioriteti koji su nužni za prepoznati, a kojima se neće dozvoliti „osipanje“ novčanih sredstava što je ovim Zakonom jasno propisano. Kako smo svjedoci mnogih pritisaka na državni proračun i na osnovu nerealno prikazanih šteta, ovaj Zakon onemogućava manipulacije istim što je jedna od važnih poruka.

Stoga, zakonske odredbe jasno određuju kako isplate šteta mogu dati resorna ministarstva, Vlada Republike Hrvatske, Državno povjerenstvo, te se sredstva mogu osigurati i kroz Fondove Europske unije. Koncepcija koja se odnosi na nadležnost Hrvatskog sabora uređena je kroz pitanja Državnog povjerenstva za elementarne nepogode što je određenje zakonodavca koje je usmjereno koordinaciji i postupanjima u radu sa županijskim povjerenstvima, odnosno općinskim povjerenstvima. Ovakav model koji osim nadležnosti Hrvatskog sabora daje određenu sigurnost u postupanjima i jasnoću procedura, jer se podaci i postupanja usklađuju između nadležnih tijela.

Nakon potvrda šteta, određuje se iznos koji je moguće isplatiti u suradnji s ostalim sudionicima, pri čemu je važno postići jednoobraznost postupanja, odnosno usklađenost mjera koje se odnose na sanaciju šteta od prirodnih nepogoda.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona potrebno je osigurati sredstva iz državnog proračuna, međutim, ako bi se usvojila načela i odrednice ovoga Zakona predviđeni iznosi koji bi se osiguravali za prirodne nepogode ne bi trebali biti značajno veći od dosadašnjih, jer bi se glavnina šteta pokrila policama osiguranja što je glavna poruka koju nosi ovaj zakonski akt.

SADRŽAJ

GLAVA I  

Članak 1. - Predmet Zakona

Članak 2. -  Značenje pojmova

Članak 3. -  Prirodna nepogoda

Članak 4 -  Načela

GLAVA II NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA

Članak 5. – Nadležna tijela

Članak 6. -  Hrvatski sabor

Članak 7. - Vlada Republike Hrvatske

Članak 8. – Povjerenstva

Članak 9. - Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Hrvatskog sabora

Članak 10.- Poslovi državnog povjerenstva

Članak 11. - Ministarstva

Članak 12.- Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda

Članak 13.- Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Zagreba

Članak 14. - Gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda

Članak 15. - Stručno povjerenstvo

GLAVA III IZVORI, NAMJENA I PLANIRANJE NOVČANIH SREDSTAVA

Članak 16. - Opće odredbe

Članak 17. - Plan djelovanja i postupanja nadležnih ministarstava u području prirodnih nepogoda

Članak 18. - Plan djelovanja Državnog povjerenstva u području prirodnih nepogoda

Članak 19. - Plan djelovanja jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave u području prirodnih nepogoda

Članak 20.- Plan djelovanja Grada Zagreba u području prirodnih nepogoda

Članak 21.- Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda  

Članak 22.- Namjena sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda  

Članak 23.- Planiranje iznosa i namjene sredstava iz nadležnosti Državnog povjerenstva

Članak 24.- Planiranje izvora i namjene sredstava iz nadležnosti ministarstava

Članak 25. – Primjena Pravila o državnim potporama

GLAVA IV – PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE I POSTUPANJA NADLEŽNIH TIJELA

Članak 26. - Proglašenje prirodne nepogode

Članak 27. - Radnje nakon proglašenja prirodne nepogode

Članak 28. – Prva procjena i unos podataka o  šteti u Registar šteta

Članak 29. – Naknadni unos podataka o šteti u Registar šteta

Članak 30. -  Sadržaj prijave prve procjene štete

Članak 31. – Konačna procjena štete

Članak 32. – Način izračuna konačne procjene štete

Članak 33. – Sadržaj prijave konačne procjene štete

Članak 34. – Način podnošenja konačne procjene štete

Članak 35. – Postupanja nadležnih ministarstava prilikom potvrde šteta

Članak 36. – Postupanja nadležnih tijela nakon potvrde konačne procjene šteta

GLAVA V

NAČIN DODJELE  I RASPODJELE SREDSTAVA ŽURNE POMOĆI

Članak 37. – Žurna pomoć

Članak 38. – Žurna pomoć Vlade Republike Hrvatske

Članak 39. – Žurna pomoć jedinica lokalne, regionalne (područne) samouprave i Grada Zagreba

GLAVA VI

NAČIN DODJELE POMOĆI I RASPODJELE SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA

Članak 40. - Obrada podataka, određenje kriterija i načina dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda   Državnog povjerenstva

Članak 41. – Raspodjela i dodjela sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda od strane Državnog povjerenstva

Članak 42. – Dodjela sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda   nadležnih ministarstava

Članak 43. – Dodjela sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda   iz fondova Europske unije

Članak 44. – Objedinjavanje i preraspodjela sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda  

GLAVA VII

IZVJEŠĆA REGISTAR ŠTETA I NADZOR

Članak 45. - Izvješća općinskih, gradskih i županijskih povjerenstava, te Gradskog povjerenstva Grada Zagreba

Članak 46. – Izvješće o radu Državnog povjerenstva

Članak 47. – Registar šteta

Članak 48. – Nadzor

GLAVA VIII

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 49. – Prijelazne odredbe

Članak 50.- Završne odredbe

GLAVA I.

Predmet Zakona
Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena  štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području Republike Hrvatske, Registar šteta od prirodnih nepogoda (dalje u tekstu: Registar šteta), te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Značenje pojmova
Članak 2.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

2. Imovina obuhvaća građevine, infrastrukturu, opremu, zemljišta, uzgajališta i uzgojne instalacije sukladno posebnom propisu o akvakulturi, višegodišnje nasade, šume, stoku, stokovi u akvakulturi, obrtna sredstva u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi te ostala sredstva i dobra.

3. Poljoprivrednik je svaka pravna ili fizička osoba ili skupina pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu u smislu važećeg  zakona kojim se određuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, ili obavljaju djelatnost akvakulture sukladno posebnom propisu o akvakulturi, a obuhvaća sljedeće organizacijske oblike: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i/ili djelatnosti akvakulture, trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i/ili djelatnosti akvakulture te druge pravne osobe.

4. Štete u poljoprivredi su štete poljoprivrednicima na njihovom poljoprivrednom i šumskom zemljištu, šumama, uzgajalištima i uzgojnim instalacijama sukladno posebnom propisu o akvakulturi, višegodišnjim nasadima, tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji, te  stočarstvu.

5. Poljoprivredno gospodarstvo čine sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost ili djelatnost akvakulture kojima upravlja poljoprivrednik, a koje se nalaze na području Republike Hrvatske.

6. Osiguravatelj je društvo za osiguranje u smislu zakona kojim je uređeno osiguranje.

7. Oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda sukladno kriterijima ovoga Zakona.

8. Katastrofa ima značenje u smislu zakona kojim je uređen sustav civilne zaštite.

9. Početkom prirodne nepogode smatra se dan proglašenja prirodne nepogode.

10. Poduzetnik je svaka pravna ili fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga bez obzira stječu li profit ili ne.

11. Stambeni objekti su stalno naseljene obiteljske i višestambene zgrade.

12 . Javna infrastruktura su infrastrukturni objekti koji se grade i kojima se upravlja u području cestovnog, željezničkog, zračnog, morskog i riječnog prometa, u području energetike, izgradnje i upravljanja postrojenjima za odlaganje otpada i otpadnih voda, izgradnje zračnih, morskih i riječnih luka te ostali infrastrukturni objekti koji služe pružanju javnih usluga.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Prirodna nepogoda
Članak 3.

(1)  Prirodnom nepogodom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama , koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njen gubitak, te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili okolišu.

(2)  Prirodnom nepogodom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:

1. potres

2. olujni, orkanski i ostali jak vjetar

3. požar

4. poplava

5. suša

6. tuča

7. mraz

8. izvanredno velika visina snijega

9. snježni nanos i lavina

10. nagomilavanje leda na vodotocima

11. klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta

12. druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

(3)U smislu ovoga Zakona, štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini, te štete koje su nastale zbog krajnjeg nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite.

(4) Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu, ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto.

Načela

Članak 4.

(1) Prilikom provedbi mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna tijela iz ovoga Zakona, obvezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi, onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva, a posebice ugroženih skupina na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom kao što je socijalni ili zdravstveni status.

(2) Nadležna tijela iz ovoga Zakona prilikom određenja kriterija raspodjele pomoći za djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u obvezi su primjenjivati načela iz ovoga članka.

GLAVA II.

NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA

Nadležna tijela

Članak 5.

(1) Nadležna tijela za provedbu ovoga Zakona jesu: Vlada Republike Hrvatske, povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, nadležna ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb.

(2) Nadležna ministarstva iz stavka 1. ovoga članka jesu ministarstva nadležna za financije; poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu; gospodarstvo; graditeljstvo i prostorno uređenje; zaštitu okoliša i energetiku; more, promet i infrastrukturu,

Hrvatski sabor

Članak 6.

Hrvatski sabor u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja sljedeće poslove:

1. imenuje članove Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Hrvatskog sabora

2. usvaja godišnje izvješće o končanoj procjeni šteta i utrošku sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda   i  radu Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Hrvatskog sabora

3. predlaže dodjelu žurne pomoći Vladi Republike Hrvatske

4. obavlja i druge poslove u skladu sa svojim nadležnostima i odredbama ovoga Zakona.

Vlada Republike Hrvatske

Članak 7.

Vlada Republike Hrvatske u skladu s odredbama ovog Zakona obavlja sljedeće poslove:

1. proglašava prirodnu nepogodu na području dvije ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske

2. odobrava žurnu pomoć

3. odlučuje o različitim mjerama i programima za djelomično ublažavanje i otklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda

4. usvaja plan djelovanja i postupanja nadležnih ministarstava

5. odlučuje o dodjeli subvencija i drugih transfera za pokriće polica osiguranja u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi

6. obavlja i druge poslove u skladu sa svojim nadležnostima i odredbama ovoga Zakona.

Povjerenstva

Članak 8.

(1)Poslove u svezi dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda obavljaju:

- Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Hrvatskog sabora

- Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba

- županijska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda

- gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda

(2) Postupanja i poslove iz stavka 1. ovoga članka, povjerenstva provode u suradnji s nadležnim ministarstvima, Vladom Republike Hrvatske i drugim tijelima koja sudjeluju u određenju kriterija i isplate sredstava pomoći  za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda.

(3) Odluke o imenovanju članova Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Hrvatskog sabora objavljuju se u “Narodnim novinama“, a odluke o imenovanjima ostalih povjerenstava objavljuju se u službenom glasniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba.

Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Hrvatskog sabora

Članak 9.

(1) Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Hrvatskog sabora (dalje: Državno povjerenstvo) je radno tijelo Hrvatskog sabora.

(2) Članove Državnog povjerenstva odlukom imenuje Hrvatski sabor na razdoblje od četiri godine.

(3) Državno povjerenstvo sastoji se od 13 članova, od kojih je jedan predsjednik.

(4) Članovi Državnog povjerenstva su:

- sedam članova iz redova zastupnika Hrvatskog sabora na prijedlog Mandatno-imunitetnog povjerenstva

- dva člana od kojih je jedan član ujedno i tajnik Državnog povjerenstva, imenuju se na prijedlog ministarstva nadležnog za financije

- po jedan član imenuje se na prijedlog ministarstva nadležnog za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, za graditeljstvo i prostorno uređenje, te zaštitu okoliša

- jedan član koji predstavlja  društvo za osiguranje s najvećim udjelom na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj.

(5)Državno povjerenstvo ima sjedište u ministarstvu nadležnom za financije.

(6) Pomoć u radu i pripremi svih materijala nužnih za postupanje Državnog povjerenstva obavlja ministarstvo nadležno za financije.

(7) Sredstva za rad Državnog povjerenstva osiguravaju se sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Poslovi Državnog povjerenstva

Članak 10.

(1) Državno povjerenstvo u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja poslove evidencije, izvješća, obrade podataka o nastalim štetama i određivanje kriterija za raspodjelu i odobrenje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda , a naročito:

1. usklađuje rad gradskih/općinskih/županijskih povjerenstava te surađuje po pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda

2. podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode

3. daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno s prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva

4. odlučuje o konačnoj procjeni šteta temeljem izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica

5. izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru

6. u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode i predujma za odobrenje pomoći u redovitom postupku

7. donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda

8. daje mišljenje na prijedloge plana djelovanja i postupanja nadležnih ministarstava u području prirodnih nepogoda te daje i druga stručna mišljenja iz svoje nadležnosti na prijedloge nadležnih tijela iz ovoga Zakona

9. po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti Vladi Republike Hrvatske i/ili Hrvatskom saboru

10. prati stanje računa redovnih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode

11. surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama

12. pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda

13. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

(2) Državno povjerenstvo, u slučaju izvida iz stavka 1. točke 9. ovoga članka i/ili na osnovu podataka o uočenim nepravilnostima u provedbi ovoga Zakona obavještava nadležno ministarstvo te ministarstvo nadležno za financije za potrebe nadzora iz ovoga Zakona.

(3) Državno povjerenstvo za potrebe poslova iz svoje nadležnosti može angažirati vanjske stručnjake kod izrade različitih analiza i/ili studija usmjerenih smanjenju negativnih utjecaja i šteta prouzročenih prirodnim nepogodama.  

(4) Državno povjerenstvo procjenjuje postojanje potrebe za angažiranjem vanjskih stručnjaka iz stavka 3. ovoga članka te određuje njihove zadatke.

(5) Postupak odabira vanjskih stručnjaka iz stavka 3. ovoga članka provodi se u skladu s propisima koji uređuju područje javne nabave, koju u ime Državnog povjerenstva provode nadležne službe Hrvatskog sabora.

Ministarstva

Članak 11.

(1) Nadležna ministarstva, u skladu s odredbama ovog Zakona obavljaju sljedeće poslove:

1. potvrđuju konačnu procjenu šteta nastale kao posljedica prirodne nepogode temeljem podataka dostavljenih putem Registra od strane županijskih povjerenstava

2. predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda za štete iz točke 1. ovog stavka

3. donose plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti te ih dostavljaju na mišljenje Državnom povjerenstvu

4. obavljaju poslove vezane za Registar šteta sukladno ovom Zakonu

5. obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji s drugim ministarstvima ili drugim tijelima s ciljem dodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda prije ili nakon nastanka prirodne nepogode.

(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka,  nadležna ministarstva predlažu Vladi Republike Hrvatske:

1. različite mjere i programe za djelomično ublažavanje i otklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda

2. iznose  subvencija i drugih transfera za pokriće polica osiguranja u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi

3. mjere o dodjeli, načinu i provedbi korištenja sredstava iz fondova Europske unije

Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda

Članak 12.

(1) Članove županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (dalje: županijsko povjerenstvo) osniva te odlukom imenuje županijska skupština na razdoblje od četiri godine.

(2) Županijsko povjerenstvo u skladu s odredbama ovoga Zakona naročito obavlja sljedeće poslove :

1. predlaže županu proglašenje prirodne nepogode

2. usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava

3. provjerava i utvrđuje konačnu procjenu štete jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja

4. podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode

5. po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava, odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama  prirodne nepogode i nastale štete

6. objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta  Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima i/ili općinama na području županije

7. imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog i/ili gradskog povjerenstva

8. donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti

9. obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom.

(3) Oblik i način unosa u Registar šteta iz stavka 2. točke 6. ovoga članka propisuje ministar financija pravilnikom.

Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Zagreba

Članak 13.

(1) Članove Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Zagreba (dalje: Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba) osniva te odlukom imenuje Gradska skupština Grada Zagreba na razdoblje od četiri godine.

(2) Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba u skladu s odredbama ovoga Zakona naročito obavlja sljedeće poslove :

1. predlaže gradonačelniku Grada Zagreba proglašenje prirodne nepogode

2. podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode

3. po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava, odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama  prirodne nepogode i nastale štete

4. šalje putem Registra šteta  Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u Gradu Zagrebu

5. po potrebi odlukom imenuje stručno povjerenstvo

6. donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti

7. obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom.

(3) Oblik i način unosa u Registar šteta iz stavka 2. točke 4. ovoga članka propisuje ministar financija pravilnikom.

Gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda

Članak 14.

(1) Članove i broj članova gradskih i/ili općinskih povjerenstava za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (dalje; gradska/općinska povjerenstva) osnivaju te odlukom imenuju gradska/općinska vijeća, na razdoblje od četiri godine.

(2) Odluka o imenovanju iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se županijskom povjerenstvu.

(3) Povjerenstva iz ovoga članka obavljaju sljedeće poslove:

1. predlažu županijskom povjerenstvu potrebu proglašenja prirodne nepogode

2.  unose podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta

3. utvrđuju i provjeravaju visinu štete od prirodne nepogode za područje grada i/ili općine

4. unose i prosljeđuju putem Registra šteta konačne procjene šteta županijskom povjerenstvu

5. raspoređuju dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima

6. prate i nadziru namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda prema ovom Zakonu

7. izrađuju izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih županijskom povjerenstvu putem  Registra šteta

8. surađuju sa županijskim povjerenstvom u provedbi ovog Zakona,

9. donose plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti,

10. obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa županijskim povjerenstvima

(4)  Oblik i način dostave podataka o prvim procjenama šteta iz stavka 4. točke 2., 4. i 7. ovoga članka ministar financija propisuje pravilnikom.

Stručno povjerenstvo
Članak 15.

(1) Ako općinsko odnosno gradsko povjerenstvo nije u mogućnosti zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja procijeniti štetu od prirodnih nepogoda može zatražiti od županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva na području u kojem je proglašena prirodna nepogoda.  

(2) Stručna povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka imenuje županijska skupština odlukom.

(3) Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć općini odnosno gradu, u roku za koja su imenovana.

(4) U svojem radu stručna povjerenstva iz ovoga članka surađuju s nadležnim tijelima općine i/ili grada za koje obavljaju poslove sukladno odluci i u roku iz stavka 2. i 3.  ovoga članka.

GLAVA III.

IZVORI, NAMJENA I PLANIRANJE NOVČANIH SREDSTAVA

Opće odredbe

Članak 16.

(1) U cilju ublažavanja i djelomičnog uklanjanja posljedica prirodne nepogode, nadležna tijela iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona mogu osiguravati i planirati novčana sredstva, odrediti njihovu namjenu i način dodjele, te  predlagati i druge mjere iz svoje nadležnosti.

(2) U provedbi mjera iz stavka 1. ovoga članka nadležna tijela surađuju i međusobno usklađuju donošenje mjera sa svrhom učinkovite djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda.

Plan djelovanja i postupanja nadležnih ministarstava u području prirodnih nepogoda

Članak 17.

(1) Nadležna ministarstva dužna su, uz prethodno mišljenje Državnog povjerenstva, najkasnije do 30. listopada tekuće godine dostaviti Vladi Republike Hrvatske na usvajanje plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti za sljedeću kalendarsku godinu s ciljem određenja mjera i postupanja kod ublažavanja i djelomičnog uklanjanja šteta od prirodnih nepogoda.

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka posebice sadržava:

-podatke o planiranim mjerama sufinanciranja premija osiguranja u poljoprivredi

-preliminarne analize mogućnosti povlačenja sredstava iz Europske unije namijenjenu za djelomičnu sanacije šteta od prirodnih nepogoda

-plan operativnog djelovanja  i aktivnosti u slučaju nastanka prirodnih nepogoda iz djelokruga ministarstava

-plan koordinacije s drugim nadležnim tijelima u slučaju nastajanja prirodne nepogode,

-procjene financijskih učinaka u slučaju nastajanja prirodne nepogode i financijske učinke u slučaju iz alineje 1 ovoga članka te

-druge aktivnosti koje se donose s ciljem učinkovitijeg djelovanja nakon i u slučaju nastajanja prirodne nepogode.

(3) Nadležna ministarstva dostavljaju plan djelovanja iz stavka 1. ovoga članka na mišljenje Državnom povjerenstvu najkasnije do 30. rujna tekuće godine za narednu godinu.

(4)Državno povjerenstvo na temelju stavka 3. ovoga članka daje mišljenje o provedenim aktivnostima i planu djelovanja koje dostavlja nadležnim ministarstvima najkasnije do 15. listopada tekuće godine.  

(5) Vlada Republike Hrvatske objedinjene planove djelovanja iz ovoga članka usvaja Zaključkom.

(6) O provedenim aktivnostima i ispunjenju plana djelovanja nadležno ministarstvo izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i Državno povjerenstvo do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(7) Vlada Republike Hrvatske može iznimno od nadležnih ministarstava zatražiti izvješće o provedenim aktivnostima i planu djelovanja za tekuću godinu prije roka utvrđenog u stavku 6. ovog članka.

Plan djelovanja Državnog povjerenstva u području prirodnih nepogoda

Članak 18.

(1) Državno povjerenstvo u skladu s odredbama ovoga Zakona do 30. listopada tekuće godine dužno je donijeti plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za sljedeću kalendarsku godinu s ciljem određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda.

(2) Plan djelovanja iz ovoga članka naročito sadržava:

- planiranje potrebnih sredstava za sljedeću kalendarsku godinu

- preporuke o aktivnostima i radu Državnog povjerenstva za sljedeću kalendarsku godinu

- prijedloge  unapređenja i koordinacije postupanja nadležnih i drugih tijela uključenih u sanaciju šteta od prirodnih nepogoda

- prijedloge drugih mjera iz nadležnosti Državnog povjerenstva.

(3) Državno povjerenstvo prilikom izrade plana djelovanja u području prirodnih nepogoda iz ovoga članka, surađuje s nadležnim tijelima iz ovoga Zakona ili drugim ustanovama i stručnjacima iz područja važnih za područje u kojem nastaje prirodna nepogoda.

(4) Državno povjerenstvo Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz ovoga članka, donosi većinom glasova nazočnih članova na sjednici Državnog povjerenstva.

Plan djelovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u području prirodnih nepogoda

Članak 19.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30. studenog tekuće godine donose plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu s ciljem određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda.

(2) Plan djelovanja iz stavka 1. ovoga članka naročito sadržava:

- popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode

- procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva

- sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz ovoga Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnose predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu.

Plan djelovanja Grada Zagreba u području prirodnih nepogoda

Članak 20

1) Gradska skupština Grada Zagreba do 30. studenog tekuće godine donosi plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu s ciljem određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda.

(2) Plan djelovanja iz stavka 1. ovoga članka naročito sadržava:

- popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode

- procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva

- sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz ovoga Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda.

(3) Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba Gradskoj skupštini Grada Zagreb, do 31. ožujka tekuće godine izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu.

Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda  

Članak 21.

(1) Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda   iz ovoga članka odnose se na novčana sredstva ili ostala materijalna sredstva kao što je oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva koja su potrebna za djelomičnu sanaciju štete nastale od prirodne nepogode.

(2) Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz:

1. državnog proračuna s proračunskog razdjela  ministarstva nadležnog za financije

2. fondova Europske unije

3. donacija.

(3) Sredstva iz fondova Europske unije iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, ne mogu se unaprijed osigurati, a njihova dodjela provodi se prema posebnim propisima koji uređuju fondove Europske unije.

Namjena sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda  

Članak 22.

(1) Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete o čemu u skladu s ovim Zakonom odlučuju nadležna tijela iz članka 5. ovoga Zakona.  

(2) Sredstva pomoći iz članka 19. ovog Zakona nepovratna su i ne mogu se upotrijebiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3)Gradonačelnici i općinski načelnici te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

(4)Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuje se za:

1. štete na imovini koja je osigurana

2. štete na imovini koje nastanu od prirodnih nepogoda a izazvane su namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite

3. neizravne štete

4. štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima

5. štete nastale na objektu ili području koje je u skladu s propisima koji uređuju zaštitu kulturnog dobra aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom

6. štete koje nisu prijavljene i na propisan način i u zadanom roku unijete u Registar šteta prema odredbama ovoga Zakona

7. štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 posto vrijednosti imovine.

(5)Za štetu manju od iznosa iz stavka 4. točke 7. ovoga članka, iznimno, oštećenicima se mogu dodijeliti sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovništva na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.

(6) O prijedlogu i prihvaćanju uvjeta iz stavka 5. ovoga članka odlučuje županijsko povjerenstvo na prijedlog općinskog ili gradskog povjerenstva.

(7) O prihvaćanju uvjeta iz stavka 5. ovog članka odlučuje Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba prema slobodnoj ocjeni.

Planiranje iznosa i namjene sredstava iz nadležnosti Državnog povjerenstva

Članak 23.

(1) Državno povjerenstvo s ciljem osiguranja novčanih sredstava za potrebe djelomične sanacije šteta nastalih uslijed prirodnih nepogoda planira iznose sredstava i predlaže Vladi Republike Hrvatske osiguranje sredstava u državnom proračunu iz svoje nadležnosti.

(2) Planiranje sredstava  iz točke 1. ovoga članka naročito uključuje analize i uzima u obzir razmjere nastale štete i razvijenost pojedinih područja u kojima nastaje prirodna nepogoda (najmanje za proteklih 5 godina) pri čemu se koristi podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda  u određenjima procjene i vjerojatnosti mogućnosti nastanka šteta od prirodnih nepogoda u sljedećem razdoblju.

(3) U procesu planiranja iznosa sredstava Državno povjerenstvo surađuje s ostalim nadležnim tijelima iz ovoga Zakona, te u skladu s proračunskim mogućnostima određuje optimalni iznos planiranih sredstava na svojoj stavci koja se planira unutar financijskog plana ministarstva nadležnog za financije.

(4) Plan iznosa sredstava iz ovoga članka donosi Državno povjerenstvo te ga uz obrazloženje dostavlja ministarstvu nadležnom za financije u skladu s pravilima proračunskog planiranja i propisa koji uređuju javne financije.

(5) U planiranom iznosu i određenju iznosa sredstava iz ovoga članka iznos sredstava koji se može koristiti za djelomičnu sanaciju šteta za poljoprivredu ne može iznositi više od 50 posto ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu.

(6)  Državno povjerenstvo, može iznimno, nakon uvida u konačne potvrđene štete i podatke od drugih nadležnih tijela iz članka 5. ovoga Zakona, u trenutku raspodjele sredstava povećati iznos sredstava za štete u poljoprivredi.

(7) Iznos sredstava iz stavka 6. ovoga članka može se za područje poljoprivrede povećati na najviše do 70 posto ukupnih sredstava koja se namjeravaju koristiti za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda.

(8) Državno povjerenstvo može, osim promjena namjene i raspodjele sredstava iz stavka 6. ovoga članka, smanjiti iznos raspoloživih sredstava za poljoprivredu te odrediti drugu namjenu korištenja novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda u drugim područjima na kojima je evidentirana šteta na imovini.

(9) Sredstva pomoći iz ovoga članka mogu se dodijeliti i za druge vrste nastalih šteta (štete na građevinama, na opremi, zemljištima, uređajima za sanaciju posljedica šteta od prirodnih nepogoda, te troškove za sanaciju nastalih šteta), a naročito za štete nastale na javnoj infrastrukturi i/ili pomoć jedinicama lokalne samouprave za troškove sanacije šteta na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.

(10) Prilikom odlučivanja o prenamjeni postotaka korištenja sredstava koja će se rasporediti oštećenicima Državno povjerenstvo naročito vodi računa i razmatra podatke o razmjerima šteta od prirodnih nepogoda, a u slučaju pomoći jedinicama lokalne samouprave naročito uzima u obzir fiskalne kapacitete i razinu općeg gospodarskog razvoja općine odnosno grada.

Planiranje izvora i namjene sredstava iz nadležnosti ministarstava

Članak 24.

(1) Nadležna ministarstva mogu planirati  iznose financijskih sredstava za potrebe djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda u skladu s proračunskim propisima i u okviru svojih nadležnosti.

(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, ministarstvo nadležno za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu može izraditi i provoditi programe usmjerene subvencioniranju premija osiguranja fizičkih i/ili pravnih osoba u poljoprivredi za usjeve, stokove u akvakulturi, opremu te objekte koji služe obavljanju djelatnosti poljoprivrede ili djelatnosti akvakulture.

(3) Iznosi sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se osigurati  se na razdjelu nadležnih ministarstava sukladno proračunskim mogućnostima i propisima kojima se uređuju javne financije.

Primjena pravila o državnim potporama

Članak 25

Prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda   poduzetnicima na osnovu različitih mjera, a to se naročito odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih  vrsta programa čiji su korisnici pravne osobe, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi.

GLAVA IV

PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE I POSTUPANJA NADLEŽNIH TIJELA

Proglašenje prirodne nepogode

Članak 26.

(1) U slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 3. stavka 4. ovoga Zakona, općinski načelnik odnosno gradonačelnik podnosi županu prijedlog za proglašenje prirodne nepogode.

(2) Temeljem prijedloga iz stavka 1. ovoga članka župan donosi Odluku o proglašenju prirodne nepogode ukoliko su ispunjeni propisani uvjeti iz ovoga Zakona.

(3) Odluku o proglašenju prirodne nepogode donosi župan za jedinice lokalne samouprave na području županije.

(4) U odluci o proglašenju prirodne nepogode iz stavka 3. ovoga članka koje donosi župan navode se jedinice lokalne samouprave koje su zahvaćene prirodnom nepogodom.

(5) U slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 3. stavka 4. ovog Zakona, gradonačelnik Grada Zagreba donosi odluku o proglašenju prirodne nepogode za područje Grada Zagreba.

(5) Vlada Republike Hrvatske odlukom može proglasiti prirodnu nepogodu na području dviju ili više županija, Grada Zagreba ili na cijelom području Republike Hrvatske.

Radnje nakon proglašenja prirodne nepogode

Članak 27.

Nakon proglašenja prirodne nepogode iz članka 26. ovoga Zakona s ciljem dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda, nadležna tijela iz članka 5. ovoga Zakona u svrhu provedbe ovog Zakona provode sljedeće radnje:

1. prijave prve procjene štete

2. prijave konačne procjene štete

3. potvrda konačne procjene štete.

Prva procjena i unos podataka o šteti u Registar šteta

Članak 28.

(1) Oštećenik nakon donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode iz članka 3. ovoga Zakona, prijavljuje štetu na imovini nadležnom gradskom ili općinskom povjerenstvu te Gradskom povjerenstvu Grada Zagreba u pisanom obliku, na propisanom obrascu najkasnije u roku osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

(2) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka gradsko odnosno općinsko povjerenstvo  e Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

(3) Sadržaj i način dostave podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar financija pravilnikom.

Naknadni unos podataka o šteti u Registar šteta

Članak 29.

(1) Iznimno od članka 28. stavka 1. ovog Zakona oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

(2) Iznimno od članka 28. stavka 2. ovog Zakona, rok za unos podataka u Registar šteta od strane gradskog odnosno općinskog povjerenstva te Gradskog povjerenstva Grada Zagreba može se u slučaju postojanja objektivnih razloga zbog kojih je onemogućen elektronski unos podataka u Registar šteta produžiti za osam dana.

(3) O produljenju roka iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba te županijsko povjerenstvo na temelju zahtjeva gradskog ili općinskog povjerenstva.

Sadržaj prijave prve procjene štete

Članak 30.

Prijava prve procjene štete u pravilu sadrži:

1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njen broj

2. vremensko trajanje prirodne nepogode

3. podatke o vrsti  prirodne nepogode

4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom

5. podatke o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine

6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka 28. i 29. ovoga Zakona

7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, te ostale podatke o prijavi štete sukladno ovom Zakonu.

Konačna procjena štete

Članak 31.

(1)Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju procjene i prijave štete.

(2)Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka, te korisnicima i vlasnicima imovine.

(3) Konačnu procjenu štete utvrđuje gradsko odnosno općinsko povjerenstvo  e Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika, a tijekom  procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju:

    - stradanja stanovništva

    - opseg štete na imovini

    - opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u   neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi i akvakulturi

    - iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda

    - opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja

    - vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.

(4) Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji je ispunio uvjete iz članaka 28. i 29. ovoga Zakona, općinsko odnosno gradsko povjerenstvo prijavljuje županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.

(5)Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji je ispunio uvjete iz članaka 26. i 27. ovoga Zakona, Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba dostavlja Državnom povjerenstvu u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registar šteta.

(6) Sadržaj i način dostave konačne procjene štete propisuje  ministar financija pravilnikom.

Način izračuna konačne procjene štete

Članak 32.

(1) Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine koja je oštećena uslijed prirodne nepogode.

(2) Nadležna tijela iz članka 5. ovoga Zakona dužna su osigurati primjeren način izračuna stvarne vrijednosti imovine i vrijednosti štete koja je nastala na imovini koja je prijavljena uslijed nastanka prirodne nepogode.

(3) Za potrebe konačne procjene štete u poljoprivredi, Državno povjerenstvo svake godine na prijedlog ministarstva nadležnog za poljoprivredu donosi i objavljuje jedinstvene cijene  koje se unose u Registar šteta.

(4) Na cijene koje nisu objavljene na način propisan u stavku 3. ovoga članka, prilikom potvrđivanja konačne procjene štete primjenjuju se prosječne maloprodajne tržišne cijene za prethodnu godinu, ili trenutne, za područja za koja se šteta procjenjuje.

(5) Za štete na imovini koje se ne svrstavaju u poljoprivredu, nadležna tijela iz članka 5. ovoga članka primjenjuju dostupne tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine koja je oštećena, pri čemu surađuju s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke.

Sadržaj prijave konačne procjene štete

Članak 33.

Prijava konačne procjene štete sadrži:

1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem

2. Podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti

3. Podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode

4. Podatke o uzroku i opsegu štete

5. Podatke i informacije o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život jedinice lokalne   samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba

6. Ostale statističke i vrijednosne podatke uređene ovim Zakonom.

Način podnošenja konačne procjene štete

Članak 34.

(1)Prijavu konačne procjene štete gradsko odnosno općinsko povjerenstvo odnosno Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba unosi u Registar šteta.

(2) Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete iz članka 31. ovog Zakona dostavlja Državnom povjerenstvu u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registar šteta.

(3) Županijsko povjerenstvo i Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba prilikom konačne procjene štete ne prihvaća procjene vještaka angažiranog od strane oštećenika već isključivo procjene izvršene od strane općinskog ili gradskog povjerenstva.

Postupanja nadležnih ministarstava prilikom potvrde štete

Članak  35.

(1) Potvrdu konačne procjene štete obavljaju nadležna ministarstva iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Nadležna ministarstva iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona mogu prilikom potvrde konačne procjene štete angažirati i druge  znanstvene ili stručne institucije sa svrhom utvrđivanja vrijednosti konačnih šteta.

(3) Potvrda konačne procjene štete naročito se odnosi na:  

1. primjenu referentnih i/ili tržišnih cijena za utvrđivanje visine štete od prirodnih nepogoda za pojedinu vrstu imovine na kojoj je nastala šteta

2. provjeru i utvrđivanje podataka o prosječnom prirodu po pojedinim kulturama i oštećenjima  kulture za područje poljoprivrede

3. određivanje štete za poljoprivredne kulture i višegodišnje nasade kojima je šteta od prirodne nepogode prouzrokovala umanjenje prinosa od 30 i više posto  po hektaru prema prethodnom trogodišnjem prosjeku za određenu županiju

4. dijelove objekta ako je prirodna nepogoda prouzročila oštećenje ili uništenje dijela objekta koji se procjenjuje od 30 i više posto

5. provjeru i utvrđivanje podataka o vrijednosti, vijeku trajanja oštećene imovine, druge opreme i koeficijentu njihove istrošenosti

6.utvrđivanje i određivanje podataka o vrijednosti oštećenja uzrokovanog prirodnom nepogodom na imovini (stambeni i građevinski objekti, druga javna infrastruktura)

7. utvrđivanje postotka oštećenja imovine uzrokovanih drugim prirodnim nepogodama koje su nastale na imovini prije potvrđivanja štete u istoj kalendarskoj godini u kojoj nastala prirodna nepogoda

8. druge podatke o iskazanom iznosu prijavljene štete.

(4) Potvrda konačne procjene štete  predstavlja realnu procjenu vrijednosti imovine na kojoj je nastala šteta i procijenjenu vrijednost štete na toj istoj imovini sukladno podacima unesenim u Registar šteta.

(5) Osim na temelju podataka iz Registra šteta, potvrđivanje iz stavka 4. ovoga članka provodi se na osnovu cjelokupne i potpuno dostavljene dokumentacije i obrazaca i/ili izravnim izvidom oštećenja na terenu i pristupom imovini koja je predmetom prijave štete prema ovome Zakonu.

Postupanja nadležnih tijela nakon potvrde konačne procjene štete

Članak 36.

(1) Nakon potvrde konačne procjene štete nadležna ministarstva iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona sastavljaju izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta iz svoje nadležnosti.

(2) Nadležna ministarstva iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona temeljem izvješća iz stavka 1. ovoga članka izrađuju prijedlog o načinu dodjele pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih od prirodnih nepogoda kojeg dostavljaju Državnom povjerenstvu.

(3) Prijedlog iz stavka 2. ovoga članka sadržava:

- cjeloviti prikaz šteta i prijedlog isplate sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda

- prijedlog i načine određenja kriterija i postotaka davanja sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda u odnosu na iskazanu vrijednost štete i vrsti štete koja je nastala uslijed prirodne nepogode

- prijedlog ostalih mjera postupanja s ciljem djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda.

(4) Nakon zaprimanja prijedloga iz stavka 2. ovoga članka, Državno povjerenstvo objedinjava podatke o pojedinim štetama nastalima uslijed prirodne nepogode te usvaja kriterije koje će koristiti prilikom raspodjele sredstava iz svoje nadležnosti.

(5) Sadržaj kriterija iz stavka 4. ovog članka propisuje ministar financija pravilnikom.

GLAVA V.

NAČIN DODJELE I RASPODJELA SREDSTAVA ŽURNE POMOĆI

Žurna pomoć

Članak 37.

(1) Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi većeg opsega a uzrokovane su prirodnom nepogodom, i/ili katastrofom, te prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom.

(2) Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini:

- jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi,  roškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni saniranju šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na sprječavanje daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život  zdravlje stanovništva te onečišćenje prirodnog okoliša

- oštećenicima fizičkim osobama koje nisu poduzetnici u smislu ovoga Zakona, a koje su pretrpjele velike štete na imovini, a posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.

(3) Žurna pomoć dodjeljuje se iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračuna Grada Zagreba.

(4) Žurnu pomoć dodjeljuju:

- Vlada Republike Hrvatske

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te

- Grad Zagreb

(5) Žurna pomoć u pravilu se dodjeljuje kao predujam i ne isključuje dodjelu pomoći u postupku koji je uređen ovim Zakonom.

(6) Predujam iz stavka 5. ovoga članka uračunava se u iznos pomoći za djelomičnu sanaciju posljedica prirodnih nepogoda u skladu s ovim Zakonom.

(7) U slučaju da je iznos predujma veći od iznosa pomoći utvrđenog za konačne potvrđene štete u Registru šteta, jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su osigurati povrat viška dodijeljenih sredstava u državni proračun Republike Hrvatske ili proračun jedinica područne (regionalne) lokalne samouprave i proračuna Grada Zagreba.

Žurna pomoć Vlade Republike Hrvatske

Članak 38.

(1) Vlada Republike Hrvatske o dodjeli žurne pomoći iz ovog Zakona donosi odluku.

(2) Vlada Republike Hrvatske odluku o dodjeli žurne pomoći iz stavka 1. ovog članka može donijeti i na temelju prijedloga Hrvatskog sabora, Državnog povjerenstva i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te Grada Zagreba.

(3) Vlada Republike Hrvatske u odluci iz stavka 2. ovoga članka određuje:

- vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći

- kriterije, način raspodjele i namjene korištenja žurne pomoći

- nadležna ministarstva za provedbu isplate žurne pomoći

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se dodjeljuje žurna pomoć

- druge uvjete i postupanja u raspodjeli žurne pomoći.

(4) Izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći nadležna ministarstva, Grad Zagreb, županije, općine odnosno gradovi dužni su dostaviti Vladi Republike Hrvatske u roku navedenom u odluci.

Žurna pomoć jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba

Članak 39.

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb mogu isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava svojih proračuna, a u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka  37. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Prijedlog dodjele žurne pomoći iz ovoga članka, predstavničkom tijelu jedinica lokalne  i područne (regionalne) samouprave upućuje župan, odnosno gradonačelnik odnosno općinski načelnik.

(3) Prijedlog dodjele žurne pomoći iz ovog članka Gradskoj skupštini Grada  Zagreba upućuje gradonačelnik.

(4) Predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradska skupština Grada Zagreba, donose odluku o prijedlogu iz stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga članka kojom se određuje

- vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći

- kriterije, način raspodjele i namjene korištenja žurne pomoći

- druge uvjete i postupanja u raspodjeli žurne pomoći.

(5) Izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći članka županijsko gradsko odnosno općinsko povjerenstvo te Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba dužni su dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku navedenom u odluci predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

GLAVA VI.

NAČIN DODJELE POMOĆI I RASPODJELE SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA

Obrada podataka, određenje kriterija i načina dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda  Državnog povjerenstva

Članak 40.

(1) Državno povjerenstvo pristupa provjeri i obradi podataka o konačnim procjenama šteta  emeljem podataka iz Registra šteta te ostale dokumentacije, te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike na način da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačne potvrđene štete na imovini oštećenika.

(2) Sadržaj kriterija za provjeru podataka propisuje  ministar financija pravilnikom.

Raspodjela i dodjela sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda od strane Državnog povjerenstva

Članak 41.

(1) Državno povjerenstvo nakon utvrđivanja uvjeta iz članka 38. ovoga Zakona, a prije isplate sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda podnosi Vladi Republike Hrvatske prijedlog za dodjelu pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

(2) Prilikom raspodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda, iznos novčanih sredstava ne može biti veći od pet posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.

(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Državno povjerenstvo može predložiti Vladi Republike Hrvatske dodjelu većih iznosa pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od prirodnih nepogoda u slučajevima velikog opsega stradanja imovine i stanovništva koje prijete ugrozom života zdravlja i funkcioniranja gospodarstva na području pogođenom prirodnom nepogodom.

(4) Vlada Republike Hrvatske o prijedlozima iz stavaka 1. i 3. ovoga članka donosi odluku.

Dodjela sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda  nadležnih ministarstava

Članak  42.

(1) Nadležna ministarstva mogu Državnom povjerenstvu predložiti dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda iz vlastitih izvora s obrazloženjem.

(2) Sadržaj koji mora imati prijedlog iz stavka 1. ovog članka propisuje  ministar financija pravilnikom.

Dodjela sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda  iz fondova Europske unije

Članak  43.

(1)Sredstva osigurana iz fondova Europske unije za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, iz članka 21. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, dodjeljuju se prema posebnim propisima i pravilima koji određuju način korištenja sredstava iz  fondova Europske unije.

Objedinjavanje i preraspodjela sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda

Članak  44.

(1)Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nadležnih ministarstava mogu se objedinjavati u slučaju nedovoljno planiranih sredstava za pojedine vrste šteta koje nastaju  kao posljedica prirodnih nepogoda a s ciljem osiguranja izvora sredstava i učinkovitije djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda, sukladno važećem zakonu kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.  

(2) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o objedinjavanju sredstava pomoći iz stavka 1. ovoga članka i predlaže preraspodjelu planiranih sredstava sukladno proračunskim propisima.

(3) Osim sredstava pomoći iz stavka 1. ovoga članka, Vlada  Republike Hrvatske može na prijedlog Državnog povjerenstva donijeti odluku o objedinjavanju izvora sredstava iz nadležnosti/razdjela Državnog povjerenstva, te odrediti način njihove raspodjele.

GLAVA VII.

IZVJEŠĆA, REGISTAR ŠTETA I NADZOR

Izvješća općinskih, gradskih i županijskih povjerenstava te Gradskog povjerenstva Grada Zagreba

Članak 45.

(1)Gradsko ili općinsko povjerenstvo putem Registra šteta podnosi županijskom povjerenstvu izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2) Osim izvješća iz stavka 1. ovoga članka  gradsko ili općinsko povjerenstvo županijskom povjerenstvu dostavlja i druge podatke u pisanom i/ili elektronskom obliku koji naročito uključuju obrazloženja koja se odnose na utrošak i namjensko korištenje novčanih sredstava dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske uključujući i izvore sredstava iz fondova Europske unije.

(3) Županijsko povjerenstvo na osnovu prikupljenih podataka i izvješća iz ovoga članka podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske, putem Registra šteta i pisanim putem.

(4)U izvješću županijskog povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka navode se sredstva koja se za tu štetu dodjeljuju na razini županije, grada ili općine, kao i sredstva za naknadu štete iz drugih izvora.

(5)Izvješća županijskih povjerenstava objedinjuje Državno povjerenstvo te izrađuje skupno izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske, koji dostavlja Vladi Republike Hrvatske.

(6)Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske, putem Registra šteta i pisanim putem.

(7) Oblik i način dostave izvješća iz stavka 1., 3. i 6. ovoga članka ministar financija propisuje  pravilnikom.

Izvješće o radu Državnog povjerenstva

Članak  46.

(1) Državno povjerenstvo dužno je, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, izraditi izvješće o stanju i poduzetim mjerama te dodijeljenim sredstvima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda temeljem Registra šteta i o tome izvijestiti Hrvatski sabor.

(2) Državno povjerenstvo pribavlja očitovanje Vlade Republike Hrvatske prije dostave izvješća Hrvatskom saboru.

(3) Izvješće iz ovoga članka u ime Državnog povjerenstva na sjednici Hrvatskog sabora podnosi Predsjednik državnog povjerenstva.

(4) Za sudjelovanje na sjednici Hrvatskog sabora iz stavka 3. ovog članka Vlada Republike Hrvatske može imenovati svojeg predstavnika.

(5) Sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka propisuje  ministar financija pravilnikom.

Registar šteta

Članak  47.

(1)Registar šteta je jedinstvena elektronička evidencija svih šteta nastalih uslijed prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske.

(2)Obveznici unosa podataka u  Registar šteta sukladno ovome Zakonu su Državno povjerenstvo, županijska, gradska i općinska povjerenstva te ostala nadležna tijela sukladna odredbama ovoga Zakona.

(3) U Registar šteta unose se prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih procjena šteta, jedinstvene cijene te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći gradskih i općinskih povjerenstava u skladu s obrascima i elektronskim sučeljem.

(4) Podaci iz stavka 3. ovoga članka u Registar šteta unose gradsko odnosno općinsko povjerenstvo sukladno zadacima i djelokrugom povjerenstava iz članka 13. ovoga Zakona.

(5) Podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih uslijed prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva.

(6) Pristup Registru šteta osim obveznika iz stavka 2. ovoga članka može biti dopušten i drugom tijelu, a o čemu odluku donosi predsjednik Državnog povjerenstva.

(7) Pravilnikom o Registru šteta, ministar financija propisuje:

- oblik i način vođenja Registra šteta

- evidencije i funkcioniranje Registra šteta

- način i rokove unosa podataka

- obrasce unosa podataka

- subjekte unosa podataka

- korisnike podataka

- pregled podataka

-  zaštitu i čuvanje podataka.

Nadzor

Članak 48.

(1)  Nadzor u smislu ovoga Zakona podrazumijeva proračunski nadzor i nadzor nad zakonitosti rada te djelotvornosti, ekonomičnosti i svrhovitosti postupanja.

(2)  Proračunski nadzor iz ovoga članka predstavlja nadzor nad korištenjem sredstava odobrenih za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda i provodi se nad općinama, gradovima i županijama u skladu s proračunskim propisima.

(3) Nadzor nad zakonitosti rada i postupanja iz ovoga članka provodi se nad ministarstvima i županijskim, gradskim odnosno općinskim povjerenstvima.

(4)  Nadzore iz ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za financije.

GLAVA VIII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prijelazne odredbe

Članak 49.

(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 73/97).

(2) Pravilnik iz članka 12. stavka 3., članka 13. stavka 3., članka 14. stavka 4., članka 28. stavka 3., članka 31. stavka 6., članka 36. stavka 5., članka 40. stavka 2., članka 42. stavka 2.,  članka 45. stavka 7., članka 46. stavka 5. i članka 47. stavka 7. donosi ministar financija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona .

(3) Metodologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 96/98).

ostaje na snazi do stupanja na snagu Pravilnika iz stavka 2. ovoga članka .

(4) Na postupanja započeta prije stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine“,  broj 73/97).

Završne odredbe

Članak 50.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.