PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPOMORSKOG ZAKONIKA
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavnaosnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Pomorskim zakonikom su na cjelovit i sustavan način uređeni svi značajniji javnopravni i imovinskopravni odnosi povezani s morem, pomorskom plovidbenom djelatnošću i pomorskim brodovima.
Pomorski zakonik donesen je u prosincu 2004. godine, te izmijenjen i dopunjen 2007., 2008., 2011., 2013. i 2015. godine.
Izmjenama i dopunama iz 2007. godine uvedena je socijalna reforma za pomorce kojom je sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te porezni sustav prilagođen specifičnostima pomorskog zanimanja i rada na svjetskom tržištu. Na taj je način 14 000 pomoraca u međunarodnoj plovidbi uključeno u sustav obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te u porezni sustav uz potpuno oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak pod određenim uvjetima.
Izmjenama i dopunama iz 2008. godine definirana su pitanja uplovljavanja stranog nuklearnog broda u hrvatske luke, uređen je sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom kao i pitanja inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca. Također, dopunjene su odredbe koje uređuju pitanja onečišćenja mora.
Izmjenama i dopunama iz 2011. godine uveden je staž osiguranja s produženim trajanjem za pomorce, te su propisani posebni uvjeti u odnosu na radni staž i životnu dob za odlazak pomoraca u mirovinu.
Izmjenama i dopunama iz 2013. godine uređen je status Hrvatskog registra brodova nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, izmijenjene odredbe u odnosu na dokaze o osiguranju odgovornosti i izdavanje svjedodžbi prema Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem i Atenskoj konvenciji o prijevozu putnika i njihove prtljage morem i Konvencije o ograničenju odgovornosti iz 1976. godine kako je izmijenjena Protokolom iz 1996., te je uređeno spašavanje u skladu s Konvencijom o spašavanju iz 1989. godine kao i pitanja vađenja potonulih stvari i uklanjanja podrtina.
Izmjenama i dopunama iz 2015. utvrđena su prava i obveze u pogledu uređenja i održavanja plovnosti plovnih putova uključujući i plovne putove izvan lučkih područja koje održava trgovačko društvo Plovput d.o.o.. Regulirani su način i uvjeti postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe te utvrđene obveze trgovačkog društva Plovput d.o.o. po istom pitanju. Utvrđena je i obveza nositelja zahvata na morskom prostoru koji predstavlja zapreku plovnom putu u pogledu postavljanja i održavanja odgovarajućih objekata sigurnosti plovidbe. Uveden je Registar objekata sigurnosti plovidbe koji vodi trgovačko društvo Plovput d.o.o. te elektronički Registar luka koji vode lučke kapetanije. Uređena su i pitanja naknada propisanih Pomorskim zakonikom. Također, uređena je i djelatnost istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja.
Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Ovim zakonom se usklađuju odredbe Pomorskog zakonika s Direktivom 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa i o izmjeni Direktive Vijeća 1999/35/EZ i Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. godine o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike.
Nadalje, ovim Zakonom dodatno se uređuju pojedina pitanja u cilju zadržavanja konkurentnosti našeg pomorskog brodarstva na međunarodnom tržištu, te poticanja razvoja pomorskog gospodarstva.
U tom smislu mijenjaju se odredbe Zakonika kojima je uređen porez po odbitku i to na način da se detaljnije definiraju aktivnosti, s popisa primjene ovog poreza, koje obavljaju brodari. U skladu s odredbama Europske unije po kojima banke mogu imati samo jedan porezni broj, ukida se (hrvatski) porezni broj stranog hipotekarnog vjerovnika. Također, ukida se i primjena odredbi Stečajnog zakona po kojima stečajni sud provodi postupak naplate iz prodaje dužnikova broda,ako je dužnik u stečaju što će osigurati provedbu stečajnog postupka bez da se štite privilegirani vjerovnici.
Uvodi se jedinstveni centralizirani upisnik brodova u elektroničkom obliku i mogućnost predaje zahtjeva za upis u upisnik brodova u bilo kojoj lučkoj kapetaniji. Uz zahtjev više neće biti potrebno prilagati rješenje o određivanju imena, izvadak iz sudskog registra, potvrdu HAKOM-a, itd.,dok za isprave na engleskom jeziku više neće biti potreban prijevod, osim u slučaju sumnje u vjerodostojnost isprave. Daje se ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da pravilnikom utvrdi postupovne odredbe, sadržaj i formu upisnog lista te svih drugih isprava i zapisa.
Ovim Zakonom se bolje uređuju pojedina pitanja u sektoru nautičkog turizma te se stvaraju preduvjeti za održivi razvoj i lakše poslovanje gospodarskih subjekata koji obavljaju djelatnosti vezane za nautiku. Nadalje, mijenja se definicija brodice i jahte na način da je jahta plovni objekt duljine trupa veće od 15 metara te se definira pojam velike putničke jahte. Uvođenjem novog poreznog tretmana za strane jahte u međunarodnoj plovidbi upisane u hrvatski upisnik uređuje se tržište nautičkog turizma u dijelu koji je reguliran Pomorskim zakonikom. Ujedno, uvođenjem poreza po tonaži za jahte omogućava se veća konkurentnost nautičkog sektora u odnosu na tržište Europske unije te potaknuti dodatni razvoj nautičke djelatnosti. U cilju povećanja pravne sigurnosti Zakonikom se kao imenovani ugovori uređuju o najmu jahte i brodice kao i ugovor o nautičkom vezu.
Nadalje, nastavlja se provedba socijalne reforme kojom se dodatno uređuje status posrednika pri zapošljavanju pomoraca te se širi popis slučajeva koji se ubrajaju u 183 dana plovidbe u međunarodnoj plovidbi potrebnih za oslobođenje pomoraca od poreza na dohodak.
Usklađuje se tekst Pomorskog zakonika s Međunarodnom konvencijom iz Nairobija o uklanjanju podrtina iz 2007. godine.Uređuju se pitanja vezano za stjecanje vlasništva nad podrtinom ili potonulom stvari od strane države, te se uređuju pitanja nadležnosti i izvora financiranja.
Ovim se prijedlogom propisuju pojedini poslovi službi vezanih za sigurnost plovidbe (služba traganja i spašavanja, služba inspekcije). Uređuju se pitanja raspreme te peljarenja.
Postojeće prekršajne odredbe se nadopunjuju i usklađuju s Prekršajnim zakonom (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17).
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Donošenjem predloženog Zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske unije.
Procjenjuje se da će predložene izmjene Zakona doprinijeti administrativnom rasterećenju gospodarstva i pojednostavljenju procedura.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Temeljem iskustva provedbe Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi kojim je do sad sufinanciran ukrcaj vježbenika na brodove domaćih gospodarskih subjekata, primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika omogućiti će se ukrcaj svih vježbenika u međunarodnoj plovidbi. Sredstva za tu namjenu će biti osigurana u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva (065) u sklopu već postojećeg Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi na način da će se otvoriti novi konto pod nazivom „Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade“ i u iznosu od 2.000.000, 00 kuna za 2019. godinu i 4.000.000, 00 kuna za 2020. godinu. Izračun se temelji na dužini trajanja plovidbe (6 mjeseci) i prosječnim mjesečnim davanjima za plaće, poreze i doprinose. Kako će način i uvjeti ostvarivanja prava na sufinanciranje troškova biti propisani podzakonskim aktom primjena se očekuje najranije u drugoj polovici 2019. godine.
Primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika uvodi se i jedinstveni centralizirani upisnik brodova u elektroničkom obliku i mogućnost predaje zahtjeva za upis u upisnik brodova u bilo kojoj od lučkih kapetanija, što za cilj ima postizanje efikasnije usluge građanima i poticaj pomorskom gospodarstvu. Sredstva za ove namjene će biti osigurana u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva (065) u okviru Aktivnosti A570017 Sigurnost plovidbe, računu „Ulaganja u računalne programe“ u iznosu od 1.750.000, 00 kuna za 2019. i 2020. godinu.
Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika će se također dodatno urediti i pitanje oslobađanja od poreza na dohodak kod pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Maksimalni pad prihoda u Državnom proračunu s ove osnove će iznositi oko 2.500.000,00 kuna koliko se do sada godišnje prosječno uplaćivalo.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA
Članak 1.
U Pomorskom zakoniku (Narodne novine, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15) u članku 1.a podstavku 6. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom te se dodaju podstavci 7., 8., 9., 10. i 11. koje glase:
„- Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. godine o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike,
- Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe brodova i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2014/100/EU od 28. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 308, 29.10.2014.),
- Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (tekst značajan za EGP) (SL L 131, 28.5.2009.),
- Direktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa, kojom se izmjenjuje Direktiva 1999/35/EZ i Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 131, 28.5.2009., str. 114.),
- Direktiva 2012/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (Tekst značajan za EGP9 (SL L 343, 14.12.2012.).“
Članak 2.
Članak 2. mijenja se i glasi:
„(1) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge pomorske objekte, osim ratnog broda.
(2) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove u gradnji primjenjuju se i na druge pomorske objekte u gradnji.“
Članak 3.
Članak 5. mijenja se i glasi:
„Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, pojedini izrazi u smislu ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:
1) brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 15 m, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački
2) brod treće države je brod koji ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije
3) brod u gradnji jest brod koji se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koji je upisan u upisnik brodova kao brod u gradnji, do završetka gradnje i upisa u upisnik brodova kao brod
4) brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju
5) brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda
6) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih uređaja veća od 5 kW
Pojam brodica ne obuhvaća:
– plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova
– plovila namijenjena isključivo za natjecanja
– kanue, kajake, gondole i pedaline
– daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima
7) brzo plovilo jest plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od 7.1922 ∇0,1667 gdje je ∇ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji u m³. Pod brzim putničkim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom.
8) crta srednje niže niske vode jest aritmetička sredina svih nižihniskih voda tijekom mjeseca ili godine
9) crta srednje više visoke vode jest aritmetička sredina svih viših visokih voda tijekom mjeseca ili godine
10) duljina broda i duljina trupa jahte ili brodice jesu duljine utvrđene Tehničkim pravilima
11) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim
12) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti do 12 putnika
13) javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučke kapetanije, brod Obalne straže i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe
14) javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu
15) kompanija jest fizička ili pravna osoba, koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik), ili je preuzela odgovornost od vlasnika za upravljanje brodicom ili jahtom, koja se koristi u gospodarske svrhe, sukladno odredbama Tehničkih pravila
16) korisnik jahte odnosno brodice jest fizička ili pravna osoba koja drži jahtu odnosno brodicu u posjedu kao vlasnik ili temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik jahte odnosno brodice osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Na korisnika jahte odnosno brodice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakonika o brodaru
17) luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi
18) luka otvorena za međunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava
19) međunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno
20) ministar označava ministra u ministarstvu nadležnom za pomorstvo
21) Ministarstvo označava ministarstvo nadležno za pomorstvo
22) nepomični odobalni objekt jest pomorski objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomični odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod i sl.), izuzev podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.)
23) nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon
24) objekti sigurnosti plovidbe jesu objekti i/ili tehnički sustavi kojima se vizualno, zvučno, elektromagnetskim valovima ili na drugi način dostavljaju, zaprimaju ili razmjenjuju informacije značajne za sigurnost ljudi i plovnih objekata na moru, zaštitu morskog okoliša ili sigurnosnu zaštitu ljudi, pomorskih objekata i luka, a koji se ne nalaze na plovnom objektu. Objekti sigurnosti plovidbe mogu biti objekti pomorske signalizacije, obalne radijske postaje i drugi objekti sigurnosti plovidbe
25) ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zaštite brodova
26) plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, podmornica, jahta ili brodica
27) plovni put jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta
28) plutajući objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.)
29) pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane
30) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt)
31) posebno pravo vučenja jest obračunska jedinica kako ju je definirao Međunarodni monetarni fond
32) poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom
33) poslodavac je osoba koja je s pomorcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime
34) postojeći brod jest brod koji nije u gradnji
35) prijavljeno tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje certifikacije pomorske opreme ili je ovlaštena za obavljanje ocjene sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m tijekom gradnje
36) prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naručiteljem prijevoza
37) priznataorganizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava
38) putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika
39) putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine života, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu
40) rasprema je privremeno povlačenje pomorskog objekta iz plovidbe odnosno uporabe za vrijeme dok ne obavlja svoju namjenu, osim kada se nalazi u brodogradilištu radi održavanja, preinaka ili dogradnji
41) ribarski brod jest brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 15 metara
42) sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika
43) sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen i sidrenju brodova
44) statutarna certifikacija je postupak utvrđivanja udovoljavanja međunarodnim i nacionalnim propisima, a koji obuhvaća:
1. zahtjeve kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije
2. način obavljanja tehničkog nadzora
3. postupak za izdavanje propisanih isprava, zapisa i knjiga pomorskim objektima i kompanijama
45) strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima
46) strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države
47) strani ratni brod je plovni objekt, uključujući podmornicu, koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu
48) strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namijenjen je i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu
49) strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe
50) tanker za kemikalije jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju
51) tanker za ulje jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju
52 tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata
53) Tehnička pravilaza statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su propisi doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije
54) tehnički plovni objekt jest brod, sa ili bez mehaničkog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, jaružalo, pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.)
55) teretni brod jest brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehaničkog poriva
56) treća država je država koja nije Republika Hrvatska niti druga država članica Europske unije
57) ulje označava sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njeni derivati, te taloge i otpadna ulja kako su navedena u prilogu I. Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva
58) upisnik brodova označava jedinstveni upisnik pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju pomorski objekti i pomorski objekti u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga
59) velika putnička jahta jest jahta duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg, te koja je pored posade ovlaštena prevoziti više od 12, ali ne više od 36 putnika
60) tradicionalni plovni objekt jest originalni plovni objekt ili pojedinačna replika projektirana prije 1950., građen pretežito od izvornih materijala
61) znanstvenoistraživački brod jest brod, namijenjen isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, opremljen opremom i uređajima za tu namjenu, kao i smještajem za posebno osoblje.“
Članak 4.
U članku 6. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
“(4) Zaštita morskog okoliša i kakvoća vode unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi se odgovarajućom primjenom ciljeva zaštite voda određenih propisima kojima se uređuje upravljanje vodama i zaštita okoliša.”
Dosadašnji stavci 4. do 8. postaju stavci 5. do 9.
Članak 5.
Članak 13. mijenja se i glasi:
„(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(2) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(3) Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.
(4) Odobrenje iz stavka 1. i 2 ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku 6 mjeseci od dana primitka zahtjeva.
(5) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.
(6) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 3. ovoga članka domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane.
(7) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka, ako se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.“.
Članak 6.
Članak 31. mijenja se i glasi:
„(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(2) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređajanamijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u teritorijalnom moru Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(3) Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.
(4) Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku 6 mjeseci od dana primitka zahtjeva.
(5) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.
(6) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 3. ovoga članka domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju teritorijalnog mora Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane.
(7) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka koje se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.
(8) Uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih, ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova i drugih stranih brodova ili brodica kojima se obavlja istraživanje u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kao i uvjete i način obavljanja istraživanja, ispitivanja, snimanja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te uvjete i način obavljanja ispitivanja opreme i mehaničkih uređaja u/na moru, u unutarnjim morskom vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske uredbom će propisati Vlada Republike Hrvatske.“.
Članak 7.
Članak 49. briše se.
Članak 8.
Iza članka 49.h dodaje se Glava I.b, s naslovom i članci 49.i do 49.n koji glase:
„Glava I.b ISTRAGE POMORSKIH NESREĆA
Članak 49.i
(1) Pomorska nesreća označava događaj ili slijed događaja koji za posljedicu ima:
a) smrt ili ozbiljnu ozljedu osobe, koja je uzrokovana ili je u svezi s izvedbom ili radom plovnog objekta, ili
b) gubitak osobe s plovnog objekta koji je uzrokovan ili je u svezi s njegovom eksploatacijom ili radom, ili
c) gubitak, pretpostavljeni gubitak plovnog objekta ili njegovo napuštanje, ili
d) bitnu štetu na plovnom objektu, ili
e) nasukavanje ili onesposobljavanje plovnog objekta, ili njegovo sudjelovanje u sudaru, ili
f) štetu objekata pomorske infrastrukture koja je uzrokovana ili je u svezi s radom plovnog objekta, ili
g) štetu pomorskom okolišu izazvanu oštećenjem plovnog objekta, a koje je uzrokovano ili je u svezi s njegovim radom.
(2) Pomorska nesreća može biti vrlo ozbiljna ili ozbiljna pomorska nesreća.
(3) Vrlo ozbiljna pomorska nesreća označava pomorsku nesreću koja uključuje potpuni gubitak plovnog objekta, smrtni slučaj ili ozbiljno onečišćenje koje je uzrokovano ili je u svezi s njegovim radom.
(4) Ozbiljna pomorska nesreća označava pomorsku nesreću koja se ne razvrstava kao vrlo ozbiljna nesreća, a koja uključuje požar, eksploziju, sudar, nasukavanje, udar, oštećenje od nevremena, oštećenje ledom, napuknuće trupa ili pretpostavljeni nedostatak na trupu ili drugo slično oštećenje ili nedostatak koji ima za posljedicu:
a) nemogućnost rada glavnih strojeva, veće oštećenje nadgrađa, ozbiljno oštećenje strukture (kao što je probijanje podvodnog dijela trupa) što čini plovni objekt nesposobnim za nastavak plovidbe
b) onečišćenje pomorskog okoliša, i/ili
c) kvar/oštećenje koje zahtijeva tegljenje ili pomoć s obale.
(5) Pomorska nezgoda je događaj povezan s radom plovnog objekta, koji se ne razvrstava kao pomorska nesreća, a koji je ugrozio ili bi mogao ugroziti sigurnost plovnog objekta, osoba na plovnom objektu ili drugih osoba te mora i morskog okoliša.
Članak 49.j
(1) U slučaju pomorske nesreće ili pomorske nezgode Ministarstvo provodi izvide pomorskih prekršaja u skladu s odredbama ovoga Zakonika i drugih propisa kojima se uređuje prekršajni postupak, radi otkrivanja i kažnjavanja počinitelja pomorskih prekršaja koji su u svezi s događajem pomorske nesreće ili nezgode.
(2) U slučaju pomorske nesreće tijelo ovlašteno za pokretanje i vođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, provodi sigurnosnu istragu sukladno odredbama ovoga Zakonika i drugih propisa kojima se uređuje provođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća, radi utvrđivanja okolnosti i uzroka koji su do pomorske nesreće doveli te predlaganja korektivnih mjera za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.
Članak 49.k
(1) Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (dalje u tekstu: Agencija) ovlaštena je pokrenuti i voditi sigurnosnu istragu pomorske nesreće, kao samostalno i neovisno istražno tijelo osnovano posebnim zakonom.
(2) Cilj sigurnosne istrage je utvrditi okolnosti i uzroke koji su doveli do pomorske nesreće te predložiti korektivne mjere za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.
(3) Sigurnosna istraga provodi se neovisno od svih istraga koje o pomorskoj nesreći provode druga državna tijela.
(4) Agencija u vođenju sigurnosne istrage djeluje samostalno i neovisno u odnosu na sva tijela javne vlasti nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe, druga državna i pravosudna tijela te sve pravne i fizičke osobe.
(5) Agencija je ovlaštena temeljem rezultata provedene sigurnosne istrage izdati sigurnosne preporuke s prijedlogom korektivnih mjera radi sprječavanja i ponavljanja pomorskih nesreća, unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe te smanjivanja opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.
(6) Adresati kojima Agencija uputi sigurnosnu preporuku, dužni su u roku 90 dana od njenog zaprimanja, obavijestiti Agenciju o primijeni korektivnih mjera koje su u toj preporuci sadržane, a ukoliko korektivne mjere nisu primijenjene ili su primijenjene djelomično, tada su dužni obavijestiti Agenciju o razlozima njihove neprimjene ili djelomične primjene.
Članak 49.l
Pokretanje i vođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća ne može se zabraniti niti na bilo koji način ograničiti.
Članak 49.lj
Sva tijela javne vlasti koja su nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe te druga državna tijela, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanje o događaju pomorske nesreće ili su u pomorsku nesreću uključeni, dužni su bez odgađanja o tome obavijestiti Agenciju, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje način, uvjeti i ovlasti za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća.
Članak 49.m
(1) Zabranjeno je svako ometanje sigurnosne istrage pomorske nesreće.
(2) Ometanjem sigurnosne istrage osobito se smatra:
1. neobavještavanje Agencije o događaju pomorske nesreće, u roku i na način propisan člankom 49.lj ovoga Zakonika
2. sprječavanje, onemogućavanje ili otežavanje službenim osobama Agencije pristup područjima ili mjestu nesreće, svjedocima, plovnim objektima koji su u pomorskoj nesreći sudjelovali, podrtinama, potonulim stvarima, teretu, ostacima tereta, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika, elektroničkim ili magnetskim zapisima, audio i video vrpcama, podacima iz VDR-a ili drugih elektroničkih naprava koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće te drugim uređajima i podacima koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće
3. rukovanje, upotreba, korištenje, raspolaganje ili druga manipulacija brodskim i drugim uređajima nakon događaja pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije
4. rukovanje, upotreba, korištenje, raspolaganje ili druga manipulacija podacima s pomorskih karata, iz brodskih dnevnika, elektroničkih i magnetskih zapisa, audio i video vrpci, podacima iz VDR-a i drugih elektroničkih naprava, koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće, uključujući dopisivanje ili zapisivanje preko tih podataka, brisanje ili druge promjene tih podataka bez prethodnog dopuštenja Agencije
5. vađenje i/ili uklanjanje podrtine i potonulih stvari koje su u svezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog odobrenja Agencije
6. neovlašteno poduzimanje drugih radnji i aktivnosti koje su u svezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog odobrenja Agencije
7. odbijanje davanja iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije, u roku i na način kako to odredi Agencija
8. davanje lažnog iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije
9. nepostupanje po zahtjevu Agencije za dostavom podataka koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, u roku i na način kako to odredi Agencija
10. neobavještavanje Agencije o primijeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci Agencije, u roku i na način propisan člankom 49.k stavkom 6. ovoga Zakonika
(3) Službene radnje koje u svezi pomorske nesreće, sukladno posebnim propisima, poduzimaju druga državna i/ili pravosudna tijela i službene osobe tih tijela, ne smatraju se ometanjem sigurnosne istrage.
Članak 49.n
Način i uvjete obavljanja sigurnosnih istraga pomorskih nesreća uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.“
Članak 9.
Iznad članka 50. naslov Glave II. mijenja se i glasi: „POSLOVI SIGURNOSTI PLOVIDBEPLOVIDBE I ZAŠTITE MORA OD ONEČIŠĆENJA “
Članak 10.
U članku 50. stavku 1. riječi: “pružanje usluga” zamjenjuju se riječima: “obavljanje poslova”.
U stavku 1. u točki g) veznik “i” zamjenjuje se zarezom te se dodaje nova točka h) koja glasi:
“h) poslovi predviđanja, sprječavanja, ograničavanja, spremnosti za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i”
Dosadašnja točka h) postaje točka i).
U stavku 2. riječi „ podstavka d) i e) “ zamjenjuju se riječima “podstavka d), e) i h)“
Članak 11.
U članku 51. stavak 4. mijenjaju se i glase:
„(4) Za obavljanje poslova od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. podstavaka d), e) i h) vlasnici ili korisnici plovnih objekata i drugih objekata namijenjenih za plovidbu, osim broda i ratnog broda plaćaju naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
Iza članka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu, veličinu i namjenu, kao i vrstu i snagu pogonskog stroja plovnog objekta.“
Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:
“(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora ne plaćaju plovni objekti koji se koriste pravom neškodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidrišta u Republici Hrvatskoj, plovni objekti u izvanrednim okolnostima odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba, strani plovni objekti koji sudjeluju u akcijama ili vježbama traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, plovni objekti s električnim pogonom i pogonom na nefosilna goriva kao i tradicijski plovni objekti.”
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječi: „uređivanje i održavanje plovnih putova“ zamjenjuju se riječima: „za razvoj i održavanje materijalnih sredstava za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na iznenadne prirodne događaje u moru,“.
Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8.
Članak 12.
U članku 52. stavku 6. riječi: “i usluge od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. podstavka podstavka f) “ zamjenjuju se riječima: “ i poslove od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. podstavaka a) i f)”.
U stavku 9. iza riječi: “iz stavka 2. ovoga članka” dodaju se riječi “i članka 50. stavka 1. podstavka a) ovog Zakonika”.
Članak 13.
U članku 54.a iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Maritimna studija obvezna je za zahvate gradnje ili rekonstrukcije luke, dijela luke ili pojedinog mjesta pristajanja ili priveza.
(5) Maritimnu studiju iz stavka 3. i 4. ovog članka investitor je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu na potvrdu prije ishođenja dokumenata ili akata prostornog uređenja i gradnje ili prije promjene namjene luke, lučkog bazena ili terminala.“
Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Maritimna studija iz stavka 3. ovog članka treba obuhvaćati najmanje navigacijska, meteorološko-oceanografska i hidrografska obilježja akvatorija, odnosno zahvata u prostoru, tehničko-tehnološka i prometno-plovidbena obilježja zahvata u morskom prostoru, mjere maritimne sigurnosti u pogledu plovidbe i boravka pomorskih objekata, te zaštite mora od onečišćenja s pomorskih objekta u prilazu i unutar zahvata u morskom prostoru, te postupke u izvanrednim okolnostima po sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja.“
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 7.
Članak 14.
Iza članka 55. dodaje se Glava II.a, i Glava II.b, naslovi glava i članci 55.a do 55.h koji glase:
„Glava II.a POSLOVI TRAGANJA I SPAŠAVANJA OSOBA U POGIBELJI NA MORU
Članak 55.a
(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju se temeljem Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru iz 1979. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. godine, zajedno s njezinim protokolima i izmjenama i Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, kao i drugim međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.
(2) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obuhvaćaju:
1) stalno bdijenje i komunikaciju
2) usklađivanje akcija traganja i spašavanja
3) provedbu akcija traganja i spašavanja
4) pružanje usluge telemedicinskih savjeta
5) pružanje hitne medicinske pomoći
6) medicinsku evakuaciju s pomorskih objekata
7) osposobljavanje službenika uključenih u provođenje akcija traganja i spašavanja.
(3) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ne obuhvaćaju spašavanje imovine, osim kada je to nužno radi spašavanja osobe u pogibelji kao ni djelovanje po bilo kojem izvanrednom događaju na moru uslijed kojeg ljudski život nije ugrožen.
(4) Usluge komunikacije u pružanju usluga traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru besplatne su za korisnika tih usluga.
Članak 55.b
(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru provode se na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske, a obuhvaća područje unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora Republike Hrvatske, morski prostor između vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske i crte razgraničenja područja nadležnosti za traganje i spašavanje na moru utvrđene međunarodnim ugovorima sklopljenim između Republike Hrvatske i susjednih država te rijeke i hrvatskog jadranskog sliva do granice do koje su plovne s morske strane.
(2) Ukoliko je uslijed izvanrednog događaja na moru osoba u pogibelji utočište našla na nepristupačnoj morskoj obali, tada područje nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća i takvu morsku obalu.
Članak 55.c
(1) Poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru pruža služba traganja i spašavanja na moru.
(2) Služba traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka je služba Ministarstva odgovorna za provedbu poslova traganja i spašavanja na moru, a čine ju:
1) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (u daljnjem tekstu: „MRCC Rijeka“),
2) Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) - lučke kapetanije.
(3) Službu traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka čine i:
1) Jedinice traganja i spašavanja na moru i
2) Obalne promatračke jedinice.
Članak 55.č
(1) MRCC Rijeka je tijelo nadležno za usklađivanje akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
(2) Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) jesu lučke kapetanije kao tijelo nadležno za provedbu traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
(3) MRCC Rijeka pruža stručnu i tehničku potporu podsredišnjicama za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti pojedine lučke kapetanije.
(4) Kontakt podaci MRCC Rijeka i podsredišnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) objavljuju se u službenim pomorskim publikacijama.
Članak 55.ć
(1) Jedinica traganja i spašavanja na moru je pomorska, zrakoplovna ili kopnena jedinica sa osposobljenom i ovlaštenom posadom i opremljena prikladnom opremom koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
(2) Obalna promatračka jedinica je obalna ili kopnena jedinica sa osposobljenim i ovlaštenim djelatnicima koja obavlja nadzor sigurnosti plovidbe ili pruža usluge pomorskih komunikacija koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
(3) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i jedinice tijela javne vlasti koje se spašavanjem osoba u pogibelji bave u svojoj redovitoj djelatnosti ili koje svojom djelatnošću mogu doprinijeti unapređenju poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
(4) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i fizičke i pravne osobe koje poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju na dobrovoljnoj osnovi (u daljnjem tekstu: dobrovoljci) temeljem ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru.
(5) Ugovorom iz stavka 4. ovoga članka uređuju se prava i obveze dobrovoljca koji obvezno sadrži i podatke o pomorskoj ili zrakoplovnoj jedinici ili jedinicama, ako je dobrovoljac njen vlasnik ili korisnik.
(6) Za sklapanje ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru iz stavka 4. ovoga članka ovlašćuje se ministar.
(7) Prava i obveze službe traganja i spašavanja na moru iz članka 55.c ovoga Zakona, način i uvjeti obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, operativne postupke i službene zapise službe traganja i spašavanja na moru, način i uvjete stjecanja stručne izobrazbe i osposobljavanja pripadnika službe traganja i spašavanja na moru, koje su to jedinice traganja i spašavanja na moru i obalne promatračke jedinice iz stavka 3. ovoga članka, te njihova prava i obveze, kao i prava i obveze dobrovoljaca i uvjete sklapanja i raskidanja ugovora iz stavka 4. ovog članka uređuju se Nacionalnim planom traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru kojeg uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 55.d
(1) Fizičke osobe dobrovoljci tijekom akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru imaju pravo na osiguranje za slučaj smrti ili tjelesne ozljede koje osigurava Ministarstvo u skladu s odredbama propisa iz članka 55.ć stavka 7. ovog Zakonika.
(2) Osobe koje imaju sklopljen ugovor iz članka 55. stavka 4. ovog Zakonika u trajanju od najmanje 12 mjeseci stječu pravo na:
- izuzeće od plaćanja naknada iz članka 51. i 52. ovog Zakonika
- izuzeće od plaćanja naknada iz članka 93.a ovog Zakonika za brodove, jahte i brodice koji su kao pomorske jedinice utvrđene ugovorom iz članka 55. ovog Zakonika
- izuzeće od plaćanja naknade za polaganje ispita iz članka 132. stavaka 5. i 6. ovog Zakonika.
Članak 55.dž
Zabranjeno je ometanje obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.a ovoga Zakona kao i upućivanje poziva ili uzbune pogibelji kada osobe koje ih upućuju ili osobe u čije ime se upućuju takvi pozivi ili uzbune nisu u pogibelji.
Članak 55.đ
(1) Kada je to neophodno zbog žurne i neodgodive provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, službenik lučke kapetanije ovlašten je usmenim rješenjem vlasniku ili posjedniku privremeno oduzeti plovni objekt, vozilo ili drugu stvar, uz pisanu potvrdu.
(2) Vlasnik ili posjednik stvari iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti sukladno izrečenom usmenom rješenju.
(3) Vlasniku ili posjedniku kojemu je imovina privremeno oduzeta radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ili koji je privremeno ograničen u izvršavanju svoga vlasničkoga prava, pripada pravo na naknadu po tržišnoj vrijednosti, a ako je pri tome imovina oštećena ili uništena i pravo na naknadu štete.
(4) Službenik lučke kapetanije dužan je za usmeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje u pisanom obliku, najkasnije u roku od 8 dana od dana izdavanja usmenog rješenja.
(5)Protiv rješenja kojim se privremeno oduzima plovni objekt, vozilo ili drugu stvar iz stavaka 1. i 4. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) Način utvrđivanja naknade za privremeno oduzete pokretnine po tržišnoj vrijednosti utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 55.stavka 6. ovoga Zakona.“
Članak 55.e
(1) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za spašavanje osoba u pogibelji na moru.
(2) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za imovinu spašenu u akcijama traganja i spašavanja na moru u smislu odredbi Dijela II Glave osme ovog Zakonika.“
„Glava II.b POSLOVI PREDVIĐANJA, SPRJEČAVANJA, OGRANIČAVANJA, SPREMNOSTI ZA REAGIRANJE NA IZNENADNA ONEČIŠĆENJA MORA
Članak 55.f
(1)Postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za reagiranje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na iznenadne prirodne događaje u moru, smanjenja šteta u morskom okolišu i otklanjanja posljedica šteta radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, i morskom podzemlju tih područja, kao i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epiklontinentalnom pojasu, te drugim područjima mora nad kojima Republika Hrvatka uživa suverena prava ili je dužna provoditi takve postupke i mjere u skladu s međunarodnim ugovorima utvrđuju se Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.
(2)Planom intervencija iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se osobito:
◊prava i obveza subjekata koji su dužni provoditi postupke i mjere, ovlaštenja u vezi s provedbom mjera te odgovornost i ovlasti za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja
◊prava i obveze priobalnih županija i jedinica lokalne samouprave koje su dužne provoditi postupke i mjere
◊način i uvjete provedbe pripravnosti, aktiviranja i djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika u intervencijama
◊način i uvjete stručnog osposobljavanja i programe stručnog osposobljavanja sudionika u provedbi postupaka i mjera
◊način i uvjete opremanja i korištenja materijalnih, tehničkih i drugih sredstava
◊način i uvjete provedbe postupaka i mjera kako su utvrđene posebnim propisom o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika
◊način održavanja reda i sigurnosti u intervencijama,
◊način i uvjete osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana osim financijskih sredstava iz članka 51. ovog Zakonika
◊druga prava i obveze, te uvjeti za provedbu mjera iz stavka 1. ovog članka.
(3)Plan intervencija iz stavka 1. ovoga članka uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 55.g
(1)Radi usklađene i djelotvorne provedbe mjera iz članka 55. f. ovog Zakonika Vlada Republike Hrvatske osniva Stožer za zaštitu mora.
(2)Članove i zamjenike članova Stožera imenuje Vlada Republike Hrvatske iz redova središnjih tijela državne uprave nadležnih za: more, zaštitu okoliša, zaštitu prirode, unutarnje poslove, vodno gospodarstvo, vanjske poslove, financije, zaštitu i spašavanje i obranu.
(3)Zapovjednik Stožera je predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more.
(4)Članovi i zamjenici članova stožera te zapovjednik stožera iz stavka 2. ovog članka ne primaju naknadu za svoj rad.
(5)Sva tijela državne uprave i tijela javne vlasti, brodari ili vlasnici pomorskih objekata i tijela koja upravljaju lukama koja imaju kapacitete i mogu doprinijeti provedbi mjera iz članka 55. f. ovog Zakonika, kao i osobe odgovorne za odobalno istraživanje i eksploatacija ugljikovodika dužni su pristupiti poduzimanju tih mjera u skladu s Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.
Članak 55.h
(4)Radi učinkovite provedbe postupaka i mjera iz članka 55. f. ovog Zakonika predstavničko tijelo priobalne županije dužno je donijeti županijski plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(5)Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije za intervencije kod onečišćenja mora radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja i ograničavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja u skladu s planom iz stavka 1. ovog članka.
Članak 15.
U članku 56.a stavku 1. iza riječi: „ prihvat i sakupljanje otpada s plovnih objekata“ dodaju se riječi: „odvojeno za svaku vrstu otpada i ostataka tereta te kategorija smeća u skladu s odredbama MARPOL Konvencije 73/78“.
U stavku 4. riječ: „zbrinjavanje“ zamjenjuje se rječju: „obradu“.
Iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Lučka uprava i koncesionari luka posebne namjene dužni su najkasnije 30 dana prije isteka roka valjanosti iz stavka 3. ovog članka dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje plan iz stavka 1. ovog članka.
(7) U slučaju značajnijih promjena na lučkom području, plan iz stavka 1. ovog članka je potrebno uskladiti s nastalim promjenama te dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje u roku od 8 dana od dana nastanka tih promjena.“
Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 8. i 9.
Članak 16.
U članku 58. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgađanja poduzeti vađenje, odnosno uklanjanje podrtine ili potonule stvari koja se nalazi na lučkom području, sukladno odredbama ovoga Zakonika te uvjetima vađenja ili uklanjanja koje rješenjem utvrdi nadležna lučka kapetanija.
(4) Tijelo iz stavka 1. ovog članka dužno je bez odgađanja poduzeti mjere radi sprečavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno propisom iz članka 55.f ovog Zakonika. “
Članak 17.
U članku 62. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(3) Domaći i strani plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1000, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem predviđene u članku 823.e ovoga Zakonika.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka odnosi se i na plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1000, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 823.d stavku 1. ovoga Zakonika.“
Stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Domaći i strani plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u unutarnje morske vode, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru, mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, radi pokrivanja troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine u iznosu propisanom člankom 840.p ovog Zakonika.“
Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:
„(8) Odredba stavka 7. ovoga članka odnosi se i na plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 840.p stavku 1. ovoga Zakonika.“
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.
Članak 18.
U članku 66. stavku 1. iza riječi: „Plovni objekt“ dodaje se zarez i riječi: „osim brodice i jahte,“
U stavku 2. iza riječi: „jahta“ dodaje se zarez i riječi: „kao i brodica“.
Članak 19.
U članku 67. riječi: “Strani plovni objekt” zamjenjuju se riječima: “ Plovni objekt treće države”.
Članak 20.
U članku 70. stavak 2. mijenja se i glasi:
“(2) Obveznom peljarenju ne podliježu:
a) hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, vodonosci, kao i putnički brodovi koji plove na redovnoj liniji u nacionalnoj plovidbi
b) brodovi čija je bruto tonaža manja od 500
c) jahte čija je bruto tonaža manja od 1000.”
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Iznimno od odredbe stavka 2. točke b) i c) ovoga članka ministar može propisom iz stavka 9. ovoga članka za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 i jahte čija je bruto tonaža manja od 1000 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju u određenom razdoblju godine i/ili određenom području mora.“
U stavku 9. iza riječi: „kao i uvjeti i način obavljanja peljarenja,“ dodaju se riječi: „granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara za obalno peljarenje“.
Članak 21.
U članku 73. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
“(3) Peljar je dužan bez odlaganja izvijestiti nadležnu lučku kapetaniju o očitim nepravilnostima na brodu uočenim tijekom redovitih dužnosti, a koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe ili predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša.”
Članak 22.
Iza članka 75.c dodaju se članci 75.č i 75.ć koji glase:
“Članak 75.č
(1) Iz razloga sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija ili MRCC Rijeka može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet.
(2) U slučaju neposredne opasnosti po ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može izdati naredbu plovnom objektu da uplovi u mjesto zaklonište, da plovni objekt bude peljaren ili tegljen te drugoj osobi da izvrši naložene radnje s ciljem smanjenja opasnosti.
(3) Kada u slučaju izuzetno lošeg vremena ili stanja mora postoji ozbiljna prijetnja od onečišćenja mora ili je ugrožena sigurnost ljudskih života, djelatnik iz stavka 1. ovoga članka će:
1)kada je to moguće, obavijestiti plovni objekt o stanju mora, vremenskim prilikama, i opasnosti koju iste predstavljaju za njegov plovni objekt, teret, posadu i putnike
2)ne dovodeći u pitanje dužnost pomaganja plovnim objektima u pogibelji, izdati naredbu ili zabranu uplovljavanja ili isplovljavanja iz luke jednom ili više plovnih objekata na pogođenim područjima sve dok se ne utvrdi da više ne postoji rizik za ljudski život i/ili za okoliš.
(4) Mjere iz stavka 2. ovoga članka djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može primijeniti i na pomorske objekte uključene u pružanje pomoći, spašavanje ili tegljenje u okviru ugovora o tegljenju ili spašavanju.
(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka ovlašteni djelatnik lučke kapetanije ovlašten je ograničiti ili, ako je potrebno, zabraniti prekrcaj goriva na plovne objekte.
(6) Zapovjednik odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom ili druga osoba dužna je postupati prema naredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(7) O postupanju suprotnom od mjera iz stavka 3. i 5. ovoga članka zapovjednik odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužan je bez zadrške izvijestiti ovlaštenog djelatnika.
(8) Mjere iz stavka 3. i 5. ovoga članka temelje se na stanju mora i vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Članak 75.ć
(1) U obavljanju poslova službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, za to ovlašteni djelatnik može određenom plovnom objektu ili skupini plovnih objekata naredbom:
1)zabraniti prolaz ili zabraniti plovidbu određenim područjem
2)zabraniti pretjecanje ili utvrditi područje pretjecanja
3)zabraniti isplovljenje iz luke ili sa sidrišta ili ulazak u određeni dio plovnog puta
4)zabraniti uplovljenje u luku ili sidrenje ili izlazak iz određenog dijela plovnog puta
5)ograničiti kretanje ili promjenu brzine
6)odrediti kretanje u određenom smjeru ili odrediti plan putovanja
7)odrediti područje kretanja u određenom vremenu
8)zabraniti sidrenje i naredbom odrediti područje sidrenja.
(2) Zapovjednik odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužna je postupati prema naredbama iz stavka 1. ovoga članka.”
Članak 23.
U članku 76. stavku 1. iza riječi: „za plovidbu“ dodaje se zarez i riječi: “odnosno uporabu,“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Odredbe stavka 1., točke 2., 3., 6., i 9., ne primjenjuju se na plutajuće objekte i nepomične odobalne objekte, dok se odredbe stavka 1., točke 2. i 3. ne primjenjuju na brodice“.
U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. u točki 1. iza riječi: „dopunskoj osposobljenosti“ dodaju se riječi: „ili propisan broj stručnih radnika“.
Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Pored uvjeta iz stavka 1. i 3. ovog članka plutajući objekt i nepomični odobalni objekt sposoban je za plovidbu odnosno uporabu ako je sigurno privezan, usidren, položen na morsko dno, odnosno djelomično ili potpuno ukopan u morsko dno.
„(5) Ako se plutajući ili nepomični odobalni objekt postavlja ili upotrebljava u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske osim plutajućeg objekta koji se postavlja ili upotrebljava u luci, pored uvjeta propisanih stavcima 1. do 4. ovog članka, mora zadovoljavati uvjete određene lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnim planom uređenja.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.
Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
„ (7) Uvjete koje moraju ispunjavati brodice i jahte te osobe koje upravljaju brodicama i jahtama, uvjeti za plovidbu brodica i jahti, područja plovidbe, stavljanje na tržište, uvjete koje moraju ispunjavati prijavljena tijela te način i postupak imenovanja, pravilnikom propisuje ministar“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 8.
Dodaje se stavak 9. koji glasi:
„Brod u nacionalnoj plovidbi, na kojem nisu ukrcani putnici i teret, za vrijeme boravka na sigurnom vezu u luci, ne mora udovoljavati uvjetima za sigurnu plovidbu iz stavka 3., podstavka 1. ovog članka, ukoliko udovoljava uvjetima kako su utvrđeni propisom iz članka 56. stavka 2. ovog Zakonika.“
Članak 24.
U članku 77. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu, prema odredbama članka 76. stavak 1., točke 1.,2.,4.,5.,6.,7.,8.,9. i 10. ovoga Zakonika, utvrđuje Ministarstvo ili priznata organizacija obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.“
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavak 1., točka 3. ovoga Zakonika, utvrđuje Ministarstvo ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa“.
U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. iza riječi: „za plovidbu“ dodaje se zarez i riječi: „odnosno uporabu,“. Iza riječi: “plovidbi“ riječ: „obavlja“ zamjenjuje se riječju: „utvrđuje“ te se dodaju riječi: „Ministarstvo ili“.
Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1., jahti duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi utvrđuje priznata organizacija, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika
(5) Sposobnost za plovidbu jahti osim jahti iz stavka 4. ovog članka utvrđuje Hrvatski registar brodova, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika
(6) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1., brodica za gospodarske namjene utvrđuju lučke kapetanije i Hrvatski registar brodova u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
(7) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1., brodica za osobne potrebe utvrđuju lučke kapetanije obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.“.
(8) Ministarstvo može ustupiti obavljanje pojedinih vrsta tehničkog nadzora iz stavka 6. ovog članka Hrvatskom registru brodova na način i prema uvjetima kako se utvrđuju Tehničkim pravilima.
Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 9., 10. i 11.
Iza novog stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:
„(12)Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznate organizacije odnosno priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu brodova utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje brodskih isprava, zapisa i knjiga“.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 13.
Članak 25.
U članku 78. stavku 1. iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:
„8. ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja“,
Dosadašnja točka 8. postaje točka 9.
Stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Tehnički nadzor sukladno stavku 1., točkama 1., 5. i 6., na temelju zahtjeva kompanije ili graditelja za brod u gradnji, odnosno za brod na kojem se obavljaju radovi popravka, izmjene, preinake, obnove opreme većeg značaja, promjene namjene, promjene područja plovidbe, te povećanja broja putnika, obavlja Ministarstvo ili priznata organizacija.
(3) Tehnički nadzor pomorske opreme u skladu sa stavkom 1. točkama 2. i 3. ovoga članka namijenjene za ugradnju na brodove hrvatske državne pripadnosti koji:
- podliježu odredbama međunarodnih konvencija, obavlja prijavljeno tijelo za ocjenu sukladnosti pomorske opreme
- ne podliježu međunarodnim konvencijama, obavlja priznata organizacija.
Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase:
„(4) Tehnički nadzor nad izradbom materijala te odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki u skladu sa stavkom 1. točkama 3. i 4. ovoga članka, obavlja priznata organizacija.
(5) Verifikaciju sigurnosne zaštite broda u skladu sa stavkom 1. točkom 7. ovoga članka, obavlja Ministarstvo ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova.
(6) Ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja obavlja prijavljeno tijelo.“.
Članak 26.
Članak 80. mijenja se i glasi:
„Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije upisa u upisnik brodova.“.
Članak 27.
U članku 85. iza riječi: „kompanija“ dodaju se riječi: „, ili vlasnik, „.
Članak 28.
U članku 86. iza riječi: „suglasnosti“ dodaju se riječi: „Ministarstva ili“.
Članak 29.
U članku 88. iza riječi: „Republike Hrvatske“ dodaju se riječi: „Ministarstvo ili“.
Članak 30.
U članku 89. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Odredbe članaka 89.a - 93. ne primjenjuju se na brodicu, osim brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, jahtu duljine trupa manjeg od 24 metra i nepomične odobalne objekte.“
Članak 31.
Iza članka 89. dodaje se članci 89.a i 89.b koji glase:
„Članak 89.a
(1) Tonaža broda i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg sastoji se od bruto i neto tonaže.
(2) Tonaža brodicu i plutajućeg objekta je bruto tonaža.
Članak 89.b
Bruto tonaža je mjera cijele veličine broda, a neto tonaža mjera korisnog kapaciteta broda.“
Članak 32.
Članak 90. mijenja se i glasi:
"(1) Baždarenje brodova obavlja se prema Tehničkim pravilima.
(2) Baždarenje ribarskog broda i brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost obavlja se sukladno Uredba (EU) 2017/1130 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o definiranju karakteristika ribarskih plovila.".
Članak 33.
Iza članka 90. dodaje se članak 90.a koji glasi:
"Članak 90.a
(1) Baždarenje broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metar ili većeg u međunarodnoj plovidbi obavlja priznata organizacija.
(2) Baždarenje broda i jahte u nacionalnoj plovidbi te jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi obavlja Hrvatski registar brodova.
(3) Baždarenje brodice obavlja lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije nadležna za upis u upisnik brodova.".
Članak 34.
Članak 91. mijenja se i glasi:
„Baždarenju podliježe svaki brod koji se upisuje u hrvatski upisnik brodova koji prethodno nije baždaren sukladno Međunarodnoj konvenciji o baždarenju brodova, 1969. ili Tehničkim pravilima.“ .
Članak 35.
U članku 93. stavku 1. točka 3. briše se.
Stavak 2. briše se.
Članak 36.
Iza članka 93. dodaje se članak 93.a koji glasi:
"Članak 93.a
(1) Za troškove obavljenog osnovnog, redovnog i izvanrednog pregleda, kao i za troškove obavljenog baždarenja vlasnik, brodar ili kompanija, odnosno korisnik jahte ili brodice dužan je platiti naknadu.
(2) Troškove ocjene sukladnosti pomorske opreme i brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m iz članka 78. ovoga Zakonika određuje prijavljeno tijelo.
(3) Troškove tehničkog nadzor iz članka 78., odnosno baždarenja iz stavka 1. članka 90.a ovog Zakonika određuje priznata organizacija
(4) Ministar će pravilnikom propisati visinu naknade iz stavka 1. ovog članka za troškove pregled odnosno baždarenja brodice, jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi, jahte i broda u nacionalnoj plovidbi.".
Članak 37.
U članku 94. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Brodske isprave, zapisi i knjige koje brod mora imati sukladno odredbama ovog Zakonika, služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.“
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ministar će pravilnikom i Tehničkim pravilima propisati sadržaj, obrasce, način vođenja isprava, zapisa i knjiga, kao i oblik, rokove valjanosti, uvjete produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenzija ili povlačenje isprava, zapisa i knjiga.“
Članak 38.
U članku 95. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom mogu se voditi u pisanom ili elektroničkom obliku.“
Članak 39.
Članak 97. mijenja se i glasi:
„(1) Brodu upisanom u upisnik brodova izdaje se upisni list.
(2) Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda.
(3) U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova važi ono što je upisano u upisniku brodova.“
Članak 40.
Članak 98. briše se.
Članak 41.
Članak 99. mijenja se i glasi:
„(1) Privremeni upisni list izdaje se brodu kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis, brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list, brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list, te brodu u gradnji, kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis u upisnik kao brod.
(2) Brod i brod u gradnji koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim upisnim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.
(3) Privremeni upisni list važi najdulje tri mjeseca od njegova izdavanja.
(4) Privremeni upisni list izdaje nadležna lučka kapetanija iz članka 254. ovog Zakonika.“
Članak 42.
Glave VI i VII i članci 100. do 124. brišu se.
Članak 43.
Iza članka 124. dodaje se Glava VII.a, naslov glave i članci 124.a do124.f koji glase:
„Glava VII.a RASPREMA
Članak 124.a
(1) U smislu odredbi ove glave Zakonika pomorski objekt je pomorski objekt hrvatske državne pripadnosti ili pomorski objekt koji vije zastavu države članice Europske unije, koji se nalazi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.
(2) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na sve pomorske objekte, osim na brodice i jahte.
Članak 124.b
(1) Vlasnik ili brodar dužan je podnijeti zahtjev i ishoditi rješenje o raspremi za pomorski objekt kojeg privremeno povlači iz plovidbe odnosno uporabe.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar pomorskog objekta duljine do 24 metra, nije dužan ishoditi rješenje o raspremi, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
a)ako je razdoblje raspreme kraće od 60 dana,
b)ako pomorski objekt zadržava sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, za cijelo vrijeme trajanja raspreme,
c)ako pomorski objekt nema ukrcani teret i/ili putnike,
d)ako je pomorski objekt sigurno privezan u lučkom području,
e)ako je vlasnik ili brodar o datumu početka raspreme i očekivanom trajanju raspreme koje je kraće od 60 dana, prethodno obavijestio nadležnu lučku kapetaniju na čijem području je pomorski objekt privezan.
(3) U raspremu se ne može staviti pomorski objekt koji prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka nema sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, kao niti podrtina pomorskog objekta.
Članak 124.c
(1) Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt ne mora biti sposoban za plovidbu i nije dužan udovoljavati odredbama Glave V. i članka 130. ovog dijela Zakonika, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.
(2) Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt mora udovoljavati uvjetima raspreme koje rješenjem o raspremi utvrđuje nadležna lučka kapetanija.
(3) Ukoliko za vrijeme trajanja raspreme nadležna lučka kapetanija utvrdi da pomorski objekt ne udovoljava utvrđenim uvjetima raspreme, donijeti će rješenje o prestanku raspreme.
Članak 124.č
(1) Tehničkim uvjetima raspreme utvrđuju se uvjeti kojima moraju udovoljavati pomorski objekti u raspremi, u pogledu valjanosti brodskih isprava, uvjeta uspostave njihove ponovne valjanosti, uvjeta integriteta trupa i konstrukcije, sustava kaljuže, protupožarne zaštite i brodskih postrojenja, uređaja i opreme koja tijekom raspreme ostaje u radu, redovnih i izvanrednih pregleda te obnovnih pregleda tijekom raspreme.
(2) Pomorski objekti koji nisu stariji od 25 godina, a koji se stavljaju u raspremu na period kraći od 2 godine ne podliježu redovnim tehničkim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.
(3) Pomorski objekti stariji od 25 godina podliježu redovnim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.
(4) Tehničke uvjete raspreme utvrđuje Hrvatski registar brodova ili priznata organizacija.
(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na pomorske objekte hrvatske državne pripadnosti i kada se nalaze izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
(6) Ministar će tehničkim pravilima podrobnije propisati tehničke uvjete iz stavka 1. ovog članka s obzirom na vrstu i starost pomorskog objekta, valjanosti brodskih isprava, kao i uvjeta za uspostavu njihove ponovne valjanosti, te valjanost brodskih knjiga i zapisa u vrijeme podnošenja zahtjeva za raspremu, način i uvjete obavljanja redovitih i izvanrednih pregleda, kao i obnovnih pregleda i druge bitne uvjete s obzirom na trajanje i mjesto raspreme.
Članak 124.ć
Pomorski objekt može boraviti u raspremi u lučkom području uz odobrenje tijela koje upravlja lukom ili na nekom drugom mjestu izvan luke uz odobrenje nadležne lučke kapetanije.
Članak 124.d
(1) Pomorski objekt u raspremi mora imati određeni broj članova posade u straži odnosno nadzornika ili organiziranu službu za obilazak i pregled pomorskog objekta.
(2) Uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, osobe ili služba iz stavka 1. ovoga članka mogu čuvati više plovnih objekata.
(3) Broj i sastav osoba odnosno službe iz stavka 1. ovoga članka, te stupanj njihove stručne osposobljenosti utvrđuje nadležna lučka kapetanija na prijedlog vlasnika ili brodara.
Članak 124.dž
(1) Zahtjev za raspremu podnosi vlasnik ili brodar, a podnosi se lučkoj kapetaniji na čijem području će pomorski objekt boraviti u raspremi.
(2) Uz zahtjev za raspremu iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar dužan je priložiti plan raspreme koji sadrži sve elemente iz stavaka 3. ovog članka i suglasnost nadležnog tijela koje upravlja lukom u skladu s odredbom članka 124.č.
(3) Lučka kapetanija rješenjem odlučuje o zahtjevu za raspremu i utvrđuje:
a)vremenski period trajanja raspreme,
b)mjesto raspreme iz članka 124.č
c)broj i sastav osoba ili službe iz članka 124.ć
d)mjere sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja
e)uvjete premještaja na drugo mjesto raspreme
f)tehničke uvjete raspreme.
(4) Za pomorski objekt koji se stavlja u raspremu u trajanju do najviše 8 mjeseci ili za pomorski objekt koji će prema izjavi vlasnika ili brodara danoj u zahtjevu za raspremu, tijekom trajanja raspreme udovoljavati odredbama članka 76. stavka 1., članka 102. stavka 1. odnosno 111. stavka 1. ovog Zakonika, nadležna lučka kapetanija rješenjem će utvrditi uvjete raspreme iz stavka 4. podstavaka a), b), c), d) i e).
(5) Uvjete raspreme iz stavka 3. podstavka f) lučka kapetanija utvrđuje temeljem Tehničkih uvjeta raspreme iz članka 124.č.
(6) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 124.đ
(1) Rasprema počinje teći s danom donošenja rješenja kojim se pomorski objekt stavlja u raspremu, a prestaje protekom vremena koje je tim rješenjem određeno kao vrijeme trajanja raspreme ili s danom donošenja rješenja o prestanku raspreme, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.
(2) Vlasnik ili brodar pomorskog objekta dužan je odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i Hrvatski registar brodova ili priznatu organizaciju ukoliko pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme prestane udovoljavati uvjetima rješenja o raspremi iz članka 124.dž ovog Zakonika.
(3) Rasprema prestaje po samom zakonu i bez donošenja posebnog rješenja o prestanku raspreme, u trenutku kada stanje pomorskog objekta u raspremi postane takvo da ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, morski okoliš, obalu ili povezane interese utvrđene člankom 840.a stavkom 5. ovoga Zakonika.
(4) Na pomorske objekte iz stavka 3. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakonika kojima se uređuje obvezno uklanjanje podrtina.
Članak 124.e
(1) Pomorski objekt ne smije za vrijeme raspreme, bez prethodne dozvole nadležne lučke kapetanije, isploviti ili napustiti svoje mjesto raspreme.
(2) Nadležna lučka kapetanija dozvolit će isplovljenje, odnosno napuštanje mjesta raspreme, samo ako prethodno, temeljem provedenog izvanrednog pregleda, utvrdi njegovu sposobnost za plovidbu ili uporabu, osim u slučaju njegovog premještaja na drugo mjesto raspreme ili odlaska u brodogradilište, kada će rješenjem utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe tog premještaja ili odlaska u brodogradilište.
Članak 124.f
Ministar će pravilnikom propisati način i uvjete pod kojima se pomorski objekt može staviti u raspremu i kojima mora udovoljavati za vrijeme trajanja raspreme, uvjete kojima mora udovoljavati mjesto raspreme, osnovne uvjete broja i stručne osposobljenosti članova posade u straži odnosno nadzornika i uvjete kojima treba udovoljavati organizirana služba za obilazak i pregled pomorskog objekta i opće uvjete u pogledu mjera sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja pomorskog objekta u raspremi.
Članak 44.
U članku 125. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2)Stručni radnik jest član posade broda koji koji nema zaduženja u pogledu sigurne plovidbe broda uključujući učenike i studente na praksi te vježbenike palube, stroja i elektrotehnike.“
Dosadašnji stavci 2. do 6. postaju stavci 3. do 7.
Članak 45.
U članku 125.a stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti mogu obavljati i posrednici pri zapošljavanju pomoraca kao pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom i kojima je Ministarstvo izdalo dopusnicu.“
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
“(3) Protiv rješenja kojim se odlučuje o izdavanju dopusnice iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Članak 46.
U članku 126. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) U smislu odredaba članka 127., 128., 129. i 129.a ovogaZakonika jahta u međunarodnoj plovidbi je jahta bez obzira na državnu pripadnost, sa stalno ukrcanom posadom koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država.“
Članak 47.
U članku 127. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Ministarstvo može sudjelovati u pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika tijekom trajanja vježbeničke službe.
(4) Uvjete za utvrđivanje prava na pokriće troškova iz stavka 3. ovoga članka ministar će utvrditi pravilnikom.“
Članak 48.
U članku 128. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Za postizanje potrebnih 183 dana iz stavka 1. ovoga članka za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, uračunavaju se dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratkuili dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. U slučaju otmice i zatočeništva, umirovljenja ili smrti člana posade u poreznoj godini, držati će se da je ostvaren uvjet plovidbe od 183 dana za tu poreznu godinu.
(3) Danima iz stavka 2. ovoga članka mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu, dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, koji u prethodnoj godini nisu uračunati u 183 dana.“
U stavku 4. riječi: „broj dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi“ zamjenjuju se riječima: „broj ostvarenih dana sukladno stavcima 2. i 3. ovoga članka“.
U stavku 8. riječi: „broju dana plovidbe sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka“, zamjenjuju se riječima: „broju ostvarenih dana sukladno odredbi stavka 2. i 3. ovoga članka“.
Iza stavka 11. dodaju se stavci 12. i 13. koji glase:
„(12) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji se ukrcava na brod u međunarodnoj plovidbi, radi stručnog usavršavanja sukladno zahtjevima Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca 1978, kako je izmijenjena i dopunjena, u vremenskom periodu ne duljem od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, nije obvezan primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi obračunati u godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak.“
(13) Odredba stavka 13. ovog članka primjenjuju se na stručnog radnika koji je ukrcan na brod kao vježbenik palube, stroja ili elektrotehnike, kao i na nastavnika i/ili ispitivača koji sudjeluju u procesu obrazovanja i izobrazbe pomoraca, a koji je zaposlen u Republici Hrvatskoj temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme.”
Članak 49.
Iza članka 128. dodaje sečlanak 128.a koji glasi:
„(1) Član posade jahte bez obzira na državnu pripadnost jahte, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti osim prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti u međunarodnoj plovidbi iz članka 126.
(2) Na prava i obveze član posade jahte iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Zakonika koje se odnose na člana posade broda u međunarodnoj plovidbi.“
Članak 50.
Iza članka 129.a dodaje sečlanak 129.b koji glasi:
“Članak 129.b
„(1) Na pomorca koji kao član posade broda plovi u nacionalnoj plovidbi, zaposlenog kod tuzemnog poslodavca, a za kojeg tuzemni poslodavac obračunava i uplaćuje tijekom godine doprinose, porez na dohodak i prirez, ne odnose se odredbe članka 128. stavaka 4. do 11., članka 129. stavaka 7. do 11., te članka 129.a stavka 3. ukoliko brod u toku kalendarske godine povremeno plovi u međunarodnim vodama, a radi obavljanja brodskog pothvata.
(2) Odredbe članka 129.a stavka 7. odnose se i na pomorce iz stavka 1. ovog članka.“.
Članak 51.
U članku 131. stavak 1. mijenja se i glasi:
„ (1) Član posade broda koji obavlja poslove u pogledu sigurne plovidbe broda može biti osoba koja ima odgovarajuću životnu dob, koja je stekla odgovarajuće zvanje i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuću svjedodžbu o osposobljenosti.“
U stavku 2. riječi: „hrvatske trgovačke mornarice“ brišu se.
Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. i 6. koji glase:
„(5) Uvjeti za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti temeljem plovidbene službe ostvarene na ratnim brodovima Hrvatske ratne mornarice i brodovima Obalne straže utvrditi će se sporazumom između Ministarstva i ministarstva nadležnog za obranu uz odgovarajuću primjenu načela Međunarodne konvencije o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW).
(6) Sporazumom iz stavka 5. utvrditi će se uvjeti za stjecanje i obnovu svjedodžbi o osposobljenosti temeljem ostvarene plovidbene službe na ratnim brodovima počevši od 8. listopada 1991. godine.“
Dosadašnji stavci 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 7.,8., 9. i 10.
Članak 52.
Iza članka 131. dodaje se članak 131.a koji glasi:
„Članak 131.a
(1) Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se oglašava ništavim rješenje i svjedodžba o osposobljenosti, te pomorcu oduzima svjedodžba o osposobljenosti ako u trenutku donošenja rješenja:
1) pomorac ne ispunjava uvjete godina života za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti,
2) pomorac stekne svjedodžbu o osposobljenosti na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti,
3) je pomorac trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odgovarajućih poslova.
(2) Ako okolnosti iz stavka 1. točke 3. ovog članka nastupe nakon izdavanja svjedodžbe o osposobljenosti, Ministarstvo ili lučka kapetanija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o izdavanju svjedodžbe o osposobljenosti i oduzeti pomorcu svjedodžbu.
(3) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor“
Članak 53.
U članku 132. stavak 3. briše se
Dosadašnji stavci 4. do 11. postaju stavci 3. do 10.
U novim stavcima 6., 7. i 8. riječi: “stavka 6.” zamjenjuju se riječima: “stavka 5.”
Članak 54.
Članak 137. mijenja se i glasi:
„(1) Za zapovjednika i člana posade na brodu, osim stručnog radnika u nacionalnoj plovidbi, može se ukrcati samo osoba koja ima pomorsku knjižicu.
(2) Pomorska knjižica jest isprava kojom se dokazuje svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod te trajanje plovidbene službe.
(3) Pomorska knjižica jest osobna isprava osobe kojoj je izdana i može se izdati u obliku elektroničke isprave.
(4) Identifikacijska isprava pomorca jest isprava kojom se dokazuje identitet pomorca izdana u skladu s odredbama Konvencije o identifikacijskim ispravama pomoraca Međunarodne organizacije rada (ILO) iz 1958. godine, kako je izmijenjena i dopunjena.
(5) Uvjete, način izdavanja, sadržaj, obrasce i nadležnost lučkih kapetanija za izdavanje pomorskih knjižica i identifikacijskih isprava pomoraca propisuje ministar.
Članak 55.
Iza članka 137. dodaje se članak 137.a koji glasi:
„Članak 137.a
(1) Lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim se proglašava nevažećom pomorska knjižica, kada je nastupila trajna zdravstvena nesposobnost pomorca za obavljanje odgovarajućih poslova na brodu.
(2) Lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim se oglašava ništavom pomorska knjižica, kada je pomorska knjižica ishođena na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje pomorske knjižice.
(3) Kada je pomorska knjižica proglašena nevažećom odnosno ništavom, Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se nevažećom odnosno ništavom proglašava i identifikacijska isprava pomorca.
(4) Lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim se oglašava ništavom plovidbena služba upisana i ovjerena u pomorskoj knjižici na temelju krivotvorenih i neistinitih isprava.
(5) Plovidbena služba iz stavaka 4. ovoga članka briše se iz svih evidencija Ministarstva.
(6) Rješenjem iz stavaka 2. i 4. ovoga članka oglašavaju se ništavim i sva prava stečena temeljem plovidbene službe koja je oglašena ništavom.
(7) Protiv rješenja iz stavaka 1. do 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor.“.
Članak 56.
U članku 147. stavku 2. riječ: „strane“, briše se. Riječi: „hrvatski upisnik jahti“ zamjenjuju se riječima: „upisnik brodova“.
Članak 57.
U članku 166. stavku 1. iza točke 15. dodaju se točke 16. i 17. koje glase:
„16) stranim jahtama za gospodarske svrhe
17) obavljanjem djelatnosti pomorskih učilišta“.
Članak 58.
Članak 167. mijenja se i glasi:
“(1) Inspekcijski nadzor nad stranim brodovima i jahtama za gospodarske svrhe u lukama Republike Hrvatske provodi se sukladno postupcima utvrđenim Pariškim memorandumom o suglasnosti o nadzoru države luke.
(2) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 1. ovoga Zakonika provjerava se ima li brod važeće isprave u skladu s odredbama:
1) Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru, 2) Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 3) Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja mora s brodova, 4) Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju svjedodžbi i obavljanju straže pomoraca, 5) Međunarodne konvencije o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima, 6) Konvencije o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru, 7) Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, 8) Međunarodne konvencije o baždarenju brodova
9) Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, 2001, 10) Međunarodne konvencije o radu pomoraca, 2006.
11) Međunarodne konvencije o nadzoru štetnih sustava protiv obraštanja brodova, 2001.
12) Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, 2004.
13) Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, 1974., kako je izmijenjena i dopunjena Protokolom iz 2002. godine.
(3) Osim isprava u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, inspekcijskim nadzorom nad stranim brodovima provjerava se i ima li brod važeće isprave sukladno Uredbi 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o odgovornosti prijevoznika putnika morem u slučaju nesreće, Direktivi 2009/20/EC Europskog parlamenta i Vijeća o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine, kao i dokaz o drugim obveznim osiguranjima propisanim ovim Zakonikom.
(4) Ako državu čiju zastavu brod vije ne obvezuju konvencije navedene u stavku 3. ovoga članka, inspektor ispituje da li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, količine i smještaja tereta, broja putnika te sveukupnog opterećenja, može sigurno obaviti namjeravano putovanje.
(5) Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz stavka 4. ovoga članka uzima se u obzir prvenstveno, ali ne isključivo, sadržaj konvencija navedenih u stavku 3. ovoga članka.
(6) Inspekcijskim nadzorom nad stranim brodom utvrđuje se udovoljava li posada i cjelokupno stanje broda, uključujući strojarnicu, prostorije za smještaj posade, te higijenski uvjeti na brodu pravilima i standardima utvrđenim međunarodnim konvencijama iz stavka 3. ovoga članka.”
Članak 59.
U članku 168. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit će se putem diplomatskih, odnosno konzularnih tijela nadležno tijelo države zastave broda te Međunarodna pomorska organizacija.“
Članak 60.
U članku 170. stavku 1. točka 6. mijenja se i glasi:
„6) uvježbanost posade u rukovanju brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara te s mjerama sigurnosne zaštite“.
Članak 61.
U članku 171. stavci 4., 5. i 6. mijenjaju se i glase:
„(4) Inspekcijski pregled iz članka 170. ovoga Zakonika može se obaviti i izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ukoliko se ocijeni da postoji opravdana sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdanim brodskim ispravama i knjigama ili da se do isteka valjanosti brodskih isprava i knjiga ne predviđa uplovljavanje broda u luke Republike Hrvatske.
(5) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz članaka 167. i 170. ovoga Zakonika inspektor sigurnosti plovidbe može od priznate organizacije zatražiti na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedodžbi za brod koji se nadzire.
(6) Ako zapovjednik ne postupi po nalogu inspektora iz stavka 2. i 3. ovoga članka, inspektor će pečaćenjem broda ili na drugi pogodan način onemogućiti plovidbu, odnosno ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta vlastitim uređajima.“
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Ako vlasnik broda ne postupi sukladno rješenju kapetanije iz stavka 7. ovoga članka, kapetanija će rješenjem narediti tijelu koje upravlja lukom odnosno kopnenim dijelom pomorskog dobra na čijem se području brod nalazi, odnosno trgovačkom društvu Plovput d.o.o. ako se brod nalazi izvan lučkog područja, da ga na trošak i rizik vlasnika ukloni.Stavak 10. mijenja se i glasi:
„(10) Protiv rješenja nadležne lučke kapetanije iz stavka 7., odnosno 9. ovoga članka, žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.“
Stavci 12. i 13. mijenjaju se i glase:
„(12) U pogledu tražbine koja se tiče naknade troškova uklanjanja broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka, Republika Hrvatska odnosno ovlašteno tijelo koje je uklonilo brod ima založno pravo na brodu koji je predmet uklanjanja te ga može i zadržati do podmirenja te tražbine. Ustupanjem tražbine za naknadu troškova uklanjanja broda prenosi se i zakonsko založno pravo te pravo zadržanja.
(13) Ako su uklanjanjem broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka ostvarena određena novčana sredstva, ona će se iskoristiti za podmirenje razumnih troškova vezanih uz uklanjanje, dok će se možebitni ostatak sredstava deponirati kod teritorijalno nadležnog trgovačkog suda na ime vlasnika broda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u „Narodnim novinama“.“
Stavak 16. mijenja se i glasi:
„(16) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku javnom objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.“
Članak 62.
Iza članka 176.b dodaje se članak 176.c koji glasi:
“Članak 176.c
(1) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti pomorskog učilišta utvrdi da pomorsko učilište ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost za obrazovanje pomoraca ili se utvrdi bilo koja druga nepravilnost u radu pomorskog učilišta, može mu se oduzeti rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost na ovlaštenje za obrazovanje pomoraca i prije isteka njihove valjanosti.
(2) U slučaju oduzimanja rješenja iz stavka 1. ovog članka, pomorsko učilište može podnijeti novi zahtjev za isti program izobrazbe odnosno program obrazovanja tek nakon isteka roka od najmanje tri godine od dana oduzimanja dopusnice ili suglasnosti.
(3) U razdoblju iz stavka 2. ovog članka, neće se izdati nova dopusnica odnosno suglasnost pomorskom učilištu koje je na bilo koji način (npr. vlasnička struktura, odgovorna osoba, sjedište i sl.) povezano sa pomorskim učilištem iz stavka 1. ovog članka.”
Članak 63.
Iza članka 177. dodaju se članci 177.a i 177.b koji glase:
“Članak 177.a
(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora opravdano posumnja da su prekršeni uvjeti Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine, odnosno da je brodar napustio pomorca i ostavio ga bez potrebnog uzdržavanja i potpore, uključujući dostatne zalihe hrane i pitke vode, goriva te potrebnu medicinsku skrb, ili je na drugi način jednostrano prekinuo svoje veze s pomorcem, lučka kapetanija će na zahtjev pomorca, donijeti rješenje o njihovom iskrcaju zbog napuštanja od strane brodara.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako je iskrcan zapovjednik ili je iskrcajem drugih pomoraca broj članova posade manji od propisanog najmanjeg broja članova posade, lučka kapetanija će zabraniti isplovljenje takvom plovnom objektu.
Članak 177.b
(1) Inspektor sigurnosti plovidbe provest će inspekcijski nadzor o svakoj prijavi nestručnosti, djela ili propusta osobe kojoj je izdana ili priznata svjedodžba o osposobljenosti, a koje djelo ili propust je mogao neposredno ugroziti sigurnost ljudskih života ili imovine na moru ili uzrokovati onečišćenje morskog okoliša.
(2) Temeljem nalaza istrage iz stavka 1. ovog članka, ako postoji osnovana sumnja u počinjenje pomorskog prekršaja, inspektor sigurnosti plovidbe pokrenut će prekršajni postupak.”
Članak 64.
Članak 178. mijenja se i glasi:
“Protiv rješenja inspektora sigurnosti plovidbe žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.”
Članak 65.
U članku 179. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Hrvatsku državnu pripadnost stječe brod i brod u gradnji upisom u upisnik brodova, odnosno izdavanjem privremenoga upisnoglista."
U stavku 2. riječ: "jahtom" zamjenjuje se riječima: "brodom u gradnji".
Članak 66.
Članak 180. mijenja se i glasi:
„(1) Brod i brod u gradnji koji je stekao hrvatsku državnu pripadnost ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.
(2) Način vijanja zastave i isticanja znakova na brodovima propisuje ministar pravilnikom.“
Članak 67.
Članak 183. mijenja se i glasi:
“(1) Brod, osim tehničkog plovnog objekta upisan u upisnik brodova, odnosno brod kojem je izdan privremeni upisni list mora imati ime, a ribarski brod mora imati i oznaku.
(2) Tehnički plovni objekt, plutajući objekt, nepomični odobalni objekt i brodica upisana u upisnik brodova ili kojoj je izdan privremeni upisni list mora imati oznaku, a pored oznake može imati i ime.
(3) Dva broda ne mogu imati isto ime, a dva tehnička plovna objekta, dva plutajuća objekta, dva nepomična odobalna objekta, dvije brodice ili dva ribarska broda ne mogu imati istu oznaku."
Članak 68.
Članak 184. mijenja se i glasi:
"(1) Brod, osim tehničkog plovnog objekta i jahta moraju nositi ime luke upisa.
(2) Oznaka tehničkog plovnog objekta, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta i brodice iz članka 183. stavka 2. ovog Zakonika mora sadržavati oznaku luke upisa."
Članak 69.
U članku 185. riječi: "brod, jahta i brodica koji imaju radiouređaj moraju" zamjenjuju se riječima: "pomorski objekt koji ima radiouređaj mora"
Članak 70.
Članak 186. mijenja se i glasi:
"(1) Brod i brod u gradnji upisan u upisnik brodova mora imati Nacionalni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: NIB).
(2) NIB je jedinstveni identifikacijski broj koji se dodjeljuje brodu odnosno brodu u gradnji u trenutku upisa u upisnik brodova.
(3) Brod zadržava NIB koji mu je dodijeljen upisom u upisnik kao brodu u gradnji, kao i u slučaju rekonstrukcija koje imaju za posljedicu promjenu njegove namjene i/ili vrste pomorskog objekta.
(4) Ministar pravilnikom uređuje način i postupak određivanja NIB-a, imena, oznake i luke upisa broda."
Članak 71.
U članku 187. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U upisnik brodova se može upisati:
a) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana Republike Hrvatske,
b) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) ako je kompanija ili brodar broda hrvatska pravna osoba,
c) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
d) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u državi članici EGP-a ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
e) pomorski objekt koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice EGP ili pravne osobe osnovane sukladno propisima države članice EGP i sa sjedištem u državi članici EGP, pod uvjetom da je brod upravljan iz podružnice u Republici Hrvatskoj,
f) brod koji je u vlasništvu strane fizičke osobe sa prebivalištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice EGP ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
g) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice EGP ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u državi članici EGP, a ta kompanija ili brodar ima podružnicu u Republici Hrvatskoj,
h) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske i izvan druge države članice EGP-a ako je ta strana pravna osoba brodovlasničko trgovačko društvo ovisno o pravnoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je porezni obveznik poreza po tonaži.“
Članak 72.
Članak 188. mijenja se i glasi:
"Osim temeljem odredbi iz članka 187. ovog Zakonika u upisnik brodova se može upisati jahta i brodica koja je u cjelini u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ako se pretežno nalazi u Republici Hrvatskoj."
Članak 73.
Iza članka 188. dodaje se članak 188.a koji glasi:
"Članak 188a.
U upisnik brodova se ne upisuju podmorski cjevovodi i pontonski gatovi.“
Članak 74.
Članak 189. mijenja se i glasi:
„(1) U upisnik brodova se mora upisati brod u gradnji koji je u cjelini u vlasništvu fizičke ili pravne osobe državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) U upisnik se može upisati brod u gradnji u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu.
(3) U upisnik brodova se ne upisuje brodica u gradnji.“
Članak 75.
Članak 190. mijenja se i glasi:
„(1) U slučaju upisa jahte ili brodice u upisnik brodova prema članku 188. ovoga Zakonika, vlasnik jahte ili brodice dužan je ovlastiti hrvatsku pravnu ili fizičku osobu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj da ga za odsutnosti iz Republike Hrvatske zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.
(2) Podatci o pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 1. ovog članka upisuju se u upisnik brodova.“
Članak 76.
Članak 191. mijenja se i glasi:
"(1) Ne može se upisati u upisnik brodova brod koji je upisan u inozemni upisnik brodova.
(2) Ne može se upisati u upisnik brodova brod koji je stariji od najviše dopuštene starosti za određene vrste brodova.
(3) Ministar će pravilnikom propisati najvišu dopuštenu starost i tehničke uvjete za upis brodova u upisnik brodova."
Članak 77.
Članak 192. mijenja se i glasi:
„(1) Brod se briše iz upisnika brodova
1) po službenoj dužnosti:
a) ako je propao ili se pretpostavlja da je propao,
b) ako prestane udovoljavati uvjetima za upis broda u upisnik brodova propisanima ovim Zakonikom,
2) na zahtjev vlasnika.
(2) Pretpostavlja se da je brod propao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju pretpostavlja se da je brod propao onog dana kad su primljene posljednje raspoložive vijesti o njemu.
(3) Osim temeljem odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka jahta i brodica se briše iz upisnika brodova po službenoj dužnosti ako u zakonskom roku ne plati naknadu iz članka 51. stavka 4. ovog Zakonika dvije uzastopne godine.
(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje brodova u gradnji.
(5) Vlasnik broda je dužan o okolnostima iz stavka 1. točke 1., podtočaka a i b ovoga članka obavijestiti lučku kapetaniju u roku od 15 dana od dana njihova nastanka.“
Članak 78.
Članak 193. mijenja se i glasi:
„(1) Ako je na brodu osnovana hipoteka, za brisanje broda iz upisnika brodova potreban je pristanak hipotekarnih vjerovnika.
(2) Kad se radi o brisanju broda po službenoj dužnosti na kojem je osnovana hipoteka, brisanje broda će se obaviti istekom roka od tri mjeseca od dostave obavijesti hipotekarnim vjerovnicima, da su se stekli uvjeti za brisanje broda po službenoj dužnosti ili odmah nakon primitka vjerovnikove suglasnosti za brisanje broda.
(3) Obavijest hipotekarnim vjerovnicima obavit će se sukladno članku 384.c ovog Zakonika
(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na brodove u gradnji.“
Članak 79.
Članak 195. mijenja se i glasi:
„(1) Upisnik brodova je javni i svatko može zahtijevati uvid u upisnik brodova.
(2) Iz upisnika brodova izdaju se izvadci iz glavne knjige i preslike ili ispisi iz zbirke isprava.
(3) Upisnik brodova, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz upisnika brodova uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava.
(4) Tko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik brodova, ne snosi pravne posljedice koje iz toga proisteknu.
(5) Lučka kapetanija dužna je osobi koja to zahtijeva, izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku brodova, te na zahtjev osobe koja pribavi suglasnost vlasnika ili sudskim putem dokaže postojanje pravnog interesa, dopustiti uvid u isprave koje se čuvaju u zbirci isprava i njihovu presliku ili prijepis ako upisi u upisniku brodova upućuju na te isprave.
(6) Ministar će pravilnikom propisati način vođenja upisnika brodova, podatke koji se unose u glavnu knjigu upisnika brodova, obrasce isprava, izvadaka i ispisa iz upisnika brodova.“
Članak 80.
Članak 196. mijenja se i glasi:
„Upisnik brodova vodi se u elektroničkom obliku.“
Članak 81.
Članak 197. mijenja se i glasi:
„Upisnik brodova sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.“
Članak 82.
Članak 198. mijenja se i glasi:
„(1) Glavna knjiga upisnika brodova sastoji se od uložaka.
(2) Uložak ima list A, list B i list C.
(3) Svaki brod se upisuje u poseban uložak.“
Članak 83.
Članak 199. mijenja se i glasi:
„U list A glavne knjige uloška upisnika brodova upisuju se vrsta pomorskog objekta, podaci o identitetu pomorskog objekta i njegove osnovne tehničke značajke.“
Članak 84.
U članku 200. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U list B uloška glavne knjige upisnika brodova upisuje se tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno osobno ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik broda i osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnim raspolaganjem brodom.“.
Stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(3) Za jahte i brodice u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe korisnika jahte odnosno korisnika brodice ili osobno ime, te prebivalište fizičke osobe korisnika jahte korisnika brodice.
(4) Za brod u gradnji u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište naručitelja.“
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) U slučaju upisa jahte ili brodice u upisnik brodova sukladno članku 188. ovog Zakonika u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište osobe iz članka 190. koja zastupa vlasnika jahte ili brodice.“
Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Vlasnik broda, brodar, kompanija, korisnik jahte ili korisnik brodice dužni su u roku od 30 dana podnijeti lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka iz stavka 1., 2. i 5. ovoga članka.“
Članak 85.
Članak 201. mijenja se i glasi:
„(1) U list C uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju se stvarna prava kojima je brod ili njegov dio opterećen, te prava stečena na tim pravima, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo prvokupa, te druga ograničenja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik opterećenog broda, zabrane opterećivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka za javne brodove nije dozvoljen upis u list C uloška glavne knjige upisnika brodova.“.
Članak 86.
Iza članka 201. naslov Glave III. i članci 202. do 207. brišu se.
Članak 87.
Članak 208. mijenja se i glasi:
„Brod i brod u gradnji jesu pokretne stvari.”
Članak 88.
Članak 209. mijenja se i glasi:
„(1) Na brod i brod u gradnji mogu postojati stvarna prava, a napose pravo vlasništva, hipoteka na brodu i pomorski privilegiji.
(2) Brod i brod u gradnji mogu biti u suvlasništvu.
(3) Ako između suvlasnika nije drugačije ugovoreno, suvlasništvo se dijeli na jednake idealne dijelove.
(4) Na sva stvarna prava u pogledu broda i broda u gradnji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općim zakonom kojim se uređuje pravo vlasništva i druga stvarna prava, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.“.
Članak 89.
Članak 211. briše se.
Članak 90.
Članak 212. mijenja se i glasi:
„(1) Pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća stvari koje su na brod u gradnji ugrađene.
(2) Ako u upisnik brodova nije što drugo upisano, pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća i stvari koje se nalaze u brodogradilištu, a nisu ugrađene u brod u gradnji, ako su prema svojoj izradi određene isključivo za ugrađivanje u određeni brod ili za njegov pripadak, ili ako su na vidljiv način obilježene ili izdvojene za ugrađivanje u brod.“.
Članak 91.
U članku 213. stavku 1. riječi: „ili jahti“ zamjenjuju se riječima: „i brodu u gradnji“.
Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, lučka kapetanija će upisati pravo vlasništva i temeljem ovjerene isprave s izjavom prenositelja o prijenosu prava vlasništva, a koja isprava sadrži bitne elemente o pravnom poslu, bez obveze podnošenja same isprave o pravnom poslu.
(4) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se kod prvog upisa novoizgrađene jahte i brodice.“
Članak 92.
U članku 214. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu i brodu u gradnji mogu se steći, prenijeti, ograničiti i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova.“.
U stavku 2. riječi: „odnosno upisnik jahti“ brišu se.
Članak 93.
U članku 215. u točkama 1. i 3. riječi: „ili jahte“ brišu se.
Članak 94.
Članak 216. mijenja se i glasi:
„Odredbe članaka 213., 214. i 215. ovoga Zakonika primjenjuju se i na brod u gradnji koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu od trenutka njegova upisa u upisnik brodova.“
Članak 95.
U članku 217. stavku 1. riječi: „ili jahte“ brišu se.
U stavku 2. zarez i riječi: „odnosno inventar jahte“ brišu se.
Članak 96.
Članak 218. mijenja se i glasi:
“(1) Prijenos ili otuđenje broda obuhvaća i pripadak broda.
(2) Prijenos ili otuđenje broda ne obuhvaća one stvari pripatka u pogledu kojih je, uz pristanak vlasnika broda upisano zabilježbom u upisnik brodova da pripadaju drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.”
Članak 97.
Članak 220. mijenja se i glasi:
“(1) Hipoteka na brodu može nastati temeljem ugovora (ugovorna hipoteka) ili temeljem sudske odluke (prisilna sudska hipoteka).
(2) Ako ugovor ili isprava o hipoteci u kojemu je potpis dužnika javno ovjerovljen sadrži izjavu dužnika da vjerovnik može neposredno na temelju ugovora ili isprave zatražiti upis hipoteke u upisnik brodova, kao i izjavu dužnika da je suglasan da se na temelju tog ugovora ili isprave na brodu na kojemu je zasnovana hipoteka može radi tražbine utvrđene tim ugovorom ili ispravom nakon dospjelosti tražbine provesti neposredna ovrha, takav je ugovor ili isprava ovršna isprava temeljem koje se takva ovrha može provesti bez potvrde ovršnosti."
Članak 98.
U članku 231. stavku 2. riječi: “Hipoteka na naknadu iz osiguranja” zamjenjuju se riječima: “Hipoteka u odnosu na naknadu iz osiguranja”.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
“Ako je osiguravatelj bio obaviješten o hipoteci na brodu, ne smije osiguraniku isplatiti pripadajuću naknadu iz osiguranja bez pristanka hipotekarnog vjerovnika.”
Članak 99.
U članku 235. iza riječi: “upisnik brodova” stavlja se točka. Riječi: “u gradnji, te na jahte upisane u upisnik jahti, odnosno jahte u gradnji upisane u upisnik jahti u gradnji.” brišu se.
Članak 100.
U članku 236. stavku 1. točki 4. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom te se dodaje  očka 5. koja glasi:
„5) prodajom broda na javnoj dražbi sukladno članku 171. stavku 11. ili članku 840.n ovoga Zakonika.“
Članak 101.
U članku 241. stavku 1. iza riječi: “pomorskim privilegijem” dodaju se riječi: “(zakonskim založnim pravom)”.
Točka 4. mijenja se i glasi:
“4) tražbine za lučke pristojbe i naknade koje se naplaćuju u lukama otvorenim za javni promet i lukama posebne namjene, troškove plovidbe kanalima i drugim plovnim putovima, uključujući troškove naknada za sigurnost plovidbe, naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe, te troškove peljarenja,”
Članak 102.
U članku 246. stavku 1. točki 4. na kraju rečenice umjesto točke stavlja se zarez te se dodaje točka 5. koja glasi:
„5) prodajom broda na javnoj dražbi sukladno članku 171. stavku 11. ili članku 840.n ovoga Zakonika.“
Članak 103.
U članku 247. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Rok iz članka 246., stavka 1., točke 2., ovoga Zakonika prestaje teći bilo kojom radnjom poduzetom pred sudom od strane vjerovnika privilegirane tražbine radi osiguranja ili namirenja predmetne tražbine.“
Članak 104.
U članku 251. riječi: „brodove upisane u upisnik javnih brodova“ zamjenjuju se riječima: „javne brodove upisane u upisnik brodova“.
Članak 105.
Članak 252. briše se.
Članak 106.
Iza članka 252. naslov Glave III. mijenja se i glasi:
„POSTUPAK ZA UPISIVANJE U UPISNIK BRODOVA“
Članak 107.
Članak 253. mijenja se i glasi:
„(1) Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije, izuzev onih koji su u nadležnosti suda.
(2) Postupak upisa iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
(3) Postupak upisa broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi rješava se bez odgode, a u iznimnim slučajevima najkasnije u roku od 3 dana od trenutka zaprimanja urednog zahtjeva za upis.“
Članak 108.
Članak 254. mijenja se i glasi:
„(1) Za upis broda ili jahte nadležna je lučka kapetanija na čijem je području prebivalište odnosno sjedište vlasnika broda, brodara, kompanije ili korisnika jahte.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka za upis broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi nadležna je lučka kapetanija kojoj se podnese zahtjev za upis u upisnik brodova ili Ministarstvo.
(3) Za upis broda ili jahte čiji vlasnik, brodar, kompanija ili korisnik jahte nema prebivalište odnosno sjedište na području lučke kapetanije, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za prvi upis broda ili jahte.
(4) Za upis plutajućeg objekta ili nepomičnog odobalnog objekta nadležna je lučka kapetanija na čijem se području taj objekt nalazi.
(5) Za upis broda u gradnji, odnosno plutajućeg objekta u gradnji ili nepomičnog odobalnog objekta u gradnji nadležna je lučka kapetanija na čijem je području sjedištu brodograditelja, odnosno sjedište graditelja.
(6) Za upis pomorskog objekata u gradnji iz stavka 4. ovog članka, kada brodograditelj ili graditelj nema sjedište na području lučke kapetanije, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za upis u upisnik brodova.
(7) Za upis brodice nadležna je lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika ili korisnika brodice.
(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka za upis brodice nadležna je lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava ili plovi.
(9) Upis u list C uloška upisnika brodova za brodice provodi se temeljem rješenja nadležne lučke kapetanije ili suda.
(10) Nadležnom lučkom kapetanijom za upis u upisnik brodova sukladno odredbama ovog Zakonika smatra se i Ministarstvo kada obavljaju poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavka 2. ovog članaka, odnosno ispostava lučke kapetanije kada obavlja poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavka 7. i 8. ovog članka.“
Članak 109.
Članak 256. briše se.
Članak 110.
U članku 257. u točki 1. riječ: „hrvatski“ briše se.
Točka 6. briše se.
U dosadašnjoj točki 7. koja postaje točka 6. riječ: „hrvatskog“ briše se.
U dosadašnjoj točki 8. koja postaje točka 7. riječ: „hrvatski“ briše se.
Članak 111.
U članku 266. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Za prvenstveni red upisa mjerodavno je vrijeme zaprimanja zahtjeva.“
U stavku 2. riječ: „prijedloga“ zamjenjuje se riječju: „zahtjeva“.
Članak 112.
Iza članka 272. naslov se mijenja i glasi:
„3. Zahtjevi“
Članak 113.
U članku 273. stavku 1. riječi: „prijave ili prijedloga“ zamjenjuju se riječju: „zahtjeva“.
U stavku 2. riječi: „Prijave i prijedlozi, odnosno zahtjevi“ zamjenjuju se riječju: „Zahtjev“.
Članak 114.
U članku 275. stavku 1. riječi: „prije proteka roka stigne“ zamjenjuju se riječima: „je prije proteka roka zaprimljen u“.
Članak 115.
Članak 276. briše se.
Članak 116.
Članak 277. mijenja se i glasi:
„(1) Zahtjev za uknjižbu sadrži prešutno i zahtjev za predbilježbu, ako podnositelj zahtjeva to nije izričito isključio.
(2) Jednim zahtjevom može se tražiti više upisa na temelju jedne isprave te upis jednog istog prava u više uložaka ili upis više prava u jedan uložak.“
Članak 117.
Članak 278. mijenja se i glasi:
„(1) Zahtjev za upis broda u upisnik brodova mora sadržati sve podatke koji se upisuju u upisnik brodova. Uz zahtjev moraju se priložiti isprave kojima se dokazuju podaci koji se upisuju u upisnik brodova.
(2) Izvornikom isprave iz stavka 1. ovog članka se smatra i elektronička isprava koja je izdana sukladno odredba propisa o elektroničkim ispravama.“.
Članak 118.
Članak 279. briše se.
Članak 119.
U članku 280. stavku 2. riječ: „vlastita“ zamjenjuje se riječju: „osobna“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Isprave koje ne sadrže podatke o mjestu i vremenu sastavljanja, ali je na njima izvršena ovjera kod javnog bilježnika, smatraju se podobnim za provođenje upisa u smislu stavka 2. ovoga članka.“
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: „vjerodostojnost“ zarez se zamjenjuje točkom. Riječi: „a ako se sastoje od više listova, oni moraju biti ušiveni tako da se ni jedan list ne može umetnuti.“ brišu se.
Članak 120.
Članak 281. mijenja se i glasi:
„(1) Isprave na temelju kojih se obavljaju upisi u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova moraju se priložiti u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu ili u ovjerenoj preslici.
(2) Od svake isprave iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i po jedan neovjereni prijepis ili preslika za zbirku isprava. Voditelj upisnika brodova potvrdit će da se taj prijepis ili preslika slaže s izvornikom.
(3) Ako se izvornik isprave nalazi u službenim spisima ili u zbirci isprava ili ako je priložen uz već podneseni zahtjev, dovoljno je podnijeti prijepis ili presliku u dva primjerka i navesti gdje se izvornik nalazi.
(4) Ako se izvornik isprave ne može odmah podnijeti zato što se nalazi kod drugog tijela ili suda, treba to u zahtjevu navesti i priložiti prijepis ili presliku, opskrbljenu potvrdom tijela uprave ili suda da se prijepis, odnosno preslika slaže s izvornikom i jedan neovjereni prijepis ili presliku isprave.“.
Članak 121.
U članku 282. ispred točke dodaju se riječi: „izuzev isprave iz članka 213. stavka 3. i potvrde tijela koji vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, a koje mogu biti sastavljene na engleskom jeziku“.
Članak 122.
Članci 289., 290. i 291. brišu se.
Članak 123.
Članak 292. mijenja se i glasi:
„Lučka će kapetanija koja vodi upisnik brodova na temelju zahtjeva i njegovih priloga dopustiti upis u upisnik brodova:
1) kad iz upisnika brodova u pogledu broda ili prava na brodu ne proizlazi nikakva smetnja traženom upisu, odnosno ako je kod podnošenja zahtjeva za prvi upis broda u upisnik brodova udovoljeno uvjetima za upis propisanima odredbama ovoga Zakonika,
2) kad nema osnovane sumnje u to da je podnositelj zahtjeva ovlašten podnijeti zahtjev i da su sudionici na čija se prava upis odnosi sposobni raspolagati tim pravima,
3) kad je traženje prema sadržaju podnesenih isprava osnovano,
4) kad isprave imaju oblik koji se zahtijeva za dozvolu uknjižbe, predbilježbe ili zabilježbe.“
Članak 124.
U članku 293. stavku 1. riječi: „ prijavi, odnosno prijedlogu“ zamjenjuju se riječju: „zahtjevu“.
U stavku 2. riječ: „Lučka“ piše se malim slovom.
Članak 125.
Članak 294. mijenja se i glasi:
„ (1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi rješenje o upisu u upisnik brodova na temelju izvornih isprava, ili ovjerenih preslika izvornih isprava ili u neovjerenoj preslici ako je izvornu ispravu izdalo Ministarstvo ili druga lučka kapetanija.
(2) Ako iz zahtjeva i priloženih preslika i prijepisa isprava proizlazi da bi se traženju moglo udovoljiti da je izvorna isprava bila podnesena, lučka kapetanija će, da se za odnosno pravo sačuva prvenstveni red, odrediti zabilježbu zahtjeva u upisnik brodova uz napomenu »dok stigne izvornik«.
(3) Istodobno će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova predlagatelju odrediti primjeren rok u kojem mora podnijeti izvornu ispravu, ako je tijelo, kod kojeg se ona nalazi, već po službenoj dužnosti nije dužno poslati. Ako drugo tijelo ili sud izvornu ispravu naknadno dostavi, ili isprava bude u određenom roku podnesena, rješavat će se o zahtjevu u samoj stvari.
(4) Ako izvorna isprava u određenom ili produljenom roku ne bude podnesena, odbacit će se zahtjev i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.
(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može, kad ocijeni da za to postoje opravdani razlozi, dopustiti upis u upisnik brodova na osnovu potvrde o brisanju broda iz stranog upisnika brodova, odnosno isprave o stjecanju vlasništva na brodu poslane elektroničkom poštom, telefaksom ili na drugi primjeren način s time da se odredi rok za dostavu izvorne isprave.
(6) Ako iz zahtjeva i priloženih isprava proizlazi da se traženju ne bi moglo udovoljiti i kad bi izvorna isprava bila priložena, lučka kapetanija će zahtjev odbiti.
(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na zahtjev za prvi upis broda u gradnji.“.
Članak 126.
U članku 295. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ako zahtjevu nije priložen prijevod isprave koja je sastavljena na stranom jeziku, izuzev isprava sastavljenih na engleskom jeziku, a iz podneska ne proizlazi da traženje treba odbiti, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će radi čuvanja prvenstvenog reda odrediti zabilježbu zahtjeva u upisniku uz napomenu »dok stigne prijevod« te zatražiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjereni rok.“
U stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“
Članak 127.
U članku 297. stavku 2. riječ: „Prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „Zahtjev“.
Članak 128.
U članku 298. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi:
"2) naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište, osobni identifikacijski broj osobe u čiju će se korist upis obaviti izdan od strane države sjedišta ili prebivališta te osobe, brod ili pravo na brodu na kojem će se upis obaviti i bitni sadržaj prava koje se upisuje."
Stavak 3. mijenja se i glasi:
"(3) Rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova mora sadržavati podatke koji se moraju upisati u list A."
Članak 129.
U članku 299. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“. Riječi: „ili lučka kapetanija iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika odbije izvršenje dopuštenog upisa (članak 298.) brišu se.
U stavku 2. točki 1. riječ: "prijedloga" zamjenjuje se riječju: "zahtjeva".
Članak 130.
U članku 300. riječi: „izvršno zato što žalba nije podnesena“ zamjenjuju se riječju „pravomoćno“.
Članak 131.
Članak 301. briše se.
Članak 132.
U članku 302. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„1) datum kad je zahtjev zaprimljen i jedinstvenu oznaku zahtjeva (pismena) u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva,“.
U točki 3. iza riječi: „kapetanije,“ dodaju se riječi: „odnosno suda,“.
U točki 5. iza riječi: "odnosno" dodaje se riječ: "osobno".
Stavak 2. briše se.
Članak 133.
U članku 303. stavku 1. riječi: „upis broda u list A i list B upisnika brodova“ zamjenjuju se riječima: „provedbu upisa“.
U stavku 2. iza riječi: „uloška“ stavlja se točka. Riječi: „otvorenog u skladu s člankom 290. stavkom 2. ovoga Zakonika.“ brišu se.
Članak 134.
Članak 304. briše se.
Članak 135.
U članku 308. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Valjanost upisa ne može se pobijati zato što je dostava obavljena elektronički ili javnom objavom na elektronskoj oglasnoj ploči.“
Članak 136.
Članak 309. mijenja se i glasi:
„Lučka kapetanija koja je obavila upis brisanja broda iz upisnika brodova ili lučka kapetanija od koje to zatraži stranka izdat će potvrdu o brisanju.“
Članak 137.
U članku 310. riječ: „obavljen“ u određenom broju i padežu zamjenjuje se riječju: „proveden“ u odgovarajućem broju i padežu.
Članak 138.
U članku 311. stavci 2. do 5. brišu se.
Članak 139.
Iza članka 311. dodaje se članak 311.a koji glasi:
„Članak 311.a
(1) Pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa može se ispraviti po službenoj dužnosti, bez vođenja postupka za ispravak pogrešnoga upisa, samo ako takav ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava, niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u upisnike brodova.
(2) Pokretanje postupka za ispravak pogrešnoga upisa zabilježit će se na listu na kojem je pogrešni upis proveden. Ova zabilježba ima učinak da kasniji upisi ne sprječavaju ispravak pogreške.
(3) Kad rješenje o ispravku pogrešnoga upisa postane pravomoćno, zabilježba će se po službenoj dužnosti izbrisati.“
Članak 140.
U članku 312. stavci 2. i 3. brišu se.
Članak 141.
U članku 313. stavku 1. iza riječi: „prijepise“ dodaju se riječi: „ili preslike“. Riječi: „prijavu ili prijedlog“ zamjenjuju se riječju: „zahtjev“.
U stavku 2. iza riječi: „prijepise“ dodaju se riječi: „ili preslike“. Iza riječi: „prijepis“ dodaju se riječi: „odnosno preslika“.
Članak 142.
Članak 314. mijenja se i glasi:
„Za brod u gradnji prvi upis u upisnik brodova dopustit će se ako su uz zahtjev za prvi upis priložene ove isprave:
1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu u gradnji,
2) potvrda brodogradilišta o tehničkim podacima koji se upisuju na list A upisnika brodova u gradnji koja uključuje oznaku broda u gradnji, mjesto i početak gradnje.“
Članak 143.
Članak 315. mijenja se i glasi:
„(1) Prvi upis broda u upisnik brodova dopustit će ako su uz zahtjev za prvi upis broda priložene ove isprave:
1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu
2) isprava kojom se dokazuje da je udovoljeno uvjetima za upis broda u upisnik brodova,
3) isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika brodova
4) potvrda tijela koji vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, ako se taj brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova
5) pisana izjava vlasnika broda da prenosi odgovornost za upravljanje brodom na kompaniju ako vlasnik broda nije i kompanija.
(2) Potvrdu iz stavka 1. točke 4. ovoga članka nije potrebno priložiti u postupku upisa broda kupljenog na javnoj dražbi koju provodi Republika Hrvatska ili sudskom prodajom koja se provodi u Republici Hrvatskoj.
(3) U postupku upisa provjerit će se udovoljava li brod odgovarajućim međunarodnim i nacionalnim pravilima i propisima i u tu svrhu provjeriti isprave, zapise i druge informacije vezano za sigurnost broda.
(4) Kada se brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova po potrebi će se zatražiti od države u kojoj je brod bio upisan informacije o neotklonjenim nedostacima ili druge informacije vezane za sigurnost broda.
(5) Pored isprava iz stavka 1. ovog članka, uz prijavu za prvi upis nepomičnog odobalnog objekta i plutajućeg objekta prilaže se odobrenje nadležnog tijela državne uprave i suglasnost nadležne lučke uprave iz članka 106. ovoga Zakonika.
(6) Za potrebe vođenja upravnog postupka upisa broda u upisnik brodova i sve vezane upravne postupke koje vode druga nadležna tijela lučka kapetanija koja vodi upisnik iz članka 254. ovog Zakonika obavlja poslove jedinstvenog upravnog mjesta prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.“
Članak 144.
U članku 319. riječi: „lučka kapetanija, kod koje se vodi upisnik brodova, dopustit će predbilježbu“ zamjenjuju se riječima: „dopustit će se predbilježba upisa“.
Članak 145.
U članku 327. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Rok za opravdanje predbilježbe može se, na prijedlog stranke, produljiti, ako za to postoje opravdani razlozi.“
Članak 146.
U članku 328. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 147.
U članku 330. riječ: „prijedloga“ zamjenjuje se riječju: „zahtjeva“.
Članak 148.
U članku 331. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ako opravdanje predbilježbe izostane, predbilježba će se brisati po službenoj dužnosti ili na prijedlog osobe protiv koje je predbilježba bila dopuštena.“
U stavku 4. riječ: „prijedloga“ zamjenjuje se riječju: „zahtjeva“.
Članak 149.
U članku 332. stavku 1. riječ „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev.
U stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 150.
U članku 333. stavku 1. riječi: "novoga prijedloga" zamjenjuju se riječima: "novog zahtjeva". U stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 151.
U članku 334. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 152.
U članku 335. stavku 2. riječ: „prijedloga“ zamjenjuje se riječju: „zahtjeva“.
Članak 153.
U članku 338. stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 154.
U članku 340. stavku 3. riječ: „prijedlogu“ zamjenjuje se riječju: „zahtjevu“.
Članak 155.
U članku 341. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Riječi: „vodi upisnik brodova“ zamjenjuju se riječima: „obavi upis“.
Članak 156.
U članku 343. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
U stavku 2. riječ: „prijedloga“ zamjenjuje se riječju: „zahtjeva“.
U stavku 3. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
U stavku 4. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
U stavku 5. riječi: „Ako vlasnik broda ili hipotekarni vjerovnik padnu pod stečaj prije nego što bude podnesen prijedlog za upis“ zamjenjuju se riječima: „Ako se protiv vlasnika broda ili hipotekarnog vjerovnika pokrene stečajni postupak prije nego što bude podnesen zahtjev za upis“.
Članak 157.
U članku 344. riječ: „prijedlog“ u određenom broju i padežu zamjenjuje se riječju: „zahtjev“ u odgovarajućem broju i padežu.
Članak 158.
U članku 345. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“. Riječ: „obavljena“ zamjenjuje se riječju: „provedena“.
U stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“. Riječ: „obavi“ zamjenjuje se riječju: „provede“.
Članak 159.
U članku 348. stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 160.
U članku 351. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 161.
U članku 352. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
U stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 162.
U članku 353. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
U stavku 2. riječ: “predlaže” zamjenjuje se riječju: “zahtjeva”. Riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 163.
U članku 354. stavku 1. riječi: „obavljena uz prijedlog“ zamjenjuju se riječima: „provedena uz zahtjev“.
U stavku 3. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 164.
U članku 356.riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 165.
U članku 357. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 166.
U članku 358. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Članak 167.
U članku 359. stavku 3. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.Riječ: “obavljeni” zamjenjuje se riječju: “provedeni”.
Članak 168.
Članak 360. briše se.
Članak 169.
U članku 361. stavku 1. riječ: „prijedlogu“ zamjenjuje se riječju: „zahtjevu“.
Članak 170.
U članku 362. stavak 4. briše se.
Članak 171.
Članci 363. i 364. brišu se.
Članak 172.
U članku 365. zarez se zamjenjuje točkom. Riječi: "i mjerodavan je trenutak kad je prijedlog za dozvolu upisa zajedničke hipoteke stigao pojedinoj lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik hipotekarno pravo upisuje." brišu se.
Članak 173.
Članci 366. do 371. brišu se.
Članak 174.
Članak 372. i naslov iznad članka, brišu se.
Članak 175.
U članku 373. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Članak 176.
U članku 374. stavku 1. riječi: „vjerovnici hipotekarnih tražbina pristaju“ zamjenjuju se riječima: „je hipotekarni vjerovnik pristao“. Točka se zamjenjuje zarezom te dodaju riječi: "bez suglasnosti hipotekarnog vjerovnika.".
Članak 177.
Članak 375. mijenja se i glasi:
„(1) Ako se brod koji je bio brisan iz upisnika brodova zato što se pretpostavljalo da je propao, ili zato što je bio proglašen pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru, ponovno upisuje u upisnik brodova, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o ponovnom upisu broda sa svim onim podacima i upisanim pravima iz upisnika s kojima je prije bio upisan, a koji su važili u trenutku brisanja broda, i o tome obavijestiti vlasnika broda i sve ostale osobe u čiju je korist bilo upisano kakvo pravo na brodu.
(2) Odredbe stavka 1. ovog članka primjenjuju se i na tradicionalni brod koji je bio brisan iz upisnika brodova na zahtjev vlasnika zato što je propao.„
Članak 178.
Članak 376. mijenja i glasi:
“Protiv rješenja lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova, žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor u roku 30 dana od dostave rješenja.”
Članak 179.
Članak 377. briše se.
Članak 180.
Članak 379. mijenja se i glasi:
„(1) Ako je pokrenut upravni spor protiv rješenja kojim se dopušta uknjižba ili predbilježba ili prvi upis broda u upisnik brodova, nadležna lučka kapetanija će odrediti zabilježbu upravnog spora u upisnik brodova.
(2) Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu pravomoćno odbije ili odbaci tužbu protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija će odrediti brisanje zabilježbe.
(3) Zabilježbu i brisanje zabilježbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija će odrediti po službenoj dužnosti.“.
Članak 181.
Članak 380. mijenja se i glasi:
„Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu pravomoćno odbije ili odbaci tužbu protiv rješenja kojim je prijedlog za upis odbijen, nadležna lučka kapetanija će po službenoj dužnosti odrediti brisanje zabilježbe upravnog spora u upisniku brodova i o tome obavijestiti stranke.“.
Članak 182.
Članak 381. mijenja se i glasi:
„Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu ukine rješenje i prihvati jedan od zahtjeva iz članka 299. ovoga Zakonika, nadležna lučka kapetanija obavit će odgovarajući upis u upisnik brodova. U tom se slučaju smatra da je upis obavljen u trenutku kad je zahtjev za upis bio podnesen.
Članak 183.
Članak 382. mijenja se i glasi:
„(1) Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu ukine rješenje kojim se dopušta brisanje upisa i zahtjev za brisanje odbije, uspostavit će se brisana uknjižba, odnosno predbilježba.
(2) Ako sud iz stavka 1. ovoga članka ukine rješenje kojim je prihvaćen koji od zahtjeva iz članka 299. ovoga Zakonika, pa taj zahtjev odbije, brisat će se obavljena uknjižba i predbilježba.“.
Članak 184.
Članak 383. briše se.
Članak 185.
Iza članka 383. dodaje se točka c) Elektroničko poslovanje i članci 384., 384.a, 384.b, 384.c, 384.č, 384.ć i 384.d koji glase:
"c) Elektroničko poslovanje
ZAPRIMANJE ZAHTJEVA
Članak 384.
(1) Zaprimanje zahtjeva za upis u upisnik brodova dostavljenog elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je zahtjev evidentiran u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva.
(2) Zaprimanje zahtjeva u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva ne utječe na stvarnu nadležnost iz članka 254. ovog Zakonika.
DOSTAVA
Članak 384.a
(1) Ako je zahtjev za upis u upisnik brodova podnesen elektroničkim putem, rješenje o upisu u upisnik brodova, elektroničke isprave broda i ostala pismena dostavit će se podnositelju zahtjeva elektronički, s time da se dostava smatra izvršenom u času zaprimanja pismena na poslužitelju podnositelja zahtjeva.
(2) Dostava na način iz stavka 1. ovog članka obavit će se i kad zahtjev nije podnesen elektroničkim putom, ali je podnositelj zahtjeva u zahtjevu označio elektroničku adresu za dostavu.
Članak 384.b
(1) Ako je zahtjev za upis u upisnik brodova podnesenputem središnjeg državnog portala,rješenje o upisu u upisnik brodova, elektroničke isprave broda i ostala pismena dostavit će se na središnji državni portal.
(2) Središnji državni portalje mjesto pristupa informacijama na internetu kako je definirano posebnim propisom o državnoj informacijskoj infrastrukturi
Članak 384.c
(1) Kada dostava rješenja o upisu u upisnik brodova nije moguća ili ostali načini dostave nisu prikladni, dostava će se obaviti javnom objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči upisnika brodova. Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.
(2) Elektronička oglasna ploča upisnika brodova iz stavka 1. ovog članka nalazi se na internetskim stranicama Ministarstva.
UVID U UPISNIK BRODOVA
Članak 384.č
(1) Uvid u upisnik brodova ostvaruje se neposrednim uvidom ili izdavanjem izvatka iz upisnika brodova i ispisom iz zbirke isprava.
(2) Izvadak i ispis zbirke isprava iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev stranke može izdavati svaka lučka kapetanija neovisno o nadležnosti za vođenje upisnika brodova iz članak 254. ovog Zakonika.
(3) Ispis iz zbirke isprava dopustit će se sukladno odredbi članaka 195. stavka 5. ovog Zakonika.
Članak 384.ć
(1) Pravo na pristup i pretraživanje podataka iz upisnika brodova, zbirki isprava i pomoćnih popisa za sve uloške temeljem naziva odnosno osobnog imena ili osobnog identifikacijskog broja imaju državna tijela i tijela s javnim ovlastima kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka.
(2) Ministar će pravilnikom iz članak 195. stavka 6. ovog Zakonika propisati način pristupa, ovlasti i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka.
AŽURIRANJE PODATAKA U UPISNIKU BRODOVA
Članak 384.d.
Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može obaviti po službenoj dužnosti promjenu podataka o upisanom vlasniku, brodaru, kompaniji, korisniku jahte ili korisniku brodice, temeljem podataka koje u javnim registrima vode nadležna tijela sukladno posebnom propisu o državnoj informacijskoj infrastrukturi.
Članak 186.
U članku 386. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Brodar (što za potrebe ovoga dijela uključuje vlasnika broda, naručitelja prijevoza u brodarskom ugovoru, zakupoprimateljai poslovođu broda,)ispašavatelj kako je definiran u ovom članku, mogu ograničiti svoju odgovornost u skladu s odredbama ovog dijela Zakonika.“
Članak 187.
U članku 401. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ako je brod na koji se odnosi događaj u povodu kojega se vodi postupak ograničenja odgovornosti brodara upisan u upisnik brodova mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.“
Članak 188.
U članku 429. u stavku 2. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:
„3.) jahta jest jahta u međunarodnoj plovidbi iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakonika, upisana u hrvatski upisnik brodova koja se koristi u gospodarske svrhe.”
U stavku 4. u podstavku 1. riječ: „jahta“ briše se.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Ako odredbama ove Glave Zakonika nije drukčije određeno, odredbe ove Glave Zakonika koje se odnose na brodove čija bruto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda, na odgovarajući se način primjenjuju i na jahte iz stavka 2. točke 3. ovog članka.“
Članak 189.
U članku 429. b iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„ (2) Jahte čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda moraju zadovoljavati standarde sigurnosti ne niže od propisanih u Glavi VII. Dijela III. ovoga Zakonika, te se na njih na odgovarajući način primjenjuju ostali uvjeti propisani stavkom 1. ovoga članka Zakonika.“
Dosadašnji stavci 2. do 6. postaju stavci 3. do 7.
Članak 190.
U članku 429.e iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) za svaku jahtu koja sudjeluje u obračunu poreza po tonaži utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:
a) Za jahte duljine trupa do 24m 1.500,00 kuna,
b) Za jahte duljine trupa jednake i veće od 24m:
- za jahte od 0 do 3.000 neto tonaže utvrđuje se i placa porez po tonaži broda od 7.500,00 kuna,
- za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 3.001 do 10.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.500,00 kuna,
- za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10.001 do 25.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.000,00 kuna
(4) Jahta starosti do 5 godina plaća godišnje iznose poreza po tonaži iz stavka 3. ovoga članka umanjene za 20%.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 5.
Članak 191.
U članku 429.i stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Iznimno od odredbi propisa kojima je uređen porez po odbitku, trgovačka društva koja obavljaju brodarsku djelatnost za koju su registrirana ne plaćaju porez po odbitku koji se plaća po stopi od 20% za plaćanja:
- usluga vezanih za plovidbu broda kao nabavku goriva, rezervnih dijelova, opskrbe i popravaka brodova, korištenje tegljača, plaćanje lučke troškova, kanalskih pristojbi, liječničkih usluga i putovanja posade i poslovoditelja, premija osiguranja i slično.
- usluga vezanih za iskorištavanje brodova, a osobito zakupnina i vozarina iz ugovora o zakupu i ugovora o pomorsko-plovidbenim poslovima, naknada poslovođama brodova i slično
- naknada vezanih za financiranje brodova kao naknade bankama za odobrene zajmove, bankarske provizije za bankovne račune u inozemstvu, naknada za osiguranja hipotekarnih kredita (osnovno i dodatno osiguranje), kamate koje stranim osobama plaćaju domaće banke kod kojih su deponirale sredstava za financiranje gradnje ili poslovanje brodova i slično, troškovi osnivanja i održavanja upisa tvrtki i brodova, pravničke i druge usluge vezane za financiranje brodova i narudžbu novogradnji ili kupnje broda, i slično.
- naknada za usluge pregleda brodova od strane hipotekarnih vjerovnika, klase, za preglede tereta i šteta trećima, i slično.“.
Članak 192.
Naslov iza novog članka 429.lj mijenja se i glasi:
„UGOVOR O GRADNJI, PREINACI ILI POPRAVKU BRODA“
Članak 193.
U članku 430. stavku 2. iza točke dodaju se riječi:
„Pod ugovorom o popravku broda podrazumijevaju se i ugovor temeljem kojega se izvode radovi održavanja, servisiranja te slični radovi na brodu ili njegovim dijelovima.“
U stavku 3. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi:
„a odredbe o ugovoru o preinaci i popravku broda na ugovor o preinaci i popravku brodice odnosno jahte.“.
Članak 194.
Članak 437. mijenja se i glasi:
„Brodograditelj i brodopopravljač koji drže u posjedu brod u gradnji ili na popravku imaju pravo zadržati brod, dok im ne budu isplaćene tražbine u vezi ugovora o gradnji ili popravku broda.“
Članak 195.
U članku 440. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Odredbe članka 432. – 439. ovoga Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovor o popravku ili preinaci broda, jahte ili brodice osim na dokovanje, ako se dokovanje obavlja kao samostalan posao primjenom tarife ili cjenika.“
Članak 196.
U članku 615.a stavku 1. riječ: “hrvatski” briše se.
Članak 197.
Iza članka 673., u Dijelu sedmom Zakonika dodaje se nova Glava II.a pod naslovom „Ugovor o najmu jahte i brodice i ugovor o nautičkom vezu“ i članci 673.a do 673.v koji glase:
„Glava II.a UGOVOR O NAJMU JAHTE I BRODICE I UGOVOR O NAUTIČKOM VEZU
Ugovor o najmu jahte i brodice
Članak 673.a
(1) Ugovor o najmu jahte i brodice (u daljnjem tekstu: ugovor o najmu) jest ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati jahtu ili brodicu najmoprimcu na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to mu platiti određenu najamninu.
(2) Jahta ili brodica daje se u najam za plovidbu u svrhu rekreacije.
(3) Ugovor o najmu može uključivati uslugu smještaja na brodici ili jahti.
(4) Najmodavac se smatra korisnikom jahte ili brodice predane u najam te se na njega na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakonika koje se odnose na brodara, pri čemu se ne isključuje postojanje zakonom propisane odgovornosti vlasnika jahte ili brodice ako to nije ista osoba.
(5) Najmoprimac može ograničiti svoju odgovornost u vezi s plovidbom i uporabom brodice ili jahte u skladu s odredbama dijela šestog ovoga Zakonika o ograničenju odgovornosti brodara.
Članak 673.b
(1) Najmodavac je dužan najmoprimcu predati jahtu ili brodicu na ugovorenom mjestu i u ugovoreno vrijeme primjereno opremljenu, u stanju sposobnom za plovidbu i podobnom za ugovorenu uporabu.
(2) Najmodavac ostaje odgovoran za redovno i izvanredno održavanje brodice ili jahte i tijekom trajanja ugovora o najmu.
(3) Ako je brodica ili jahta predana u stanju nesposobnom za plovidbu, neprikladnom za ugovorenu uporabu ili u stanju koje bi uporabu znatno ograničavalo, najmoprimac može raskinuti ugovor i ima pravo na naknadu štete.
Članak 673.c
Za štetu nastalu zbog mana koje čine brodicu ili jahtu nesposobnom za plovidbu ili smanjuju njenu sposobnost za ugovorenu ili uobičajenu uporabu, a postojale su u vrijeme njene predaje najmoprimcu, odgovara najmodavac, ako ne dokaže da te mane nije mogao otkriti dužnom pažnjom.
Članak 673.č
(1) Jahta ili brodica može se dati u najam sa ili bez posade.
(2) Ako se jahta ili brodica daje u najam bez posade, najmoprimac je dužan osigurati da brodicom ili jahtom za vrijeme ugovora o najmu upravlja propisno osposobljena i ovlaštena osoba u svojstvu voditelja brodice odnosno zapovjednika jahte te da bude ukrcan dovoljan broj osoba osposobljenih i ovlaštenih za obavljanje poslova posade sukladno važećim propisima.
(3) Ako najmodavac ne ispunjava svoje obveze iz stavka 2. ovog članka, najmoprimac ima pravo raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete.
(4) Za vrijeme dok se jahta ili brodica predana u najam bez posade nalazi u posjedu najmoprimca, uz korisnika i vlasnika jahte odnosno brodice zakonsku odgovornost u vezi njene uporabe snosi i najmoprimac.
(5) Ako se brodica ili jahta daje u najam s posadom, posada je dužna izvršavati naloge najmoprimca u pogledu plana plovidbe, pri čemu nije dužna izvršavati naloge čije bi izvršenje moglo izravno ugroziti sigurnost brodice ili jahte ili osoba na brodici ili jahti, kao niti naloge koji ne odgovaraju vrsti, namjeni ili tehničkim sposobnostima brodice ili jahte.
Članak 673.ć
(1) Najmoprimac je dužan upotrebljavati jahtu ili brodicu u skladu s ugovorom i njenom namjenom pridržavajući se propisa o sigurnosti plovidbe i zaštiti morskog okoliša te drugih važećih propisa vezanih uz plovidbu.
(2) Najmoprimac snosi troškove pogona, zaliha, sitnih popravaka i redovite uporabe, ako nije drugačije ugovoreno.
(3) Najmoprimac je dužan nakon proteka ugovora vratiti brodicu ili jahtu u stanju i mjestu na kojem ju je primio, ako nije drugačije ugovoreno.
(4) Najmoprimac ne odgovara za redovno trošenje brodice ili jahte ni za posljedice njene dotrajalosti.
(5) Najmoprimac ne snosi troškove popravka brodice ili jahte potrebnog za uklanjanje skrivenih mana niti snosi štetu za gubitak ili oštećenje brodice ili jahte zbog djelovanja više sile.
Članak 673.d
(1) Najmoprimac odgovara za štetu nastalu zbog protuugovorne ili protupropisne uporabe i uporabe protivne namjeni brodice ili jahte, neovisno o tome je li stvar rabio on ili neka druga osoba po njegovu ovlaštenju.
(2) Ako najmoprimac rabi brodicu ili jahtu protivno ugovoru, propisu ili njenoj namjeni, ili ako oštećuje brodicu ili jahtu, osobito ako trećemu neovlašteno prepušta uporabu brodice ili jahte, najmodavac može raskinuti ugovor i ima pravo na naknadu štete.
Članak 673.dž
(1) U nedostatku ugovorne odredbe, najamnina se plaća unaprijed, računajući od dana kad najam počne teći.
(2) Najamnina ne pripada najmodavcu dok je najmoprimac spriječen rabiti brodicu ili jahtu krivnjom najmodavca ili zbog njene skrivene mane.
Članak 673.đ
(1) Ako najmoprimac ne plati najamninu o dospjelosti, najmodavac može raskinuti ugovor.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo najmodavca na naknadu štete.
Članak 673.e
Ugovor o najmu brodice ili jahte zaključuje se na određeno vrijeme.
Članak 673.f
Ugovor o najmu brodice ili jahte prestaje u slučaju propasti brodice ili jahte ili njene trajne nesposobnosti za uporabu, osim ako najmodavac ne preda na uporabu zamjensku brodicu ili jahtu jednakih ili sličnih osobina podobnu za ugovorenu uporabu i namjenu. Ovom se odredbom ne dira u pravo na naknadu štete od ugovorne strane odgovorne za propast brodice ili jahte.
Članak 673.g
(1) Ako najmoprimac ne vrati najmodavcu brodicu ili jahtu u ugovorenom roku, dužan je za zakašnjenje platiti naknadu u visini dvostruke najamnine.
(2) Ako je najmoprimac kriv za zakašnjenje u vraćanju brodice ili jahte, odgovara najmodavcu i za svaku štetu iznad svote određene u stavku 1. ovoga članka.
Članak 673.h
Nagrada za spašavanje koje je obavljeno unajmljenom brodicom ili jahtom pripada najmodavcu.
Članak 673.i
Najmoprimac može dati brodicu ili jahtu u podnajam samo na temelju suglasnosti najmodavca.
Ugovor o nautičkom vezu
Članak 673.j
(1) Ugovorom o nautičkom vezu (u nastavku ugovor o vezu) obvezuje se pružatelj usluge veza u moru ili na kopnu ustupiti vez korisniku veza na uporabu za smještaj određene jahte ili brodice i osoba koje na njoj borave, a korisnik veza se obvezuje za to platiti naknadu za vez.
(2) Pružatelj usluge veza može u bilo kojem trenutku bez pitanja ili odobrenja korisnika veza premjestiti jahtu ili brodicu na drugi odgovarajući vez.
(3) Ugovorom o vezu pružatelj usluge veza može se obvezati da nadzire jahtu ili brodicu na vezu, ili da ispunjava i druge dodatne usluge i radove, ako ugovorne strane to izričito ugovore.
Članak 673.k
(1) Vez može biti privremeni (tranzitni) ili stalni, što se ocjenjuje prema načinu sklapanja, naravi ugovora i namjeri stranaka.
(2) Ako nije drukčije ugovoreno, ugovor o privremenom (tranzitnom) vezu smatra se sklopljenim u trenutku kada se jahta ili brodica priveže na vez osim ako se pružatelj veza tome ne usprotivi.
(3) Ugovor o stalnom vezu smatra se sklopljenim kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Ustupanje i održavanje veza
Članak 673.l
Pružatelj usluge veza dužan je korisniku veza ustupiti mjesto za siguran vez te pažnjom dobrog stručnjaka održavati vez tako da bude ispravan i siguran.
Članak 673. lj
(1) Pružatelj usluge veza u moru ili na pomorskom dobru mora imati valjanu pravnu osnovu za obavljanje djelatnosti pružanja usluge veza sukladno pozitivnim propisima o pomorskom dobru i morskim lukama te o pružanju usluga u nautičkom turizmu.
(2) Pružatelj usluge veza koji ne udovoljava uvjetima iz st. 1. ovog članka odgovara za štetu koja korisniku veza ili trećim osobama nastane u vezi s ugovorom o vezu.
(3) Pružatelj usluge veza se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta u cijelosti ili djelomično prouzročena radnjom ili propustom korisnika veza učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta ili iz nepažnje.
(4) Pružatelj usluge veza se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta.
(5) U slučaju da pružatelj usluge veza na moru ili na pomorskom dobru ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovog članka, korisnik veza pored prava na naknadu štete, ima i pravo na jednostrani raskid ugovora.
Odgovornost za materijalne nedostatke veza
Članak 673.m
(1) Ako je vez ustupljen u stanju neprikladnom za sigurnu uporabu ili ako za vrijeme trajanja ugovora o vezu dospije u takvo stanje, a pružatelj usluge veza ne otkloni nedostatke ili ne premjesti jahtu ili brodicu na odgovarajući vez, korisnik veza može raskinuti ugovor te ima pravo na naknadu štete.
(2) Odgovornost za materijalne nedostatke veza koja je posljedica namjere ili krajnje nepažnje pružatelja usluge veza ne može se ugovorom isključiti ili ograničiti.
(3) Odredba ugovora o ograničenju ili isključenju odgovornosti za materijalne nedostatke veza ništetna je ako je nedostatak bio poznat pružatelju usluge veza, a on o njemu nije obavijestio korisnika veza, a i onda kad je pružatelj usluge veza nametnuo tu odredbu koristeći se svojim monopolskim položajem te ako se radi o potrošačkom ugovoru.
Nadzor jahte ili brodice na vezu
Članak 673.n
(1) Ako je nadzor jahte ili brodice na vezu izričito ugovoren pružatelj usluge veza dužan je uobičajenim vanjskim pregledom provjeravati stanje jahte ili brodice i njezine opreme, a ako je to izričito ugovoreno nadzor jahte ili brodice može uključivati i provjeravanje stanja unutrašnjosti jahte ili brodice.
(2) Obveza nadzora iz stavka 1. ovog članka postoji uz uvjet da se jahta ili brodica nalazi na vezu i da na njemu ne borave korisnik veza ili osobe koje je on ovlastio.
(3) Obveza pružatelja usluge veza da nadzire jahtu ili brodicu na vezu prestaje u trenutku kada su korisnik veza ili treća osoba koju on ovlasti stupili na jahtu ili brodicu, osim ako nije drugačije ugovoreno.
Hitna nepredviđena činjenja koja se odnose na jahtu ili brodicu
Članak 673.nj
(1) Hitna nepredviđena činjenja pružatelj usluge veza može izvesti i bez prethodne suglasnosti korisnika veza.
(2) Hitna nepredviđena činjenja su činjenja koja je nužno izvesti radi sprječavanja nastanka štete i zaštite jahte ili brodice od oštećenja ili uništenja, održavanja njezine stabilnosti i plovnosti, sprječavanja opasnosti za život i zdravlje ljudi, okoliš, druge jahte i brodice, opremu i infrastrukturu luke, a ona uključuju i činjenja po naredbi mjerodavnog tijela javne vlasti.
Uporaba veza prema ugovoru i namjeni
Članak 673.o
(1) Korisnik veza je dužan vez rabiti u skladu s ugovorom i njegovom namjenom kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin.
(2) Korisnik veza ne smije vez prepustiti drugome na uporabu.
(3) Korisnik veza odgovara za štetu koja može nastati zbog protuugovorne uporabe i uporabe kojoj vez nije namijenjen, neovisno je li vez rabio on ili neka osoba po njegovu nalogu ili koja druga osoba kojoj je on prepustio jahtu ili brodicu na uporabu ili korištenje.
(4) Ako korisnik veza i nakon opomene pružatelja usluge veza rabi vez protivno ugovoru ili njegovoj namjeni, osobito ako neovlašteno prepušta drugome uporabu veza, pružatelj usluge veza može raskinuti ugovor, a ima pravo i na naknadu štete.
Održavanje jahte ili brodice i opreme
Članak 673.p
(1) Korisnik veza dužan je održavati jahtu ili brodicu i njezinu opremu u dobrom i ispravnom stanju sposobnosti za plovidbu sukladno važećim propisima te je dužan opremiti jahtu ili brodicu kvalitetnim i odgovarajućim konopima za privez i bokobranima i održavati ih za sve vrijeme trajanja ugovora o vezu.
(2) Ako korisnik veza zanemaruje održavanje jahte ili brodice pružatelj usluge veza može raskinuti ugovor, a ima pravo i na naknadu štete.
Plaćanje naknade za vez
Članak 673.r
(1) Korisnik veza dužan je plaćati naknadu za vez u rokovima određenim ugovorom, a u nedostatku ugovorne odredbe, kako je uobičajeno u mjestu u kojem se vez nalazi.
(2) Pružatelj usluge veza može otkazati ugovor o vezu bez pridržavanja otkaznog roka ako je korisnik veza dva uzastopna roka u zakašnjenju s plaćanjem naknade za vez ili znatnog dijela naknade za vez, ako nije drugačije ugovoreno.
(3) Ugovor ostaje na snazi ako korisnik veza plati iznos dužne naknade za vez prije nego mu je otkaz priopćen.
Pravo zadržanja
Članak 673.s
Pružatelj usluge veza ima pravo zadržati jahtu ili brodicu sa svim pripadcima, i to na ugovorenom vezu ili tako da ju premjesti na drugi siguran vez u moru ili na kopnu do potpunog namirenja neplaćene naknade za vez i ostalih tražbina iz ugovora o vezu te tražbina nastalih u vezi boravka i zadržanja plovila na vezu nakon isteka, prestanka, raskida ili otkaza ugovora o vezu.
Članak 673.š
Ugovor o vezu sklapa se na određeno vrijeme i prestaje istekom toga vremena.
Prešutna obnova ugovora o vezu
Članak 673.t
Ugovor o vezu smatra se prešutno obnovljenim na isto vrijeme trajanja i pod važećim uvjetima pružatelja usluge veza ako nakon isteka ugovorom određenog vremena korisnik veza nastavi rabiti vez, odnosno ako jahta ili brodica na koju se ugovor o vezu odnosi ostane na vezu i nakon isteka ugovorom određenog vremena, a pružatelj usluge veza se tome ne protivi.
Otkaz
Članak 673.u
(1) Ugovor o stalnom vezu može otkazati bilo koja ugovorna strana poštujući ugovorom određeni otkazni rok.
(2) Ako duljina otkaznog roka nije određena ugovorom ili mjesnim običajima, ona iznosi trideset dana.
Propast stvari
Članak 673.v
(1) Ugovor o vezu prestaje ako vez propadne, a ne postoji mogućnost premještanja jahte ili brodice na drugi odgovarajući vez, čime se ne dira u pravo potraživanja naknade štete od ugovorne strane koja je odgovorna za propast veza.
(2) Ugovor o vezu prestaje i u slučaju propasti jahte ili brodice u odnosu na koju je ugovor o vezu sklopljen, čime se ne dira u pravo potraživanja naknade štete od ugovorne strane koja je odgovorna za propast jahte ili brodice.“
Članak 198.
U članku 750. stavak 2. mijenja se i glasi:
„2) Pod odgovornošću broda razumijeva se odgovornost vlasnika broda i brodara, a pod odgovornošću jahte ili brodice odgovornost vlasnika, korisnika i najmoprimca jahte ili brodice dane u najam bez posade.“
Članak 199.
U članku 751. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Odgovornost korisnika jahte ili brodice prema odredbama ove glave Zakonika postoji i kad je šteta prouzročena radnjom ili propustom najmoprimca jahte ili brodice ili osobe za koju najmoprimac odgovara.“
Članak 200.
U članku 810. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Za štete iz stavka 1. koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice, najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade te osoba koja u trenutku događaja upravlja jahtom odnosno brodicom.“
Dosadašnji stavci 2. do 4. postaju stavci 3. do 5.
Članak 201.
Naslov iznad članka 811. mijenja se i glasi:
„3. Odgovornost za oštećenje stvari“.
Članak 202.
U članku 811. stavku 2. iza riječi: „brod,“ dodaju se riječi: “jahta odnosno brodica“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Za štetu iz stavka 1. koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice te najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade.“
Članak 203.
Iznad članka 812. dodaje se naslov koji glasi:
„3.a Odgovornost za onečišćenje okoliša“.
Članak 204.
Članak 812. mijenja se i glasi:
„(1) Izuzimajući štete iz članka 814. i članka 823.b ovoga Zakonika, na štete koje prouzroči brod izlijevanjem ili izbacivanjem drugih onečišćujućih tvari u more (opasne i štetne tvari, zauljene vode, otpadne vode, smećene vode) odgovaraju vlasnik broda i brodar ukoliko ne dokažu da je izlijevanje ili izbacivanje onečišćujućih tvari:
a) posljedica rata, neprijateljstva, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanrednoga, neizbježnog ili neotklonjivog karaktera,
b) proistječe u potpunosti iz činjenice što je treća osoba svjesno djelovala ili propustila djelovati u namjeri da nanese štetu, ili
c) u potpunosti proistječe iz radnje ili propusta bilo koje države ili drugog tijela odgovornog za održavanje svjetionika ili drugih sredstava za pomoć plovidbi u obavljanju te funkcije.
(2) Ako vlasnik broda ili brodar dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zato što je osoba koja je pretrpjela tu štetu djelovala ili propustila djelovati u namjeri da prouzroči štetu, ili iz krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomično oslobođen svoje odgovornosti prema spomenutoj osobi.
(3) Šteta zbog onečišćenja označava svaki gubitak ili štetu nastalu uslijed onečišćenja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja onečišćujućih tvari s broda ma gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za onečišćenje okoliša, ne računajući gubitak dobiti uslijed takvog onečišćenja, ograničen na troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se imaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete, kao i troškove zaštitnih mjera i bilo kojeg gubitka ili štete prouzročene zaštitnim mjerama,
(4) Vlasnik broda ili brodar za štete zbog onečišćenja iz stavka 1. može ograničiti svoju odgovornost osnivanjem fonda ograničene odgovornosti u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.“
(5) Za štetu iz stavka 1. koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice ili najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade ukoliko ne dokažu da je izlijevanje ili izbacivanje onečišćujućih tvari posljedica razloga iz stavka 1. točaka a), b) i c).
(6) Osobe iz stavka 5. mogu se u cijelosti ili djelomično osloboditi odgovornosti pod uvjetom iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 205.
Iza članka 812. dodaje se članak 812.a koji glasi:
„Članak 812.a
Vlasnik, korisnik i najmoprimac jahte ili brodice za štete prouzročene u članku 810., 811., i 812. može ograničiti svoju odgovornost osnivanjem fonda ograničene odgovornosti u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 1. i 2. ovoga Zakonika, te u članku 399. stavku 1. ovoga Zakonika.“
Članak 206.
U članku 823.a točka 1. mijenja se i glasi:
„1. Brod označuje svaki plovni objekt bilo koje vrste, uključujući i brod u gradnji koji plovi.“
Iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. Posebno kad je riječ o jahti ili brodici, onda vlasnik broda označava vlasnika i korisnika jahte odnosno brodice te najmoprimca jahte ili brodice dana u najam bez posade.“
Dosadašnje točke 3. do 6. postaju točke 4. do 7.
Članak 207.
U članku 840.a stavku 1. iza točke e) dodaje se točka f) koja glasi:
„f) Pojam podrtina odnosi se na plovne i plutajuće objekte dok su u gradnji.“
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Potonula stvar jest bilo koja stvar, osim podrtine, koja je potonula u moru ili se nasukala, ili ju je more izbacilo na obalu ili koja će uskoro potonuti ili se nasukati ili se to opravdano može očekivati, ako još nisu poduzete učinkovite mjere radi spašavanja te stvari.“
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Uklanjanje jest svaki oblik sprječavanja, smanjenja ili otklanjanja opasnosti prouzročene podrtinom, odnosno potonulom stvari. Uklanjanje može uključivati i prodaju podrtine, odnosno potonule stvari na javnoj dražbi.“
U stavku 8. riječi: „u članku 5 točki 15) ovoga Zakonika“ zamjenjuju se riječima: „u članku 5. točki 32) ovoga Zakonika.“
Stavak 9. mijenja se i glasi:
„(9) Pošteni nalaznik jest osoba koja je pronašla podrtinu ili potonulu stvar koja je napuštena, ili izgubljena, ili joj je vlasnik nepoznat, ili je ovlaštena osoba ne namjerava vaditi, te je pronalazak prijavila i poduzela vađenje postupajući sukladno odredbama članaka 840.d i 840.džovoga Zakonika. Pošteni nalaznik može biti i tijelo koje upravlja pomorskim dobrom na čijem području se nalazi podrtina ili potonula stvar.“
Članak 208.
U članku 840.b stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Odredbe ove glave ovoga Zakonika primjenjuju se na vađenje podrtina i potonulih stvari koje se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama te kopnenom dijelu pomorskog dobra Republike Hrvatske te na uklanjanje podrtina i potonulih stvari koje se nalaze u teritorijalnom moru, unutarnjim morskim vodama, kopnenom dijelu pomorskog dobra te na području zaštićenog ekološko-ribolovnog i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.“
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ako nije drugačije propisano, odredbe ove glave Zakonika koje se odnose na vađenje, na odgovarajući način primjenjuju se i na postupanje s pomorskim objektima ostavljenim na kopnenom dijelu pomorskog dobra.“
Članak 209.
Članak 840.c mijenja se i glasi:
„Članak 840.c
(1) Ovlaštena osoba je u obvezi izvaditi ili ukloniti podrtinu, odnosno potonulu stvar o vlastitom trošku.
(2) Ukoliko ovlaštena osoba ne izvadi ili ne ukloni podrtinu, odnosno potonulu stvar, ona odgovara za štetu koja trećima nastane u vezi s podrtinom odnosno potonulom stvari.
(3) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidljivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.
(4) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta.
(5) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena štetnom radnjom nadležnog javnog tijela.
(6) Ovlaštena osoba se u cijelosti ili djelomično oslobađa odgovornosti, ako dokaže da je šteta u cijelosti ili djelomično prouzročena radnjom ili propustom oštećenika učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta ili iz nepažnje.“
Članak 210.
U članku 840.č brišu se stavci 1., 6. i 7.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 1., 2., 3. i 4.
U novom stavku 4. riječi: „iz stavka 2.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 1.“
Članak 211.
U članku 840.d stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(2) Smatra se da ovlaštena osoba ne namjerava poduzeti vađenje podrtine, odnosno potonule stvari ako u roku od trideset dana od dana potonuća odnosno nasukanja ne pokrene postupak za odobrenje vađenja ili ako u roku od 30 dana od dobivanja odobrenja ne započne vađenje.
(3) Smatra se da je ovlaštena osoba bez opravdanog razloga prekinula ili napustila započeto vađenje ako u roku od pet dana ne nastavi radove na vađenju podrtine, odnosno potonule stvari koje je prekinula ili napustila bez da je o tome obavijestila nadležnu lučku kapetaniju.“
(4) Ako se ne može utvrditi vrijeme potonuća ili nasukanja u svrhu utvrđivanja roka iz stavka 2. ovoga članka, rok iz stavka 2. ovoga članka počinje teći onoga dana kad je utvrđeno mjesto gdje je predmet potonuo ili se nasukao. Kad je riječ o pomorskom objektu ostavljenom na kopnenom dijelu pomorskog dobra taj rok počinje teći od dana kad je nadležno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom pisanim putem pozvalo ovlaštenu osobu da preuzme pomorski objekt, odnosno utvrdilo da je ovlaštena osoba nepoznata ili nedostupna te o tome obavijestilo nadležnu lučku kapetaniju.“
Članak 212.
U članku 840.dž stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ako je izvađena potonula stvar ili podrtina podložna brzom propadanju ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi nerazmjerni njezinoj vrijednosti, potonula stvar, odnosno podrtina može se odmah prodati na javnoj dražbi, a za nju dobiveni novac po odbitku troškova prodaje položit će se kod mjesno nadležnog trgovačkog suda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u “Narodnim novinama“.“
Članak 213.
U članku 840.f stavku 1. točki a) riječi: „osim ako pošteni nalaznik izričito odbije prihvatiti vlasništvo“ brišu se.
Točka b) mijenja se i glasi:
„b) postaje vlasništvo Republike Hrvatske ukoliko se nalazi na čuvanju u ime Ministarstva ili ako stvar ima značaj kulturnog dobra.“
Stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) U slučajevima iz stavka 1. točke b ovoga članka, tako stečena imovina Republike Hrvatske povjerava se na upravljanje i raspolaganje Ministarstvu. Ministarstvo može izvađenu podrtinu, odnosno potonulu stvar koja je postala vlasništvo Republike Hrvatske prodati na javnoj dražbi pa iz iznosa postignutog prodajom namiriti sve razumne troškove u vezi s vađenjem, oglašavanjem, čuvanjem i prodajom. Mogući višak toga iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.“
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 3. točka c) mijenja se i glasi:
„c) ako je vađenje poduzela nadležna lučka kapetanija, višak iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.“
Članak 214.
Članak 840.lj mijenja se i glasi:
„(1) Nakon što lučka kapetanija sazna za postojanje podrtine, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije upotrijebiti sva moguća sredstva radi hitnog upozoravanja pomoraca i drugih zainteresiranih država o prirodi i položaju podrtine.
(2) Ako lučka kapetanija ima razloga vjerovati da podrtina predstavlja opasnost, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije poduzeti sve mjere radi određivanja točnog položaja podrtine.
(3) Mjere iz ovog članka provode se u okviru poslova sigurnosti plovidbe iz glave II. dijela III. ovog Zakonika.“
Članak 215.
U članku 840.m stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ako lučka kapetanija utvrdi da podrtina predstavlja opasnost, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije poduzeti sve razumne mjere kako bi se podrtina označila.“
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Mjere iz ovog članka provode se u okviru usluga sigurnosti plovidbe iz glave II. dijela III. ovog Zakonika.“
Članak 216.
Članak 840.n mijenja se i glasi:
„(1) Kada nadležna lučka kapetanija utvrdi da podrtina predstavlja opasnost rješenjem će narediti vlasniku da ukloni podrtinu.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili druga ovlaštena osoba mora nadležnoj lu
koj kapetaniji pružiti svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu kako je propisano u članku 840.p ovoga Zakonika.
(3) Vlasnik može sklopiti ugovor s izvođačem radova da u njegovo ime ukloni podrtinu za koju je utvrđeno da predstavlja opasnost. Prije nego što takvo uklanjanje započne, lučka kapetanija može odrediti uvjete uklanjanja u mjeri u kojoj je potrebno osigurati da se uklanjanje provodi na način koji je siguran i kojim se štiti morski okoliš.
(4) Kada je uklanjanje propisano stavcima 1. i 3. ovog članka započelo, nadležna lučka kapetanija može intervenirati u mjeri u kojoj je potrebno osigurati da se uklanjanje zaista provodi na način koji je učinkovit i siguran te kojim se štiti morski okoliš.
(5) Nadležna lučka kapetanija rješenjem će:
a) odrediti razuman rok u kojem je vlasnik dužan ukloniti podrtinu i uvjete uklanjanja iz stavka 3. ovoga članka, uzimajući u obzir prirodu opasnosti utvrđenu sukladno članku 840.l ovoga Zakonika;
b) naglasiti da po njenom nalogu podrtinu može ukloniti ovlašteno tijelo na trošak i rizik vlasnika, ako on to ne učini u navedenom roku, uključujući i prodajom podrtine na javnoj dražbi.
(6) U slučajevima koji zahtijevaju hitno djelovanje kada opasnost postane osobito ozbiljna, nadležna lučka kapetanija donijet će rješenje temeljem kojega će ovlašteno tijelo odmah intervenirati na trošak i rizik vlasnika, uklanjanjem podrtine na najefikasniji i najbrži mogući način, uključujući i njenu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pritom računa o sigurnosti i zaštiti morskog okoliša.
(7) Ako vlasnik ne ukloni podrtinu u roku određenom sukladno stavku 5. točki a) ovoga članka, lučka kapetanija može ovlaštenom tijelu rješenjem narediti uklanjanje podrtine na trošak i rizik vlasnika na najefikasniji i najbrži mogući način, uključujući i njenu prodaju na javnoj dražbi radi uklanjanja, vodeći pritom računa o sigurnosti i zaštiti morskog okoliša.
(8) Lučka kapetanija je dužna o mjerama iz ovoga članka izvijestiti vlasnika čiji se podaci nalaze u izvješćima iz članka 840.k stavka 2. ovoga Zakonika.
(9) U slučajevima iz stavaka 6. i 7. ovog članka tijelo ovlašteno za uklanjanje podrtine je trgovačko društvo Plovput d.o.o. za podrtine koje se nalaze izvan lučkog područja, tijelo koje upravlja lukom za podrtine koje se nalaze unutar lučkog područja, odnosno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom za podrtine koje se nalaze na kopnenom dijelu pomorskog dobra.
(10) Sredstva za uklanjanje podrtina temeljem stavka 6. i 7. ovog članka osigurava tijelo ovlašteno za uklanjanje, osim kad je riječ o trgovačkom društvu Plovput d.o.o. u kojem slučaju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, što ne utječe na odgovornost vlasnika za sve troškove u vezi uklanjanja podrtine temeljem članka 840.nj ovog Zakonika.
(11) Žalba protiv rješenja iz stavaka 1., 5., 6. i 7. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(12) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.“.
Članak 217.
Članak 840.p mijenja se i glasi:
„(1) Vlasnik plovnog i plutajućeg objekta čija bruto tonaža iznosi 300 tona ili više upisanog u Republici Hrvatskoj dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića odgovornosti iz članka 840.nj ovoga Zakonika, u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.
(2) Vlasnik plovnog objekta iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije izdavanje svjedodžbe kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o uklanjanju podrtina iz 2007. godine i ovoga Zakonika.
(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:
a) ime plovnog ili plutajućeg objekta, brojeve ili slova za prepoznavanje i luku upisa;
b) bruto tonažu plovnog ili plutajućeg objekta;
c) ime i glavno poslovno sjedište vlasnika;
d) IMO identifikacijski broj ili druge jedinstvene identifikacijske oznake plovnog ili plutajućeg objekta;
e) vrstu i rok trajanja osiguranja ili drugog jamstva;
f) ime i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja daje jamstvo i, u odgovarajućem slučaju, poslovno sjedište u kojem je osiguranje ili jamstvo zaključeno; i
g) razdoblje valjanosti svjedodžbe, koje ne može biti duže od razdoblja valjanosti osiguranja ili drugog jamstva.
(4) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na plovnom ili plutajućem objektu, a preslika se čuva u upisniku.
(5) Osiguravatelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema stavku 1. ovog članka može osnovati fond ograničene odgovornosti.
(6) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka smije prestati samo istekom razdoblja valjanosti osiguranja ili jamstva navedenog u svjedodžbi iz stavka 2. ovoga članka ili protekom roka od tri mjeseca računajući od dana kada je lučkoj kapetaniji iz stavka 2. ovoga članka upućena obavijest o otkazu osiguranja ili jamstva.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, osiguranje ili drugo financijsko jamstvo smije prestati prije isteka tromjesečnoga roka ako je svjedodžba vraćena nadležnoj lučkoj kapetaniji ili je istodobno izdana nova važeća svjedodžba. Navedeno vrijedi i za svaku izmjenu čija je posljedica da osiguranje ili jamstvo više ne udovoljava odredbama ovog članka.“
Članak 218.
Članak 840.s mijenja se i glasi:
„(1) Nadležna lučka kapetanija utvrđuje predstavlja li potonula stvar opasnost u smislu članka 840.a stavka 4. ovoga Zakonika pri čemu se na odgovarajući način primjenjuje članak 840.l ovog Zakonika.
(2) Čim sazna za postojanje opasne potonule stvari, lučka kapetanija će poduzeti mjere lociranja i označavanja potonule stvari, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju članci 840.lj i 840.m ovog Zakonika.
(3) Kada utvrdi da potonula stvar predstavlja opasnost nadležna lučka kapetanija će rješenjem narediti vlasniku da u primjerenom roku ukloni potonulu stvar.
(4) Ako vlasnik ili druga ovlaštena osoba ne postupi prema rješenju iz stavka 3. ovoga članka, ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti započeto uklanjanje, lučka kapetanija će rješenjem narediti ovlaštenom tijelu da na trošak i rizik vlasnika odmah ukloni potonulu stvar na najbrži i najefikasniji način, uključujući i njenu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pri tom računa o zaštiti morskog okoliša.
(5) U slučajevima kada opasnost postane osobito ozbiljna, lučka kapetanija može i bez donošenja prethodnog rješenja iz stavka 3. ovoga članka postupiti prema stavku 4. ovoga članka.
(6) Ako se utvrdi da potonula stvar predstavlja opasnost u smislu članka 840.a stavka 4. ovoga Zakonika, a nadležnoj lučkoj kapetaniji je vlasnik nepoznat, lučka kapetanija će odmah postupiti po stavku 4. ovog članka.
(7) Tijelo ovlašteno za uklanjanje potonule stvari iz stavka 4. je trgovačko društvo Plovput d.o.o. za potonule stvari koje se nalaze izvan lučkog područja, tijelo koje upravlja lukom za potonule stvari koje se nalaze unutar lučkog područja, odnosno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom za stvari koje su se nasukale ili ih je more izbacilo na kopneni dio pomorskog dobra.
(8) Sredstva za uklanjanje temeljem stavka 4., 5. ili 6. ovog članka osigurava tijelo ovlašteno za uklanjanje, osim kad je riječ o trgovačkom društvu Plovput d.o.o. u kojem slučaju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, što ne utječe na obvezu vlasnika da naknadi sve troškove u vezi uklanjanja za koje odgovara sukladno članku 840.t ovog Zakonika.
(9) Žalba protiv rješenja iz stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(10) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku ili ovlaštenoj osobi objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.“
Članak 219.
Članak 840.u mijenja se i glasi:
„(1) Kada lučka kapetanija postupi sukladno odredbama članka 840.n stavaka 4., 6. ili 7. odnosno članka 840.s stavaka 4., 5. ili 6. ovog Zakonika, Republika Hrvatska, odnosno tijelo koje je uklonilo podrtinu ili potonulu stvar te osiguralo sredstva za njeno uklanjanje ima založno pravo na uklonjenoj potonuloj stvari ili podrtini radi osiguranja naknade troškova lociranja, označavanja i uklanjanja, te može uklonjenu potonulu stvar ili podrtinu zadržati dok joj odgovorna osoba ne podmiri te tražbine, osim za potonule stvari ili podrtine za koje se utvrdi da imaju obilježja kulturnog dobra ili su od vojnog značaja.
(2) Ustupanjem tražbine za naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine odnosno potonule stvari prenosi se i zakonsko založno pravo i pravo zadržanja iz stavka 1. ovog članka.
(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovog članka ovlašteni su namiriti svoje tražbine iz prodajne cijene podrtine, odnosno potonule stvari ostvarene prodajom na javnoj dražbi ili sudskom prodajom odgovarajućom primjenom odredbi glave II. dijela IX. ovoga Zakonika.
(4) Na javnu dražbu iz stavka 3. ovoga članka, članka 840.a stavka 6., članka 840.n stavaka 6. i 7. te članka 840.s stavka 4. ovoga Zakonika, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 171. ovoga Zakonika.“
Članak 220.
Članak 840.z mijenja se i glasi:
„(1) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine ili potonule stvari prema odredbama ovoga dijela ove glave ovoga Zakonika zastarijeva u roku od tri godine od dana kada je sukladno članku 840.l ovoga Zakonika utvrđena opasnost.
(2) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od šest godina računajući od dana pomorske nesreće u kojoj je nastala podrtina. Ako se pomorska nesreća sastoji od niza događaja, rok od šest godina počinje teći od dana nastupa prvoga događaja.
(3) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja potonule stvari utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od 10 godina računajući od dana donošenja rješenja o uklanjanju potonule stvari.“
Članak 221.
U članku 844. stavak 1. mijenja se i glasi:
“(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na brodu odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova mjesno je nadležan sud na području nadležne lučke kapetanije za upis kako je određena u skladu s člankom 254. ovoga Zakonika.”
U stavku 3. riječ: “hrvatski” briše se.
Članak 222.
U članku 845. stavku 1. riječi: “odnosno u upisnik brodova u gradnji” brišu se.
Članak 223.
U članku 847. stavku 1. riječi:”odnosno u upisnik brodova u gradnji” brišu se. Riječi: “odnosno zapisnik brodova u gradnji” brišu se.
Članak 224.
U članku 848. stavak 1. mijenja se i glasi:
“(1) Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem sudske hipoteke na brodu ili brodu u gradnji na temelju sporazuma stranaka mjesno je nadležan sud na području nadležne lučke kapetanije za upis kako je određena u skladu s člankom 254. ovoga Zakonika.”
Članak 225.
U članku 849. stavak 1. mijenja se i glasi:
“(1) Ako se privremena mjera treba provesti upisom u upisnik brodova, prije pokretanja parničnog ili drugoga sudskog postupka za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom mjesno je nadležan sud na području nadležne lučke kapetanije za upis kako je određena u skladu s člankom 254. ovoga Zakonika. Određenu privremenu mjeru provest će tijelo koje vodi upisnik brodova.”
U stavku 3. riječ: “hrvatski” briše se.
Članak 226.
Članak 853. mijenja se i glasi:
“(1) Ovrha na brodu i brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova provodi se zabilježbom ovrhe u upisniku, utvrđivanjem vrijednosti broda, odnosno broda u gradnji, prodajom broda, odnosno broda u gradnji i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
(2)Ako na brodu postoji privilegij iz članka 241. ovoga Zakonika, ili hipoteka iz članka 219. ovog Zakonika, ili založno pravo iz članka 840.u ovoga Zakonika, otvaranje stečaja nad vlasnikom broda bez utjecaja je na mogućnost pokretanja odnosno provođenja ovršnog postupka prodaje tog broda prema odredbama ovog Zakonika, uključujući i odredbe o nadležnosti suda. Ako takav brod predstavlja dio stečajne mase, pokretanje ovrhe u pogledu toga broda dovodi do prekida postupka prodaje tog broda u stečajnom postupku, a ovrha će se provesti prema odredbama ovoga Zakonika. O pokrenutom postupku ovrhe ovršni će sud nakon donošenja rješenja o ovrsi obavijestiti stečajnog upravitelja.".
Članak 227.
U članku 912. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„1) Vjerovnici čije su tražbine osigurane zakonskim založnim pravom s osnova članaka 171. i 840.u ovoga Zakonika.“
Točka 3. mijenja se i glasi:
„3) vjerovnici koji po ovom Zakoniku imaju pravo zadržaja,“.
Članak 228.
U članku 934. stavku 4., broj: "1" zamjenjuje se brojem "3".
Članak 229.
Članak 935. briše se.
Članak 230.
Članak 953. mijenja se i glasi:
„(1) Privremeno zaustavljanje broda može se odrediti samo za tražbine koje proizlaze iz:
1) štete prouzročene sudarom broda čije se zaustavljanje traži ili štete prouzročene tim brodom na koji drugi način,
2) smrti ili tjelesne ozljede prouzročene brodom čije se zaustavljanje traži ili koje su nastale u svezi s iskorištavanjem toga broda,
3) spašavanja,
4) ugovora o iskorištavanju broda čije se zaustavljanje traži,
5) zajedničke havarije,
6) tegljenja,
7) peljarenja,
8) opskrbe broda čije se zaustavljanje traži robom, materijalima, zalihama, gorivom, opremom, uključujući kontejnere, ili usluga, učinjenih radi njegova održavanja, čuvanja, iskorištavanja ili stavljanja na vez,
9) gradnje, preinake, popravka, opreme, obnove ili dokovanja broda čije se zaustavljanje traži,
10) prava posade po osnovi rada,
11) izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj, naručitelj ili agent za račun broda, odnosno vlasnika broda ili brodara, a u svezi s brodom,
12) posredničkih provizija ili agencijskih nagrada koje se duguju u svezi s brodom,
13) naknada i pristojbi za korištenje luka, kanala, dokova i drugih plovnih putova.
(2) Pored slučajeva iz stavka 1. ovoga članka, privremeno zaustavljanje broda može se odrediti i radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci slična sredstva osiguranja.
(3) Odredbe o ograničavanju privremenog zaustavljanja broda samo za tražbine iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na strane brodove samo ako između države čiju zastavu strani brod vije i Republike Hrvatske postoji uzajamnost.“
Članak 231.
U članku 989. stavku 2. riječi: “Zakonu o prekršajima” zamjenjuju se riječima: “Prekršajnom zakonu”.
Članak 232.
Članak 991., briše se.
Članak 233.
U članku 992. stavku 4. riječi: “biti diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom” zamjenjuju se riječima: “imati završen diplomski sveučilišni studij pravne struke te položen pravosudni ispit”.
Članak 234.
Iza članka 992. dodaje se članak 992.a koji glasi:
"Članak 992.a
Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu ovlaštena je pokretati prekršajne postupke pred nadležnim sudovima protiv počinitelja prekršaja propisanih člankom 993.a ovoga Zakonika.“.
Članak 235.
U članku 993. stavku 1. točki 1. riječi: „ako strani trgovački brod“ zamjenjuju se riječima: „ako trgovački brod treće države“.
U točki 2. riječi: „protivno propisu iz članka 9.a ovoga Zakonika“ zamjenjuju se riječima: „bez odobrenja ministra iz članka 9., stavak 3. ovog Zakonika (članak 9.)“.
Iza točke 2. dodaje se točka 2a koja glasi:
„2a) ako jahtu ili brodicu iznajmljuje sa ili bez posade (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovog Zakonika,“
U točki 3. iza riječi: „brodica plovi“ dodaju se riječi: „i boravi u“.
U točki 6. riječi: „ili ne plovi propisanim plovnim putem“ brišu se.
U točki 7. riječi: „ako strani brod“ zamjenjuju se riječima: „ako strani plovni objekt“.
Iza riječi: „članak 37.,“ dodaju se riječi: „članak 45.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba vlasnik, brodar odnosno korisnik jahte ili brodice ako jahtu ili brodicu iznajmljuje sa ili bez posade (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovog Zakonika,“
Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
“(5) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se obrtnik vlasnik, brodar odnosno korisnik jahte ili brodice ako jahtu ili brodicu iznajmljuje sa ili bez posade (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovog Zakonika.
(6) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba vlasnik jahte ili brodice ako jahtu ili brodicu iznajmljuje sa ili bez posade (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovog Zakonika.„
Članak 236.
Iza članka 993. dodaje se članak 993.a koji glasi:
„Članak 993.a
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ometa sigurnosnu istragu pomorske nesreća, na način da:
1. ne obavijesti Agenciju o događaju pomorske nesreće u roku i na način propisan člankom 49.lj ovoga Zakonika (članak 49.m stavak 2. točka 1.)
2. sprječava, onemogućava ili otežava službenim osobama Agencije pristup područjima ili mjestu nesreće, svjedocima, plovnim objektima koji su u pomorskoj nesreći sudjelovali, podrtinama, potonulim stvarima, teretu, ostacima tereta, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika, elektroničkim ili magnetskim zapisima, audio i video vrpcama, podacima iz VDR-a ili drugih elektroničkih naprava koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće te drugim uređajima i podacima koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće (članak 49.m stavak 2. točka 2.)
3. rukuje, upotrebljava, koristi, raspolaže ili na drugi način manipulira brodskim i drugim uređajima nakon događaja pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 3.)
4. rukuje, upotrebljava, koristi, raspolaže ili na drugi način manipulira podacima s pomorskih karata, iz brodskih dnevnika, elektroničkih i magnetskih zapisa, audio i video vrpci, podacima iz VDR-a i drugih elektroničkih naprava, koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće, uključujući dopisivanje ili zapisivanje preko tih podataka, brisanje ili druge promjene tih podataka bez prethodnog dopuštenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 4.)
5. vadi i/ili uklanja podrtinu i potonule stvari koje su u svezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog odobrenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 5.)
6. neovlašteno poduzima druge radnje i aktivnosti koje su u svezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog odobrenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 6.)
7. odbije dati iskaz ili očitovanje službenim osobama Agencije, u roku i na način kako to odredi Agencija (članak 49.m stavak 2. točka 7.)
8. da lažni iskaz ili očitovanje službenim osobama Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 8.)
9. ne postupa po zahtjevu Agencije za dostavom podataka koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, u roku i na način kako to odredi Agencija (članak 49.m stavak 2. točka 9.)
10. ne obavijesti Agenciju o primijeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci Agencije, u roku i na način propisan člankom 49.k stavkom 6. ovoga Zakonika (članak 49.m stavak 2. točka 10.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 150.000,00 kuna .
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 100.000,00 do 500.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit se i fizička osoba novčanom kaznom od 10.000,00 do 150.000,00 kuna.
(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen iz koristoljublja, odnosno ako je počinjenjem prekršaja počinitelj ostvario imovinsku korist, takav počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu od iznosa novčanih kazni propisanih ovim člankom.“.
Članak 237.
U članku 994. stavku 1. riječ: „brod“ zamjenjuje se riječima: „plovni objekt“.
Članak 238.
Iza članka 994. dodaju se članci 994.a, 994.b, 994.c i 994.d koji glase:
„Članak 994.a
Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, fizička osoba te fizička osoba obrtnik, koja ometa obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.a ovoga Zakonika (članak 55.dž).
Članak 994.b
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, fizička osoba te fizička osoba obrtnik ako:
1) koristi određeni dio plovnog puta, luke ili dijela luke koji je zatvoren (članak 75.č stavak 1.)
2) suprotno naredbi ne provede peljarenje ili tegljenje ili ne uplovi u zaklonište (članak 75.č stavak 2.)
3) obavlja krcanje goriva na plovne objekte suprotno zabrani (članaka 75.č stavak 5.).
Članak 994.c
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba obrtnik ako ne postupi u skladu sa zabranom, ograničenjem ili drugom naredbom iz članka 75.ć ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik odnosno voditelj pomorskog objekta ili objekta unutarnje plovidbe.“
Članak 994.d
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj vlasnik ili brodar:
a) koji privremeno povlači iz plovidbe odnosno uporabe pomorski objekt, a ne podnese zahtjev i ne ishodi rješenje o raspremi (članak 124.b stavak 1.)
b) koji za pomorski objekt u raspremi ne održava potreban broj članova posade u straži odnosno nadzornika ili koji nije organizirao službu za obilazak i pregled pomorskog objekta ili organizira čuvanje više plovnih objekata bez odobrenja lučke kapetanije (članak 124.d stavci 1. i 2.)
c) koji ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju i Hrvatski registar brodova ili priznatu organizaciju ukoliko pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme prestane udovoljavati uvjetima iz rješenja o raspremi (članak 124.đ stavak 2.)
d) čiji pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme isplovi ili napusti svoje mjesto raspreme bez prethodne dozvole lučke kapetanije (članak 124.e stavak 1.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zapovjednik pomorskog objekta novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.“.
(5) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.“.
Članak 239.
U članku 995. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
„2) lučkoj upravi, lučkoj kapetaniji ili koncesionaru luke posebne namjene ne dostavi informacije o brodskom otpadu, te ne osigura da se iste nalaze na brodu najmanje do slijedeće luke (članak 49.c. stavak 2.i 3.),”
Iza točke 2. dodaju se točke 3. i 4. koje glase:
„3) ako protivno odredbama o najavi i prijavi dolaska i odlaska broda, ne najavi ili ne prijavi dolazak odnosno odlazak ili pri tom ne dostavi propisane isprave, dokumente i podatke, sukladno posebnom propisu iz članka 60. stavka 5. ovoga Zakonika (članak 60. stavci 1., 2. i 3.)
Članak 240.
U članku 998. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:
„5) ako brod ili jahta nemaju ime, a ribarski brod i oznaku te ako ne nose ime luke upisa ili ako tehnički plovni objekt, plutajući objekt i nepomični odobalni objekt nemaju oznaku i ne nose ime luke upisa, te ako ime odnosno oznaka nije ispisana sukladno propisu donesenom temeljem ovoga Zakonika (članci 183. i 184.),”
Iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi:
“6) ako ne obavijesti lučku kapetaniju o okolnostima zbog kojih se brod može brisati po službenoj dužnosti iz upisnika brodova u roku od 15 dana od dana njihova nastanka ( članak 192. stavak 5.)”
U točki 6. koja postaje točka 7. riječi: „i 175.“ brišu se.
Iza točke 7. dodaju se nove točke 8. i 9. koje glase:
„8) ako u postupku izdavanja dozvola propisanih posebnim propisima kojima se regulira prostorno uređenje i gradnja za objekte koji se gradi na unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama ne ishodi suglasnost lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe (članak 175. stavak 1.),
9)ako postupi suprotno zabrani inspektora sigurnosti plovidbe o uporabi, pristajanju, plovidbi i sidrenju na dijelu unutrašnjih morskih voda ili teritorijalnog mora i njegovim obalama (članak 175. stavak 2.),”
Dosadašnje točke 7.,8.,9.,10.,11 i 12. postaju točke 10.,11.,12., 13. i 14.
Iza točke 14. dodaju se točke 15. i 16. koja glase:
„15) ako bez odobrenja nadležne lučke kapetanije potopi plovilo na morsko dno (članak 65. stavak 2.),
16) ako u roku od 30 dana ne podnese lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka u upisniku brodova (članak 200. stavak 6.)”
Iza točke 16. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
“(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se obrtnik za radnje iz stavka 1. ovoga članka.”
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Članak 241.
U članku 999. brojka: “15.000,00” zamjenjuje se brojkom: “50.000,00”.
Članak 242.
U članku 1000. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: “ili brodicom” brišu se.
Točka 1. briše se.
Dosadašnje točke 2. i 3. postaju točke 1. i 2.
Članak 243.
U članku 1001. stavku 1., točka 1. briše se.
U dosadašnjoj točki 2. koja postaje točka 1. ispred zagrade dodaje se zarez i riječi: „odnosno postupi protivno rješenju“.
U dosadašnjoj točki 3. koja postaje točka 2. riječ: „brod“ zamjenjuje se riječima: „plovni objekt“.
Dosadašnje točke 4. do 8. postaju točke 3. do 7.
Dosadašnja točka 9. koja postaje točka 8. mijenja se i glasi:
„9) ako u plovidbi plovnim putovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju da pojedini svjetionici i svjetala, te ostala pomagala za navigaciju ne rade, odnosno oznake ili plutače nisu na svom mjestu (članak 143. stavak 2.),“
Dosadašnje točke 10. i 11. postaju točke 9. i 10.
Dosadašnja točka 12. briše se.
Dosadašnja točka 13. postaje točka 11..
Stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
“(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 10) i 11) pravna osoba vlasnik, brodar ili poslovođa.“
“(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 10) i 11) odgovorna osoba vlasnika, brodara ili poslovođe.”
U stavku 4. ispred točke dodaju se riječi: “(članak 41. stavak 3.)”.
Članak 244.
U članku 1001.a stavku 1. točki 1. riječi: “pomorskih objekata” zamjenjuju se riječima: “plovnih objekata”.
Točke 4. i 5. mijenjaju se i glase:
“4) ako postupi protivno propisima kojim se uređuje zaštita od onečišćenja morskog okoliša s pomorskih objekata, te upravljanje i nadzor brodskih balastnih voda (članak 49.b stavak 3. i stavak 5.),
5) ako prazni spremišta krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta kao i svih drugih tvari koje onečišćuju more i obalu, izvan prihvatnih uređaja, (članci 49.c stavak 1. i 49.e),“
Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:
„6) ako protivno odredbi članka 49.d ne preda sav brodski otpad u prihvatne uređaje prije isplovljavanja.”
U stavku 2. riječi: „fizička ili“ brišu se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba vlasnik broda i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka.“
Članak 245.
Članak 1002. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik i/iličlan posade broda, jahte ili brodice koji ne obavlja poslove na brodu, jahti ili brodici u skladu sa svojim dužnostima, pravilima navigacije i drugim propisima i pravilima iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša (članak 133.)
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili časnik koji ga zamjenjuje, zapovjednik jahte, osoba koja upravlja brodicom, odnosno osoba koja upravlja plutajućim ili nepomičnim odobalnim objektom koji plovi ili se nalazi u području nadzora i upravljanja propisanim ovim Zakonikom ako ne postupi prema pravilima plovidbe propisanim međunarodnim ugovorima, ovim Zakonikom i propisima donesenim na temelju ovog Zakonika, ne dostavi podatke odnosno ne postupi po nalogu službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom(članak 75.c.).
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Ocjena stanja
Pomorskim zakonikom su na cjelovit i sustavan način uređeni svi značajniji javnopravni i imovinskopravni odnosi povezani s morem, pomorskom plovidbenom djelatnošću i pomorskim brodovima.
Pomorski zakonik donesen je u prosincu 2004. godine, te izmijenjen i dopunjen 2007., 2008., 2011., 2013. i 2015. godine.
Izmjenama i dopunama iz 2007. godine uvedena je socijalna reforma za pomorce kojom je sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te porezni sustav prilagođen specifičnostima pomorskog zanimanja i rada na svjetskom tržištu. Na taj je način 14 000 pomoraca u međunarodnoj plovidbi uključeno u sustav obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te u porezni sustav uz potpuno oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak pod određenim uvjetima.
Izmjenama i dopunama iz 2008. godine definirana su pitanja uplovljavanja stranog nuklearnog broda u hrvatske luke, uređen je sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom kao i pitanja inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca. Također, dopunjene su odredbe koje uređuju pitanja onečišćenja mora.
Izmjenama i dopunama iz 2011. godine uveden je staž osiguranja s produženim trajanjem za pomorce, te su propisani posebni uvjeti u odnosu na radni staž i životnu dob za odlazak pomoraca u mirovinu.
Izmjenama i dopunama iz 2013. godine uređen je status Hrvatskog registra brodova nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, izmijenjene odredbe u odnosu na dokaze o osiguranju odgovornosti i izdavanje svjedodžbi prema Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem i Atenskoj konvenciji o prijevozu putnika i njihove prtljage morem i Konvencije o ograničenju odgovornosti iz 1976. godine kako je izmijenjena Protokolom iz 1996., te je uređeno spašavanje u skladu s Konvencijom o spašavanju iz 1989. godine kao i pitanja vađenja potonulih stvari i uklanjanja podrtina.
Izmjenama i dopunama iz 2015. utvrđena su prava i obveze u pogledu uređenja i održavanja plovnosti plovnih putova uključujući i plovne putove izvan lučkih područja koje održava trgovačko društvo Plovput d.o.o.. Regulirani su način i uvjeti postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe te utvrđene obveze trgovačkog društva Plovput d.o.o. po istom pitanju. Utvrđena je i obveza nositelja zahvata na morskom prostoru koji predstavlja zapreku plovnom putu u pogledu postavljanja i održavanja odgovarajućih objekata sigurnosti plovidbe. Uveden je Registar objekata sigurnosti plovidbe koji vodi trgovačko društvo Plovput d.o.o. te elektronički Registar luka koji vode lučke kapetanije. Uređena su i pitanja naknada propisanih Pomorskim zakonikom. Također, uređena je i djelatnost istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom
Ovim zakonom se usklađuju odredbe Pomorskog zakonika s Direktivom 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa i o izmjeni Direktive Vijeća 1999/35/EZ i Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. godine o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike.
Nadalje, ovim Zakonom dodatno se uređuju pojedina pitanja u cilju zadržavanja konkurentnosti našeg pomorskog brodarstva na međunarodnom tržištu, te poticanja razvoja pomorskog gospodarstva.
U tom smislu mijenjaju se odredbe Zakonika kojima je uređen porez po odbitku i to na način da se detaljnije definiraju aktivnosti, s popisa primjene ovog poreza, koje obavljaju brodari. U skladu s odredbama Europske unije po kojima banke mogu imati samo jedan porezni broj , ukida se (hrvatski) porezni broj stranog hipotekarnog vjerovnika. Također, ukida se i primjena odredbi Stečajnog zakona po kojima stečajni sud provodi postupak naplate iz prodaje dužnikova broda, ako je dužnik u stečaju što će osigurati provedbu stečajnog postupka bez da se štite privilegirani vjerovnici.
Uvodi se jedinstveni centralizirani upisnik brodova u elektroničkom obliku i mogućnost predaje zahtjeva za upis u upisnik brodova u bilo kojoj lučkoj kapetaniji. Uz zahtjev više neće biti potrebno prilagati rješenje o određivanju imena, izvadak iz sudskog registra, potvrdu HAKOM-a, itd., dok za isprave na engleskom jeziku više neće biti potreban prijevod, osim u slučaju sumnje u vjerodostojnost isprave. Daje se ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da pravilnikom utvrdi postupovne odredbe, sadržaj i formu upisnog lista te svih drugih isprava i zapisa.
Ovim Zakonom se bolje uređuju pojedina pitanja u sektoru nautičkog turizma te se stvaraju preduvjeti za održivi razvoj i lakše poslovanje gospodarskih subjekata koji obavljaju djelatnosti vezane za nautiku. Nadalje, mijenja se definicija brodice i jahte na način da je jahta plovni objekt duljine trupa veće od 15 metara te se definira pojam velike putničke jahte. Uvođenjem novog poreznog tretmana za strane jahte u međunarodnoj plovidbi upisane u hrvatski upisnik uređuje se tržište nautičkog turizma u dijelu koji je reguliran Pomorskim zakonikom. Ujedno, uvođenjem poreza po tonaži za jahte omogućava se veća konkurentnost nautičkog sektora u odnosu na tržište Europske unije te potaknuti dodatni razvoj nautičke djelatnosti . U cilju povećanja pravne sigurnosti Zakonikom se kao imenovani ugovori uređuju o najmu jahte i brodice kao i ugovor o nautičkom vezu.
Nadalje, nastavlja se provedba socijalne reforme kojom se dodatno uređuje status posrednika pri zapošljavanju pomoraca te se širi popis slučajeva koji se ubrajaju u 183 dana plovidbe u međunarodnoj plovidbi potrebnih za oslobođenje pomoraca od poreza na dohodak.
Usklađuje se tekst Pomorskog zakonika s Međunarodnom konvencijom iz Nairobija o uklanjanju podrtina iz 2007. godine.Uređuju se pitanja vezano za stjecanje vlasništva nad podrtinom ili potonulom stvari od strane države, te se uređuju pitanja nadležnosti i izvora financiranja.
Ovim se prijedlogom propisuju pojedini poslovi službi vezanih za sigurnost plovidbe (služba traganja i spašavanja, služba inspekcije). Uređuju se pitanja raspreme te peljarenja.
Postojeće prekršajne odredbe se nadopunjuju i usklađuju s Prekršajnim zakonom (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17) .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Donošenjem predloženog Zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske unije.
Procjenjuje se da će predložene izmjene Zakona doprinijeti administrativnom rasterećenju gospodarstva i pojednostavljenju procedura.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Temeljem iskustva provedbe Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi kojim je do sad sufinanciran ukrcaj vježbenika na brodove domaćih gospodarskih subjekata, primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika omogućiti će se ukrcaj svih vježbenika u međunarodnoj plovidbi. Sredstva za tu namjenu će biti osigurana u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva (065) u sklopu već postojećeg Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi na način da će se otvoriti novi konto pod nazivom „Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade“ i u iznosu od 2.000.000, 00 kuna za 2019. godinu i 4.000.000, 00 kuna za 2020. godinu. Izračun se temelji na dužini trajanja plovidbe (6 mjeseci) i prosječnim mjesečnim davanjima za plaće, poreze i doprinose. Kako će način i uvjeti ostvarivanja prava na sufinanciranje troškova biti propisani podzakonskim aktom primjena se očekuje najranije u drugoj polovici 2019. godine.
Primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika uvodi se i jedinstveni centralizirani upisnik brodova u elektroničkom obliku i mogućnost predaje zahtjeva za upis u upisnik brodova u bilo kojoj od lučkih kapetanija, što za cilj ima postizanje efikasnije usluge građanima i poticaj pomorskom gospodarstvu. Sredstva za ove namjene će biti osigurana u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva (065) u okviru Aktivnosti A570017 Sigurnost plovidbe, računu „Ulaganja u računalne programe“ u iznosu od 1.750.000, 00 kuna za 2019. i 2020. godinu.
Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika će se također dodatno urediti i pitanje oslobađanja od poreza na dohodak kod pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Maksimalni pad prihoda u Državnom proračunu s ove osnove će iznositi oko 2.500.000,00 kuna koliko se do sada godišnje prosječno uplaćivalo.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 1.
U Pomorskom zakoniku (Narodne novine, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15) u članku 1.a podstavku 6. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom te se dodaju podstavci 7., 8., 9., 10. i 11. koje glase:
„- Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. godine o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike,
- Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe brodova i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2014/100/EU od 28. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 308, 29.10.2014.),
- Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (tekst značajan za EGP) (SL L 131, 28.5.2009.),
- Direktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa, kojom se izmjenjuje Direktiva 1999/35/EZ i Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 131, 28.5.2009., str. 114.),
- Direktiva 2012/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (Tekst značajan za EGP9 (SL L 343, 14.12.2012.).“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 2.
Članak 2. mijenja se i glasi:
„(1) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge pomorske objekte, osim ratnog broda.
(2) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove u gradnji primjenjuju se i na druge pomorske objekte u gradnji.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 3.
Članak 5. mijenja se i glasi:
„Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, pojedini izrazi u smislu ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:
1) brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 15 m, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački
2) brod treće države je brod koji ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije
3) brod u gradnji jest brod koji se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koji je upisan u upisnik brodova kao brod u gradnji, do završetka gradnje i upisa u upisnik brodova kao brod
4) brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju
5) brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda
6) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih uređaja veća od 5 kW
Pojam brodica ne obuhvaća:
– plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova
– plovila namijenjena isključivo za natjecanja
– kanue, kajake, gondole i pedaline
– daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima
7) brzo plovilo jest plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od 7.1922 ∇ 0,1667 gdje je ∇ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji u m³. Pod brzim putničkim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom.
8) crta srednje niže niske vode jest aritmetička sredina svih nižih niskih voda tijekom mjeseca ili godine
9) crta srednje više visoke vode jest aritmetička sredina svih viših visokih voda tijekom mjeseca ili godine
10) duljina broda i duljina trupa jahte ili brodice jesu duljine utvrđene Tehničkim pravilima
11) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim
12) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti do 12 putnika
13) javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučke kapetanije, brod Obalne straže i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe
14) javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu
15) kompanija jest fizička ili pravna osoba, koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik), ili je preuzela odgovornost od vlasnika za upravljanje brodicom ili jahtom, koja se koristi u gospodarske svrhe, sukladno odredbama Tehničkih pravila
16) korisnik jahte odnosno brodice jest fizička ili pravna osoba koja drži jahtu odnosno brodicu u posjedu kao vlasnik ili temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik jahte odnosno brodice osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Na korisnika jahte odnosno brodice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakonika o brodaru
17) luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi
18) luka otvorena za međunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava
19) međunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno
20) ministar označava ministra u ministarstvu nadležnom za pomorstvo
21) Ministarstvo označava ministarstvo nadležno za pomorstvo
22) nepomični odobalni objekt jest pomorski objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomični odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod i sl.), izuzev podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.)
23) nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon
24) objekti sigurnosti plovidbe jesu objekti i/ili tehnički sustavi kojima se vizualno, zvučno, elektromagnetskim valovima ili na drugi način dostavljaju, zaprimaju ili razmjenjuju informacije značajne za sigurnost ljudi i plovnih objekata na moru, zaštitu morskog okoliša ili sigurnosnu zaštitu ljudi, pomorskih objekata i luka, a koji se ne nalaze na plovnom objektu. Objekti sigurnosti plovidbe mogu biti objekti pomorske signalizacije, obalne radijske postaje i drugi objekti sigurnosti plovidbe
25) ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zaštite brodova
26) plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, podmornica, jahta ili brodica
27) plovni put jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta
28) plutajući objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.)
29) pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane
30) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt)
31) posebno pravo vučenja jest obračunska jedinica kako ju je definirao Međunarodni monetarni fond
32) poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom
33) poslodavac je osoba koja je s pomorcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime
34) postojeći brod jest brod koji nije u gradnji
35) prijavljeno tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje certifikacije pomorske opreme ili je ovlaštena za obavljanje ocjene sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m tijekom gradnje
36) prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naručiteljem prijevoza
37) priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava
38) putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika
39) putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine života, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu
40) r asprema je privremeno povlačenje pomorskog objekta iz plovidbe odnosno uporabe za vrijeme dok ne obavlja svoju namjenu, osim kada se nalazi u brodogradilištu radi održavanja, preinaka ili dogradnji
41) ribarski brod jest brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 15 metara
42) sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika
43) sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen i sidrenju brodova
44) statutarna certifikacija je postupak utvrđivanja udovoljavanja međunarodnim i nacionalnim propisima, a koji obuhvaća:
1. zahtjeve kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije
2. način obavljanja tehničkog nadzora
3. postupak za izdavanje propisanih isprava, zapisa i knjiga pomorskim objektima i kompanijama
45) strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima
46) strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države
47) strani ratni brod je plovni objekt, uključujući podmornicu, koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu
48) strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namijenjen je i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu
49) strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe
50) tanker za kemikalije jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju
51) tanker za ulje jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju
52 tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata
53) Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su propisi doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije
54) tehnički plovni objekt jest brod, sa ili bez mehaničkog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, jaružalo, pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.)
55) teretni brod jest brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehaničkog poriva
56) treća država je država koja nije Republika Hrvatska niti druga država članica Europske unije
57) ulje označava sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njeni derivati, te taloge i otpadna ulja kako su navedena u prilogu I. Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva
58) upisnik brodova označava jedinstveni upisnik pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju pomorski objekti i pomorski objekti u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga
59) velika putnička jahta jest jahta duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg, te koja je pored posade ovlaštena prevoziti više od 12, ali ne više od 36 putnika
60) tradicionalni plovni objekt jest originalni plovni objekt ili pojedinačna replika projektirana prije 1950., građen pretežito od izvornih materijala
61) znanstvenoistraživački brod jest brod, namijenjen isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, opremljen opremom i uređajima za tu namjenu, kao i smještajem za posebno osoblje.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 4.
U članku 6. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
“(4) Zaštita morskog okoliša i kakvoća vode unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi se odgovarajućom primjenom ciljeva zaštite voda određenih propisima kojima se uređuje upravljanje vodama i zaštita okoliša.”
Dosadašnji stavci 4. do 8. postaju stavci 5. do 9.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 5.
Članak 13. mijenja se i glasi:
„(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(2) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(3) Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.
(4) Odobrenje iz stavka 1. i 2 ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku 6 mjeseci od dana primitka zahtjeva.
(5) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.
(6) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 3. ovoga članka domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane.
(7) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka, ako se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 6.
Članak 31. mijenja se i glasi:
„(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(2) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u teritorijalnom moru Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(3) Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.
(4) Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku 6 mjeseci od dana primitka zahtjeva.
(5) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.
(6) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 3. ovoga članka domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju teritorijalnog mora Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane.
(7) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka koje se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.
(8) Uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih, ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova i drugih stranih brodova ili brodica kojima se obavlja istraživanje u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kao i uvjete i način obavljanja istraživanja, ispitivanja, snimanja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te uvjete i način obavljanja ispitivanja opreme i mehaničkih uređaja u/na moru, u unutarnjim morskom vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske uredbom će propisati Vlada Republike Hrvatske.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 7.
Članak 49. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 8.
Iza članka 49.h dodaje se Glava I.b, s naslovom i članci 49.i do 49.n koji glase:
„Glava I.b ISTRAGE POMORSKIH NESREĆA
Članak 49.i
(1) Pomorska nesreća označava događaj ili slijed događaja koji za posljedicu ima:
a) smrt ili ozbiljnu ozljedu osobe, koja je uzrokovana ili je u svezi s izvedbom ili radom plovnog objekta, ili
b) gubitak osobe s plovnog objekta koji je uzrokovan ili je u svezi s njegovom eksploatacijom ili radom, ili
c) gubitak, pretpostavljeni gubitak plovnog objekta ili njegovo napuštanje, ili
d) bitnu štetu na plovnom objektu, ili
e) nasukavanje ili onesposobljavanje plovnog objekta, ili njegovo sudjelovanje u sudaru, ili
f) štetu objekata pomorske infrastrukture koja je uzrokovana ili je u svezi s radom plovnog objekta, ili
g) štetu pomorskom okolišu izazvanu oštećenjem plovnog objekta, a koje je uzrokovano ili je u svezi s njegovim radom.
(2) Pomorska nesreća može biti vrlo ozbiljna ili ozbiljna pomorska nesreća.
(3) Vrlo ozbiljna pomorska nesreća označava pomorsku nesreću koja uključuje potpuni gubitak plovnog objekta, smrtni slučaj ili ozbiljno onečišćenje koje je uzrokovano ili je u svezi s njegovim radom.
(4) Ozbiljna pomorska nesreća označava pomorsku nesreću koja se ne razvrstava kao vrlo ozbiljna nesreća, a koja uključuje požar, eksploziju, sudar, nasukavanje, udar, oštećenje od nevremena, oštećenje ledom, napuknuće trupa ili pretpostavljeni nedostatak na trupu ili drugo slično oštećenje ili nedostatak koji ima za posljedicu:
a) nemogućnost rada glavnih strojeva, veće oštećenje nadgrađa, ozbiljno oštećenje strukture (kao što je probijanje podvodnog dijela trupa) što čini plovni objekt nesposobnim za nastavak plovidbe
b) onečišćenje pomorskog okoliša, i/ili
c) kvar/oštećenje koje zahtijeva tegljenje ili pomoć s obale.
(5) Pomorska nezgoda je događaj povezan s radom plovnog objekta, koji se ne razvrstava kao pomorska nesreća, a koji je ugrozio ili bi mogao ugroziti sigurnost plovnog objekta, osoba na plovnom objektu ili drugih osoba te mora i morskog okoliša.
Članak 49.j
(1) U slučaju pomorske nesreće ili pomorske nezgode Ministarstvo provodi izvide pomorskih prekršaja u skladu s odredbama ovoga Zakonika i drugih propisa kojima se uređuje prekršajni postupak, radi otkrivanja i kažnjavanja počinitelja pomorskih prekršaja koji su u svezi s događajem pomorske nesreće ili nezgode.
(2) U slučaju pomorske nesreće tijelo ovlašteno za pokretanje i vođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, provodi sigurnosnu istragu sukladno odredbama ovoga Zakonika i drugih propisa kojima se uređuje provođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća, radi utvrđivanja okolnosti i uzroka koji su do pomorske nesreće doveli te predlaganja korektivnih mjera za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.
Članak 49.k
(1) Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (dalje u tekstu: Agencija) ovlaštena je pokrenuti i voditi sigurnosnu istragu pomorske nesreće, kao samostalno i neovisno istražno tijelo osnovano posebnim zakonom.
(2) Cilj sigurnosne istrage je utvrditi okolnosti i uzroke koji su doveli do pomorske nesreće te predložiti korektivne mjere za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.
(3) Sigurnosna istraga provodi se neovisno od svih istraga koje o pomorskoj nesreći provode druga državna tijela.
(4) Agencija u vođenju sigurnosne istrage djeluje samostalno i neovisno u odnosu na sva tijela javne vlasti nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe, druga državna i pravosudna tijela te sve pravne i fizičke osobe.
(5) Agencija je ovlaštena temeljem rezultata provedene sigurnosne istrage izdati sigurnosne preporuke s prijedlogom korektivnih mjera radi sprječavanja i ponavljanja pomorskih nesreća, unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe te smanjivanja opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.
(6) Adresati kojima Agencija uputi sigurnosnu preporuku, dužni su u roku 90 dana od njenog zaprimanja, obavijestiti Agenciju o primijeni korektivnih mjera koje su u toj preporuci sadržane, a ukoliko korektivne mjere nisu primijenjene ili su primijenjene djelomično, tada su dužni obavijestiti Agenciju o razlozima njihove neprimjene ili djelomične primjene.
Članak 49.l
Pokretanje i vođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća ne može se zabraniti niti na bilo koji način ograničiti.
Članak 49.lj
Sva tijela javne vlasti koja su nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe te druga državna tijela, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanje o događaju pomorske nesreće ili su u pomorsku nesreću uključeni, dužni su bez odgađanja o tome obavijestiti Agenciju, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje način, uvjeti i ovlasti za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća.
Članak 49.m
(1) Zabranjeno je svako ometanje sigurnosne istrage pomorske nesreće.
(2) Ometanjem sigurnosne istrage osobito se smatra:
1. neobavještavanje Agencije o događaju pomorske nesreće, u roku i na način propisan člankom 49.lj ovoga Zakonika
2. sprječavanje, onemogućavanje ili otežavanje službenim osobama Agencije pristup područjima ili mjestu nesreće, svjedocima, plovnim objektima koji su u pomorskoj nesreći sudjelovali, podrtinama, potonulim stvarima, teretu, ostacima tereta, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika, elektroničkim ili magnetskim zapisima, audio i video vrpcama, podacima iz VDR-a ili drugih elektroničkih naprava koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće te drugim uređajima i podacima koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće
3. rukovanje, upotreba, korištenje, raspolaganje ili druga manipulacija brodskim i drugim uređajima nakon događaja pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije
4. rukovanje, upotreba, korištenje, raspolaganje ili druga manipulacija podacima s pomorskih karata, iz brodskih dnevnika, elektroničkih i magnetskih zapisa, audio i video vrpci, podacima iz VDR-a i drugih elektroničkih naprava, koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće, uključujući dopisivanje ili zapisivanje preko tih podataka, brisanje ili druge promjene tih podataka bez prethodnog dopuštenja Agencije
5. vađenje i/ili uklanjanje podrtine i potonulih stvari koje su u svezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog odobrenja Agencije
6. neovlašteno poduzimanje drugih radnji i aktivnosti koje su u svezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog odobrenja Agencije
7. odbijanje davanja iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije, u roku i na način kako to odredi Agencija
8. davanje lažnog iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije
9. nepostupanje po zahtjevu Agencije za dostavom podataka koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, u roku i na način kako to odredi Agencija
10. neobavještavanje Agencije o primijeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci Agencije, u roku i na način propisan člankom 49.k stavkom 6. ovoga Zakonika
(3) Službene radnje koje u svezi pomorske nesreće, sukladno posebnim propisima, poduzimaju druga državna i/ili pravosudna tijela i službene osobe tih tijela, ne smatraju se ometanjem sigurnosne istrage.
Članak 49.n
Način i uvjete obavljanja sigurnosnih istraga pomorskih nesreća uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 9.
Iznad članka 50. naslov Glave II. mijenja se i glasi: „POSLOVI SIGURNOSTI PLOVIDBE PLOVIDBE I ZAŠTITE MORA OD ONEČIŠĆENJA “
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 10.
U članku 50. stavku 1. riječi: “pružanje usluga” zamjenjuju se riječima: “obavljanje poslova”.
U stavku 1. u točki g) veznik “i” zamjenjuje se zarezom te se dodaje nova točka h) koja glasi:
“h) poslovi predviđanja, sprječavanja, ograničavanja, spremnosti za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i ”
Dosadašnja točka h) postaje točka i).
U stavku 2. riječi „ podstavka d) i e) “ zamjenjuju se riječima “ podstavka d), e) i h)“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 11.
U članku 51. stavak 4. mijenjaju se i glase:
„ (4) Za obavljanje poslova od javnog interesa iz č lanka 50. stavka 1. podstavaka d), e) i h) vlasnici ili korisnici plovnih objekata i drugih objekata namijenjenih za plovidbu, osim broda i ratnog broda pla ć aju naknadu za sigurnost plovidbe i za š titu mora kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
Iza članka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Naknada se utvr đ uje u odnosu na kategoriju, vrstu, veli č inu i namjenu, kao i vrstu i snagu pogonskog stroja plovnog objekta.“
Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:
“(6) Iznimno od stavka 4. ovoga č lanka, naknadu za sigurnost plovidbe i za š titu mora ne pla ć aju plovni objekti koji se koriste pravom ne š kodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidri š ta u Republici Hrvatskoj, plovni objekti u izvanrednim okolnostima odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba, strani plovni objekti koji sudjeluju u akcijama ili vje ž bama traganja i spa š avanja osoba u pogibelji na moru, plovni objekti s elektri č nim pogonom i pogonom na nefosilna goriva kao i tradicijski plovni objekti. ”
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. rije č i: „ ure đ ivanje i odr ž avanje plovnih putova “ zamjenjuju se rije č ima: „ za razvoj i odr ž avanje materijalnih sredstava za predvi đ anje, sprje č avanje, ograni č avanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna one č i šć enja mora i na iznenadne prirodne doga đ aje u moru, “ .
Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 12.
U članku 52. stavku 6. riječi: “i usluge od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. podstavka podstavka f) “ zamjenjuju se riječima: “ i poslove od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. podstavaka a) i f)”.
U stavku 9. iza riječi: “iz stavka 2. ovoga članka” dodaju se riječi “i članka 50. stavka 1. podstavka a) ovog Zakonika”.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 13.
U članku 54.a iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Maritimna studija obvezna je za zahvate gradnje ili rekonstrukcije luke, dijela luke ili pojedinog mjesta pristajanja ili priveza.
(5) Maritimnu studiju iz stavka 3. i 4. ovog članka investitor je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu na potvrdu prije ishođenja dokumenata ili akata prostornog uređenja i gradnje ili prije promjene namjene luke, lučkog bazena ili terminala.“
Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Maritimna studija iz stavka 3. ovog članka treba obuhvaćati najmanje navigacijska, meteorološko-oceanografska i hidrografska obilježja akvatorija, odnosno zahvata u prostoru, tehničko-tehnološka i prometno-plovidbena obilježja zahvata u morskom prostoru, mjere maritimne sigurnosti u pogledu plovidbe i boravka pomorskih objekata, te zaštite mora od onečišćenja s pomorskih objekta u prilazu i unutar zahvata u morskom prostoru, te postupke u izvanrednim okolnostima po sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja.“
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 7.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 14.
Iza članka 55. dodaje se Glava II.a, i Glava II.b, naslovi glava i članci 55.a do 55.h koji glase:
„Glava II.a POSLOVI TRAGANJA I SPAŠAVANJA OSOBA U POGIBELJI NA MORU
Članak 55.a
(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju se temeljem Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru iz 1979. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. godine, zajedno s njezinim protokolima i izmjenama i Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, kao i drugim međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.
(2) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obuhvaćaju:
1) stalno bdijenje i komunikaciju
2) usklađivanje akcija traganja i spašavanja
3) provedbu akcija traganja i spašavanja
4) pružanje usluge telemedicinskih savjeta
5) pružanje hitne medicinske pomoći
6) medicinsku evakuaciju s pomorskih objekata
7) osposobljavanje službenika uključenih u provođenje akcija traganja i spašavanja.
(3) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ne obuhvaćaju spašavanje imovine, osim kada je to nužno radi spašavanja osobe u pogibelji kao ni djelovanje po bilo kojem izvanrednom događaju na moru uslijed kojeg ljudski život nije ugrožen.
(4) Usluge komunikacije u pružanju usluga traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru besplatne su za korisnika tih usluga.
Članak 55.b
(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru provode se na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske, a obuhvaća područje unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora Republike Hrvatske, morski prostor između vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske i crte razgraničenja područja nadležnosti za traganje i spašavanje na moru utvrđene međunarodnim ugovorima sklopljenim između Republike Hrvatske i susjednih država te rijeke i hrvatskog jadranskog sliva do granice do koje su plovne s morske strane.
(2) Ukoliko je uslijed izvanrednog događaja na moru osoba u pogibelji utočište našla na nepristupačnoj morskoj obali, tada područje nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća i takvu morsku obalu.
Članak 55.c
(1) Poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru pruža služba traganja i spašavanja na moru.
(2) Služba traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka je služba Ministarstva odgovorna za provedbu poslova traganja i spašavanja na moru, a čine ju:
1) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (u daljnjem tekstu: „MRCC Rijeka“),
2) Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) - lučke kapetanije.
(3) Službu traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka čine i:
1) Jedinice traganja i spašavanja na moru i
2) Obalne promatračke jedinice.
Članak 55.č
(1) MRCC Rijeka je tijelo nadležno za usklađivanje akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
(2) Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) jesu lučke kapetanije kao tijelo nadležno za provedbu traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
(3) MRCC Rijeka pruža stručnu i tehničku potporu podsredišnjicama za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti pojedine lučke kapetanije.
(4) Kontakt podaci MRCC Rijeka i podsredišnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) objavljuju se u službenim pomorskim publikacijama.
Članak 55.ć
(1) Jedinica traganja i spašavanja na moru je pomorska, zrakoplovna ili kopnena jedinica sa osposobljenom i ovlaštenom posadom i opremljena prikladnom opremom koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
(2) Obalna promatračka jedinica je obalna ili kopnena jedinica sa osposobljenim i ovlaštenim djelatnicima koja obavlja nadzor sigurnosti plovidbe ili pruža usluge pomorskih komunikacija koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
(3) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i jedinice tijela javne vlasti koje se spašavanjem osoba u pogibelji bave u svojoj redovitoj djelatnosti ili koje svojom djelatnošću mogu doprinijeti unapređenju poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
(4) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i fizičke i pravne osobe koje poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju na dobrovoljnoj osnovi (u daljnjem tekstu: dobrovoljci) temeljem ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru.
(5) Ugovorom iz stavka 4. ovoga članka uređuju se prava i obveze dobrovoljca koji obvezno sadrži i podatke o pomorskoj ili zrakoplovnoj jedinici ili jedinicama, ako je dobrovoljac njen vlasnik ili korisnik.
(6) Za sklapanje ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru iz stavka 4. ovoga članka ovlašćuje se ministar.
(7) Prava i obveze službe traganja i spašavanja na moru iz članka 55.c ovoga Zakona, način i uvjeti obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, operativne postupke i službene zapise službe traganja i spašavanja na moru, način i uvjete stjecanja stručne izobrazbe i osposobljavanja pripadnika službe traganja i spašavanja na moru, koje su to jedinice traganja i spašavanja na moru i obalne promatračke jedinice iz stavka 3. ovoga članka, te njihova prava i obveze, kao i prava i obveze dobrovoljaca i uvjete sklapanja i raskidanja ugovora iz stavka 4. ovog članka uređuju se Nacionalnim planom traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru kojeg uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 55.d
(1) Fizičke osobe dobrovoljci tijekom akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru imaju pravo na osiguranje za slučaj smrti ili tjelesne ozljede koje osigurava Ministarstvo u skladu s odredbama propisa iz članka 55.ć stavka 7. ovog Zakonika.
(2) Osobe koje imaju sklopljen ugovor iz članka 55. stavka 4. ovog Zakonika u trajanju od najmanje 12 mjeseci stječu pravo na:
- izuzeće od plaćanja naknada iz članka 51. i 52. ovog Zakonika
- izuzeće od plaćanja naknada iz članka 93.a ovog Zakonika za brodove, jahte i brodice koji su kao pomorske jedinice utvrđene ugovorom iz članka 55. ovog Zakonika
- izuzeće od plaćanja naknade za polaganje ispita iz članka 132. stavaka 5. i 6. ovog Zakonika.
Članak 55.dž
Zabranjeno je ometanje obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.a ovoga Zakona kao i upućivanje poziva ili uzbune pogibelji kada osobe koje ih upućuju ili osobe u čije ime se upućuju takvi pozivi ili uzbune nisu u pogibelji.
Članak 55.đ
(1) Kada je to neophodno zbog žurne i neodgodive provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, službenik lučke kapetanije ovlašten je usmenim rješenjem vlasniku ili posjedniku privremeno oduzeti plovni objekt, vozilo ili drugu stvar, uz pisanu potvrdu.
(2) Vlasnik ili posjednik stvari iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti sukladno izrečenom usmenom rješenju.
(3) Vlasniku ili posjedniku kojemu je imovina privremeno oduzeta radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ili koji je privremeno ograničen u izvršavanju svoga vlasničkoga prava, pripada pravo na naknadu po tržišnoj vrijednosti, a ako je pri tome imovina oštećena ili uništena i pravo na naknadu štete.
(4) Službenik lučke kapetanije dužan je za usmeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje u pisanom obliku, najkasnije u roku od 8 dana od dana izdavanja usmenog rješenja.
(5) Protiv rješenja kojim se privremeno oduzima plovni objekt, vozilo ili drugu stvar iz stavaka 1. i 4. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) Način utvrđivanja naknade za privremeno oduzete pokretnine po tržišnoj vrijednosti utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 55. stavka 6. ovoga Zakona.“
Članak 55.e
(1) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za spašavanje osoba u pogibelji na moru.
(2) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za imovinu spašenu u akcijama traganja i spašavanja na moru u smislu odredbi Dijela II Glave osme ovog Zakonika.“
„Glava II.b POSLOVI PREDVIĐANJA, SPRJEČAVANJA, OGRANIČAVANJA, SPREMNOSTI ZA REAGIRANJE NA IZNENADNA ONEČIŠĆENJA MORA
Članak 55.f
(1) Postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za reagiranje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na iznenadne prirodne događaje u moru, smanjenja šteta u morskom okolišu i otklanjanja posljedica šteta radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, i morskom podzemlju tih područja, kao i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epiklontinentalnom pojasu, te drugim područjima mora nad kojima Republika Hrvatka uživa suverena prava ili je dužna provoditi takve postupke i mjere u skladu s međunarodnim ugovorima utvrđuju se Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.
(2) Planom intervencija iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se osobito:
◊ prava i obveza subjekata koji su dužni provoditi postupke i mjere, ovlaštenja u vezi s provedbom mjera te odgovornost i ovlasti za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja
◊ prava i obveze priobalnih županija i jedinica lokalne samouprave koje su dužne provoditi postupke i mjere
◊ način i uvjete provedbe pripravnosti, aktiviranja i djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika u intervencijama
◊ način i uvjete stručnog osposobljavanja i programe stručnog osposobljavanja sudionika u provedbi postupaka i mjera
◊ način i uvjete opremanja i korištenja materijalnih, tehničkih i drugih sredstava
◊ način i uvjete provedbe postupaka i mjera kako su utvrđene posebnim propisom o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika
◊ način održavanja reda i sigurnosti u intervencijama,
◊ način i uvjete osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana osim financijskih sredstava iz članka 51. ovog Zakonika
◊ druga prava i obveze, te uvjeti za provedbu mjera iz stavka 1. ovog članka.
(3) Plan intervencija iz stavka 1. ovoga članka uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 55.g
(1) Radi usklađene i djelotvorne provedbe mjera iz članka 55. f. ovog Zakonika Vlada Republike Hrvatske osniva Stožer za zaštitu mora.
(2) Članove i zamjenike članova Stožera imenuje Vlada Republike Hrvatske iz redova središnjih tijela državne uprave nadležnih za: more, zaštitu okoliša, zaštitu prirode, unutarnje poslove, vodno gospodarstvo, vanjske poslove, financije, zaštitu i spašavanje i obranu.
(3) Zapovjednik Stožera je predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more.
(4) Članovi i zamjenici članova stožera te zapovjednik stožera iz stavka 2. ovog članka ne primaju naknadu za svoj rad.
(5) Sva tijela državne uprave i tijela javne vlasti, brodari ili vlasnici pomorskih objekata i tijela koja upravljaju lukama koja imaju kapacitete i mogu doprinijeti provedbi mjera iz članka 55. f. ovog Zakonika , kao i osobe odgovorne za odobalno istraživanje i eksploatacija ugljikovodika dužni su pristupiti poduzimanju tih mjera u skladu s Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.
Članak 55.h
(4) Radi učinkovite provedbe postupaka i mjera iz članka 55. f. ovog Zakonika predstavničko tijelo priobalne županije dužno je donijeti županijski plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(5) Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije za intervencije kod onečišćenja mora radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja i ograničavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja u skladu s planom iz stavka 1. ovog članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 15.
U članku 56.a stavku 1. iza riječi: „ prihvat i sakupljanje otpada s plovnih objekata“ dodaju se riječi: „odvojeno za svaku vrstu otpada i ostataka tereta te kategorija smeća u skladu s odredbama MARPOL Konvencije 73/78“.
U stavku 4. riječ: „zbrinjavanje“ zamjenjuje se rječju: „obradu“.
Iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Lučka uprava i koncesionari luka posebne namjene dužni su najkasnije 30 dana prije isteka roka valjanosti iz stavka 3. ovog članka dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje plan iz stavka 1. ovog članka.
(7) U slučaju značajnijih promjena na lučkom području, plan iz stavka 1. ovog članka je potrebno uskladiti s nastalim promjenama te dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje u roku od 8 dana od dana nastanka tih promjena.“
Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 8. i 9.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 16.
U članku 58. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgađanja poduzeti vađenje, odnosno uklanjanje podrtine ili potonule stvari koja se nalazi na lučkom području, sukladno odredbama ovoga Zakonika te uvjetima vađenja ili uklanjanja koje rješenjem utvrdi nadležna lučka kapetanija.
(4) Tijelo iz stavka 1. ovog članka dužno je bez odgađanja poduzeti mjere radi sprečavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno propisom iz članka 55.f ovog Zakonika. “
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 17.
U članku 62. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(3) Domaći i strani plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1000, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem predviđene u članku 823.e ovoga Zakonika.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka odnosi se i na plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1000, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 823.d stavku 1. ovoga Zakonika.“
Stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) Domaći i strani plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u unutarnje morske vode, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru, mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, radi pokrivanja troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine u iznosu propisanom člankom 840.p ovog Zakonika.“
Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:
„(8) Odredba stavka 7. ovoga članka odnosi se i na plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 840.p stavku 1. ovoga Zakonika.“
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 18.
U članku 66. stavku 1. iza riječi: „Plovni objekt“ dodaje se zarez i riječi: „osim brodice i jahte,“
U stavku 2. iza riječi: „jahta“ dodaje se zarez i riječi: „kao i brodica“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 19.
U članku 67. riječi: “Strani plovni objekt” zamjenjuju se riječima: “ Plovni objekt treće države”.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 20.
U članku 70. stavak 2. mijenja se i glasi:
“(2) Obveznom peljarenju ne podliježu:
a) hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, vodonosci, kao i putnički brodovi koji plove na redovnoj liniji u nacionalnoj plovidbi
b) brodovi čija je bruto tonaža manja od 500
c) jahte čija je bruto tonaža manja od 1000.”
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Iznimno od odredbe stavka 2. točke b) i c) ovoga članka ministar može propisom iz stavka 9. ovoga članka za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 i jahte čija je bruto tonaža manja od 1000 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju u određenom razdoblju godine i/ili određenom području mora.“
U stavku 9. iza riječi: „kao i uvjeti i način obavljanja peljarenja,“ dodaju se riječi: „granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara za obalno peljarenje“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 21.
U članku 73. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
“(3) Peljar je dužan bez odlaganja izvijestiti nadležnu lučku kapetaniju o očitim nepravilnostima na brodu uočenim tijekom redovitih dužnosti, a koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe ili predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 22.
Iza članka 75.c dodaju se članci 75.č i 75.ć koji glase:
“Članak 75.č
(1) Iz razloga sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija ili MRCC Rijeka može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet.
(2) U slučaju neposredne opasnosti po ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može izdati naredbu plovnom objektu da uplovi u mjesto zaklonište, da plovni objekt bude peljaren ili tegljen te drugoj osobi da izvrši naložene radnje s ciljem smanjenja opasnosti.
(3) Kada u slučaju izuzetno lošeg vremena ili stanja mora postoji ozbiljna prijetnja od onečišćenja mora ili je ugrožena sigurnost ljudskih života, djelatnik iz stavka 1. ovoga članka će:
1) kada je to moguće, obavijestiti plovni objekt o stanju mora, vremenskim prilikama, i opasnosti koju iste predstavljaju za njegov plovni objekt, teret, posadu i putnike
2) ne dovodeći u pitanje dužnost pomaganja plovnim objektima u pogibelji, izdati naredbu ili zabranu uplovljavanja ili isplovljavanja iz luke jednom ili više plovnih objekata na pogođenim područjima sve dok se ne utvrdi da više ne postoji rizik za ljudski život i/ili za okoliš.
(4) Mjere iz stavka 2. ovoga članka djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može primijeniti i na pomorske objekte uključene u pružanje pomoći, spašavanje ili tegljenje u okviru ugovora o tegljenju ili spašavanju.
(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka ovlašteni djelatnik lučke kapetanije ovlašten je ograničiti ili, ako je potrebno, zabraniti prekrcaj goriva na plovne objekte.
(6) Zapovjednik odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom ili druga osoba dužna je postupati prema naredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(7) O postupanju suprotnom od mjera iz stavka 3. i 5. ovoga članka zapovjednik odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužan je bez zadrške izvijestiti ovlaštenog djelatnika.
(8) Mjere iz stavka 3. i 5. ovoga članka temelje se na stanju mora i vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Članak 75.ć
(1) U obavljanju poslova službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, za to ovlašteni djelatnik može određenom plovnom objektu ili skupini plovnih objekata naredbom:
1) zabraniti prolaz ili zabraniti plovidbu određenim područjem
2) zabraniti pretjecanje ili utvrditi područje pretjecanja
3) zabraniti isplovljenje iz luke ili sa sidrišta ili ulazak u određeni dio plovnog puta
4) zabraniti uplovljenje u luku ili sidrenje ili izlazak iz određenog dijela plovnog puta
5) ograničiti kretanje ili promjenu brzine
6) odrediti kretanje u određenom smjeru ili odrediti plan putovanja
7) odrediti područje kretanja u određenom vremenu
8) zabraniti sidrenje i naredbom odrediti područje sidrenja.
(2) Zapovjednik odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužna je postupati prema naredbama iz stavka 1. ovoga članka.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 23.
U članku 76. stavku 1. iza riječi: „za plovidbu“ dodaje se zarez i riječi: “odnosno uporabu,“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Odredbe stavka 1., točke 2., 3., 6., i 9., ne primjenjuju se na plutajuće objekte i nepomične odobalne objekte, dok se odredbe stavka 1., točke 2. i 3. ne primjenjuju na brodice“.
U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. u točki 1. iza riječi: „dopunskoj osposobljenosti“ dodaju se riječi: „ili propisan broj stručnih radnika“.
Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Pored uvjeta iz stavka 1. i 3. ovog članka plutajući objekt i nepomični odobalni objekt sposoban je za plovidbu odnosno uporabu ako je sigurno privezan, usidren, položen na morsko dno, odnosno djelomično ili potpuno ukopan u morsko dno.
„(5) Ako se plutajući ili nepomični odobalni objekt postavlja ili upotrebljava u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske osim plutajućeg objekta koji se postavlja ili upotrebljava u luci, pored uvjeta propisanih stavcima 1. do 4. ovog članka, mora zadovoljavati uvjete određene lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnim planom uređenja.“.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.
Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
„ (7) Uvjete koje moraju ispunjavati brodice i jahte te osobe koje upravljaju brodicama i jahtama, uvjeti za plovidbu brodica i jahti, područja plovidbe, stavljanje na tržište, uvjete koje moraju ispunjavati prijavljena tijela te način i postupak imenovanja, pravilnikom propisuje ministar“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 8.
Dodaje se stavak 9. koji glasi:
„Brod u nacionalnoj plovidbi, na kojem nisu ukrcani putnici i teret, za vrijeme boravka na sigurnom vezu u luci, ne mora udovoljavati uvjetima za sigurnu plovidbu iz stavka 3., podstavka 1. ovog članka, ukoliko udovoljava uvjetima kako su utvrđeni propisom iz članka 56. stavka 2. ovog Zakonika.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 24.
U članku 77. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu, prema odredbama članka 76. stavak 1., točke 1.,2.,4.,5.,6.,7.,8.,9. i 10. ovoga Zakonika, utvrđuje Ministarstvo ili priznata organizacija obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.“
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavak 1., točka 3. ovoga Zakonika, utvrđuje Ministarstvo ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa“.
U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. iza riječi: „za plovidbu“ dodaje se zarez i riječi: „odnosno uporabu,“. Iza riječi: “plovidbi“ riječ: „obavlja“ zamjenjuje se riječju: „utvrđuje“ te se dodaju riječi: „Ministarstvo ili“.
Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1., jahti duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi utvrđuje priznata organizacija, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika
(5) Sposobnost za plovidbu jahti osim jahti iz stavka 4. ovog članka utvrđuje Hrvatski registar brodova, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika
(6) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1., brodica za gospodarske namjene utvrđuju lučke kapetanije i Hrvatski registar brodova u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
(7) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1., brodica za osobne potrebe utvrđuju lučke kapetanije obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.“.
(8) Ministarstvo može ustupiti obavljanje pojedinih vrsta tehničkog nadzora iz stavka 6. ovog članka Hrvatskom registru brodova na način i prema uvjetima kako se utvrđuju Tehničkim pravilima.
Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 9., 10. i 11.
Iza novog stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:
„(12)Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznate organizacije odnosno priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu brodova utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje brodskih isprava, zapisa i knjiga“.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 13.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 25.
U članku 78. stavku 1. iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:
„8. ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja“,
Dosadašnja točka 8. postaje točka 9.
Stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Tehnički nadzor sukladno stavku 1., točkama 1., 5. i 6., na temelju zahtjeva kompanije ili graditelja za brod u gradnji, odnosno za brod na kojem se obavljaju radovi popravka, izmjene, preinake, obnove opreme većeg značaja, promjene namjene, promjene područja plovidbe, te povećanja broja putnika, obavlja Ministarstvo ili priznata organizacija.
(3) Tehnički nadzor pomorske opreme u skladu sa stavkom 1. točkama 2. i 3. ovoga članka namijenjene za ugradnju na brodove hrvatske državne pripadnosti koji:
- podliježu odredbama međunarodnih konvencija, obavlja prijavljeno tijelo za ocjenu sukladnosti pomorske opreme
- ne podliježu međunarodnim konvencijama, obavlja priznata organizacija.
Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase:
„(4) Tehnički nadzor nad izradbom materijala te odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki u skladu sa stavkom 1. točkama 3. i 4. ovoga članka, obavlja priznata organizacija.
(5) Verifikaciju sigurnosne zaštite broda u skladu sa stavkom 1. točkom 7. ovoga članka, obavlja Ministarstvo ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova.
(6) Ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja obavlja prijavljeno tijelo.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 26.
Članak 80. mijenja se i glasi:
„Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije upisa u upisnik brodova.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 27.
U članku 85. iza riječi: „kompanija“ dodaju se riječi: „, ili vlasnik, „.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 28.
U članku 86. iza riječi: „suglasnosti“ dodaju se riječi: „Ministarstva ili“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 29.
U članku 88. iza riječi: „Republike Hrvatske“ dodaju se riječi: „Ministarstvo ili“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 30.
U članku 89. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„ (2) Odredbe članaka 89.a - 93. ne primjenjuju se na brodicu, osim brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost , jahtu duljine trupa manjeg od 24 metra i nepomične odobalne objekte.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 31.
Iza članka 89. dodaje se članci 89.a i 89.b koji glase:
„Članak 89.a
(1) Tonaža broda i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg sastoji se od bruto i neto tonaže.
(2) Tonaža brodicu i plutajućeg objekta je bruto tonaža.
Članak 89.b
Bruto tonaža je mjera cijele veličine broda, a neto tonaža mjera korisnog kapaciteta broda.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 32.
Članak 90. mijenja se i glasi:
"(1) Baždarenje brodova obavlja se prema Tehničkim pravilima.
(2) Baždarenje ribarskog broda i brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost obavlja se sukladno Uredba (EU) 2017/1130 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o definiranju karakteristika ribarskih plovila.".
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 33.
Iza članka 90. dodaje se članak 90.a koji glasi:
"Članak 90.a
(1) Baždarenje broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metar ili većeg u međunarodnoj plovidbi obavlja priznata organizacija.
(2) Baždarenje broda i jahte u nacionalnoj plovidbi te jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi obavlja Hrvatski registar brodova.
(3) Baždarenje brodice obavlja lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije nadležna za upis u upisnik brodova.".
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 34.
Članak 91. mijenja se i glasi:
„Baždarenju podliježe svaki brod koji se upisuje u hrvatski upisnik brodova koji prethodno nije baždaren sukladno Međunarodnoj konvenciji o baždarenju brodova, 1969. ili Tehničkim pravilima.“ .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 35.
U članku 93. stavku 1. točka 3. briše se.
Stavak 2. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 36.
Iza članka 93. dodaje se članak 93.a koji glasi:
"Članak 93.a
(1) Za troškove obavljenog osnovnog, redovnog i izvanrednog pregleda, kao i za troškove obavljenog baždarenja vlasnik, brodar ili kompanija, odnosno korisnik jahte ili brodice dužan je platiti naknadu.
(2) Troškove ocjene sukladnosti pomorske opreme i brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m iz članka 78. ovoga Zakonika određuje prijavljeno tijelo.
(3) Troškove tehničkog nadzor iz članka 78., odnosno baždarenja iz stavka 1. članka 90.a ovog Zakonika određuje priznata organizacija
(4) Ministar će pravilnikom propisati visinu naknade iz stavka 1. ovog članka za troškove pregled odnosno baždarenja brodice, jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi, jahte i broda u nacionalnoj plovidbi.".
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 37.
U članku 94. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Brodske isprave, zapisi i knjige koje brod mora imati sukladno odredbama ovog Zakonika, služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.“
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ministar će pravilnikom i Tehničkim pravilima propisati sadržaj, obrasce, način vođenja isprava, zapisa i knjiga, kao i oblik, rokove valjanosti, uvjete produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenzija ili povlačenje isprava, zapisa i knjiga.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 38.
U članku 95. iza stavka 2. d odaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom mogu se voditi u pisanom ili elektroničkom obliku.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 39.
Članak 97. mijenja se i glasi:
„(1) Brodu upisanom u upisnik brodova izdaje se upisni list.
(2) Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda.
(3) U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova važi ono što je upisano u upisniku brodova.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 40.
Članak 98. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 41.
Članak 99. mijenja se i glasi:
„(1) Privremeni upisni list izdaje se brodu kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis, brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list, brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list, te brodu u gradnji, kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis u upisnik kao brod.
(2) Brod i brod u gradnji koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim upisnim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.
(3) Privremeni upisni list važi najdulje tri mjeseca od njegova izdavanja.
(4) Privremeni upisni list izdaje nadležna lučka kapetanija iz članka 254. ovog Zakonika.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 42.
Glave VI i VII i članci 100. do 124. brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 43.
Iza članka 124. dodaje se Glava VII.a, naslov glave i članci 124.a do124.f koji glase:
„Glava VII.a RASPREMA
Članak 124.a
(1) U smislu odredbi ove glave Zakonika pomorski objekt je pomorski objekt hrvatske državne pripadnosti ili pomorski objekt koji vije zastavu države članice Europske unije, koji se nalazi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.
(2) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na sve pomorske objekte, osim na brodice i jahte.
Članak 124.b
(1) Vlasnik ili brodar dužan je podnijeti zahtjev i ishoditi rješenje o raspremi za pomorski objekt kojeg privremeno povlači iz plovidbe odnosno uporabe.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar pomorskog objekta duljine do 24 metra, nije dužan ishoditi rješenje o raspremi, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
a) ako je razdoblje raspreme kraće od 60 dana,
b) ako pomorski objekt zadržava sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, za cijelo vrijeme trajanja raspreme,
c) ako pomorski objekt nema ukrcani teret i/ili putnike,
d) ako je pomorski objekt sigurno privezan u lučkom području,
e) ako je vlasnik ili brodar o datumu početka raspreme i očekivanom trajanju raspreme koje je kraće od 60 dana, prethodno obavijestio nadležnu lučku kapetaniju na čijem području je pomorski objekt privezan.
(3) U raspremu se ne može staviti pomorski objekt koji prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka nema sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, kao niti podrtina pomorskog objekta.
Članak 124.c
(1) Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt ne mora biti sposoban za plovidbu i nije dužan udovoljavati odredbama Glave V. i članka 130. ovog dijela Zakonika, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.
(2) Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt mora udovoljavati uvjetima raspreme koje rješenjem o raspremi utvrđuje nadležna lučka kapetanija.
(3) Ukoliko za vrijeme trajanja raspreme nadležna lučka kapetanija utvrdi da pomorski objekt ne udovoljava utvrđenim uvjetima raspreme, donijeti će rješenje o prestanku raspreme.
Članak 124.č
(1) Tehničkim uvjetima raspreme utvrđuju se uvjeti kojima moraju udovoljavati pomorski objekti u raspremi, u pogledu valjanosti brodskih isprava, uvjeta uspostave njihove ponovne valjanosti, uvjeta integriteta trupa i konstrukcije, sustava kaljuže, protupožarne zaštite i brodskih postrojenja, uređaja i opreme koja tijekom raspreme ostaje u radu, redovnih i izvanrednih pregleda te obnovnih pregleda tijekom raspreme.
(2) Pomorski objekti koji nisu stariji od 25 godina, a koji se stavljaju u raspremu na period kraći od 2 godine ne podliježu redovnim tehničkim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.
(3) Pomorski objekti stariji od 25 godina podliježu redovnim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.
(4) Tehničke uvjete raspreme utvrđuje Hrvatski registar brodova ili priznata organizacija.
(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na pomorske objekte hrvatske državne pripadnosti i kada se nalaze izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
(6) Ministar će tehničkim pravilima podrobnije propisati tehničke uvjete iz stavka 1. ovog članka s obzirom na vrstu i starost pomorskog objekta, valjanosti brodskih isprava, kao i uvjeta za uspostavu njihove ponovne valjanosti, te valjanost brodskih knjiga i zapisa u vrijeme podnošenja zahtjeva za raspremu, način i uvjete obavljanja redovitih i izvanrednih pregleda, kao i obnovnih pregleda i druge bitne uvjete s obzirom na trajanje i mjesto raspreme.
Članak 124.ć
Pomorski objekt može boraviti u raspremi u lučkom području uz odobrenje tijela koje upravlja lukom ili na nekom drugom mjestu izvan luke uz odobrenje nadležne lučke kapetanije.
Članak 124.d
(1) Pomorski objekt u raspremi mora imati određeni broj članova posade u straži odnosno nadzornika ili organiziranu službu za obilazak i pregled pomorskog objekta.
(2) Uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, osobe ili služba iz stavka 1. ovoga članka mogu čuvati više plovnih objekata.
(3) Broj i sastav osoba odnosno službe iz stavka 1. ovoga članka, te stupanj njihove stručne osposobljenosti utvrđuje nadležna lučka kapetanija na prijedlog vlasnika ili brodara.
Članak 124.dž
(1) Zahtjev za raspremu podnosi vlasnik ili brodar, a podnosi se lučkoj kapetaniji na čijem području će pomorski objekt boraviti u raspremi.
(2) Uz zahtjev za raspremu iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar dužan je priložiti plan raspreme koji sadrži sve elemente iz stavaka 3. ovog članka i suglasnost nadležnog tijela koje upravlja lukom u skladu s odredbom članka 124.č.
(3) Lučka kapetanija rješenjem odlučuje o zahtjevu za raspremu i utvrđuje:
a) vremenski period trajanja raspreme,
b) mjesto raspreme iz članka 124.č
c) broj i sastav osoba ili službe iz članka 124.ć
d) mjere sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja
e) uvjete premještaja na drugo mjesto raspreme
f) tehničke uvjete raspreme.
(4) Za pomorski objekt koji se stavlja u raspremu u trajanju do najviše 8 mjeseci ili za pomorski objekt koji će prema izjavi vlasnika ili brodara danoj u zahtjevu za raspremu, tijekom trajanja raspreme udovoljavati odredbama članka 76. stavka 1., članka 102. stavka 1. odnosno 111. stavka 1. ovog Zakonika, nadležna lučka kapetanija rješenjem će utvrditi uvjete raspreme iz stavka 4. podstavaka a), b), c), d) i e).
(5) Uvjete raspreme iz stavka 3. podstavka f) lučka kapetanija utvrđuje temeljem Tehničkih uvjeta raspreme iz članka 124.č.
(6) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 124.đ
(1) Rasprema počinje teći s danom donošenja rješenja kojim se pomorski objekt stavlja u raspremu, a prestaje protekom vremena koje je tim rješenjem određeno kao vrijeme trajanja raspreme ili s danom donošenja rješenja o prestanku raspreme, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.
(2) Vlasnik ili brodar pomorskog objekta dužan je odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i Hrvatski registar brodova ili priznatu organizaciju ukoliko pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme prestane udovoljavati uvjetima rješenja o raspremi iz članka 124.dž ovog Zakonika.
(3) Rasprema prestaje po samom zakonu i bez donošenja posebnog rješenja o prestanku raspreme, u trenutku kada stanje pomorskog objekta u raspremi postane takvo da ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, morski okoliš, obalu ili povezane interese utvrđene člankom 840.a stavkom 5. ovoga Zakonika.
(4) Na pomorske objekte iz stavka 3. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakonika kojima se uređuje obvezno uklanjanje podrtina.
Članak 124.e
(1) Pomorski objekt ne smije za vrijeme raspreme, bez prethodne dozvole nadležne lučke kapetanije, isploviti ili napustiti svoje mjesto raspreme.
(2) Nadležna lučka kapetanija dozvolit će isplovljenje, odnosno napuštanje mjesta raspreme, samo ako prethodno, temeljem provedenog izvanrednog pregleda, utvrdi njegovu sposobnost za plovidbu ili uporabu, osim u slučaju njegovog premještaja na drugo mjesto raspreme ili odlaska u brodogradilište, kada će rješenjem utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe tog premještaja ili odlaska u brodogradilište.
Članak 124.f
Ministar će pravilnikom propisati način i uvjete pod kojima se pomorski objekt može staviti u raspremu i kojima mora udovoljavati za vrijeme trajanja raspreme, uvjete kojima mora udovoljavati mjesto raspreme, osnovne uvjete broja i stručne osposobljenosti članova posade u straži odnosno nadzornika i uvjete kojima treba udovoljavati organizirana služba za obilazak i pregled pomorskog objekta i opće uvjete u pogledu mjera sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja pomorskog objekta u raspremi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 44.
U članku 125. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Stručni radnik jest član posade broda koji koji nema zaduženja u pogledu sigurne plovidbe broda uključujući učenike i studente na praksi te vježbenike palube, stroja i elektrotehnike . “
Dosadašnji stavci 2. do 6. postaju stavci 3. do 7.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 45.
U članku 125.a stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti mogu obavljati i posrednici pri zapošljavanju pomoraca kao pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom i kojima je Ministarstvo izdalo dopusnicu.“
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
“(3) Protiv rješenja kojim se odlučuje o izdavanju dopusnice iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 46.
U članku 126. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi :
„(2) U smislu odredaba članka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika jahta u međunarodnoj plovidbi je jahta bez obzira na državnu pripadnost , sa stalno ukrcanom posadom koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 47.
U članku 127. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Ministarstvo može sudjelovati u pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika tijekom trajanja vježbeničke službe.
(4) Uvjete za utvrđivanje prava na pokriće troškova iz stavka 3. ovoga članka ministar će utvrditi pravilnikom.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 48.
U članku 128. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Za postizanje potrebnih 183 dana iz stavka 1. ovoga članka za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, uračunavaju se dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku ili dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. U slučaju otmice i zatočeništva, umirovljenja ili smrti člana posade u poreznoj godini, držati će se da je ostvaren uvjet plovidbe od 183 dana za tu poreznu godinu.
(3) Danima iz stavka 2. ovoga članka mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu, dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, koji u prethodnoj godini nisu uračunati u 183 dana.“
U stavku 4. riječi: „broj dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi“ zamjenjuju se riječima: „broj ostvarenih dana sukladno stavcima 2. i 3. ovoga članka“.
U stavku 8. riječi: „broju dana plovidbe sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka“, zamjenjuju se riječima: „broju ostvarenih dana sukladno odredbi stavka 2. i 3. ovoga članka“.
Iza stavka 11. dodaju se stavci 12. i 13. koji glase:
„(12) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji se ukrcava na brod u međunarodnoj plovidbi, radi stručnog usavršavanja sukladno zahtjevima Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca 1978, kako je izmijenjena i dopunjena, u vremenskom periodu ne duljem od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, nije obvezan primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi obračunati u godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak.“
(13) Odredba stavka 13. ovog članka primjenjuju se na stručnog radnika koji je ukrcan na brod kao vježbenik palube, stroja ili elektrotehnike, kao i na nastavnika i/ili ispitivača koji sudjeluju u procesu obrazovanja i izobrazbe pomoraca, a koji je zaposlen u Republici Hrvatskoj temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 49.
Iza članka 128. dodaje se članak 128.a koji glasi:
„(1) Član posade jahte bez obzira na državnu pripadnost jahte, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti osim prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti u međunarodnoj plovidbi iz članka 126.
(2) Na prava i obveze član posade jahte iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Zakonika koje se odnose na člana posade broda u međunarodnoj plovidbi.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 50.
Iza članka 129.a dodaje se članak 129.b koji glasi:
“Članak 129.b
„(1) Na pomorca koji kao član posade broda plovi u nacionalnoj plovidbi, zaposlenog kod tuzemnog poslodavca, a za kojeg tuzemni poslodavac obračunava i uplaćuje tijekom godine doprinose, porez na dohodak i prirez, ne odnose se odredbe članka 128. stavaka 4. do 11., članka 129. stavaka 7. do 11., te članka 129.a stavka 3. ukoliko brod u toku kalendarske godine povremeno plovi u međunarodnim vodama, a radi obavljanja brodskog pothvata.
(2) Odredbe članka 129.a stavka 7. odnose se i na pomorce iz stavka 1. ovog članka.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 51.
U članku 131. stavak 1. mijenja se i glasi:
„ (1) Član posade broda koji obavlja poslove u pogledu sigurne plovidbe broda može biti osoba koja ima odgovarajuću životnu dob, koja je stekla odgovarajuće zvanje i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuću svjedodžbu o osposobljenosti.“
U stavku 2. riječi: „hrvatske trgovačke mornarice“ brišu se.
Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. i 6. koji glase:
„(5) Uvjeti za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti temeljem plovidbene službe ostvarene na ratnim brodovima Hrvatske ratne mornarice i brodovima Obalne straže utvrditi će se sporazumom između Ministarstva i ministarstva nadležnog za obranu uz odgovarajuću primjenu načela Međunarodne konvencije o standardima izobrazbe , izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW).
(6) Sporazumom iz stavka 5. utvrditi će se uvjeti za stjecanje i obnovu svjedodžbi o osposobljenosti temeljem ostvarene plovidbene službe na ratnim brodovima počevši od 8. listopada 1991. godine.“
Dosadašnji stavci 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 7.,8., 9. i 10.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 52.
Iza članka 131. dodaje se članak 131.a koji glasi:
„Članak 131.a
(1) Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se oglašava ništavim rješenje i svjedodžba o osposobljenosti, te pomorcu oduzima svjedodžba o osposobljenosti ako u trenutku donošenja rješenja:
1) pomorac ne ispunjava uvjete godina života za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti,
2) pomorac stekne svjedodžbu o osposobljenosti na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti,
3) je pomorac trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odgovarajućih poslova.
(2) Ako okolnosti iz stavka 1. točke 3. ovog članka nastupe nakon izdavanja svjedodžbe o osposobljenosti, Ministarstvo ili lučka kapetanija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o izdavanju svjedodžbe o osposobljenosti i oduzeti pomorcu svjedodžbu.
(3) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 53.
U članku 132. stavak 3. briše se
Dosadašnji stavci 4. do 11. postaju stavci 3. do 10.
U novim stavcima 6., 7. i 8. riječi: “stavka 6.” zamjenjuju se riječima: “stavka 5.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 54.
Članak 137. mijenja se i glasi:
„ (1) Za zapovjednika i člana posade na brodu, osim stručnog radnika u nacionalnoj plovidbi, može se ukrcati samo osoba koja ima pomorsku knjižicu.
(2) Pomorska knjižica jest isprava kojom se dokazuje svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod te trajanje plovidbene službe.
(3) Pomorska knjižica jest osobna isprava osobe kojoj je izdana i može se izdati u obliku elektroničke isprave.
(4) Identifikacijska isprava pomorca jest isprava kojom se dokazuje identitet pomorca izdana u skladu s odredbama Konvencije o identifikacijskim ispravama pomoraca Međunarodne organizacije rada (ILO) iz 1958. godine, kako je izmijenjena i dopunjena.
(5) Uvjete, način izdavanja, sadržaj, obrasce i nadležnost lučkih kapetanija za izdavanje pomorskih knjižica i identifikacijskih isprava pomoraca propisuje ministar.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 55.
Iza članka 137. dodaje se članak 137.a koji glasi:
„Članak 137.a
(1) Lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim se proglašava nevažećom pomorska knjižica, kada je nastupila trajna zdravstvena nesposobnost pomorca za obavljanje odgovarajućih poslova na brodu.
(2) Lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim se oglašava ništavom pomorska knjižica, kada je pomorska knjižica ishođena na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje pomorske knjižice.
(3) Kada je pomorska knjižica proglašena nevažećom odnosno ništavom, Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se nevažećom odnosno ništavom proglašava i identifikacijska isprava pomorca.
(4) Lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim se oglašava ništavom plovidbena služba upisana i ovjerena u pomorskoj knjižici na temelju krivotvorenih i neistinitih isprava.
(5) Plovidbena služba iz stavaka 4. ovoga članka briše se iz svih evidencija Ministarstva.
(6) Rješenjem iz stavaka 2. i 4. ovoga članka oglašavaju se ništavim i sva prava stečena temeljem plovidbene službe koja je oglašena ništavom.
(7) Protiv rješenja iz stavaka 1. do 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 56.
U članku 147. stavku 2. riječ: „strane“, briše se. Riječi: „hrvatski upisnik jahti“ zamjenjuju se riječima: „upisnik brodova“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 57.
U članku 166. stavku 1. iza točke 15. dodaju se točke 16. i 17. koje glase:
„16) stranim jahtama za gospodarske svrhe
17) obavljanjem djelatnosti pomorskih učilišta “.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 58.
Članak 167. mijenja se i glasi:
“(1) Inspekcijski nadzor nad stranim brodovima i jahtama za gospodarske svrhe u lukama Republike Hrvatske provodi se sukladno postupcima utvrđenim Pariškim memorandumom o suglasnosti o nadzoru države luke.
(2) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 1. ovoga Zakonika provjerava se ima li brod važeće isprave u skladu s odredbama:
1) Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru,
2) Međunarodne konvencije o teretnim linijama,
3) Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja mora s brodova,
4) Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju svjedodžbi i obavljanju straže pomoraca,
5) Međunarodne konvencije o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima,
6) Konvencije o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru,
7) Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem,
8) Međunarodne konvencije o baždarenju brodova
9) Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, 2001,
10) Međunarodne konvencije o radu pomoraca, 2006.
11) Međunarodne konvencije o nadzoru štetnih sustava protiv obraštanja brodova, 2001.
12) Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, 2004.
13) Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, 1974., kako je izmijenjena i dopunjena Protokolom iz 2002. godine.
(3) Osim isprava u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, inspekcijskim nadzorom nad stranim brodovima provjerava se i ima li brod važeće isprave sukladno Uredbi 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o odgovornosti prijevoznika putnika morem u slučaju nesreće, Direktivi 2009/20/EC Europskog parlamenta i Vijeća o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine, kao i dokaz o drugim obveznim osiguranjima propisanim ovim Zakonikom.
(4) Ako državu čiju zastavu brod vije ne obvezuju konvencije navedene u stavku 3. ovoga članka, inspektor ispituje da li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, količine i smještaja tereta, broja putnika te sveukupnog opterećenja, može sigurno obaviti namjeravano putovanje.
(5) Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz stavka 4. ovoga članka uzima se u obzir prvenstveno, ali ne isključivo, sadržaj konvencija navedenih u stavku 3. ovoga članka.
(6) Inspekcijskim nadzorom nad stranim brodom utvrđuje se udovoljava li posada i cjelokupno stanje broda, uključujući strojarnicu, prostorije za smještaj posade, te higijenski uvjeti na brodu pravilima i standardima utvrđenim međunarodnim konvencijama iz stavka 3. ovoga članka.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 59.
U članku 168. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit će se putem diplomatskih, odnosno konzularnih tijela nadležno tijelo države zastave broda te Međunarodna pomorska organizacija.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 60.
U članku 170. stavku 1. točka 6. mijenja se i glasi:
„6) uvježbanost posade u rukovanju brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara te s mjerama sigurnosne zaštite“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 61.
U članku 171. stavci 4., 5. i 6. mijenjaju se i glase:
„(4) Inspekcijski pregled iz članka 170. ovoga Zakonika može se obaviti i izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ukoliko se ocijeni da postoji opravdana sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdanim brodskim ispravama i knjigama ili da se do isteka valjanosti brodskih isprava i knjiga ne predviđa uplovljavanje broda u luke Republike Hrvatske.
(5) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz članaka 167. i 170. ovoga Zakonika inspektor sigurnosti plovidbe može od priznate organizacije zatražiti na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedodžbi za brod koji se nadzire.
(6) Ako zapovjednik ne postupi po nalogu inspektora iz stavka 2. i 3. ovoga članka, inspektor će pečaćenjem broda ili na drugi pogodan način onemogućiti plovidbu, odnosno ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta vlastitim uređajima.“
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Ako vlasnik broda ne postupi sukladno rješenju kapetanije iz stavka 7. ovoga članka, kapetanija će rješenjem narediti tijelu koje upravlja lukom odnosno kopnenim dijelom pomorskog dobra na čijem se području brod nalazi, odnosno trgovačkom društvu Plovput d.o.o. ako se brod nalazi izvan lučkog područja, da ga na trošak i rizik vlasnika ukloni.Stavak 10. mijenja se i glasi:
„(10) Protiv rješenja nadležne lučke kapetanije iz stavka 7., odnosno 9. ovoga članka, žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.“
Stavci 12. i 13. mijenjaju se i glase:
„(12) U pogledu tražbine koja se tiče naknade troškova uklanjanja broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka, Republika Hrvatska odnosno ovlašteno tijelo koje je uklonilo brod ima založno pravo na brodu koji je predmet uklanjanja te ga može i zadržati do podmirenja te tražbine. Ustupanjem tražbine za naknadu troškova uklanjanja broda prenosi se i zakonsko založno pravo te pravo zadržanja.
(13) Ako su uklanjanjem broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka ostvarena određena novčana sredstva, ona će se iskoristiti za podmirenje razumnih troškova vezanih uz uklanjanje, dok će se možebitni ostatak sredstava deponirati kod teritorijalno nadležnog trgovačkog suda na ime vlasnika broda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u „Narodnim novinama“.“
Stavak 16. mijenja se i glasi:
„(16) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku javnom objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 62.
Iza članka 176.b dodaje se članak 176.c koji glasi:
“Članak 176.c
(1) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti pomorskog učilišta utvrdi da pomorsko učilište ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost za obrazovanje pomoraca ili se utvrdi bilo koja druga nepravilnost u radu pomorskog učilišta, može mu se oduzeti rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost na ovlaštenje za obrazovanje pomoraca i prije isteka njihove valjanosti.
(2) U slučaju oduzimanja rješenja iz stavka 1. ovog članka, pomorsko učilište može podnijeti novi zahtjev za isti program izobrazbe odnosno program obrazovanja tek nakon isteka roka od najmanje tri godine od dana oduzimanja dopusnice ili suglasnosti.
(3) U razdoblju iz stavka 2. ovog članka, neće se izdati nova dopusnica odnosno suglasnost pomorskom učilištu koje je na bilo koji način (npr. vlasnička struktura, odgovorna osoba, sjedište i sl.) povezano sa pomorskim učilištem iz stavka 1. ovog članka.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 63.
Iza članka 177. dodaju se članci 177.a i 177.b koji glase:
“Članak 177.a
(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora opravdano posumnja da su prekršeni uvjeti Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine, odnosno da je brodar napustio pomorca i ostavio ga bez potrebnog uzdržavanja i potpore, uključujući dostatne zalihe hrane i pitke vode, goriva te potrebnu medicinsku skrb, ili je na drugi način jednostrano prekinuo svoje veze s pomorcem, lučka kapetanija će na zahtjev pomorca, donijeti rješenje o njihovom iskrcaju zbog napuštanja od strane brodara.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako je iskrcan zapovjednik ili je iskrcajem drugih pomoraca broj članova posade manji od propisanog najmanjeg broja članova posade, lučka kapetanija će zabraniti isplovljenje takvom plovnom objektu.
Članak 177.b
(1) Inspektor sigurnosti plovidbe provest će inspekcijski nadzor o svakoj prijavi nestručnosti, djela ili propusta osobe kojoj je izdana ili priznata svjedodžba o osposobljenosti, a koje djelo ili propust je mogao neposredno ugroziti sigurnost ljudskih života ili imovine na moru ili uzrokovati onečišćenje morskog okoliša.
(2) Temeljem nalaza istrage iz stavka 1. ovog članka, ako postoji osnovana sumnja u počinjenje pomorskog prekršaja, inspektor sigurnosti plovidbe pokrenut će prekršajni postupak.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 64.
Članak 178. mijenja se i glasi:
“Protiv rješenja inspektora sigurnosti plovidbe žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 65.
U članku 179. stavak 1. mijenja se i glasi:
"(1) Hrvatsku državnu pripadnost stječe brod i brod u gradnji upisom u upisnik brodova, odnosno izdavanjem privremenoga upisnog lista."
U stavku 2. riječ: "jahtom" zamjenjuje se riječima: "brodom u gradnji".
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 66.
Članak 180. mijenja se i glasi:
„(1) Brod i brod u gradnji koji je stekao hrvatsku državnu pripadnost ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.
(2) Način vijanja zastave i isticanja znakova na brodovima propisuje ministar pravilnikom.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 67.
Članak 183. mijenja se i glasi:
“(1) Brod, osim tehničkog plovnog objekta upisan u upisnik brodova, odnosno brod kojem je izdan privremeni upisni list mora imati ime, a ribarski brod mora imati i oznaku.
(2) Tehnički plovni objekt, plutajući objekt, nepomični odobalni objekt i brodica upisana u upisnik brodova ili kojoj je izdan privremeni upisni list mora imati oznaku, a pored oznake može imati i ime.
(3) Dva broda ne mogu imati isto ime, a dva tehnička plovna objekta, dva plutajuća objekta, dva nepomična odobalna objekta, dvije brodice ili dva ribarska broda ne mogu imati istu oznaku."
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 68.
Članak 184. mijenja se i glasi:
"(1) Brod, osim tehničkog plovnog objekta i jahta moraju nositi ime luke upisa.
(2) Oznaka tehničkog plovnog objekta, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta i brodice iz članka 183. stavka 2. ovog Zakonika mora sadržavati oznaku luke upisa."
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 69.
U članku 185. riječi: "brod, jahta i brodica koji imaju radiouređaj moraju" zamjenjuju se riječima: "pomorski objekt koji ima radiouređaj mora"
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 70.
Članak 186. mijenja se i glasi:
"(1) Brod i brod u gradnji upisan u upisnik brodova mora imati Nacionalni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: NIB).
(2) NIB je jedinstveni identifikacijski broj koji se dodjeljuje brodu odnosno brodu u gradnji u trenutku upisa u upisnik brodova.
(3) Brod zadržava NIB koji mu je dodijeljen upisom u upisnik kao brodu u gradnji, kao i u slučaju rekonstrukcija koje imaju za posljedicu promjenu njegove namjene i/ili vrste pomorskog objekta.
(4) Ministar pravilnikom uređuje način i postupak određivanja NIB-a, imena, oznake i luke upisa broda."
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 71.
U članku 187. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U upisnik brodova se može upisati:
a) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana Republike Hrvatske,
b) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) ako je kompanija ili brodar broda hrvatska pravna osoba,
c) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
d) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u državi članici EGP-a ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
e) pomorski objekt koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice EGP ili pravne osobe osnovane sukladno propisima države članice EGP i sa sjedištem u državi članici EGP, pod uvjetom da je brod upravljan iz podružnice u Republici Hrvatskoj,
f) brod koji je u vlasništvu strane fizičke osobe sa prebivalištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice EGP ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
g) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice EGP ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u državi članici EGP, a ta kompanija ili brodar ima podružnicu u Republici Hrvatskoj,
h) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske i izvan druge države članice EGP-a ako je ta strana pravna osoba brodovlasničko trgovačko društvo ovisno o pravnoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je porezni obveznik poreza po tonaži.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 72.
Članak 188. mijenja se i glasi:
"Osim temeljem odredbi iz članka 187. ovog Zakonika u upisnik brodova se može upisati jahta i brodica koja je u cjelini u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ako se pretežno nalazi u Republici Hrvatskoj."
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 73.
Iza članka 188. dodaje se članak 188.a koji glasi:
"Članak 188a.
U upisnik brodova se ne upisuju podmorski cjevovodi i pontonski gatovi.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 74.
Članak 189. mijenja se i glasi:
„(1) U upisnik brodova se mora upisati brod u gradnji koji je u cjelini u vlasništvu fizičke ili pravne osobe državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) U upisnik se može upisati brod u gradnji u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu.
(3) U upisnik brodova se ne upisuje brodica u gradnji.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 75.
Članak 190. mijenja se i glasi:
„(1) U slučaju upisa jahte ili brodice u upisnik brodova prema članku 188. ovoga Zakonika, vlasnik jahte ili brodice dužan je ovlastiti hrvatsku pravnu ili fizičku osobu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj da ga za odsutnosti iz Republike Hrvatske zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.
(2) Podatci o pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 1. ovog članka upisuju se u upisnik brodova.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 76.
Članak 191. mijenja se i glasi:
"(1) Ne može se upisati u upisnik brodova brod koji je upisan u inozemni upisnik brodova.
(2) Ne može se upisati u upisnik brodova brod koji je stariji od najviše dopuštene starosti za određene vrste brodova.
(3) Ministar će pravilnikom propisati najvišu dopuštenu starost i tehničke uvjete za upis brodova u upisnik brodova."
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 77.
Članak 192. mijenja se i glasi:
„(1) Brod se briše iz upisnika brodova
1) po službenoj dužnosti:
a) ako je propao ili se pretpostavlja da je propao,
b) ako prestane udovoljavati uvjetima za upis broda u upisnik brodova propisanima ovim Zakonikom,
2) na zahtjev vlasnika.
(2) Pretpostavlja se da je brod propao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju pretpostavlja se da je brod propao onog dana kad su primljene posljednje raspoložive vijesti o njemu.
(3) Osim temeljem odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka jahta i brodica se briše iz upisnika brodova po službenoj dužnosti ako u zakonskom roku ne plati naknadu iz članka 51. stavka 4. ovog Zakonika dvije uzastopne godine.
(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje brodova u gradnji.
(5) Vlasnik broda je dužan o okolnostima iz stavka 1. točke 1., podtočaka a i b ovoga članka obavijestiti lučku kapetaniju u roku od 15 dana od dana njihova nastanka.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 78.
Članak 193. mijenja se i glasi:
„(1) Ako je na brodu osnovana hipoteka, za brisanje broda iz upisnika brodova potreban je pristanak hipotekarnih vjerovnika.
(2) Kad se radi o brisanju broda po službenoj dužnosti na kojem je osnovana hipoteka, brisanje broda će se obaviti istekom roka od tri mjeseca od dostave obavijesti hipotekarnim vjerovnicima, da su se stekli uvjeti za brisanje broda po službenoj dužnosti ili odmah nakon primitka vjerovnikove suglasnosti za brisanje broda.
(3) Obavijest hipotekarnim vjerovnicima obavit će se sukladno članku 384.c ovog Zakonika
(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na brodove u gradnji.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 79.
Članak 195. mijenja se i glasi:
„(1) Upisnik brodova je javni i svatko može zahtijevati uvid u upisnik brodova.
(2) Iz upisnika brodova izdaju se izvadci iz glavne knjige i preslike ili ispisi iz zbirke isprava.
(3) Upisnik brodova, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz upisnika brodova uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava.
(4) Tko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik brodova, ne snosi pravne posljedice koje iz toga proisteknu.
(5) Lučka kapetanija dužna je osobi koja to zahtijeva, izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku brodova, te na zahtjev osobe koja pribavi suglasnost vlasnika ili sudskim putem dokaže postojanje pravnog interesa, dopustiti uvid u isprave koje se čuvaju u zbirci isprava i njihovu presliku ili prijepis ako upisi u upisniku brodova upućuju na te isprave.
(6) Ministar će pravilnikom propisati način vođenja upisnika brodova, podatke koji se unose u glavnu knjigu upisnika brodova, obrasce isprava, izvadaka i ispisa iz upisnika brodova.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 80.
Članak 196. mijenja se i glasi:
„Upisnik brodova vodi se u elektroničkom obliku.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 81.
Članak 197. mijenja se i glasi:
„Upisnik brodova sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 82.
Članak 198. mijenja se i glasi:
„(1) Glavna knjiga upisnika brodova sastoji se od uložaka.
(2) Uložak ima list A, list B i list C.
(3) Svaki brod se upisuje u poseban uložak.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 83.
Članak 199. mijenja se i glasi:
„U list A glavne knjige uloška upisnika brodova upisuju se vrsta pomorskog objekta, podaci o identitetu pomorskog objekta i njegove osnovne tehničke značajke.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 84.
U članku 200. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U list B uloška glavne knjige upisnika brodova upisuje se tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno osobno ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik broda i osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnim raspolaganjem brodom.“.
Stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(3) Za jahte i brodice u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe korisnika jahte odnosno korisnika brodice ili osobno ime, te prebivalište fizičke osobe korisnika jahte korisnika brodice.
(4) Za brod u gradnji u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište naručitelja.“
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) U slučaju upisa jahte ili brodice u upisnik brodova sukladno članku 188. ovog Zakonika u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište osobe iz članka 190. koja zastupa vlasnika jahte ili brodice.“
Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Vlasnik broda, brodar, kompanija, korisnik jahte ili korisnik brodice dužni su u roku od 30 dana podnijeti lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka iz stavka 1., 2. i 5. ovoga članka.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 85.
Članak 201. mijenja se i glasi:
„(1) U list C uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju se stvarna prava kojima je brod ili njegov dio opterećen, te prava stečena na tim pravima, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo prvokupa, te druga ograničenja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik opterećenog broda, zabrane opterećivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka za javne brodove nije dozvoljen upis u list C uloška glavne knjige upisnika brodova.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 86.
Iza članka 201. naslov Glave III. i članci 202. do 207. brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 87.
Članak 208. mijenja se i glasi:
„Brod i brod u gradnji jesu pokretne stvari.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 88.
Članak 209. mijenja se i glasi:
„(1) Na brod i brod u gradnji mogu postojati stvarna prava, a napose pravo vlasništva, hipoteka na brodu i pomorski privilegiji.
(2) Brod i brod u gradnji mogu biti u suvlasništvu.
(3) Ako između suvlasnika nije drugačije ugovoreno, suvlasništvo se dijeli na jednake idealne dijelove.
(4) Na sva stvarna prava u pogledu broda i broda u gradnji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općim zakonom kojim se uređuje pravo vlasništva i druga stvarna prava, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 89.
Članak 211. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 90.
Članak 212. mijenja se i glasi:
„(1) Pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća stvari koje su na brod u gradnji ugrađene.
(2) Ako u upisnik brodova nije što drugo upisano, pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća i stvari koje se nalaze u brodogradilištu, a nisu ugrađene u brod u gradnji, ako su prema svojoj izradi određene isključivo za ugrađivanje u određeni brod ili za njegov pripadak, ili ako su na vidljiv način obilježene ili izdvojene za ugrađivanje u brod.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 91.
U članku 213. stavku 1. riječi: „ili jahti“ zamjenjuju se riječima: „i brodu u gradnji“.
Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, lučka kapetanija će upisati pravo vlasništva i temeljem ovjerene isprave s izjavom prenositelja o prijenosu prava vlasništva, a koja isprava sadrži bitne elemente o pravnom poslu, bez obveze podnošenja same isprave o pravnom poslu.
(4) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se kod prvog upisa novoizgrađene jahte i brodice.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 92.
U članku 214. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu i brodu u gradnji mogu se steći, prenijeti, ograničiti i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova.“.
U stavku 2. riječi: „odnosno upisnik jahti“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 93.
U članku 215. u točkama 1. i 3. riječi: „ili jahte“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 94.
Članak 216. mijenja se i glasi:
„Odredbe članaka 213., 214. i 215. ovoga Zakonika primjenjuju se i na brod u gradnji koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu od trenutka njegova upisa u upisnik brodova.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 95.
U članku 217. stavku 1. riječi: „ili jahte“ brišu se.
U stavku 2. zarez i riječi: „odnosno inventar jahte“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 96.
Članak 218. mijenja se i glasi:
“(1) Prijenos ili otuđenje broda obuhvaća i pripadak broda.
(2) Prijenos ili otuđenje broda ne obuhvaća one stvari pripatka u pogledu kojih je, uz pristanak vlasnika broda upisano zabilježbom u upisnik brodova da pripadaju drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 97.
Članak 220. mijenja se i glasi:
“(1) Hipoteka na brodu može nastati temeljem ugovora (ugovorna hipoteka) ili temeljem sudske odluke (prisilna sudska hipoteka).
(2) Ako ugovor ili isprava o hipoteci u kojemu je potpis dužnika javno ovjerovljen sadrži izjavu dužnika da vjerovnik može neposredno na temelju ugovora ili isprave zatražiti upis hipoteke u upisnik brodova, kao i izjavu dužnika da je suglasan da se na temelju tog ugovora ili isprave na brodu na kojemu je zasnovana hipoteka može radi tražbine utvrđene tim ugovorom ili ispravom nakon dospjelosti tražbine provesti neposredna ovrha, takav je ugovor ili isprava ovršna isprava temeljem koje se takva ovrha može provesti bez potvrde ovršnosti."
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 98.
U članku 231. stavku 2. riječi: “Hipoteka na naknadu iz osiguranja” zamjenjuju se riječima: “Hipoteka u odnosu na naknadu iz osiguranja”.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
“Ako je osiguravatelj bio obaviješten o hipoteci na brodu, ne smije osiguraniku isplatiti pripadajuću naknadu iz osiguranja bez pristanka hipotekarnog vjerovnika.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 99.
U članku 235. iza riječi: “upisnik brodova” stavlja se točka. Riječi: “u gradnji, te na jahte upisane u upisnik jahti, odnosno jahte u gradnji upisane u upisnik jahti u gradnji.” brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 100.
U članku 236. stavku 1. točki 4. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom te se dodaje  očka 5. koja glasi:
„5) prodajom broda na javnoj dražbi sukladno članku 171. stavku 11. ili članku 840.n ovoga Zakonika.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 101.
U članku 241. stavku 1. iza riječi: “pomorskim privilegijem” dodaju se riječi: “(zakonskim založnim pravom)”.
Točka 4. mijenja se i glasi:
“4) tražbine za lučke pristojbe i naknade koje se naplaćuju u lukama otvorenim za javni promet i lukama posebne namjene, troškove plovidbe kanalima i drugim plovnim putovima, uključujući troškove naknada za sigurnost plovidbe, naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe, te troškove peljarenja,”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 102.
U članku 246. stavku 1. točki 4. na kraju rečenice umjesto točke stavlja se zarez te se dodaje točka 5. koja glasi:
„5) prodajom broda na javnoj dražbi sukladno članku 171. stavku 11. ili članku 840.n ovoga Zakonika.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 103.
U članku 247. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Rok iz članka 246., stavka 1., točke 2., ovoga Zakonika prestaje teći bilo kojom radnjom poduzetom pred sudom od strane vjerovnika privilegirane tražbine radi osiguranja ili namirenja predmetne tražbine.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 104.
U članku 251. riječi: „brodove upisane u upisnik javnih brodova“ zamjenjuju se riječima: „javne brodove upisane u upisnik brodova“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 105.
Članak 252. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 106.
Iza članka 252. naslov Glave III. mijenja se i glasi:
„ POSTUPAK ZA UPISIVANJE U UPISNIK BRODOVA “
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 107.
Članak 253. mijenja se i glasi:
„(1) Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije, izuzev onih koji su u nadležnosti suda.
(2) Postupak upisa iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
(3) Postupak upisa broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi rješava se bez odgode, a u iznimnim slučajevima najkasnije u roku od 3 dana od trenutka zaprimanja urednog zahtjeva za upis.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 108.
Članak 254. mijenja se i glasi:
„(1) Za upis broda ili jahte nadležna je lučka kapetanija na čijem je području prebivalište odnosno sjedište vlasnika broda, brodara, kompanije ili korisnika jahte.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka za upis broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi nadležna je lučka kapetanija kojoj se podnese zahtjev za upis u upisnik brodova ili Ministarstvo.
(3) Za upis broda ili jahte čiji vlasnik, brodar, kompanija ili korisnik jahte nema prebivalište odnosno sjedište na području lučke kapetanije, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za prvi upis broda ili jahte.
(4) Za upis plutajućeg objekta ili nepomičnog odobalnog objekta nadležna je lučka kapetanija na čijem se području taj objekt nalazi.
(5) Za upis broda u gradnji, odnosno plutajućeg objekta u gradnji ili nepomičnog odobalnog objekta u gradnji nadležna je lučka kapetanija na čijem je području sjedištu brodograditelja, odnosno sjedište graditelja.
(6) Za upis pomorskog objekata u gradnji iz stavka 4. ovog članka, kada brodograditelj ili graditelj nema sjedište na području lučke kapetanije, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za upis u upisnik brodova.
(7) Za upis brodice nadležna je lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika ili korisnika brodice.
(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka za upis brodice nadležna je lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava ili plovi.
(9) Upis u list C uloška upisnika brodova za brodice provodi se temeljem rješenja nadležne lučke kapetanije ili suda.
(10) Nadležnom lučkom kapetanijom za upis u upisnik brodova sukladno odredbama ovog Zakonika smatra se i Ministarstvo kada obavljaju poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavka 2. ovog članaka, odnosno ispostava lučke kapetanije kada obavlja poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavka 7. i 8. ovog članka.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 109.
Članak 256. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 110.
U članku 257. u točki 1. riječ: „hrvatski“ briše se.
Točka 6. briše se.
U dosadašnjoj točki 7. koja postaje točka 6. riječ: „hrvatskog“ briše se.
U dosadašnjoj točki 8. koja postaje točka 7. riječ: „hrvatski“ briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 111.
U članku 266. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Za prvenstveni red upisa mjerodavno je vrijeme zaprimanja zahtjeva.“
U stavku 2. riječ: „prijedloga“ zamjenjuje se riječju: „zahtjeva“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 112.
Iza članka 272. naslov se mijenja i glasi:
„3. Zahtjevi“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 113.
U članku 273. stavku 1. riječi: „prijave ili prijedloga“ zamjenjuju se riječju: „zahtjeva“.
U stavku 2. riječi: „Prijave i prijedlozi, odnosno zahtjevi“ zamjenjuju se riječju: „Zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 114.
U članku 275. stavku 1. riječi: „prije proteka roka stigne“ zamjenjuju se riječima: „je prije proteka roka zaprimljen u“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 115.
Članak 276. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 116.
Članak 277. mijenja se i glasi:
„(1) Zahtjev za uknjižbu sadrži prešutno i zahtjev za predbilježbu, ako podnositelj zahtjeva to nije izričito isključio.
(2) Jednim zahtjevom može se tražiti više upisa na temelju jedne isprave te upis jednog istog prava u više uložaka ili upis više prava u jedan uložak.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 117.
Članak 278. mijenja se i glasi:
„(1) Zahtjev za upis broda u upisnik brodova mora sadržati sve podatke koji se upisuju u upisnik brodova. Uz zahtjev moraju se priložiti isprave kojima se dokazuju podaci koji se upisuju u upisnik brodova.
(2) Izvornikom isprave iz stavka 1. ovog članka se smatra i elektronička isprava koja je izdana sukladno odredba propisa o elektroničkim ispravama.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 118.
Članak 279. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 119.
U članku 280. stavku 2. riječ: „vlastita“ zamjenjuje se riječju: „osobna“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Isprave koje ne sadrže podatke o mjestu i vremenu sastavljanja, ali je na njima izvršena ovjera kod javnog bilježnika, smatraju se podobnim za provođenje upisa u smislu stavka 2. ovoga članka.“
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: „vjerodostojnost“ zarez se zamjenjuje točkom. Riječi: „a ako se sastoje od više listova, oni moraju biti ušiveni tako da se ni jedan list ne može umetnuti.“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 120.
Članak 281. mijenja se i glasi:
„(1) Isprave na temelju kojih se obavljaju upisi u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova moraju se priložiti u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu ili u ovjerenoj preslici.
(2) Od svake isprave iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i po jedan neovjereni prijepis ili preslika za zbirku isprava. Voditelj upisnika brodova potvrdit će da se taj prijepis ili preslika slaže s izvornikom.
(3) Ako se izvornik isprave nalazi u službenim spisima ili u zbirci isprava ili ako je priložen uz već podneseni zahtjev, dovoljno je podnijeti prijepis ili presliku u dva primjerka i navesti gdje se izvornik nalazi.
(4) Ako se izvornik isprave ne može odmah podnijeti zato što se nalazi kod drugog tijela ili suda, treba to u zahtjevu navesti i priložiti prijepis ili presliku, opskrbljenu potvrdom tijela uprave ili suda da se prijepis, odnosno preslika slaže s izvornikom i jedan neovjereni prijepis ili presliku isprave.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 121.
U članku 282. ispred točke dodaju se riječi: „izuzev isprave iz članka 213. stavka 3. i potvrde tijela koji vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, a koje mogu biti sastavljene na engleskom jeziku“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 122.
Članci 289., 290. i 291. brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 123.
Članak 292. mijenja se i glasi:
„Lučka će kapetanija koja vodi upisnik brodova na temelju zahtjeva i njegovih priloga dopustiti upis u upisnik brodova:
1) kad iz upisnika brodova u pogledu broda ili prava na brodu ne proizlazi nikakva smetnja traženom upisu, odnosno ako je kod podnošenja zahtjeva za prvi upis broda u upisnik brodova udovoljeno uvjetima za upis propisanima odredbama ovoga Zakonika,
2) kad nema osnovane sumnje u to da je podnositelj zahtjeva ovlašten podnijeti zahtjev i da su sudionici na čija se prava upis odnosi sposobni raspolagati tim pravima,
3) kad je traženje prema sadržaju podnesenih isprava osnovano,
4) kad isprave imaju oblik koji se zahtijeva za dozvolu uknjižbe, predbilježbe ili zabilježbe.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 124.
U članku 293. stavku 1. riječi: „ prijavi, odnosno prijedlogu“ zamjenjuju se riječju: „zahtjevu“.
U stavku 2. riječ: „Lučka“ piše se malim slovom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 125.
Članak 294. mijenja se i glasi:
„ (1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi rješenje o upisu u upisnik brodova na temelju izvornih isprava, ili ovjerenih preslika izvornih isprava ili u neovjerenoj preslici ako je izvornu ispravu izdalo Ministarstvo ili druga lučka kapetanija.
(2) Ako iz zahtjeva i priloženih preslika i prijepisa isprava proizlazi da bi se traženju moglo udovoljiti da je izvorna isprava bila podnesena, lučka kapetanija će, da se za odnosno pravo sačuva prvenstveni red, odrediti zabilježbu zahtjeva u upisnik brodova uz napomenu »dok stigne izvornik«.
(3) Istodobno će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova predlagatelju odrediti primjeren rok u kojem mora podnijeti izvornu ispravu, ako je tijelo, kod kojeg se ona nalazi, već po službenoj dužnosti nije dužno poslati. Ako drugo tijelo ili sud izvornu ispravu naknadno dostavi, ili isprava bude u određenom roku podnesena, rješavat će se o zahtjevu u samoj stvari.
(4) Ako izvorna isprava u određenom ili produljenom roku ne bude podnesena, odbacit će se zahtjev i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.
(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može, kad ocijeni da za to postoje opravdani razlozi, dopustiti upis u upisnik brodova na osnovu potvrde o brisanju broda iz stranog upisnika brodova, odnosno isprave o stjecanju vlasništva na brodu poslane elektroničkom poštom, telefaksom ili na drugi primjeren način s time da se odredi rok za dostavu izvorne isprave.
(6) Ako iz zahtjeva i priloženih isprava proizlazi da se traženju ne bi moglo udovoljiti i kad bi izvorna isprava bila priložena, lučka kapetanija će zahtjev odbiti.
(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na zahtjev za prvi upis broda u gradnji.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 126.
U članku 295. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ako zahtjevu nije priložen prijevod isprave koja je sastavljena na stranom jeziku, izuzev isprava sastavljenih na engleskom jeziku, a iz podneska ne proizlazi da traženje treba odbiti, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će radi čuvanja prvenstvenog reda odrediti zabilježbu zahtjeva u upisniku uz napomenu »dok stigne prijevod« te zatražiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjereni rok.“
U stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 127.
U članku 297. stavku 2. riječ: „Prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „Zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 128.
U članku 298. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi:
"2) naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište, osobni identifikacijski broj osobe u čiju će se korist upis obaviti izdan od strane države sjedišta ili prebivališta te osobe, brod ili pravo na brodu na kojem će se upis obaviti i bitni sadržaj prava koje se upisuje."
Stavak 3. mijenja se i glasi:
"(3) Rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova mora sadržavati podatke koji se moraju upisati u list A."
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 129.
U članku 299. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“. R iječi: „ili lučka kapetanija iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika odbije izvršenje dopuštenog upisa (članak 298.) brišu se.
U stavku 2. točki 1. riječ: "prijedloga" zamjenjuje se riječju: "zahtjeva".
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 130.
U članku 300. riječi: „izvršno zato što žalba nije podnesena“ zamjenjuju se riječju „pravomoćno“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 131.
Članak 301. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 132.
U članku 302. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„1) datum kad je zahtjev zaprimljen i jedinstvenu oznaku zahtjeva (pismena) u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva,“.
U točki 3. iza riječi: „kapetanije,“ dodaju se riječi: „odnosno suda,“.
U točki 5. iza riječi: "odnosno" dodaje se riječ: "osobno".
Stavak 2. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 133.
U članku 303. stavku 1. riječi: „upis broda u list A i list B upisnika brodova“ zamjenjuju se riječima: „provedbu upisa“.
U stavku 2. iza riječi: „uloška“ stavlja se točka. Riječi: „otvorenog u skladu s člankom 290. stavkom 2. ovoga Zakonika.“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 134.
Članak 304. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 135.
U članku 308. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Valjanost upisa ne može se pobijati zato što je dostava obavljena elektronički ili javnom objavom na elektronskoj oglasnoj ploči.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 136.
Članak 309. mijenja se i glasi:
„Lučka kapetanija koja je obavila upis brisanja broda iz upisnika brodova ili lučka kapetanija od koje to zatraži stranka izdat će potvrdu o brisanju.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 137.
U članku 310. riječ: „obavljen“ u određenom broju i padežu zamjenjuje se riječju: „proveden“ u odgovarajućem broju i padežu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 138.
U članku 311. stavci 2. do 5. brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 139.
Iza članka 311. dodaje se članak 311.a koji glasi:
„Članak 311.a
(1) Pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa može se ispraviti po službenoj dužnosti, bez vođenja postupka za ispravak pogrešnoga upisa, samo ako takav ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava, niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u upisnike brodova.
(2) Pokretanje postupka za ispravak pogrešnoga upisa zabilježit će se na listu na kojem je pogrešni upis proveden. Ova zabilježba ima učinak da kasniji upisi ne sprječavaju ispravak pogreške.
(3) Kad rješenje o ispravku pogrešnoga upisa postane pravomoćno, zabilježba će se po službenoj dužnosti izbrisati.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 140.
U članku 312. stavci 2. i 3. brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 141.
U članku 313. stavku 1. iza riječi: „prijepise“ dodaju se riječi: „ili preslike“. Riječi: „prijavu ili prijedlog“ zamjenjuju se riječju: „zahtjev“.
U stavku 2. iza riječi: „prijepise“ dodaju se riječi: „ili preslike“. Iza riječi: „prijepis“ dodaju se riječi: „odnosno preslika“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 142.
Članak 314. mijenja se i glasi:
„Za brod u gradnji prvi upis u upisnik brodova dopustit će se ako su uz zahtjev za prvi upis priložene ove isprave:
1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu u gradnji,
2) potvrda brodogradilišta o tehničkim podacima koji se upisuju na list A upisnika brodova u gradnji koja uključuje oznaku broda u gradnji, mjesto i početak gradnje.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 143.
Članak 315. mijenja se i glasi:
„(1) Prvi upis broda u upisnik brodova dopustit će ako su uz zahtjev za prvi upis broda priložene ove isprave:
1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu
2) isprava kojom se dokazuje da je udovoljeno uvjetima za upis broda u upisnik brodova,
3) isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika brodova
4) potvrda tijela koji vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, ako se taj brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova
5) pisana izjava vlasnika broda da prenosi odgovornost za upravljanje brodom na kompaniju ako vlasnik broda nije i kompanija.
(2) Potvrdu iz stavka 1. točke 4. ovoga članka nije potrebno priložiti u postupku upisa broda kupljenog na javnoj dražbi koju provodi Republika Hrvatska ili sudskom prodajom koja se provodi u Republici Hrvatskoj.
(3) U postupku upisa provjerit će se udovoljava li brod odgovarajućim međunarodnim i nacionalnim pravilima i propisima i u tu svrhu provjeriti isprave, zapise i druge informacije vezano za sigurnost broda.
(4) Kada se brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova po potrebi će se zatražiti od države u kojoj je brod bio upisan informacije o neotklonjenim nedostacima ili druge informacije vezane za sigurnost broda.
(5) Pored isprava iz stavka 1. ovog članka, uz prijavu za prvi upis nepomičnog odobalnog objekta i plutajućeg objekta prilaže se odobrenje nadležnog tijela državne uprave i suglasnost nadležne lučke uprave iz članka 106. ovoga Zakonika.
(6) Za potrebe vođenja upravnog postupka upisa broda u upisnik brodova i sve vezane upravne postupke koje vode druga nadležna tijela lučka kapetanija koja vodi upisnik iz članka 254. ovog Zakonika obavlja poslove jedinstvenog upravnog mjesta prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak. “
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 144.
U članku 319. riječi: „lučka kapetanija, kod koje se vodi upisnik brodova, dopustit će predbilježbu“ zamjenjuju se riječima: „dopustit će se predbilježba upisa“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 145.
U članku 327. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Rok za opravdanje predbilježbe može se, na prijedlog stranke, produljiti, ako za to postoje opravdani razlozi.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 146.
U članku 328. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 147.
U članku 330. riječ: „prijedloga“ zamjenjuje se riječju: „zahtjeva“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 148.
U članku 331. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ako opravdanje predbilježbe izostane, predbilježba će se brisati po službenoj dužnosti ili na prijedlog osobe protiv koje je predbilježba bila dopuštena.“
U stavku 4. riječ: „prijedloga“ zamjenjuje se riječju: „zahtjeva“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 149.
U članku 332. stavku 1. riječ „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev.
U stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 150.
U članku 333. stavku 1. riječi: "novoga prijedloga" zamjenjuju se riječima: "novog zahtjeva". U stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 151.
U članku 334. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 152.
U članku 335. stavku 2. riječ: „prijedloga“ zamjenjuje se riječju: „zahtjeva“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 153.
U članku 338. stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 154.
U članku 340. stavku 3. riječ: „prijedlogu“ zamjenjuje se riječju: „zahtjevu“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 155.
U članku 341. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Riječi: „vodi upisnik brodova“ zamjenjuju se riječima: „obavi upis“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 156.
U članku 343. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
U stavku 2. riječ: „prijedloga“ zamjenjuje se riječju: „zahtjeva“.
U stavku 3. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
U stavku 4. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
U stavku 5. riječi: „Ako vlasnik broda ili hipotekarni vjerovnik padnu pod stečaj prije nego što bude podnesen prijedlog za upis“ zamjenjuju se riječima: „ Ako se protiv vlasnika broda ili hipotekarnog vjerovnika pokrene stečajni postupak prije nego što bude podnesen zahtjev za upis“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 157.
U članku 344. riječ: „prijedlog“ u određenom broju i padežu zamjenjuje se riječju: „zahtjev“ u odgovarajućem broju i padežu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 158.
U članku 345. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“. R iječ: „obavljena“ zamjenjuje se riječju: „provedena“.
U stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“. R iječ: „obavi“ zamjenjuje se riječju: „provede“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 159.
U članku 348. stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 160.
U članku 351. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 161.
U članku 352. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
U stavku 2. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 162.
U članku 353. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
U stavku 2. riječ: “predlaže” zamjenjuje se riječju: “zahtjeva”. Riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 163.
U članku 354. stavku 1. r iječi: „obavljena uz prijedlog“ zamjenjuju se riječima: „provedena uz zahtjev“.
U stavku 3. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 164.
U članku 356. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 165.
U članku 357. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 166.
U članku 358. stavku 1. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 167.
U članku 359. stavku 3. riječ: „prijedlog“ zamjenjuje se riječju: „zahtjev“. Riječ: “obavljeni” zamjenjuje se riječju: “provedeni”.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 168.
Članak 360. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 169.
U članku 361. stavku 1. riječ: „prijedlogu“ zamjenjuje se riječju: „zahtjevu“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 170.
U članku 362. stavak 4. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 171.
Članci 363. i 364. brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 172.
U članku 365. zarez se zamjenjuje točkom. Riječi: "i mjerodavan je trenutak kad je prijedlog za dozvolu upisa zajedničke hipoteke stigao pojedinoj lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik hipotekarno pravo upisuje." brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 173.
Članci 366. do 371. brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 174.
Članak 372. i naslov iznad članka, brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 175.
U članku 373. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 176.
U članku 374. stavku 1. riječi: „vjerovnici hipotekarnih tražbina pristaju“ zamjenjuju se riječima: „je hipotekarni vjerovnik pristao“. Točka se zamjenjuje zarezom te dodaju riječi: "bez suglasnosti hipotekarnog vjerovnika.".
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 177.
Članak 375. mijenja se i glasi:
„(1) Ako se brod koji je bio brisan iz upisnika brodova zato što se pretpostavljalo da je propao, ili zato što je bio proglašen pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru, ponovno upisuje u upisnik brodova, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o ponovnom upisu broda sa svim onim podacima i upisanim pravima iz upisnika s kojima je prije bio upisan, a koji su važili u trenutku brisanja broda, i o tome obavijestiti vlasnika broda i sve ostale osobe u čiju je korist bilo upisano kakvo pravo na brodu.
(2) Odredbe stavka 1. ovog članka primjenjuju se i na tradicionalni brod koji je bio brisan iz upisnika brodova na zahtjev vlasnika zato što je propao. „
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 178.
Članak 376. mijenja i glasi:
“Protiv rješenja lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova, žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor u roku 30 dana od dostave rješenja.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 179.
Članak 377. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 180.
Članak 379. mijenja se i glasi:
„(1) Ako je pokrenut upravni spor protiv rješenja kojim se dopušta uknjižba ili predbilježba ili prvi upis broda u upisnik brodova, nadležna lučka kapetanija će odrediti zabilježbu upravnog spora u upisnik brodova.
(2) Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu pravomoćno odbije ili odbaci tužbu protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija će odrediti brisanje zabilježbe.
(3) Zabilježbu i brisanje zabilježbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija će odrediti po službenoj dužnosti.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 181.
Članak 380. mijenja se i glasi:
„Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu pravomoćno odbije ili odbaci tužbu protiv rješenja kojim je prijedlog za upis odbijen, nadležna lučka kapetanija će po službenoj dužnosti odrediti brisanje zabilježbe upravnog spora u upisniku brodova i o tome obavijestiti stranke.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 182.
Članak 381. mijenja se i glasi:
„Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu ukine rješenje i prihvati jedan od zahtjeva iz članka 299. ovoga Zakonika, nadležna lučka kapetanija obavit će odgovarajući upis u upisnik brodova. U tom se slučaju smatra da je upis obavljen u trenutku kad je zahtjev za upis bio podnesen.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 183.
Članak 382. mijenja se i glasi:
„(1) Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu ukine rješenje kojim se dopušta brisanje upisa i zahtjev za brisanje odbije, uspostavit će se brisana uknjižba, odnosno predbilježba.
(2) Ako sud iz stavka 1. ovoga članka ukine rješenje kojim je prihvaćen koji od zahtjeva iz članka 299. ovoga Zakonika, pa taj zahtjev odbije, brisat će se obavljena uknjižba i predbilježba.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 184.
Članak 383. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 185.
Iza članka 383. dodaje se točka c) Elektroničko poslovanje i članci 384., 384.a, 384.b, 384.c, 384.č, 384.ć i 384.d koji glase:
"c) Elektroničko poslovanje
ZAPRIMANJE ZAHTJEVA
Članak 384.
(1) Zaprimanje zahtjeva za upis u upisnik brodova dostavljenog elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je zahtjev evidentiran u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva.
(2) Zaprimanje zahtjeva u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva ne utječe na stvarnu nadležnost iz članka 254. ovog Zakonika.
DOSTAVA
Članak 384.a
(1) Ako je zahtjev za upis u upisnik brodova podnesen elektroničkim putem, rješenje o upisu u upisnik brodova, elektroničke isprave broda i ostala pismena dostavit će se podnositelju zahtjeva elektronički, s time da se dostava smatra izvršenom u času zaprimanja pismena na poslužitelju podnositelja zahtjeva.
(2) Dostava na način iz stavka 1. ovog članka obavit će se i kad zahtjev nije podnesen elektroničkim putom, ali je podnositelj zahtjeva u zahtjevu označio elektroničku adresu za dostavu.
Članak 384.b
(1) Ako je zahtjev za upis u upisnik brodova podnesen putem središnjeg državnog portala, rješenje o upisu u upisnik brodova, elektroničke isprave broda i ostala pismena dostavit će se na središnji državni portal.
(2) Središnji državni portal je mjesto pristupa informacijama na internetu kako je definirano posebnim propisom o državnoj informacijskoj infrastrukturi
Članak 384.c
(1) Kada dostava rješenja o upisu u upisnik brodova nije moguća ili ostali načini dostave nisu prikladni, dostava će se obaviti javnom objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči upisnika brodova. Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.
(2) Elektronička oglasna ploča upisnika brodova iz stavka 1. ovog članka nalazi se na internetskim stranicama Ministarstva.
UVID U UPISNIK BRODOVA
Članak 384.č
(1) Uvid u upisnik brodova ostvaruje se neposrednim uvidom ili izdavanjem izvatka iz upisnika brodova i ispisom iz zbirke isprava.
(2) Izvadak i ispis zbirke isprava iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev stranke može izdavati svaka lučka kapetanija neovisno o nadležnosti za vođenje upisnika brodova iz članak 254. ovog Zakonika.
(3) Ispis iz zbirke isprava dopustit će se sukladno odredbi članaka 195. stavka 5. ovog Zakonika.
Članak 384.ć
(1) Pravo na pristup i pretraživanje podataka iz upisnika brodova, zbirki isprava i pomoćnih popisa za sve uloške temeljem naziva odnosno osobnog imena ili osobnog identifikacijskog broja imaju državna tijela i tijela s javnim ovlastima kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka.
(2) Ministar će pravilnikom iz članak 195. stavka 6. ovog Zakonika propisati način pristupa, ovlasti i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka.
AŽURIRANJE PODATAKA U UPISNIKU BRODOVA
Članak 384.d.
Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može obaviti po službenoj dužnosti promjenu podataka o upisanom vlasniku, brodaru, kompaniji, korisniku jahte ili korisniku brodice, temeljem podataka koje u javnim registrima vode nadležna tijela sukladno posebnom propisu o državnoj informacijskoj infrastrukturi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 186.
U članku 386. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Brodar (što za potrebe ovoga dijela uključuje vlasnika broda, naručitelja prijevoza u brodarskom ugovoru, zakupoprimatelja i poslovođu broda,) i spašavatelj kako je definiran u ovom članku, mogu ograničiti svoju odgovornost u skladu s odredbama ovog dijela Zakonika.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 187.
U članku 401. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ako je brod na koji se odnosi događaj u povodu kojega se vodi postupak ograničenja odgovornosti brodara upisan u upisnik brodova mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 188.
U članku 429. u stavku 2. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi:
„3.) jahta jest jahta u međunarodnoj plovidbi iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakonika , upisana u hrvatski upisnik brodova koja se koristi u gospodarske svrhe.”
U stavku 4. u podstavku 1. riječ: „jahta“ briše se.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Ako odredbama ove Glave Zakonika nije drukčije određeno, odredbe ove Glave Zakonika koje se odnose na brodove čija bruto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda, na odgovarajući se način primjenjuju i na jahte iz stavka 2. točke 3. ovog članka.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 189.
U članku 429. b iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„ (2) Jahte čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda moraju zadovoljavati standarde sigurnosti ne niže od propisanih u Glavi VII. Dijela III. ovoga Zakonika, te se na njih na odgovarajući način primjenjuju ostali uvjeti propisani stavkom 1. ovoga članka Zakonika.“
Dosadašnji stavci 2. do 6. postaju stavci 3. do 7.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 190.
U članku 429.e iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) za svaku jahtu koja sudjeluje u obračunu poreza po tonaži utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:
a) Za jahte duljine trupa do 24m 1.500,00 kuna,
b) Za jahte duljine trupa jednake i veće od 24m:
- za jahte od 0 do 3.000 neto tonaže utvrđuje se i placa porez po tonaži broda od 7.500,00 kuna,
- za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 3.001 do 10.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.500,00 kuna,
- za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10.001 do 25.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.000,00 kuna
(4) Jahta starosti do 5 godina plaća godišnje iznose poreza po tonaži iz stavka 3. ovoga članka umanjene za 20%.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 5.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 191.
U članku 429.i stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Iznimno od odredbi propisa kojima je uređen porez po odbitku, trgovačka društva koja obavljaju brodarsku djelatnost za koju su registrirana ne plaćaju porez po odbitku koji se plaća po stopi od 20% za plaćanja:
- usluga vezanih za plovidbu broda kao nabavku goriva, rezervnih dijelova, opskrbe i popravaka brodova, korištenje tegljača, plaćanje lučke troškova, kanalskih pristojbi, liječničkih usluga i putovanja posade i poslovoditelja, premija osiguranja i slično.
- usluga vezanih za iskorištavanje brodova, a osobito zakupnina i vozarina iz ugovora o zakupu i ugovora o pomorsko-plovidbenim poslovima, naknada poslovođama brodova i slično
- naknada vezanih za financiranje brodova kao naknade bankama za odobrene zajmove, bankarske provizije za bankovne račune u inozemstvu, naknada za osiguranja hipotekarnih kredita (osnovno i dodatno osiguranje), kamate koje stranim osobama plaćaju domaće banke kod kojih su deponirale sredstava za financiranje gradnje ili poslovanje brodova i slično, troškovi osnivanja i održavanja upisa tvrtki i brodova, pravničke i druge usluge vezane za financiranje brodova i narudžbu novogradnji ili kupnje broda, i slično.
- naknada za usluge pregleda brodova od strane hipotekarnih vjerovnika, klase, za preglede tereta i šteta trećima, i slično.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 192.
Naslov iza novog članka 429.lj mijenja se i glasi:
„UGOVOR O GRADNJI, PREINACI ILI POPRAVKU BRODA“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 193.
U članku 430. stavku 2. iza točke dodaju se riječi:
„Pod ugovorom o popravku broda podrazumijevaju se i ugovor temeljem kojega se izvode radovi održavanja, servisiranja te slični radovi na brodu ili njegovim dijelovima.“
U stavku 3. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi:
„a odredbe o ugovoru o preinaci i popravku broda na ugovor o preinaci i popravku brodice odnosno jahte.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 194.
Članak 437. mijenja se i glasi:
„Brodograditelj i brodopopravljač koji drže u posjedu brod u gradnji ili na popravku imaju pravo zadržati brod, dok im ne budu isplaćene tražbine u vezi ugovora o gradnji ili popravku broda.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 195.
U članku 440. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Odredbe članka 432. – 439. ovoga Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovor o popravku ili preinaci broda, jahte ili brodice osim na dokovanje, ako se dokovanje obavlja kao samostalan posao primjenom tarife ili cjenika.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 196.
U članku 615.a stavku 1. riječ: “hrvatski” briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 197.
Iza članka 673., u Dijelu sedmom Zakonika dodaje se nova Glava II.a pod naslovom „Ugovor o najmu jahte i brodice i ugovor o nautičkom vezu“ i članci 673.a do 673.v koji glase:
„Glava II.a UGOVOR O NAJMU JAHTE I BRODICE I UGOVOR O NAUTIČKOM VEZU
Ugovor o najmu jahte i brodice
Članak 673.a
(1) Ugovor o najmu jahte i brodice (u daljnjem tekstu: ugovor o najmu) jest ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati jahtu ili brodicu najmoprimcu na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to mu platiti određenu najamninu.
(2) Jahta ili brodica daje se u najam za plovidbu u svrhu rekreacije.
(3) Ugovor o najmu može uključivati uslugu smještaja na brodici ili jahti.
(4) Najmodavac se smatra korisnikom jahte ili brodice predane u najam te se na njega na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakonika koje se odnose na brodara, pri čemu se ne isključuje postojanje zakonom propisane odgovornosti vlasnika jahte ili brodice ako to nije ista osoba.
(5) Najmoprimac može ograničiti svoju odgovornost u vezi s plovidbom i uporabom brodice ili jahte u skladu s odredbama dijela šestog ovoga Zakonika o ograničenju odgovornosti brodara.
Članak 673.b
(1) Najmodavac je dužan najmoprimcu predati jahtu ili brodicu na ugovorenom mjestu i u ugovoreno vrijeme primjereno opremljenu, u stanju sposobnom za plovidbu i podobnom za ugovorenu uporabu.
(2) Najmodavac ostaje odgovoran za redovno i izvanredno održavanje brodice ili jahte i tijekom trajanja ugovora o najmu.
(3) Ako je brodica ili jahta predana u stanju nesposobnom za plovidbu, neprikladnom za ugovorenu uporabu ili u stanju koje bi uporabu znatno ograničavalo, najmoprimac može raskinuti ugovor i ima pravo na naknadu štete.
Članak 673.c
Za štetu nastalu zbog mana koje čine brodicu ili jahtu nesposobnom za plovidbu ili smanjuju njenu sposobnost za ugovorenu ili uobičajenu uporabu, a postojale su u vrijeme njene predaje najmoprimcu, odgovara najmodavac, ako ne dokaže da te mane nije mogao otkriti dužnom pažnjom.
Članak 673.č
(1) Jahta ili brodica može se dati u najam sa ili bez posade.
(2) Ako se jahta ili brodica daje u najam bez posade, najmoprimac je dužan osigurati da brodicom ili jahtom za vrijeme ugovora o najmu upravlja propisno osposobljena i ovlaštena osoba u svojstvu voditelja brodice odnosno zapovjednika jahte te da bude ukrcan dovoljan broj osoba osposobljenih i ovlaštenih za obavljanje poslova posade sukladno važećim propisima.
(3) Ako najmodavac ne ispunjava svoje obveze iz stavka 2. ovog članka, najmoprimac ima pravo raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete.
(4) Za vrijeme dok se jahta ili brodica predana u najam bez posade nalazi u posjedu najmoprimca, uz korisnika i vlasnika jahte odnosno brodice zakonsku odgovornost u vezi njene uporabe snosi i najmoprimac.
(5) Ako se brodica ili jahta daje u najam s posadom, posada je dužna izvršavati naloge najmoprimca u pogledu plana plovidbe, pri čemu nije dužna izvršavati naloge čije bi izvršenje moglo izravno ugroziti sigurnost brodice ili jahte ili osoba na brodici ili jahti, kao niti naloge koji ne odgovaraju vrsti, namjeni ili tehničkim sposobnostima brodice ili jahte.
Članak 673.ć
(1) Najmoprimac je dužan upotrebljavati jahtu ili brodicu u skladu s ugovorom i njenom namjenom pridržavajući se propisa o sigurnosti plovidbe i zaštiti morskog okoliša te drugih važećih propisa vezanih uz plovidbu.
(2) Najmoprimac snosi troškove pogona, zaliha, sitnih popravaka i redovite uporabe , ako nije drugačije ugovoreno .
(3) Najmoprimac je dužan nakon proteka ugovora vratiti brodicu ili jahtu u stanju i mjestu na kojem ju je primio, ako nije drugačije ugovoreno.
(4) Najmoprimac ne odgovara za redovno trošenje brodice ili jahte ni za posljedice njene dotrajalosti.
(5) Najmoprimac ne snosi troškove popravka brodice ili jahte potrebnog za uklanjanje skrivenih mana niti snosi štetu za gubitak ili oštećenje brodice ili jahte zbog djelovanja više sile.
Članak 673.d
(1) Najmoprimac odgovara za štetu nastalu zbog protuugovorne ili protupropisne uporabe i uporabe protivne namjeni brodice ili jahte, neovisno o tome je li stvar rabio on ili neka druga osoba po njegovu ovlaštenju.
(2) Ako najmoprimac rabi brodicu ili jahtu protivno ugovoru, propisu ili njenoj namjeni, ili ako oštećuje brodicu ili jahtu, osobito ako trećemu neovlašteno prepušta uporabu brodice ili jahte, najmodavac može raskinuti ugovor i ima pravo na naknadu štete.
Članak 673.dž
(1) U nedostatku ugovorne odredbe, najamnina se plaća unaprijed, računajući od dana kad najam počne teći.
(2) Najamnina ne pripada najmodavcu dok je najmoprimac spriječen rabiti brodicu ili jahtu krivnjom najmodavca ili zbog njene skrivene mane.
Članak 673.đ
(1) Ako najmoprimac ne plati najamninu o dospjelosti, najmodavac može raskinuti ugovor.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo najmodavca na naknadu štete.
Članak 673.e
Ugovor o najmu brodice ili jahte zaključuje se na određeno vrijeme.
Članak 673.f
Ugovor o najmu brodice ili jahte prestaje u slučaju propasti brodice ili jahte ili njene trajne nesposobnosti za uporabu, osim ako najmodavac ne preda na uporabu zamjensku brodicu ili jahtu jednakih ili sličnih osobina podobnu za ugovorenu uporabu i namjenu. Ovom se odredbom ne dira u pravo na naknadu štete od ugovorne strane odgovorne za propast brodice ili jahte.
Članak 673.g
(1) Ako najmoprimac ne vrati najmodavcu brodicu ili jahtu u ugovorenom roku, dužan je za zakašnjenje platiti naknadu u visini dvostruke najamnine.
(2) Ako je najmoprimac kriv za zakašnjenje u vraćanju brodice ili jahte, odgovara najmodavcu i za svaku štetu iznad svote određene u stavku 1. ovoga članka.
Članak 673.h
Nagrada za spašavanje koje je obavljeno unajmljenom brodicom ili jahtom pripada najmodavcu.
Članak 673.i
Najmoprimac može dati brodicu ili jahtu u podnajam samo na temelju suglasnosti najmodavca.
Ugovor o nautičkom vezu
Članak 673.j
(1) Ugovorom o nautičkom vezu (u nastavku ugovor o vezu) obvezuje se pružatelj usluge veza u moru ili na kopnu ustupiti vez korisniku veza na uporabu za smještaj određene jahte ili brodice i osoba koje na njoj borave, a korisnik veza se obvezuje za to platiti naknadu za vez.
(2) Pružatelj usluge veza može u bilo kojem trenutku bez pitanja ili odobrenja korisnika veza premjestiti jahtu ili brodicu na drugi odgovarajući vez.
(3) Ugovorom o vezu pružatelj usluge veza može se obvezati da nadzire jahtu ili brodicu na vezu, ili da ispunjava i druge dodatne usluge i radove, ako ugovorne strane to izričito ugovore.
Članak 673.k
(1) Vez može biti privremeni (tranzitni) ili stalni, što se ocjenjuje prema načinu sklapanja, naravi ugovora i namjeri stranaka.
(2) Ako nije drukčije ugovoreno, ugovor o privremenom (tranzitnom) vezu smatra se sklopljenim u trenutku kada se jahta ili brodica priveže na vez osim ako se pružatelj veza tome ne usprotivi.
(3) Ugovor o stalnom vezu smatra se sklopljenim kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Ustupanje i održavanje veza
Članak 673.l
Pružatelj usluge veza dužan je korisniku veza ustupiti mjesto za siguran vez te pažnjom dobrog stručnjaka održavati vez tako da bude ispravan i siguran.
Članak 673. lj
(1) Pružatelj usluge veza u moru ili na pomorskom dobru mora imati valjanu pravnu osnovu za obavljanje djelatnosti pružanja usluge veza sukladno pozitivnim propisima o pomorskom dobru i morskim lukama te o pružanju usluga u nautičkom turizmu.
(2) Pružatelj usluge veza koji ne udovoljava uvjetima iz st. 1. ovog članka odgovara za štetu koja korisniku veza ili trećim osobama nastane u vezi s ugovorom o vezu.
(3) Pružatelj usluge veza se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta u cijelosti ili djelomično prouzročena radnjom ili propustom korisnika veza učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta ili iz nepažnje.
(4) Pružatelj usluge veza se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta.
(5) U slučaju da pružatelj usluge veza na moru ili na pomorskom dobru ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovog članka, korisnik veza pored prava na naknadu štete, ima i pravo na jednostrani raskid ugovora.
Odgovornost za materijalne nedostatke veza
Članak 673.m
(1) Ako je vez ustupljen u stanju neprikladnom za sigurnu uporabu ili ako za vrijeme trajanja ugovora o vezu dospije u takvo stanje, a pružatelj usluge veza ne otkloni nedostatke ili ne premjesti jahtu ili brodicu na odgovarajući vez, korisnik veza može raskinuti ugovor te ima pravo na naknadu štete.
(2) Odgovornost za materijalne nedostatke veza koja je posljedica namjere ili krajnje nepažnje pružatelja usluge veza ne može se ugovorom isključiti ili ograničiti.
(3) Odredba ugovora o ograničenju ili isključenju odgovornosti za materijalne nedostatke veza ništetna je ako je nedostatak bio poznat pružatelju usluge veza, a on o njemu nije obavijestio korisnika veza, a i onda kad je pružatelj usluge veza nametnuo tu odredbu koristeći se svojim monopolskim položajem te ako se radi o potrošačkom ugovoru.
Nadzor jahte ili brodice na vezu
Članak 673.n
(1) Ako je nadzor jahte ili brodice na vezu izričito ugovoren pružatelj usluge veza dužan je uobičajenim vanjskim pregledom provjeravati stanje jahte ili brodice i njezine opreme, a ako je to izričito ugovoreno nadzor jahte ili brodice može uključivati i provjeravanje stanja unutrašnjosti jahte ili brodice.
(2) Obveza nadzora iz stavka 1. ovog članka postoji uz uvjet da se jahta ili brodica nalazi na vezu i da na njemu ne borave korisnik veza ili osobe koje je on ovlastio.
(3) Obveza pružatelja usluge veza da nadzire jahtu ili brodicu na vezu prestaje u trenutku kada su korisnik veza ili treća osoba koju on ovlasti stupili na jahtu ili brodicu, osim ako nije drugačije ugovoreno.
Hitna nepredviđena činjenja koja se odnose na jahtu ili brodicu
Članak 673.nj
(1) Hitna nepredviđena činjenja pružatelj usluge veza može izvesti i bez prethodne suglasnosti korisnika veza.
(2) Hitna nepredviđena činjenja su činjenja koja je nužno izvesti radi sprječavanja nastanka štete i zaštite jahte ili brodice od oštećenja ili uništenja, održavanja njezine stabilnosti i plovnosti, sprječavanja opasnosti za život i zdravlje ljudi, okoliš, druge jahte i brodice, opremu i infrastrukturu luke, a ona uključuju i činjenja po naredbi mjerodavnog tijela javne vlasti.
Uporaba veza prema ugovoru i namjeni
Članak 673.o
(1) Korisnik veza je dužan vez rabiti u skladu s ugovorom i njegovom namjenom kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin.
(2) Korisnik veza ne smije vez prepustiti drugome na uporabu.
(3) Korisnik veza odgovara za štetu koja može nastati zbog protuugovorne uporabe i uporabe kojoj vez nije namijenjen, neovisno je li vez rabio on ili neka osoba po njegovu nalogu ili koja druga osoba kojoj je on prepustio jahtu ili brodicu na uporabu ili korištenje.
(4) Ako korisnik veza i nakon opomene pružatelja usluge veza rabi vez protivno ugovoru ili njegovoj namjeni, osobito ako neovlašteno prepušta drugome uporabu veza, pružatelj usluge veza može raskinuti ugovor, a ima pravo i na naknadu štete.
Održavanje jahte ili brodice i opreme
Članak 673.p
(1) Korisnik veza dužan je održavati jahtu ili brodicu i njezinu opremu u dobrom i ispravnom stanju sposobnosti za plovidbu sukladno važećim propisima te je dužan opremiti jahtu ili brodicu kvalitetnim i odgovarajućim konopima za privez i bokobranima i održavati ih za sve vrijeme trajanja ugovora o vezu.
(2) Ako korisnik veza zanemaruje održavanje jahte ili brodice pružatelj usluge veza može raskinuti ugovor, a ima pravo i na naknadu štete.
Plaćanje naknade za vez
Članak 673.r
(1) Korisnik veza dužan je plaćati naknadu za vez u rokovima određenim ugovorom, a u nedostatku ugovorne odredbe, kako je uobičajeno u mjestu u kojem se vez nalazi.
(2) Pružatelj usluge veza može otkazati ugovor o vezu bez pridržavanja otkaznog roka ako je korisnik veza dva uzastopna roka u zakašnjenju s plaćanjem naknade za vez ili znatnog dijela naknade za vez, ako nije drugačije ugovoreno.
(3) Ugovor ostaje na snazi ako korisnik veza plati iznos dužne naknade za vez prije nego mu je otkaz priopćen.
Pravo zadržanja
Članak 673.s
Pružatelj usluge veza ima pravo zadržati jahtu ili brodicu sa svim pripadcima, i to na ugovorenom vezu ili tako da ju premjesti na drugi siguran vez u moru ili na kopnu do potpunog namirenja neplaćene naknade za vez i ostalih tražbina iz ugovora o vezu te tražbina nastalih u vezi boravka i zadržanja plovila na vezu nakon isteka, prestanka, raskida ili otkaza ugovora o vezu.
Članak 673.š
Ugovor o vezu sklapa se na određeno vrijeme i prestaje istekom toga vremena.
Prešutna obnova ugovora o vezu
Članak 673.t
Ugovor o vezu smatra se prešutno obnovljenim na isto vrijeme trajanja i pod važećim uvjetima pružatelja usluge veza ako nakon isteka ugovorom određenog vremena korisnik veza nastavi rabiti vez, odnosno ako jahta ili brodica na koju se ugovor o vezu odnosi ostane na vezu i nakon isteka ugovorom određenog vremena, a pružatelj usluge veza se tome ne protivi.
Otkaz
Članak 673.u
(1) Ugovor o stalnom vezu može otkazati bilo koja ugovorna strana poštujući ugovorom određeni otkazni rok.
(2) Ako duljina otkaznog roka nije određena ugovorom ili mjesnim običajima, ona iznosi trideset dana.
Propast stvari
Članak 673.v
(1) Ugovor o vezu prestaje ako vez propadne, a ne postoji mogućnost premještanja jahte ili brodice na drugi odgovarajući vez, čime se ne dira u pravo potraživanja naknade štete od ugovorne strane koja je odgovorna za propast veza.
(2) Ugovor o vezu prestaje i u slučaju propasti jahte ili brodice u odnosu na koju je ugovor o vezu sklopljen, čime se ne dira u pravo potraživanja naknade štete od ugovorne strane koja je odgovorna za propast jahte ili brodice.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 198.
U članku 750. stavak 2. mijenja se i glasi:
„2) Pod odgovornošću broda razumijeva se odgovornost vlasnika broda i brodara, a pod odgovornošću jahte ili brodice odgovornost vlasnika, korisnika i najmoprimca jahte ili brodice dane u najam bez posade.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 199.
U članku 751. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Odgovornost korisnika jahte ili brodice prema odredbama ove glave Zakonika postoji i kad je šteta prouzročena radnjom ili propustom najmoprimca jahte ili brodice ili osobe za koju najmoprimac odgovara.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 200.
U članku 810. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Za štete iz stavka 1. koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice, najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade te osoba koja u trenutku događaja upravlja jahtom odnosno brodicom.“
Dosadašnji stavci 2. do 4. postaju stavci 3. do 5.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 201.
Naslov iznad članka 811. mijenja se i glasi:
„3. Odgovornost za oštećenje stvari“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 202.
U članku 811. stavku 2. iza riječi: „brod,“ dodaju se riječi: “jahta odnosno brodica“.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Za štetu iz stavka 1. koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice te najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 203.
Iznad članka 812. dodaje se naslov koji glasi:
„3.a Odgovornost za onečišćenje okoliša“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 204.
Članak 812. mijenja se i glasi:
„(1) Izuzimajući štete iz članka 814. i članka 823.b ovoga Zakonika, na štete koje prouzroči brod izlijevanjem ili izbacivanjem drugih onečišćujućih tvari u more (opasne i štetne tvari, zauljene vode, otpadne vode, smećene vode) odgovaraju vlasnik broda i brodar ukoliko ne dokažu da je izlijevanje ili izbacivanje onečišćujućih tvari:
a) posljedica rata, neprijateljstva, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanrednoga, neizbježnog ili neotklonjivog karaktera,
b) proistječe u potpunosti iz činjenice što je treća osoba svjesno djelovala ili propustila djelovati u namjeri da nanese štetu, ili
c) u potpunosti proistječe iz radnje ili propusta bilo koje države ili drugog tijela odgovornog za održavanje svjetionika ili drugih sredstava za pomoć plovidbi u obavljanju te funkcije.
(2) Ako vlasnik broda ili brodar dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zato što je osoba koja je pretrpjela tu štetu djelovala ili propustila djelovati u namjeri da prouzroči štetu, ili iz krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomično oslobođen svoje odgovornosti prema spomenutoj osobi.
(3) Šteta zbog onečišćenja označava svaki gubitak ili štetu nastalu uslijed onečišćenja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja onečišćujućih tvari s broda ma gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za onečišćenje okoliša, ne računajući gubitak dobiti uslijed takvog onečišćenja, ograničen na troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se imaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete, kao i troškove zaštitnih mjera i bilo kojeg gubitka ili štete prouzročene zaštitnim mjerama,
(4) Vlasnik broda ili brodar za štete zbog onečišćenja iz stavka 1. može ograničiti svoju odgovornost osnivanjem fonda ograničene odgovornosti u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.“
(5) Za štetu iz stavka 1. koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice ili najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade ukoliko ne dokažu da je izlijevanje ili izbacivanje onečišćujućih tvari posljedica razloga iz stavka 1. točaka a), b) i c).
(6) Osobe iz stavka 5. mogu se u cijelosti ili djelomično osloboditi odgovornosti pod uvjetom iz stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 205.
Iza članka 812. dodaje se članak 812.a koji glasi:
„Članak 812.a
Vlasnik, korisnik i najmoprimac jahte ili brodice za štete prouzročene u članku 810., 811., i 812. može ograničiti svoju odgovornost osnivanjem fonda ograničene odgovornosti u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 1. i 2. ovoga Zakonika, te u članku 399. stavku 1. ovoga Zakonika.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 206.
U članku 823.a točka 1. mijenja se i glasi:
„1. Brod označuje svaki plovni objekt bilo koje vrste, uključujući i brod u gradnji koji plovi.“
Iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:
„3. Posebno kad je riječ o jahti ili brodici, onda vlasnik broda označava vlasnika i korisnika jahte odnosno brodice te najmoprimca jahte ili brodice dana u najam bez posade.“
Dosadašnje točke 3. do 6. postaju točke 4. do 7.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 207.
U članku 840.a stavku 1. iza točke e) dodaje se točka f) koja glasi:
„f) Pojam podrtina odnosi se na plovne i plutajuće objekte dok su u gradnji.“
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Potonula stvar jest bilo koja stvar, osim podrtine, koja je potonula u moru ili se nasukala, ili ju je more izbacilo na obalu ili koja će uskoro potonuti ili se nasukati ili se to opravdano može očekivati, ako još nisu poduzete učinkovite mjere radi spašavanja te stvari.“
Stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Uklanjanje jest svaki oblik sprječavanja, smanjenja ili otklanjanja opasnosti prouzročene podrtinom, odnosno potonulom stvari. Uklanjanje može uključivati i prodaju podrtine, odnosno potonule stvari na javnoj dražbi.“
U stavku 8. riječi: „u članku 5 točki 15) ovoga Zakonika“ zamjenjuju se riječima: „u članku 5. točki 32) ovoga Zakonika.“
Stavak 9. mijenja se i glasi:
„(9) Pošteni nalaznik jest osoba koja je pronašla podrtinu ili potonulu stvar koja je napuštena, ili izgubljena, ili joj je vlasnik nepoznat, ili je ovlaštena osoba ne namjerava vaditi, te je pronalazak prijavila i poduzela vađenje postupajući sukladno odredbama članaka 840.d i 840.dž ovoga Zakonika. Pošteni nalaznik može biti i tijelo koje upravlja pomorskim dobrom na čijem području se nalazi podrtina ili potonula stvar.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 208.
U članku 840.b stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Odredbe ove glave ovoga Zakonika primjenjuju se na vađenje podrtina i potonulih stvari koje se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama te kopnenom dijelu pomorskog dobra Republike Hrvatske te na uklanjanje podrtina i potonulih stvari koje se nalaze u teritorijalnom moru, unutarnjim morskim vodama, kopnenom dijelu pomorskog dobra te na području zaštićenog ekološko-ribolovnog i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.“
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ako nije drugačije propisano, odredbe ove glave Zakonika koje se odnose na vađenje, na odgovarajući način primjenjuju se i na postupanje s pomorskim objektima ostavljenim na kopnenom dijelu pomorskog dobra.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 209.
Članak 840.c mijenja se i glasi:
„Članak 840.c
(1) Ovlaštena osoba je u obvezi izvaditi ili ukloniti podrtinu, odnosno potonulu stvar o vlastitom trošku.
(2) Ukoliko ovlaštena osoba ne izvadi ili ne ukloni podrtinu, odnosno potonulu stvar, ona odgovara za štetu koja trećima nastane u vezi s podrtinom odnosno potonulom stvari.
(3) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidljivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.
(4) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta.
(5) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena štetnom radnjom nadležnog javnog tijela.
(6) Ovlaštena osoba se u cijelosti ili djelomično oslobađa odgovornosti, ako dokaže da je šteta u cijelosti ili djelomično prouzročena radnjom ili propustom oštećenika učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta ili iz nepažnje.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 210.
U članku 840.č brišu se stavci 1., 6. i 7.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 1., 2., 3. i 4.
U novom stavku 4. riječi: „iz stavka 2.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 1.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 211.
U članku 840.d stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(2) Smatra se da ovlaštena osoba ne namjerava poduzeti vađenje podrtine, odnosno potonule stvari ako u roku od trideset dana od dana potonuća odnosno nasukanja ne pokrene postupak za odobrenje vađenja ili ako u roku od 30 dana od dobivanja odobrenja ne započne vađenje.
(3) Smatra se da je ovlaštena osoba bez opravdanog razloga prekinula ili napustila započeto vađenje ako u roku od pet dana ne nastavi radove na vađenju podrtine, odnosno potonule stvari koje je prekinula ili napustila bez da je o tome obavijestila nadležnu lučku kapetaniju.“
(4) Ako se ne može utvrditi vrijeme potonuća ili nasukanja u svrhu utvrđivanja roka iz stavka 2. ovoga članka, rok iz stavka 2. ovoga članka počinje teći onoga dana kad je utvrđeno mjesto gdje je predmet potonuo ili se nasukao. Kad je riječ o pomorskom objektu ostavljenom na kopnenom dijelu pomorskog dobra taj rok počinje teći od dana kad je nadležno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom pisanim putem pozvalo ovlaštenu osobu da preuzme pomorski objekt, odnosno utvrdilo da je ovlaštena osoba nepoznata ili nedostupna te o tome obavijestilo nadležnu lučku kapetaniju.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 212.
U članku 840.dž stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ako je izvađena potonula stvar ili podrtina podložna brzom propadanju ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi nerazmjerni njezinoj vrijednosti, potonula stvar, odnosno podrtina može se odmah prodati na javnoj dražbi, a za nju dobiveni novac po odbitku troškova prodaje položit će se kod mjesno nadležnog trgovačkog suda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u “Narodnim novinama“.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 213.
U članku 840.f stavku 1. točki a) riječi: „osim ako pošteni nalaznik izričito odbije prihvatiti vlasništvo“ brišu se.
Točka b) mijenja se i glasi:
„b) postaje vlasništvo Republike Hrvatske ukoliko se nalazi na čuvanju u ime Ministarstva ili ako stvar ima značaj kulturnog dobra.“
Stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) U slučajevima iz stavka 1. točke b ovoga članka, tako stečena imovina Republike Hrvatske povjerava se na upravljanje i raspolaganje Ministarstvu. Ministarstvo može izvađenu podrtinu, odnosno potonulu stvar koja je postala vlasništvo Republike Hrvatske prodati na javnoj dražbi pa iz iznosa postignutog prodajom namiriti sve razumne troškove u vezi s vađenjem, oglašavanjem, čuvanjem i prodajom. Mogući višak toga iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.“
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 3. točka c) mijenja se i glasi:
„c) ako je vađenje poduzela nadležna lučka kapetanija, višak iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 214.
Članak 840.lj mijenja se i glasi:
„(1) Nakon što lučka kapetanija sazna za postojanje podrtine, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije upotrijebiti sva moguća sredstva radi hitnog upozoravanja pomoraca i drugih zainteresiranih država o prirodi i položaju podrtine.
(2) Ako lučka kapetanija ima razloga vjerovati da podrtina predstavlja opasnost, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije poduzeti sve mjere radi određivanja točnog položaja podrtine.
(3) Mjere iz ovog članka provode se u okviru poslova sigurnosti plovidbe iz glave II. dijela III. ovog Zakonika.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 215.
U članku 840.m stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ako lučka kapetanija utvrdi da podrtina predstavlja opasnost, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije poduzeti sve razumne mjere kako bi se podrtina označila.“
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Mjere iz ovog članka provode se u okviru usluga sigurnosti plovidbe iz glave II. dijela III. ovog Zakonika.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 216.
Članak 840.n mijenja se i glasi:
„(1) Kada nadležna lučka kapetanija utvrdi da podrtina predstavlja opasnost rješenjem će narediti vlasniku da ukloni podrtinu.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili druga ovlaštena osoba mora nadležnoj lu
koj kapetaniji pružiti svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu kako je propisano u članku 840.p ovoga Zakonika.
(3) Vlasnik može sklopiti ugovor s izvođačem radova da u njegovo ime ukloni podrtinu za koju je utvrđeno da predstavlja opasnost. Prije nego što takvo uklanjanje započne, lučka kapetanija može odrediti uvjete uklanjanja u mjeri u kojoj je potrebno osigurati da se uklanjanje provodi na način koji je siguran i kojim se štiti morski okoliš.
(4) Kada je uklanjanje propisano stavcima 1. i 3. ovog članka započelo, nadležna lučka kapetanija može intervenirati u mjeri u kojoj je potrebno osigurati da se uklanjanje zaista provodi na način koji je učinkovit i siguran te kojim se štiti morski okoliš.
(5) Nadležna lučka kapetanija rješenjem će:
a) odrediti razuman rok u kojem je vlasnik dužan ukloniti podrtinu i uvjete uklanjanja iz stavka 3. ovoga članka, uzimajući u obzir prirodu opasnosti utvrđenu sukladno članku 840.l ovoga Zakonika;
b) naglasiti da po njenom nalogu podrtinu može ukloniti ovlašteno tijelo na trošak i rizik vlasnika, ako on to ne učini u navedenom roku, uključujući i prodajom podrtine na javnoj dražbi.
(6) U slučajevima koji zahtijevaju hitno djelovanje kada opasnost postane osobito ozbiljna, nadležna lučka kapetanija donijet će rješenje temeljem kojega će ovlašteno tijelo odmah intervenirati na trošak i rizik vlasnika, uklanjanjem podrtine na najefikasniji i najbrži mogući način, uključujući i njenu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pritom računa o sigurnosti i zaštiti morskog okoliša.
(7) Ako vlasnik ne ukloni podrtinu u roku određenom sukladno stavku 5. točki a) ovoga članka, lučka kapetanija može ovlaštenom tijelu rješenjem narediti uklanjanje podrtine na trošak i rizik vlasnika na najefikasniji i najbrži mogući način, uključujući i njenu prodaju na javnoj dražbi radi uklanjanja, vodeći pritom računa o sigurnosti i zaštiti morskog okoliša.
(8) Lučka kapetanija je dužna o mjerama iz ovoga članka izvijestiti vlasnika čiji se podaci nalaze u izvješćima iz članka 840.k stavka 2. ovoga Zakonika.
(9) U slučajevima iz stavaka 6. i 7. ovog članka tijelo ovlašteno za uklanjanje podrtine je trgovačko društvo Plovput d.o.o. za podrtine koje se nalaze izvan lučkog područja, tijelo koje upravlja lukom za podrtine koje se nalaze unutar lučkog područja, odnosno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom za podrtine koje se nalaze na kopnenom dijelu pomorskog dobra.
(10) Sredstva za uklanjanje podrtina temeljem stavka 6. i 7. ovog članka osigurava tijelo ovlašteno za uklanjanje, osim kad je riječ o trgovačkom društvu Plovput d.o.o. u kojem slučaju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, što ne utječe na odgovornost vlasnika za sve troškove u vezi uklanjanja podrtine temeljem članka 840.nj ovog Zakonika.
(11) Žalba protiv rješenja iz stavaka 1., 5., 6. i 7. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(12) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 217.
Članak 840.p mijenja se i glasi:
„(1) Vlasnik plovnog i plutajućeg objekta čija bruto tonaža iznosi 300 tona ili više upisanog u Republici Hrvatskoj dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića odgovornosti iz članka 840.nj ovoga Zakonika, u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.
(2) Vlasnik plovnog objekta iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije izdavanje svjedodžbe kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o uklanjanju podrtina iz 2007. godine i ovoga Zakonika.
(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:
a) ime plovnog ili plutajućeg objekta, brojeve ili slova za prepoznavanje i luku upisa;
b) bruto tonažu plovnog ili plutajućeg objekta;
c) ime i glavno poslovno sjedište vlasnika;
d) IMO identifikacijski broj ili druge jedinstvene identifikacijske oznake plovnog ili plutajućeg objekta;
e) vrstu i rok trajanja osiguranja ili drugog jamstva;
f) ime i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja daje jamstvo i, u odgovarajućem slučaju, poslovno sjedište u kojem je osiguranje ili jamstvo zaključeno; i
g) razdoblje valjanosti svjedodžbe, koje ne može biti duže od razdoblja valjanosti osiguranja ili drugog jamstva.
(4) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na plovnom ili plutajućem objektu, a preslika se čuva u upisniku.
(5) Osiguravatelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema stavku 1. ovog članka može osnovati fond ograničene odgovornosti.
(6) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka smije prestati samo istekom razdoblja valjanosti osiguranja ili jamstva navedenog u svjedodžbi iz stavka 2. ovoga članka ili protekom roka od tri mjeseca računajući od dana kada je lučkoj kapetaniji iz stavka 2. ovoga članka upućena obavijest o otkazu osiguranja ili jamstva.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, osiguranje ili drugo financijsko jamstvo smije prestati prije isteka tromjesečnoga roka ako je svjedodžba vraćena nadležnoj lučkoj kapetaniji ili je istodobno izdana nova važeća svjedodžba. Navedeno vrijedi i za svaku izmjenu čija je posljedica da osiguranje ili jamstvo više ne udovoljava odredbama ovog članka.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 218.
Članak 840.s mijenja se i glasi:
„(1) Nadležna lučka kapetanija utvrđuje predstavlja li potonula stvar opasnost u smislu članka 840.a stavka 4. ovoga Zakonika pri čemu se na odgovarajući način primjenjuje članak 840.l ovog Zakonika.
(2) Čim sazna za postojanje opasne potonule stvari, lučka kapetanija će poduzeti mjere lociranja i označavanja potonule stvari, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju članci 840.lj i 840.m ovog Zakonika.
(3) Kada utvrdi da potonula stvar predstavlja opasnost nadležna lučka kapetanija će rješenjem narediti vlasniku da u primjerenom roku ukloni potonulu stvar.
(4) Ako vlasnik ili druga ovlaštena osoba ne postupi prema rješenju iz stavka 3. ovoga članka, ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti započeto uklanjanje, lučka kapetanija će rješenjem narediti ovlaštenom tijelu da na trošak i rizik vlasnika odmah ukloni potonulu stvar na najbrži i najefikasniji način, uključujući i njenu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pri tom računa o zaštiti morskog okoliša.
(5) U slučajevima kada opasnost postane osobito ozbiljna, lučka kapetanija može i bez donošenja prethodnog rješenja iz stavka 3. ovoga članka postupiti prema stavku 4. ovoga članka.
(6) Ako se utvrdi da potonula stvar predstavlja opasnost u smislu članka 840.a stavka 4. ovoga Zakonika, a nadležnoj lučkoj kapetaniji je vlasnik nepoznat, lučka kapetanija će odmah postupiti po stavku 4. ovog članka.
(7) Tijelo ovlašteno za uklanjanje potonule stvari iz stavka 4. je trgovačko društvo Plovput d.o.o. za potonule stvari koje se nalaze izvan lučkog područja, tijelo koje upravlja lukom za potonule stvari koje se nalaze unutar lučkog područja, odnosno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom za stvari koje su se nasukale ili ih je more izbacilo na kopneni dio pomorskog dobra.
(8) Sredstva za uklanjanje temeljem stavka 4., 5. ili 6. ovog članka osigurava tijelo ovlašteno za uklanjanje, osim kad je riječ o trgovačkom društvu Plovput d.o.o. u kojem slučaju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, što ne utječe na obvezu vlasnika da naknadi sve troškove u vezi uklanjanja za koje odgovara sukladno članku 840.t ovog Zakonika.
(9) Žalba protiv rješenja iz stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(10) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku ili ovlaštenoj osobi objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 219.
Članak 840.u mijenja se i glasi:
„(1) Kada lučka kapetanija postupi sukladno odredbama članka 840.n stavaka 4., 6. ili 7. odnosno članka 840.s stavaka 4., 5. ili 6. ovog Zakonika, Republika Hrvatska, odnosno tijelo koje je uklonilo podrtinu ili potonulu stvar te osiguralo sredstva za njeno uklanjanje ima založno pravo na uklonjenoj potonuloj stvari ili podrtini radi osiguranja naknade troškova lociranja, označavanja i uklanjanja, te može uklonjenu potonulu stvar ili podrtinu zadržati dok joj odgovorna osoba ne podmiri te tražbine, osim za potonule stvari ili podrtine za koje se utvrdi da imaju obilježja kulturnog dobra ili su od vojnog značaja.
(2) Ustupanjem tražbine za naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine odnosno potonule stvari prenosi se i zakonsko založno pravo i pravo zadržanja iz stavka 1. ovog članka.
(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovog članka ovlašteni su namiriti svoje tražbine iz prodajne cijene podrtine, odnosno potonule stvari ostvarene prodajom na javnoj dražbi ili sudskom prodajom odgovarajućom primjenom odredbi glave II. dijela IX. ovoga Zakonika.
(4) Na javnu dražbu iz stavka 3. ovoga članka, članka 840.a stavka 6., članka 840.n stavaka 6. i 7. te članka 840.s stavka 4. ovoga Zakonika, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 171. ovoga Zakonika.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 220.
Članak 840.z mijenja se i glasi:
„(1) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine ili potonule stvari prema odredbama ovoga dijela ove glave ovoga Zakonika zastarijeva u roku od tri godine od dana kada je sukladno članku 840.l ovoga Zakonika utvrđena opasnost.
(2) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od šest godina računajući od dana pomorske nesreće u kojoj je nastala podrtina. Ako se pomorska nesreća sastoji od niza događaja, rok od šest godina počinje teći od dana nastupa prvoga događaja.
(3) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja potonule stvari utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od 10 godina računajući od dana donošenja rješenja o uklanjanju potonule stvari.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 221.
U članku 844. stavak 1. mijenja se i glasi:
“(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na brodu odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova mjesno je nadležan sud na području nadležne lučke kapetanije za upis kako je određena u skladu s člankom 254. ovoga Zakonika.”
U stavku 3. riječ: “hrvatski” briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 222.
U članku 845. stavku 1. riječi: “odnosno u upisnik brodova u gradnji” brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 223.
U članku 847. stavku 1. riječi:”odnosno u upisnik brodova u gradnji” brišu se. Riječi: “odnosno zapisnik brodova u gradnji” brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 224.
U članku 848. stavak 1. mijenja se i glasi:
“(1) Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem sudske hipoteke na brodu ili brodu u gradnji na temelju sporazuma stranaka mjesno je nadležan sud na području nadležne lučke kapetanije za upis kako je određena u skladu s člankom 254. ovoga Zakonika.”
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 225.
U članku 849. stavak 1. mijenja se i glasi:
“(1) Ako se privremena mjera treba provesti upisom u upisnik brodova, prije pokretanja parničnog ili drugoga sudskog postupka za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom mjesno je nadležan sud na području nadležne lučke kapetanije za upis kako je određena u skladu s člankom 254. ovoga Zakonika. Određenu privremenu mjeru provest će tijelo koje vodi upisnik brodova.”
U stavku 3. riječ: “hrvatski” briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 226.
Članak 853. mijenja se i glasi:
“(1) Ovrha na brodu i brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova provodi se zabilježbom ovrhe u upisniku, utvrđivanjem vrijednosti broda, odnosno broda u gradnji, prodajom broda, odnosno broda u gradnji i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
(2) Ako na brodu postoji privilegij iz članka 241. ovoga Zakonika, ili hipoteka iz članka 219. ovog Zakonika, ili založno pravo iz članka 840.u ovoga Zakonika, otvaranje stečaja nad vlasnikom broda bez utjecaja je na mogućnost pokretanja odnosno provođenja ovršnog postupka prodaje tog broda prema odredbama ovog Zakonika, uključujući i odredbe o nadležnosti suda. Ako takav brod predstavlja dio stečajne mase, pokretanje ovrhe u pogledu toga broda dovodi do prekida postupka prodaje tog broda u stečajnom postupku, a ovrha će se provesti prema odredbama ovoga Zakonika. O pokrenutom postupku ovrhe ovršni će sud nakon donošenja rješenja o ovrsi obavijestiti stečajnog upravitelja.".
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 227.
U članku 912. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„1) Vjerovnici čije su tražbine osigurane zakonskim založnim pravom s osnova članaka 171. i 840.u ovoga Zakonika.“
Točka 3. mijenja se i glasi:
„3) vjerovnici koji po ovom Zakoniku imaju pravo zadržaja,“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 228.
U članku 934. stavku 4., broj: "1" zamjenjuje se brojem "3".
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 229.
Članak 935. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 230.
Članak 953. mijenja se i glasi:
„(1) Privremeno zaustavljanje broda može se odrediti samo za tražbine koje proizlaze iz:
1) štete prouzročene sudarom broda čije se zaustavljanje traži ili štete prouzročene tim brodom na koji drugi način,
2) smrti ili tjelesne ozljede prouzročene brodom čije se zaustavljanje traži ili koje su nastale u svezi s iskorištavanjem toga broda,
3) spašavanja,
4) ugovora o iskorištavanju broda čije se zaustavljanje traži,
5) zajedničke havarije,
6) tegljenja,
7) peljarenja,
8) opskrbe broda čije se zaustavljanje traži robom, materijalima, zalihama, gorivom, opremom, uključujući kontejnere, ili usluga, učinjenih radi njegova održavanja, čuvanja, iskorištavanja ili stavljanja na vez,
9) gradnje, preinake, popravka, opreme, obnove ili dokovanja broda čije se zaustavljanje traži,
10) prava posade po osnovi rada,
11) izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj, naručitelj ili agent za račun broda, odnosno vlasnika broda ili brodara, a u svezi s brodom,
12) posredničkih provizija ili agencijskih nagrada koje se duguju u svezi s brodom,
13) naknada i pristojbi za korištenje luka, kanala, dokova i drugih plovnih putova.
(2) Pored slučajeva iz stavka 1. ovoga članka, privremeno zaustavljanje broda može se odrediti i radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci slična sredstva osiguranja.
(3) Odredbe o ograničavanju privremenog zaustavljanja broda samo za tražbine iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na strane brodove samo ako između države čiju zastavu strani brod vije i Republike Hrvatske postoji uzajamnost.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 231.
U članku 989. stavku 2. riječi: “Zakonu o prekršajima” zamjenjuju se riječima: “Prekršajnom zakonu”.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 232.
Članak 991., briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 233.
U članku 992. stavku 4. riječi: “biti diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom” zamjenjuju se riječima: “imati završen diplomski sveučilišni studij pravne struke te položen pravosudni ispit”.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 234.
Iza članka 992. dodaje se članak 992.a koji glasi:
"Članak 992.a
Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu ovlaštena je pokretati prekršajne postupke pred nadležnim sudovima protiv počinitelja prekršaja propisanih člankom 993.a ovoga Zakonika.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 235.
U članku 993. stavku 1. točki 1. riječi: „ako strani trgovački brod“ zamjenjuju se riječima: „ako trgovački brod treće države“.
U točki 2. riječi: „protivno propisu iz članka 9.a ovoga Zakonika“ zamjenjuju se riječima: „bez odobrenja ministra iz članka 9., stavak 3. ovog Zakonika (članak 9.)“.
Iza točke 2. dodaje se točka 2a koja glasi:
„ 2a) ako jahtu ili brodicu iznajmljuje sa ili bez posade (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovog Zakonika,“
U točki 3. iza riječi: „brodica plovi“ dodaju se riječi: „i boravi u“.
U točki 6. riječi: „ili ne plovi propisanim plovnim putem“ brišu se.
U točki 7. riječi: „ako strani brod“ zamjenjuju se riječima: „ako strani plovni objekt“.
Iza riječi: „članak 37.,“ dodaju se riječi: „članak 45.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„ (2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500 .000,00 kuna kaznit će se pravna osoba vlasnik, brodar odnosno korisnik jahte ili brodice a ko jahtu ili brodicu iznajmljuje sa ili bez posade (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovog Zakonika,“
Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
“ (5) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 250 .000,00 kuna kaznit će se obrtnik vlasnik, brodar odnosno korisnik jahte ili brodice a ko jahtu ili brodicu iznajmljuje sa ili bez posade (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovog Zakonika.
(6) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50 .000,00 kuna kaznit će se fizička osoba vlasnik jahte ili brodice a ko jahtu ili brodicu iznajmljuje sa ili bez posade (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovog Zakonika.„
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 236.
Iza članka 993. dodaje se članak 993.a koji glasi:
„Članak 993.a
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ometa sigurnosnu istragu pomorske nesreća, na način da:
1. ne obavijesti Agenciju o događaju pomorske nesreće u roku i na način propisan člankom 49.lj ovoga Zakonika (članak 49.m stavak 2. točka 1.)
2. sprječava, onemogućava ili otežava službenim osobama Agencije pristup područjima ili mjestu nesreće, svjedocima, plovnim objektima koji su u pomorskoj nesreći sudjelovali, podrtinama, potonulim stvarima, teretu, ostacima tereta, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika, elektroničkim ili magnetskim zapisima, audio i video vrpcama, podacima iz VDR-a ili drugih elektroničkih naprava koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće te drugim uređajima i podacima koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće (članak 49.m stavak 2. točka 2.)
3. rukuje, upotrebljava, koristi, raspolaže ili na drugi način manipulira brodskim i drugim uređajima nakon događaja pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 3.)
4. rukuje, upotrebljava, koristi, raspolaže ili na drugi način manipulira podacima s pomorskih karata, iz brodskih dnevnika, elektroničkih i magnetskih zapisa, audio i video vrpci, podacima iz VDR-a i drugih elektroničkih naprava, koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće, uključujući dopisivanje ili zapisivanje preko tih podataka, brisanje ili druge promjene tih podataka bez prethodnog dopuštenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 4.)
5. vadi i/ili uklanja podrtinu i potonule stvari koje su u svezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog odobrenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 5.)
6. neovlašteno poduzima druge radnje i aktivnosti koje su u svezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog odobrenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 6.)
7. odbije dati iskaz ili očitovanje službenim osobama Agencije, u roku i na način kako to odredi Agencija (članak 49.m stavak 2. točka 7.)
8. da lažni iskaz ili očitovanje službenim osobama Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 8.)
9. ne postupa po zahtjevu Agencije za dostavom podataka koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, u roku i na način kako to odredi Agencija (članak 49.m stavak 2. točka 9.)
10. ne obavijesti Agenciju o primijeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci Agencije, u roku i na način propisan člankom 49.k stavkom 6. ovoga Zakonika (članak 49.m stavak 2. točka 10.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 150.000,00 kuna .
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 100.000,00 do 500.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit se i fizička osoba novčanom kaznom od 10.000,00 do 150.000,00 kuna.
(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen iz koristoljublja, odnosno ako je počinjenjem prekršaja počinitelj ostvario imovinsku korist, takav počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu od iznosa novčanih kazni propisanih ovim člankom.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 237.
U članku 994. stavku 1. riječ: „brod“ zamjenjuje se riječima: „plovni objekt“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 238.
Iza članka 994. dodaju se članci 994.a, 994.b, 994.c i 994.d koji glase:
„Članak 994.a
Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, fizička osoba te fizička osoba obrtnik, koja ometa obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.a ovoga Zakonika (članak 55.dž).
Članak 994.b
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, fizička osoba te fizička osoba obrtnik ako:
1) koristi određeni dio plovnog puta, luke ili dijela luke koji je zatvoren (članak 75.č stavak 1.)
2) suprotno naredbi ne provede peljarenje ili tegljenje ili ne uplovi u zaklonište (članak 75.č stavak 2.)
3) obavlja krcanje goriva na plovne objekte suprotno zabrani (članaka 75.č stavak 5.).
Članak 994.c
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba obrtnik ako ne postupi u skladu sa zabranom, ograničenjem ili drugom naredbom iz članka 75.ć ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik odnosno voditelj pomorskog objekta ili objekta unutarnje plovidbe.“
Članak 994.d
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj vlasnik ili brodar:
a) koji privremeno povlači iz plovidbe odnosno uporabe pomorski objekt, a ne podnese zahtjev i ne ishodi rješenje o raspremi (članak 124.b stavak 1.)
b) koji za pomorski objekt u raspremi ne održava potreban broj članova posade u straži odnosno nadzornika ili koji nije organizirao službu za obilazak i pregled pomorskog objekta ili organizira čuvanje više plovnih objekata bez odobrenja lučke kapetanije (članak 124.d stavci 1. i 2.)
c) koji ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju i Hrvatski registar brodova ili priznatu organizaciju ukoliko pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme prestane udovoljavati uvjetima iz rješenja o raspremi (članak 124.đ stavak 2.)
d) čiji pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme isplovi ili napusti svoje mjesto raspreme bez prethodne dozvole lučke kapetanije (članak 124.e stavak 1.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zapovjednik pomorskog objekta novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.“.
(5) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 239.
U članku 995. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
„2) lučkoj upravi, lučkoj kapetaniji ili koncesionaru luke posebne namjene ne dostavi informacije o brodskom otpadu, te ne osigura da se iste nalaze na brodu najmanje do slijedeće luke (članak 49.c. stavak 2.i 3.),”
Iza točke 2. dodaju se točke 3. i 4. koje glase:
„ 3) ako protivno odredbama o najavi i prijavi dolaska i odlaska broda, ne najavi ili ne prijavi dolazak odnosno odlazak ili pri tom ne dostavi propisane isprave, dokumente i podatke, sukladno posebnom propisu iz članka 60. stavka 5. ovoga Zakonika ( članak 60. stavci 1., 2. i 3.)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 240.
U članku 998. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:
„ 5) ako brod ili jahta nemaju ime, a ribarski brod i oznaku te ako ne nose ime luke upisa ili ako tehnički plovni objekt, plutajući objekt i nepomični odobalni objekt nemaju oznaku i ne nose ime luke upisa, te ako ime odnosno oznaka nije ispisana sukladno propisu donesenom temeljem ovoga Zakonika (članci 183. i 184.),”
Iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi:
“6) ako ne obavijesti lučku kapetaniju o okolnostima zbog kojih se brod može brisati po službenoj dužnosti iz upisnika brodova u roku od 15 dana od dana njihova nastanka ( članak 192. stavak 5.)”
U točki 6. koja postaje točka 7. riječi: „i 175.“ brišu se.
Iza točke 7. dodaju se nove točke 8. i 9. koje glase:
„8) ako u postupku izdavanja dozvola propisanih posebnim propisima kojima se regulira prostorno uređenje i gradnja za objekte koji se gradi na unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama ne ishodi suglasnost lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe (članak 175. stavak 1.),
9) ako postupi suprotno zabrani inspektora sigurnosti plovidbe o uporabi, pristajanju, plovidbi i sidrenju na dijelu unutrašnjih morskih voda ili teritorijalnog mora i njegovim obalama (članak 175. stavak 2.),”
Dosadašnje točke 7.,8.,9.,10.,11 i 12. postaju točke 10.,11.,12., 13. i 14.
Iza točke 14. dodaju se točke 15. i 16. koja glase:
„15) ako bez odobrenja nadležne lučke kapetanije potopi plovilo na morsko dno (članak 65. stavak 2.),
16) ako u roku od 30 dana ne podnese lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka u upisniku brodova (članak 200. stavak 6.) ”
Iza točke 16. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
“(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se obrtnik za radnje iz stavka 1. ovoga članka.”
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 241.
U članku 999. brojka: “15.000,00” zamjenjuje se brojkom: “50.000,00”.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 242.
U članku 1000. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: “ili brodicom” brišu se.
Točka 1. briše se.
Dosadašnje točke 2. i 3. postaju točke 1. i 2.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 243.
U članku 1001. stavku 1., točka 1. briše se.
U dosadašnjoj točki 2. koja postaje točka 1. ispred zagrade dodaje se zarez i riječi: „odnosno postupi protivno rješenju“.
U dosadašnjoj točki 3. koja postaje točka 2. riječ: „brod“ zamjenjuje se riječima: „plovni objekt“.
Dosadašnje točke 4. do 8. postaju točke 3. do 7.
Dosadašnja točka 9. koja postaje točka 8. mijenja se i glasi:
„ 9) ako u plovidbi plovnim putovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju da pojedini svjetionici i svjetala, te ostala pomagala za navigaciju ne rade, odnosno oznake ili plutače nisu na svom mjestu (članak 143. stavak 2.),“
Dosadašnje točke 10. i 11. postaju točke 9. i 10.
Dosadašnja točka 12. briše se.
Dosadašnja točka 13. postaje točka 11..
Stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
“(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 10) i 11) pravna osoba vlasnik, brodar ili poslovođa.“
“(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 10) i 11) odgovorna osoba vlasnika, brodara ili poslovođe.”
U stavku 4. ispred točke dodaju se riječi: “(članak 41. stavak 3.)”.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 244.
U članku 1001.a stavku 1. točki 1. riječi: “pomorskih objekata” zamjenjuju se riječima: “plovnih objekata”.
Točke 4. i 5. mijenjaju se i glase:
“ 4) ako postupi protivno propisima kojim se uređuje zaštita od onečišćenja morskog okoliša s pomorskih objekata, te upravljanje i nadzor brodskih balastnih voda (članak 49.b stavak 3. i stavak 5.),
5) ako prazni spremišta krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta kao i svih drugih tvari koje onečišćuju more i obalu, izvan prihvatnih uređaja, (članci 49.c stavak 1. i 49.e),“
Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:
„ 6) ako protivno odredbi članka 49.d ne preda sav brodski otpad u prihvatne uređaje prije isplovljavanja.”
U stavku 2. riječi: „fizička ili“ brišu se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„ (3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba vlasnik broda i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 245.
Članak 1002. mijenja se i glasi:
„ (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik i/ili član posade broda, jahte ili brodice koji ne obavlja poslove na brodu, jahti ili brodici u skladu sa svojim dužnostima, pravilima navigacije i drugim propisima i pravilima iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša (članak 133.)
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili časnik koji ga zamjenjuje, zapovjednik jahte, osoba koja upravlja brodicom, odnosno osoba koja upravlja plutajućim ili nepomičnim odobalnim objektom koji plovi ili se nalazi u području nadzora i upravljanja propisanim ovim Zakonikom ako ne postupi prema pravilima plovidbe propisanim međunarodnim ugovorima, ovim Zakonikom i propisima donesenim na temelju ovog Zakonika, ne dostavi podatke odnosno ne postupi po nalogu službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom(članak 75.c.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE