I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Pomorskim zakonikom su na cjelovit i sustavan način uređeni svi značajniji javnopravni i imovinskopravni odnosi povezani s morem, pomorskom plovidbenom djelatnošću i pomorskim brodovima.

Pomorski zakonik donesen je u prosincu 2004. godine, te izmijenjen i dopunjen 2007., 2008., 2011., 2013. i 2015. godine.

Izmjenama i dopunama iz 2007. godine uvedena je socijalna reforma za pomorce kojom je sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te porezni sustav prilagođen specifičnostima pomorskog zanimanja i rada na svjetskom tržištu. Na taj je način 14 000 pomoraca u međunarodnoj plovidbi uključeno u sustav obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te u porezni sustav uz potpuno oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak pod određenim uvjetima.

Izmjenama i dopunama iz 2008. godine definirana su pitanja uplovljavanja stranog nuklearnog broda u hrvatske luke, uređen je sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom kao i pitanja inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca. Također, dopunjene su odredbe koje uređuju pitanja onečišćenja mora.

Izmjenama i dopunama iz 2011. godine uveden je staž osiguranja s produženim trajanjem za pomorce, te su propisani posebni uvjeti u odnosu na radni staž i životnu dob za odlazak pomoraca u mirovinu.

Izmjenama i dopunama iz 2013. godine uređen je status Hrvatskog registra brodova nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, izmijenjene odredbe u odnosu na dokaze o osiguranju odgovornosti  i izdavanje svjedodžbi prema Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem i Atenskoj konvenciji o prijevozu putnika i njihove prtljage morem i Konvencije o ograničenju odgovornosti iz 1976. godine kako je izmijenjena Protokolom iz 1996., te je uređeno spašavanje u skladu s Konvencijom o spašavanju iz 1989. godine kao i pitanja vađenja potonulih stvari i uklanjanja podrtina.

Izmjenama i dopunama iz 2015. utvrđena su prava i obveze u pogledu uređenja i održavanja plovnosti plovnih putova uključujući i plovne putove izvan lučkih područja koje održava trgovačko društvo Plovput d.o.o.. Regulirani su način i uvjeti postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe te utvrđene obveze trgovačkog društva Plovput d.o.o. po istom pitanju. Utvrđena je i obveza nositelja zahvata na morskom prostoru koji predstavlja zapreku plovnom putu u pogledu postavljanja i održavanja odgovarajućih objekata sigurnosti plovidbe. Uveden je Registar objekata sigurnosti plovidbe koji vodi trgovačko društvo Plovput d.o.o. te elektronički Registar luka koji vode lučke kapetanije. Uređena su i pitanja naknada propisanih Pomorskim zakonikom. Također, uređena je i djelatnost istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja.

Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Ovim zakonom se usklađuju odredbe Pomorskog zakonika s Direktivom 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa i o izmjeni Direktive Vijeća 1999/35/EZ i Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. godine o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike.

Nadalje, ovim Zakonom dodatno se uređuju pojedina pitanja u cilju zadržavanja konkurentnosti našeg pomorskog brodarstva na međunarodnom tržištu, te poticanja razvoja pomorskog gospodarstva.

U tom smislu mijenjaju se odredbe Zakonika kojima je uređen porez po odbitku i to na način da se detaljnije definiraju aktivnosti, s popisa primjene ovog poreza, koje obavljaju brodari. U skladu s odredbama Europske unije po kojima banke mogu imati samo jedan porezni broj , ukida se (hrvatski) porezni broj stranog hipotekarnog vjerovnika. Također, ukida se i  primjena odredbi Stečajnog zakona po kojima stečajni sud provodi postupak naplate iz prodaje dužnikova broda, ako je dužnik u stečaju što će osigurati provedbu stečajnog postupka bez da se štite privilegirani vjerovnici.

Uvodi se jedinstveni centralizirani upisnik brodova u elektroničkom obliku i mogućnost predaje zahtjeva za upis u upisnik brodova u bilo kojoj lučkoj kapetaniji. Uz zahtjev više neće biti potrebno prilagati rješenje o određivanju imena, izvadak iz sudskog registra, potvrdu HAKOM-a, itd., dok za isprave na engleskom jeziku više neće biti potreban prijevod, osim u slučaju sumnje u vjerodostojnost isprave. Daje se ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da pravilnikom utvrdi postupovne odredbe, sadržaj i formu upisnog lista te svih drugih isprava i zapisa.

Ovim Zakonom se bolje uređuju pojedina pitanja u sektoru nautičkog turizma te se stvaraju preduvjeti za održivi razvoj i lakše poslovanje gospodarskih subjekata koji obavljaju djelatnosti vezane za nautiku. Nadalje, mijenja se definicija brodice i jahte na način da je jahta plovni objekt duljine trupa veće od 15 metara te se definira pojam velike putničke jahte. Uvođenjem novog poreznog tretmana za strane jahte u međunarodnoj plovidbi upisane u hrvatski upisnik uređuje se tržište nautičkog turizma u dijelu koji je reguliran Pomorskim zakonikom. Ujedno, uvođenjem poreza po tonaži za jahte omogućava se veća konkurentnost nautičkog sektora u odnosu na tržište Europske unije te potaknuti dodatni razvoj nautičke djelatnosti . U cilju povećanja pravne sigurnosti Zakonikom se kao imenovani ugovori uređuju o najmu jahte i brodice  kao i ugovor o nautičkom vezu.

Nadalje, nastavlja se provedba socijalne reforme kojom se dodatno uređuje status posrednika pri zapošljavanju pomoraca te se širi popis slučajeva koji se ubrajaju u 183 dana plovidbe u međunarodnoj plovidbi potrebnih za oslobođenje pomoraca od poreza na dohodak.

Usklađuje se tekst Pomorskog zakonika s Međunarodnom konvencijom iz Nairobija o uklanjanju podrtina iz 2007. godine.Uređuju se pitanja vezano za stjecanje vlasništva nad podrtinom ili potonulom stvari od strane države, te se uređuju pitanja nadležnosti i izvora financiranja.

Ovim se prijedlogom propisuju pojedini poslovi službi vezanih za sigurnost plovidbe (služba traganja i spašavanja, služba inspekcije). Uređuju se pitanja raspreme te peljarenja.

Postojeće prekršajne odredbe se nadopunjuju i usklađuju s Prekršajnim zakonom (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17) .

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem predloženog Zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske unije.

Procjenjuje se da će predložene izmjene Zakona doprinijeti administrativnom rasterećenju gospodarstva i pojednostavljenju procedura.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Temeljem iskustva provedbe Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi kojim je do sad sufinanciran ukrcaj vježbenika na brodove domaćih gospodarskih subjekata, primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika omogućiti će se ukrcaj svih vježbenika u međunarodnoj plovidbi. Sredstva za tu namjenu će biti osigurana u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva (065) u sklopu već postojećeg Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi na način da će se otvoriti novi konto pod nazivom „Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade“ i u iznosu od 2.000.000, 00 kuna za 2019. godinu i 4.000.000, 00 kuna za 2020. godinu. Izračun se temelji na dužini trajanja plovidbe (6 mjeseci) i prosječnim mjesečnim davanjima za plaće, poreze i doprinose. Kako će način i uvjeti ostvarivanja prava na sufinanciranje troškova biti propisani podzakonskim aktom primjena se očekuje najranije u drugoj polovici 2019. godine.

Primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika uvodi se i jedinstveni centralizirani upisnik brodova u elektroničkom obliku i mogućnost predaje zahtjeva za upis u upisnik brodova u bilo kojoj od lučkih kapetanija, što za cilj ima postizanje efikasnije usluge građanima i poticaj pomorskom gospodarstvu. Sredstva za ove namjene će biti osigurana u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva (065) u okviru Aktivnosti A570017 Sigurnost plovidbe, računu „Ulaganja u računalne programe“ u iznosu od 1.750.000, 00 kuna za 2019. i 2020. godinu.

Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika će se također dodatno urediti i pitanje oslobađanja od poreza na dohodak kod pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Maksimalni pad prihoda u Državnom proračunu s ove osnove će iznositi oko 2.500.000,00 kuna koliko se do sada godišnje prosječno uplaćivalo.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA

Članak 1.

U Pomorskom zakoniku (Narodne novine, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15)  u članku 1.a podstavku 6. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom te se dodaju podstavci 7., 8., 9., 10. i 11. koje glase:

„- Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. godine o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike,

- Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe brodova i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2014/100/EU od 28. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 308, 29.10.2014.),

- Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (tekst značajan za EGP) (SL L 131, 28.5.2009.),

- Direktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa, kojom se izmjenjuje  Direktiva 1999/35/EZ i Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 131, 28.5.2009., str. 114.),

- Direktiva 2012/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (Tekst značajan za EGP9 (SL L 343, 14.12.2012.).“

Članak 2.

Članak 2. mijenja se i glasi:

„(1) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge pomorske objekte, osim ratnog broda.

(2) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove u gradnji primjenjuju se i na druge pomorske objekte u gradnji.“

Članak 3.

Članak 5. mijenja se i glasi:

„Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, pojedini izrazi u smislu ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:

1) brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina  veća od 15 m, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački

2) brod treće države je brod koji ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije

3) brod u gradnji jest brod koji se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koji je upisan u upisnik brodova kao brod u gradnji, do završetka gradnje i upisa u upisnik brodova kao brod

4) brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju

5) brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda

6) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih uređaja veća od 5 kW

Pojam brodica ne obuhvaća:

– plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova

– plovila namijenjena isključivo za natjecanja

– kanue, kajake, gondole i pedaline

– daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima

7) brzo plovilo jest plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od 7.1922 ∇ ^0,1667 gdje je ∇ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji u m³. Pod brzim putničkim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom.

8) crta srednje niže niske vode jest aritmetička sredina svih nižih niskih voda tijekom mjeseca ili godine

9) crta srednje više visoke vode jest aritmetička sredina svih viših visokih voda tijekom mjeseca ili godine

10) duljina broda i duljina trupa jahte ili brodice jesu duljine utvrđene Tehničkim pravilima

11) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim

12) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti do 12 putnika

13) javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučke kapetanije, brod Obalne straže i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe

14) javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu

15) kompanija jest fizička ili pravna osoba, koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik), ili je preuzela odgovornost od vlasnika za upravljanje brodicom ili jahtom, koja se koristi u gospodarske svrhe, sukladno odredbama Tehničkih pravila

16) korisnik jahte odnosno brodice jest fizička ili pravna osoba koja drži jahtu odnosno brodicu u posjedu kao vlasnik ili temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik jahte odnosno brodice osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Na korisnika jahte odnosno brodice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakonika o brodaru

17) luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi

18) luka otvorena za međunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava

19) međunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno

20) ministar označava ministra u ministarstvu nadležnom za pomorstvo

21) Ministarstvo označava ministarstvo nadležno za pomorstvo

22) nepomični odobalni objekt jest pomorski objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomični odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod i sl.), izuzev podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.)

23) nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon

24) objekti sigurnosti plovidbe jesu objekti i/ili tehnički sustavi kojima se vizualno, zvučno, elektromagnetskim valovima ili na drugi način dostavljaju, zaprimaju ili razmjenjuju informacije značajne za sigurnost ljudi i plovnih objekata na moru, zaštitu morskog okoliša ili sigurnosnu zaštitu ljudi, pomorskih objekata i luka, a koji se ne nalaze na plovnom objektu. Objekti sigurnosti plovidbe mogu biti objekti pomorske signalizacije, obalne radijske postaje i drugi objekti sigurnosti plovidbe

25) ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zaštite brodova

26) plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, podmornica,  jahta ili brodica

27) plovni put jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta

28) plutajući objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.)

29) pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane

30) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt)

31) posebno pravo vučenja jest obračunska jedinica kako ju je definirao Međunarodni monetarni fond

32) poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom

33) poslodavac je osoba koja je s pomorcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime

34) postojeći brod jest brod koji nije u gradnji

35) prijavljeno tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje certifikacije pomorske opreme ili je ovlaštena za obavljanje ocjene sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m tijekom gradnje

36) prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naručiteljem prijevoza

37) priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava

38) putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika

39) putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine života, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu

40) r asprema je privremeno povlačenje pomorskog objekta iz plovidbe odnosno uporabe za vrijeme dok  ne obavlja svoju namjenu, osim kada se nalazi u brodogradilištu radi održavanja, preinaka ili dogradnji

41) ribarski brod jest brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 15 metara

42) sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika

43) sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen i sidrenju brodova

44) statutarna certifikacija je postupak utvrđivanja udovoljavanja međunarodnim i nacionalnim propisima, a koji obuhvaća:

1. zahtjeve kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije

2. način obavljanja tehničkog nadzora

3. postupak za izdavanje propisanih isprava, zapisa i knjiga pomorskim objektima i kompanijama

45) strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima

46) strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države

47) strani ratni brod je plovni objekt, uključujući podmornicu, koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu

48) strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namijenjen je i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu

49) strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe

50) tanker za kemikalije jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju

51) tanker za ulje jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju

52 tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata

53) Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su propisi doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije

54) tehnički plovni objekt jest brod, sa ili bez mehaničkog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, jaružalo, pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.)

55)   teretni brod jest brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehaničkog poriva

56) treća država je država koja nije Republika Hrvatska niti druga država članica Europske unije

57) ulje označava sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njeni derivati, te taloge i otpadna ulja kako su navedena u prilogu I. Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva

58) upisnik brodova označava jedinstveni upisnik pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju pomorski objekti i pomorski objekti u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga

59) velika putnička jahta  jest jahta duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg, te koja je pored posade ovlaštena prevoziti više od 12, ali ne više od 36 putnika

60) tradicionalni plovni objekt jest originalni plovni objekt ili pojedinačna replika projektirana prije 1950., građen pretežito od izvornih materijala

61) znanstvenoistraživački brod jest brod, namijenjen isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, opremljen opremom i uređajima za tu namjenu, kao i smještajem za posebno osoblje.“

Članak 4.

U članku 6. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

“(4) Zaštita morskog okoliša i kakvoća vode unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi se odgovarajućom primjenom ciljeva zaštite voda određenih propisima kojima se uređuje upravljanje vodama i zaštita okoliša.”

Dosadašnji stavci 4. do 8. postaju stavci 5. do 9.

Članak 5.

Članak 13. mijenja se i glasi:

„(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

(2) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

(3) Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.

(4) Odobrenje iz stavka 1. i 2 ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku 6 mjeseci od dana primitka zahtjeva.

(5) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.

(6) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 3. ovoga članka domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane.

(7) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka, ako se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.“.

Članak 6.

Članak 31. mijenja se i glasi:

„(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

(2) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u teritorijalnom moru Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

(3) Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.

(4) Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku 6 mjeseci od dana primitka zahtjeva.

(5) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.

(6) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 3. ovoga članka domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju teritorijalnog mora Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane.

(7) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka koje se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.

(8) Uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih, ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova i drugih stranih brodova ili brodica kojima se obavlja istraživanje u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kao i uvjete i način obavljanja istraživanja, ispitivanja, snimanja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te uvjete i način obavljanja ispitivanja opreme i mehaničkih uređaja u/na moru, u unutarnjim morskom vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske uredbom će propisati Vlada Republike Hrvatske.“.

Članak 7.

Članak 49. briše se.

Članak 8.

Iza članka 49.h dodaje se Glava I.b, s naslovom i članci  49.i do 49.n koji glase:

„Glava I.b ISTRAGE POMORSKIH NESREĆA

Članak 49.i

(1) Pomorska nesreća označava događaj ili slijed događaja koji za posljedicu ima:

a) smrt ili ozbiljnu ozljedu osobe, koja je uzrokovana ili je u svezi s izvedbom ili radom plovnog objekta, ili

b) gubitak osobe s plovnog objekta koji je uzrokovan ili je u svezi s njegovom eksploatacijom ili radom, ili

c) gubitak, pretpostavljeni gubitak plovnog objekta ili njegovo napuštanje, ili

d) bitnu štetu na plovnom objektu, ili

e) nasukavanje ili onesposobljavanje plovnog objekta, ili njegovo sudjelovanje u sudaru, ili

f) štetu objekata pomorske infrastrukture koja je uzrokovana ili je u svezi s radom plovnog objekta, ili

g) štetu pomorskom okolišu izazvanu oštećenjem plovnog objekta, a koje je uzrokovano ili je u svezi s njegovim radom.

(2) Pomorska nesreća može biti vrlo ozbiljna ili ozbiljna pomorska nesreća.

(3) Vrlo ozbiljna pomorska nesreća označava pomorsku nesreću koja uključuje potpuni gubitak plovnog objekta, smrtni slučaj ili ozbiljno onečišćenje koje je uzrokovano ili je u svezi s njegovim radom.

(4) Ozbiljna pomorska nesreća označava pomorsku nesreću koja se ne razvrstava kao vrlo ozbiljna nesreća, a koja uključuje požar, eksploziju, sudar, nasukavanje, udar, oštećenje od nevremena, oštećenje ledom, napuknuće trupa ili pretpostavljeni nedostatak na trupu ili drugo slično oštećenje ili nedostatak koji ima za posljedicu:

a) nemogućnost rada glavnih strojeva, veće oštećenje nadgrađa, ozbiljno oštećenje strukture (kao što je probijanje podvodnog dijela trupa) što čini plovni objekt nesposobnim za nastavak plovidbe

b) onečišćenje pomorskog okoliša, i/ili

c) kvar/oštećenje koje zahtijeva tegljenje ili pomoć s obale.

(5) Pomorska nezgoda je događaj povezan s radom plovnog objekta, koji se ne razvrstava kao pomorska nesreća, a koji je ugrozio ili bi mogao ugroziti sigurnost plovnog objekta, osoba na plovnom objektu ili drugih osoba te mora i morskog okoliša.

Članak 49.j

(1) U slučaju pomorske nesreće ili pomorske nezgode Ministarstvo provodi izvide pomorskih prekršaja u skladu s odredbama ovoga Zakonika i drugih propisa kojima se uređuje prekršajni postupak, radi otkrivanja i kažnjavanja počinitelja pomorskih prekršaja koji su u svezi s događajem pomorske nesreće ili nezgode.

(2) U slučaju pomorske nesreće tijelo ovlašteno za pokretanje i vođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, provodi sigurnosnu istragu sukladno odredbama ovoga Zakonika i drugih propisa kojima se uređuje provođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća, radi utvrđivanja okolnosti i uzroka koji su do pomorske nesreće doveli te predlaganja korektivnih mjera za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.

Članak 49.k

(1) Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (dalje u tekstu: Agencija) ovlaštena je pokrenuti i voditi sigurnosnu istragu pomorske nesreće, kao samostalno i neovisno istražno tijelo osnovano posebnim zakonom.  

(2) Cilj sigurnosne istrage je utvrditi okolnosti i uzroke koji su doveli do pomorske nesreće te predložiti korektivne mjere za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.

(3) Sigurnosna istraga provodi se neovisno od svih istraga koje o pomorskoj nesreći provode druga državna tijela.

(4) Agencija u vođenju sigurnosne istrage djeluje samostalno i neovisno u odnosu na sva tijela javne vlasti nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe, druga državna i pravosudna tijela te sve pravne i fizičke osobe.

(5) Agencija je ovlaštena temeljem rezultata provedene sigurnosne istrage izdati sigurnosne preporuke s prijedlogom korektivnih mjera radi sprječavanja i ponavljanja pomorskih nesreća, unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe te smanjivanja opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.

(6) Adresati kojima Agencija uputi sigurnosnu preporuku, dužni su u roku 90 dana od njenog zaprimanja, obavijestiti Agenciju o primijeni korektivnih mjera koje su u toj preporuci sadržane, a ukoliko korektivne mjere nisu primijenjene ili su primijenjene djelomično, tada su dužni obavijestiti Agenciju o razlozima njihove neprimjene ili djelomične primjene.

Članak 49.l

Pokretanje i vođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća ne može se zabraniti niti na bilo koji način ograničiti.

Članak 49.lj

Sva tijela javne vlasti koja su nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe te druga državna tijela, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanje o događaju pomorske nesreće ili su u pomorsku nesreću uključeni, dužni su bez odgađanja o tome obavijestiti Agenciju, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje način, uvjeti i ovlasti za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća.

Članak 49.m

(1) Zabranjeno je svako ometanje sigurnosne istrage pomorske nesreće.

(2) Ometanjem sigurnosne istrage osobito se smatra:

1. neobavještavanje Agencije o događaju pomorske nesreće, u roku i na način propisan člankom 49.lj ovoga Zakonika

2. sprječavanje, onemogućavanje ili otežavanje službenim osobama Agencije pristup područjima ili mjestu nesreće, svjedocima, plovnim objektima koji su u pomorskoj nesreći sudjelovali, podrtinama, potonulim stvarima, teretu, ostacima tereta, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika, elektroničkim ili magnetskim zapisima, audio i video vrpcama, podacima iz VDR-a ili drugih elektroničkih naprava koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće te drugim uređajima i podacima koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće

3. rukovanje, upotreba, korištenje, raspolaganje ili druga manipulacija brodskim i drugim uređajima nakon događaja pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije

4. rukovanje, upotreba, korištenje, raspolaganje ili druga manipulacija podacima s pomorskih karata, iz brodskih dnevnika, elektroničkih i magnetskih zapisa, audio i video vrpci, podacima iz VDR-a i drugih elektroničkih naprava, koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće, uključujući dopisivanje ili zapisivanje preko tih podataka, brisanje ili druge promjene tih podataka bez prethodnog dopuštenja Agencije

5. vađenje i/ili uklanjanje podrtine i potonulih stvari koje su u svezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog odobrenja Agencije

6. neovlašteno poduzimanje drugih radnji i aktivnosti koje su u svezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog odobrenja Agencije

7. odbijanje davanja iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije, u roku i na način kako to odredi Agencija

8. davanje lažnog iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije

9. nepostupanje po zahtjevu Agencije za dostavom podataka koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, u roku i na način kako to odredi Agencija

10. neobavještavanje Agencije o primijeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci Agencije, u roku i na način propisan člankom 49.k stavkom 6. ovoga Zakonika

(3) Službene radnje koje u svezi pomorske nesreće, sukladno posebnim propisima, poduzimaju druga državna i/ili pravosudna tijela i službene osobe tih tijela, ne smatraju se ometanjem sigurnosne istrage.

Članak 49.n

Način i uvjete obavljanja sigurnosnih istraga pomorskih nesreća uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.“

Članak 9.

Iznad članka 50. naslov Glave II. mijenja se i glasi: „POSLOVI SIGURNOSTI PLOVIDBE PLOVIDBE I ZAŠTITE MORA OD ONEČIŠĆENJA “

Članak 10.

U članku 50. stavku 1. riječi: “pružanje usluga” zamjenjuju se riječima: “obavljanje poslova”.

U stavku 1. u točki g) veznik “i” zamjenjuje se zarezom te se dodaje  nova točka h) koja glasi:

“h) poslovi predviđanja, sprječavanja, ograničavanja, spremnosti za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i ”

Dosadašnja točka h) postaje točka i).

U stavku 2. riječi „ podstavka d) i e) “ zamjenjuju se riječima “ podstavka d), e) i h)“

Članak 11.

U članku 51. stavak 4. mijenjaju se i glase:

„ (4) Za obavljanje poslova od javnog interesa iz č lanka 50. stavka 1. podstavaka d), e) i h) vlasnici ili korisnici plovnih objekata i drugih objekata namijenjenih za plovidbu, osim broda i ratnog broda pla ć aju naknadu za sigurnost plovidbe i za š titu mora kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

Iza članka 4. dodaje se novi stavak  5. koji glasi:

„(5) Naknada se utvr đ uje u odnosu na kategoriju, vrstu, veli č inu i namjenu, kao i vrstu i snagu pogonskog stroja plovnog objekta.“

Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:

“(6) Iznimno od stavka 4. ovoga č lanka, naknadu za sigurnost plovidbe i za š titu mora ne pla ć aju plovni objekti koji se koriste pravom ne š kodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidri š ta u Republici Hrvatskoj, plovni objekti u izvanrednim okolnostima odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba, strani plovni objekti koji sudjeluju u akcijama ili vje ž bama traganja i spa š avanja osoba u pogibelji na moru, plovni objekti s elektri č nim pogonom i pogonom na nefosilna goriva kao i tradicijski plovni objekti. ”

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. rije č i: „ ure đ ivanje i odr ž avanje plovnih putova “ zamjenjuju se rije č ima: „ za razvoj i odr ž avanje materijalnih sredstava za predvi đ anje, sprje č avanje, ograni č avanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna one č i šć enja mora i na iznenadne prirodne doga đ aje u moru, “ .

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8.

Članak 12.

U članku 52. stavku 6. riječi: “i usluge od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. podstavka podstavka f) “ zamjenjuju se riječima: “ i poslove od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. podstavaka a) i f)”.

U stavku 9. iza riječi: “iz stavka 2. ovoga članka” dodaju se riječi “i članka 50. stavka 1. podstavka a) ovog Zakonika”.

Članak 13.

U članku 54.a iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Maritimna studija obvezna je za zahvate gradnje ili rekonstrukcije luke, dijela luke ili pojedinog mjesta pristajanja ili priveza.

(5) Maritimnu studiju iz stavka 3. i 4. ovog članka investitor je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu na potvrdu prije ishođenja dokumenata ili akata prostornog uređenja i gradnje ili prije promjene namjene luke, lučkog bazena ili terminala.“

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Maritimna studija iz stavka 3. ovog članka treba obuhvaćati najmanje navigacijska, meteorološko-oceanografska i hidrografska obilježja akvatorija, odnosno zahvata u prostoru, tehničko-tehnološka i prometno-plovidbena obilježja zahvata u morskom prostoru, mjere maritimne sigurnosti u pogledu plovidbe i boravka pomorskih objekata, te zaštite mora od onečišćenja s pomorskih objekta u prilazu i unutar zahvata u morskom prostoru, te postupke u izvanrednim okolnostima po sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja.“

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 7.

Članak 14.

Iza članka 55. dodaje se Glava II.a, i Glava II.b,  naslovi glava i članci 55.a do 55.h  koji glase:

„Glava II.a POSLOVI TRAGANJA I SPAŠAVANJA OSOBA U POGIBELJI NA MORU

Članak 55.a

(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju se temeljem Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru iz 1979. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. godine, zajedno s njezinim protokolima i izmjenama i Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, kao i drugim međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.

(2) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obuhvaćaju:

1) stalno bdijenje i komunikaciju

2) usklađivanje akcija traganja i spašavanja

3) provedbu akcija traganja i spašavanja

4) pružanje usluge telemedicinskih savjeta

5) pružanje hitne medicinske pomoći

6) medicinsku evakuaciju s pomorskih objekata

7) osposobljavanje službenika uključenih u provođenje akcija traganja i spašavanja.

(3) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ne obuhvaćaju spašavanje imovine, osim kada je to nužno radi spašavanja osobe u pogibelji kao ni djelovanje po bilo kojem  izvanrednom događaju na moru uslijed kojeg ljudski život nije ugrožen.

(4) Usluge komunikacije u pružanju usluga traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru besplatne su za korisnika tih usluga.

Članak 55.b

(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru provode se na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske, a obuhvaća područje unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora Republike Hrvatske, morski prostor između vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske i crte razgraničenja područja nadležnosti za traganje i spašavanje na moru utvrđene međunarodnim ugovorima sklopljenim između Republike Hrvatske i susjednih država te rijeke i hrvatskog jadranskog sliva do granice do koje su plovne s morske strane.

(2) Ukoliko je uslijed izvanrednog događaja na moru osoba u pogibelji utočište našla na nepristupačnoj morskoj obali, tada područje nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća i takvu morsku obalu.

Članak 55.c

(1) Poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru pruža služba traganja i spašavanja na moru.

(2) Služba traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka je služba Ministarstva odgovorna za provedbu poslova traganja i spašavanja na moru, a čine ju:

1) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (u daljnjem tekstu: „MRCC Rijeka“),

2) Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) - lučke kapetanije.

(3) Službu traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka čine i:

1) Jedinice traganja i spašavanja na moru i

2) Obalne promatračke jedinice.

Članak 55.č

(1) MRCC Rijeka je tijelo nadležno za usklađivanje akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(2) Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) jesu lučke kapetanije kao tijelo nadležno za provedbu traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

(3) MRCC Rijeka pruža stručnu i tehničku potporu podsredišnjicama za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti pojedine lučke kapetanije.

(4) Kontakt podaci MRCC Rijeka i podsredišnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) objavljuju se u službenim pomorskim publikacijama.

Članak 55.ć

(1) Jedinica traganja i spašavanja na moru je pomorska, zrakoplovna ili kopnena jedinica sa osposobljenom i ovlaštenom posadom i opremljena prikladnom opremom koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(2) Obalna promatračka jedinica je obalna ili kopnena jedinica sa osposobljenim i ovlaštenim djelatnicima koja obavlja nadzor sigurnosti plovidbe ili pruža usluge pomorskih komunikacija koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(3) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i jedinice tijela javne vlasti koje se spašavanjem osoba u pogibelji bave u svojoj redovitoj djelatnosti ili koje svojom djelatnošću mogu doprinijeti unapređenju poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(4) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i fizičke i pravne osobe koje poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju na dobrovoljnoj osnovi (u daljnjem tekstu: dobrovoljci) temeljem ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru.

(5) Ugovorom iz stavka 4. ovoga članka uređuju se prava i obveze dobrovoljca koji obvezno sadrži i podatke o pomorskoj ili zrakoplovnoj jedinici ili jedinicama, ako je dobrovoljac njen vlasnik ili korisnik.

(6) Za sklapanje ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru iz stavka 4. ovoga članka ovlašćuje se ministar.

(7) Prava i obveze službe traganja i spašavanja na moru iz članka 55.c ovoga Zakona, način i uvjeti obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, operativne postupke i službene zapise službe traganja i spašavanja na moru, način i uvjete stjecanja stručne izobrazbe i osposobljavanja pripadnika službe traganja i spašavanja na moru, koje su to jedinice traganja i spašavanja na moru i obalne promatračke jedinice iz stavka 3. ovoga članka, te njihova prava i obveze, kao i prava i obveze dobrovoljaca i uvjete sklapanja i raskidanja ugovora iz stavka 4. ovog članka uređuju se Nacionalnim planom traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru kojeg uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 55.d

(1) Fizičke osobe dobrovoljci tijekom akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru imaju pravo na osiguranje za slučaj smrti ili tjelesne ozljede koje osigurava Ministarstvo u skladu s odredbama propisa iz članka 55.ć stavka 7. ovog Zakonika.

(2) Osobe koje imaju sklopljen ugovor iz članka 55. stavka 4. ovog Zakonika u trajanju od najmanje 12 mjeseci stječu pravo na:

- izuzeće od plaćanja naknada iz članka 51. i 52. ovog Zakonika

- izuzeće od plaćanja naknada iz članka 93.a ovog Zakonika za brodove, jahte i brodice koji su kao pomorske jedinice utvrđene ugovorom iz članka  55. ovog Zakonika

- izuzeće od plaćanja naknade za polaganje ispita iz članka 132. stavaka 5. i 6. ovog Zakonika.

Članak 55.dž

Zabranjeno je ometanje obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.a ovoga Zakona kao i upućivanje poziva ili uzbune pogibelji kada osobe koje ih upućuju ili osobe u čije ime se upućuju takvi pozivi ili uzbune nisu u pogibelji.

Članak 55.đ

(1) Kada je to neophodno zbog žurne i neodgodive provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, službenik lučke kapetanije ovlašten je usmenim rješenjem vlasniku ili posjedniku privremeno oduzeti plovni objekt, vozilo ili drugu stvar, uz pisanu potvrdu.

(2) Vlasnik ili posjednik  stvari iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti sukladno izrečenom usmenom rješenju.

(3) Vlasniku ili posjedniku kojemu je imovina privremeno oduzeta  radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ili koji je privremeno ograničen u izvršavanju svoga vlasničkoga prava, pripada pravo na naknadu po tržišnoj vrijednosti, a ako je pri tome imovina oštećena ili uništena i pravo na naknadu štete.

(4) Službenik lučke kapetanije dužan je za usmeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje u pisanom obliku, najkasnije u roku od 8 dana od dana izdavanja usmenog rješenja.

(5) Protiv rješenja kojim se privremeno oduzima plovni objekt, vozilo ili drugu stvar iz stavaka 1. i 4. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Način utvrđivanja naknade za privremeno oduzete pokretnine po tržišnoj vrijednosti utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 55. stavka 6. ovoga Zakona.“

Članak 55.e

(1) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za spašavanje osoba u pogibelji na moru.

(2) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za imovinu spašenu u akcijama traganja i spašavanja na moru u smislu odredbi Dijela II Glave osme ovog Zakonika.“

„Glava II.b POSLOVI PREDVIĐANJA, SPRJEČAVANJA, OGRANIČAVANJA, SPREMNOSTI ZA  REAGIRANJE NA IZNENADNA ONEČIŠĆENJA MORA

Članak 55.f

(1) Postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za reagiranje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na iznenadne prirodne događaje u moru, smanjenja šteta u morskom okolišu i otklanjanja posljedica šteta radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, i morskom podzemlju tih područja, kao i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epiklontinentalnom pojasu, te drugim područjima mora nad kojima Republika Hrvatka uživa suverena prava ili je dužna provoditi takve postupke i mjere u skladu s međunarodnim ugovorima utvrđuju se Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.

(2) Planom intervencija iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se osobito:

◊ prava i obveza subjekata koji su dužni provoditi postupke i mjere, ovlaštenja u vezi s provedbom mjera te odgovornost i ovlasti za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja

◊ prava i obveze priobalnih županija i jedinica lokalne samouprave koje su dužne provoditi postupke i mjere

◊ način i uvjete provedbe pripravnosti, aktiviranja i djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika u intervencijama

◊ način  i uvjete stručnog osposobljavanja  i programe stručnog osposobljavanja sudionika u provedbi postupaka i mjera

◊ način i uvjete opremanja i korištenja materijalnih, tehničkih i drugih sredstava

◊ način i uvjete provedbe postupaka i mjera kako su utvrđene posebnim propisom o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika

◊ način održavanja reda i sigurnosti u intervencijama,

◊ način i uvjete osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana osim financijskih sredstava iz članka 51. ovog Zakonika

◊ druga prava i obveze, te uvjeti za provedbu mjera iz stavka 1. ovog članka.

(3) Plan intervencija iz stavka 1. ovoga članka uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 55.g

(1) Radi usklađene i djelotvorne provedbe mjera iz članka 55. f. ovog Zakonika Vlada Republike Hrvatske osniva Stožer za zaštitu mora.

(2) Članove i zamjenike članova Stožera imenuje Vlada Republike Hrvatske iz redova središnjih tijela državne uprave nadležnih za: more, zaštitu okoliša, zaštitu prirode, unutarnje poslove, vodno gospodarstvo, vanjske poslove, financije, zaštitu i spašavanje i obranu.

(3) Zapovjednik Stožera je predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more.

(4) Članovi i zamjenici članova stožera te zapovjednik stožera iz stavka 2. ovog članka ne primaju naknadu za svoj rad.

(5) Sva tijela državne uprave i tijela javne vlasti, brodari ili vlasnici pomorskih objekata i tijela koja upravljaju lukama koja imaju kapacitete i mogu doprinijeti provedbi mjera iz članka 55. f. ovog Zakonika , kao i osobe odgovorne za odobalno istraživanje i eksploatacija ugljikovodika dužni su pristupiti poduzimanju tih mjera u skladu s Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.

Članak 55.h

(4) Radi učinkovite provedbe postupaka i mjera iz članka 55. f. ovog Zakonika predstavničko tijelo priobalne županije dužno je donijeti županijski plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(5) Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije za intervencije kod onečišćenja mora radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja i ograničavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja u skladu s planom iz stavka 1. ovog članka.

Članak 15.

U članku 56.a stavku 1. iza riječi: „ prihvat i sakupljanje otpada s plovnih objekata“ dodaju se riječi: „odvojeno za svaku vrstu otpada i ostataka tereta te kategorija smeća u skladu s odredbama MARPOL Konvencije 73/78“.

U stavku 4. riječ: „zbrinjavanje“ zamjenjuje se rječju: „obradu“.

Iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase:

„(6) Lučka uprava i koncesionari luka posebne namjene dužni su najkasnije 30 dana prije isteka roka valjanosti iz stavka 3. ovog članka dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje plan iz stavka 1. ovog članka.

(7) U slučaju značajnijih promjena na lučkom području, plan iz stavka 1. ovog članka je potrebno uskladiti s nastalim promjenama te dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje u roku od 8 dana od dana nastanka tih promjena.“

Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 8. i 9.

Članak 16.

U članku 58. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgađanja poduzeti vađenje, odnosno uklanjanje podrtine ili potonule stvari koja se nalazi na lučkom području, sukladno odredbama ovoga Zakonika te uvjetima vađenja ili uklanjanja koje rješenjem utvrdi nadležna lučka kapetanija.

(4) Tijelo iz stavka 1. ovog članka dužno je bez odgađanja poduzeti mjere radi sprečavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno propisom iz članka 55.f ovog Zakonika. “

Članak 17.

U članku 62. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

„(3) Domaći i strani plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1000, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem predviđene u članku 823.e ovoga Zakonika.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka odnosi se i na plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1000, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 823.d stavku 1. ovoga Zakonika.“

Stavak 7. mijenja se i glasi:

„(7) Domaći i strani plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u unutarnje morske vode, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru, mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, radi pokrivanja troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine u iznosu propisanom člankom 840.p ovog Zakonika.“

Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

„(8) Odredba stavka 7. ovoga članka odnosi se i na plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 840.p stavku 1. ovoga Zakonika.“

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.

Članak 18.

U članku  66. stavku 1. iza riječi: „Plovni objekt“ dodaje se zarez i riječi: „osim brodice i jahte,“

U stavku 2. iza riječi: „jahta“ dodaje se zarez i riječi: „kao i brodica“.

Članak 19.

U članku 67. riječi: “Strani plovni objekt” zamjenjuju se riječima: “ Plovni objekt treće države”.

Članak 20.

U članku 70. stavak 2. mijenja se i glasi:

“(2) Obveznom peljarenju ne podliježu:

a) hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, vodonosci, kao i putnički brodovi koji plove na redovnoj liniji u nacionalnoj plovidbi

b) brodovi  čija je bruto tonaža manja od 500

c) jahte čija je bruto tonaža manja od 1000.”

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Iznimno od odredbe stavka 2. točke b) i c) ovoga članka ministar može propisom iz stavka 9. ovoga članka za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 i jahte čija je bruto tonaža manja od 1000 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju u određenom razdoblju godine i/ili određenom području mora.“

U stavku 9. iza riječi: „kao i uvjeti i način obavljanja peljarenja,“ dodaju se riječi:  „granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara za obalno peljarenje“.

Članak 21.

U članku 73. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

“(3) Peljar je dužan bez odlaganja izvijestiti nadležnu lučku kapetaniju o očitim nepravilnostima na brodu uočenim tijekom redovitih dužnosti, a koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe ili predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša.”

Članak 22.

Iza članka 75.c dodaju se članci 75.č i 75.ć koji glase:

“Članak 75.č

(1) Iz razloga sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija ili MRCC Rijeka može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet.

(2) U slučaju neposredne opasnosti po ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može izdati naredbu plovnom objektu da uplovi u mjesto zaklonište, da plovni objekt bude peljaren ili tegljen te drugoj osobi da izvrši naložene radnje s ciljem smanjenja opasnosti.

(3) Kada u slučaju izuzetno lošeg vremena ili stanja mora postoji ozbiljna prijetnja od onečišćenja mora ili je ugrožena sigurnost ljudskih života, djelatnik iz stavka 1. ovoga članka će:

1) kada je to moguće, obavijestiti plovni objekt o stanju mora, vremenskim prilikama, i opasnosti koju iste predstavljaju za njegov plovni objekt, teret, posadu i putnike

2) ne dovodeći u pitanje dužnost pomaganja plovnim objektima u pogibelji, izdati naredbu ili zabranu uplovljavanja ili isplovljavanja iz luke jednom ili više plovnih objekata na pogođenim područjima sve dok se ne utvrdi da više ne postoji rizik za ljudski život i/ili za okoliš.

(4) Mjere iz stavka 2. ovoga članka djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može primijeniti i na pomorske objekte uključene u pružanje pomoći, spašavanje ili tegljenje u okviru ugovora o tegljenju ili spašavanju.

(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka ovlašteni djelatnik lučke kapetanije ovlašten je ograničiti ili, ako je potrebno, zabraniti prekrcaj goriva na plovne objekte.

(6) Zapovjednik odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom ili druga osoba dužna je postupati prema naredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(7) O postupanju suprotnom od mjera iz stavka 3. i 5. ovoga članka zapovjednik odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužan je bez zadrške izvijestiti ovlaštenog djelatnika.

(8) Mjere iz stavka 3. i 5. ovoga članka temelje se na stanju mora i vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Članak 75.ć

(1) U obavljanju poslova službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, za to ovlašteni djelatnik može određenom plovnom objektu ili skupini plovnih objekata naredbom:

1) zabraniti prolaz ili zabraniti plovidbu određenim područjem

2) zabraniti pretjecanje ili utvrditi područje pretjecanja

3) zabraniti isplovljenje iz luke ili sa sidrišta ili ulazak u određeni dio plovnog puta

4) zabraniti uplovljenje u luku ili sidrenje ili izlazak iz određenog dijela plovnog puta

5) ograničiti kretanje ili promjenu brzine

6) odrediti kretanje u određenom smjeru ili odrediti plan putovanja

7) odrediti područje kretanja u određenom vremenu

8) zabraniti sidrenje i naredbom odrediti područje sidrenja.

(2) Zapovjednik odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužna je postupati prema naredbama iz stavka 1. ovoga članka.”

Članak 23.

U članku 76. stavku 1. iza riječi: „za plovidbu“ dodaje se zarez i riječi: “odnosno uporabu,“.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Odredbe stavka 1., točke 2., 3., 6., i 9., ne primjenjuju se na plutajuće objekte i nepomične odobalne objekte, dok se odredbe stavka 1., točke 2. i 3. ne primjenjuju na brodice“.

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. u točki 1. iza riječi: „dopunskoj osposobljenosti“ dodaju se riječi: „ili propisan broj stručnih radnika“.

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Pored uvjeta iz stavka 1. i 3. ovog članka plutajući objekt i nepomični odobalni objekt sposoban je za plovidbu odnosno uporabu ako je sigurno privezan, usidren, položen na morsko dno, odnosno djelomično ili potpuno ukopan u morsko dno.

„(5) Ako se plutajući ili nepomični odobalni objekt postavlja ili upotrebljava u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske osim plutajućeg objekta koji se postavlja ili upotrebljava u luci, pored uvjeta propisanih stavcima 1. do 4. ovog članka, mora zadovoljavati uvjete određene lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnim planom uređenja.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„ (7) Uvjete koje moraju ispunjavati brodice i jahte te osobe koje upravljaju brodicama i jahtama, uvjeti za plovidbu brodica i jahti, područja plovidbe, stavljanje na tržište, uvjete koje moraju ispunjavati prijavljena tijela te način i postupak imenovanja, pravilnikom propisuje ministar“.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 8.

Dodaje se stavak  9. koji glasi:

„Brod u nacionalnoj plovidbi, na kojem nisu ukrcani putnici i teret, za vrijeme boravka na sigurnom vezu u luci, ne mora udovoljavati uvjetima za sigurnu plovidbu iz stavka 3., podstavka 1. ovog članka, ukoliko udovoljava uvjetima kako su utvrđeni propisom iz članka 56. stavka 2. ovog Zakonika.“

Članak 24.

U članku 77. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu, prema odredbama članka 76. stavak 1., točke 1.,2.,4.,5.,6.,7.,8.,9. i 10. ovoga Zakonika, utvrđuje Ministarstvo ili priznata organizacija obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.“

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavak 1., točka 3. ovoga  Zakonika, utvrđuje Ministarstvo ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa“.

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. iza riječi: „za plovidbu“ dodaje se zarez i riječi: „odnosno uporabu,“. Iza riječi: “plovidbi“ riječ: „obavlja“ zamjenjuje se riječju: „utvrđuje“ te se dodaju riječi: „Ministarstvo ili“.

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1., jahti duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi utvrđuje priznata organizacija, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika

(5) Sposobnost za plovidbu jahti osim jahti iz stavka 4. ovog članka utvrđuje Hrvatski registar brodova, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika

(6) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1., brodica za gospodarske namjene utvrđuju lučke kapetanije i Hrvatski registar brodova u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(7) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1., brodica za osobne potrebe utvrđuju lučke kapetanije obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.“.

(8) Ministarstvo može ustupiti obavljanje pojedinih vrsta tehničkog nadzora iz stavka 6. ovog članka Hrvatskom registru brodova  na način i prema uvjetima kako se utvrđuju Tehničkim pravilima.

Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 9., 10. i 11.

Iza novog stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:

„(12)Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznate organizacije odnosno priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu brodova utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje brodskih isprava, zapisa i knjiga“.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 13.

Članak 25.

U članku 78. stavku 1. iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:

„8. ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja“,

Dosadašnja točka 8. postaje točka 9.

Stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(2) Tehnički nadzor sukladno stavku 1., točkama 1., 5. i 6., na temelju zahtjeva kompanije ili graditelja za brod u gradnji, odnosno za brod na kojem se obavljaju radovi popravka, izmjene, preinake, obnove opreme većeg značaja, promjene namjene, promjene područja plovidbe, te povećanja broja putnika, obavlja Ministarstvo ili priznata organizacija.

(3) Tehnički nadzor pomorske opreme u skladu sa stavkom 1. točkama 2. i 3. ovoga članka  namijenjene za ugradnju na brodove hrvatske državne pripadnosti koji:

- podliježu odredbama međunarodnih konvencija, obavlja prijavljeno tijelo za ocjenu  sukladnosti pomorske opreme

- ne podliježu međunarodnim konvencijama, obavlja priznata organizacija.

Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase:

„(4) Tehnički nadzor nad izradbom materijala te odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki u skladu sa stavkom 1. točkama 3. i 4. ovoga članka, obavlja priznata organizacija.

(5) Verifikaciju sigurnosne zaštite broda u skladu sa stavkom 1. točkom 7. ovoga članka, obavlja Ministarstvo ili priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova.

(6) Ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja obavlja prijavljeno tijelo.“.

Članak 26.

Članak 80. mijenja se i glasi:

„Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije upisa u upisnik brodova.“.

Članak 27.

U članku 85. iza riječi: „kompanija“ dodaju se riječi: „, ili vlasnik, „.

Članak 28.

U članku 86. iza riječi: „suglasnosti“ dodaju se riječi: „Ministarstva ili“.

Članak 29.

U članku 88. iza riječi: „Republike Hrvatske“ dodaju se riječi: „Ministarstvo ili“.

Članak 30.

U članku 89. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„ (2) Odredbe članaka 89.a - 93. ne primjenjuju se na brodicu, osim brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost , jahtu duljine trupa manjeg od 24 metra i nepomične odobalne objekte.“

Članak 31.

Iza članka 89. dodaje se članci 89.a i 89.b koji glase:

„Članak 89.a

(1) Tonaža broda i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg sastoji se od bruto i neto tonaže.

(2) Tonaža brodicu i plutajućeg objekta je bruto tonaža.

Članak 89.b

Bruto tonaža je mjera cijele veličine broda, a neto tonaža mjera korisnog kapaciteta broda.“

Članak 32.

Članak 90. mijenja se i glasi:

"(1) Baždarenje brodova obavlja se prema Tehničkim pravilima.

(2) Baždarenje ribarskog broda i brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost obavlja se sukladno Uredba (EU) 2017/1130 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o definiranju karakteristika ribarskih plovila.".

Članak 33.

Iza članka 90. dodaje se članak 90.a koji glasi:

"Članak 90.a

(1) Baždarenje broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metar ili većeg u međunarodnoj plovidbi obavlja priznata organizacija.

(2) Baždarenje broda i jahte u nacionalnoj plovidbi te jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi obavlja Hrvatski registar brodova.

(3) Baždarenje brodice obavlja lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije nadležna za upis u upisnik brodova.".

Članak 34.

Članak 91. mijenja se i glasi:

„Baždarenju podliježe svaki brod koji se upisuje u hrvatski upisnik brodova koji prethodno nije baždaren sukladno Međunarodnoj konvenciji o baždarenju brodova, 1969. ili Tehničkim pravilima.“ .

Članak 35.

U članku 93. stavku 1. točka 3. briše se.

Stavak 2. briše se.

Članak 36.

Iza članka 93. dodaje se članak 93.a koji glasi:

"Članak 93.a

(1) Za troškove obavljenog osnovnog, redovnog i izvanrednog pregleda, kao i za troškove obavljenog baždarenja vlasnik, brodar ili kompanija, odnosno korisnik jahte ili brodice dužan je platiti naknadu.

(2) Troškove ocjene sukladnosti pomorske opreme i brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m iz članka 78. ovoga Zakonika određuje prijavljeno tijelo.

(3) Troškove tehničkog nadzor iz članka 78., odnosno baždarenja iz stavka 1. članka 90.a ovog Zakonika određuje priznata organizacija

(4) Ministar će pravilnikom propisati visinu naknade iz stavka 1. ovog članka za troškove pregled odnosno baždarenja brodice, jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi, jahte i broda u nacionalnoj plovidbi.".

Članak 37.

U članku 94. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Brodske isprave, zapisi i knjige koje brod mora imati sukladno odredbama ovog Zakonika, služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.“

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Ministar će pravilnikom i Tehničkim pravilima propisati sadržaj, obrasce, način vođenja isprava, zapisa i knjiga, kao i oblik, rokove valjanosti, uvjete produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenzija ili povlačenje isprava, zapisa i knjiga.“

Članak 38.

U članku 95. iza stavka 2. d odaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom mogu se voditi u pisanom ili elektroničkom obliku.“

Članak 39.

Članak 97. mijenja se i glasi:

„(1) Brodu upisanom u upisnik brodova izdaje se upisni list.

(2) Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda.

(3) U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova važi ono što je upisano u upisniku brodova.“

Članak 40.

Članak 98. briše se.

Članak 41.

Članak 99. mijenja se i glasi:

„(1) Privremeni upisni list izdaje se brodu kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis, brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list, brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list, te brodu u gradnji, kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis u upisnik kao brod.

(2) Brod i brod u gradnji koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim upisnim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.

(3) Privremeni upisni list važi najdulje tri mjeseca od njegova izdavanja.

(4) Privremeni upisni list izdaje nadležna lučka kapetanija iz članka 254. ovog Zakonika.“

Članak 42.

Glave VI i VII  i  članci 100. do 124. brišu se.

Članak 43.

Iza članka 124. dodaje se Glava VII.a, naslov glave i članci 124.a do124.f koji glase:

„Glava VII.a RASPREMA

Članak 124.a

(1) U smislu odredbi ove glave Zakonika pomorski objekt je pomorski objekt hrvatske državne pripadnosti ili pomorski objekt koji vije zastavu države članice Europske unije,  koji se nalazi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.

(2) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na sve pomorske objekte, osim na brodice i jahte.

Članak 124.b

(1) Vlasnik ili brodar dužan je podnijeti zahtjev i ishoditi rješenje o raspremi za pomorski objekt kojeg privremeno povlači iz plovidbe odnosno uporabe.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar pomorskog objekta duljine do 24 metra, nije dužan ishoditi rješenje o raspremi, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) ako je razdoblje raspreme kraće od 60 dana,

b) ako pomorski objekt zadržava sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, za cijelo vrijeme trajanja raspreme,

c) ako pomorski objekt nema ukrcani teret i/ili putnike,

d) ako je pomorski objekt sigurno privezan u lučkom području,

e) ako je vlasnik ili brodar o datumu početka raspreme i očekivanom trajanju raspreme koje je kraće od 60 dana, prethodno obavijestio nadležnu lučku kapetaniju na čijem području je pomorski objekt privezan.

(3) U raspremu se ne može staviti pomorski objekt koji prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka nema sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, kao niti podrtina pomorskog objekta.

Članak 124.c

(1) Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt ne mora biti sposoban za plovidbu i nije dužan udovoljavati odredbama Glave V. i članka 130. ovog dijela Zakonika, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.

(2) Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt mora udovoljavati uvjetima raspreme koje rješenjem o raspremi utvrđuje nadležna lučka kapetanija.

(3) Ukoliko za vrijeme trajanja raspreme nadležna lučka kapetanija utvrdi da pomorski objekt ne udovoljava utvrđenim uvjetima raspreme, donijeti će rješenje o prestanku raspreme.

Članak 124.č

(1) Tehničkim uvjetima raspreme utvrđuju se uvjeti kojima moraju udovoljavati pomorski objekti u raspremi, u pogledu valjanosti brodskih isprava, uvjeta uspostave njihove ponovne valjanosti, uvjeta integriteta trupa i konstrukcije, sustava kaljuže, protupožarne zaštite i brodskih postrojenja, uređaja i opreme koja tijekom raspreme ostaje u radu, redovnih i izvanrednih pregleda te obnovnih pregleda tijekom raspreme.

(2) Pomorski objekti koji nisu stariji od 25 godina, a koji se stavljaju u raspremu na period kraći od 2 godine ne podliježu redovnim tehničkim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.

(3) Pomorski objekti stariji od 25 godina podliježu redovnim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.

(4) Tehničke uvjete raspreme utvrđuje Hrvatski registar brodova ili priznata organizacija.

(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na pomorske objekte hrvatske državne pripadnosti i kada se nalaze izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(6) Ministar će tehničkim pravilima podrobnije propisati tehničke uvjete iz stavka 1. ovog članka s obzirom na vrstu i starost pomorskog objekta, valjanosti brodskih isprava, kao i uvjeta za uspostavu njihove ponovne valjanosti, te valjanost  brodskih knjiga i zapisa u vrijeme podnošenja zahtjeva za raspremu, način i uvjete obavljanja redovitih i izvanrednih pregleda, kao i obnovnih pregleda i druge bitne uvjete s obzirom na trajanje i mjesto raspreme.

Članak 124.ć

Pomorski objekt može boraviti u raspremi u lučkom području uz odobrenje tijela koje upravlja lukom ili na nekom drugom mjestu izvan luke uz odobrenje nadležne lučke kapetanije.

Članak 124.d

(1) Pomorski objekt u raspremi mora imati određeni broj članova posade u straži odnosno nadzornika ili organiziranu službu za obilazak i pregled pomorskog objekta.

(2) Uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, osobe ili služba iz stavka 1. ovoga članka mogu čuvati više plovnih objekata.

(3) Broj i sastav osoba odnosno službe iz stavka 1. ovoga članka, te stupanj njihove stručne osposobljenosti utvrđuje nadležna lučka kapetanija na prijedlog vlasnika ili brodara.

Članak 124.dž

(1) Zahtjev za raspremu podnosi vlasnik ili brodar, a podnosi se lučkoj kapetaniji na čijem području će pomorski objekt boraviti u raspremi.

(2) Uz zahtjev za raspremu iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar dužan je priložiti plan raspreme koji sadrži sve elemente iz stavaka 3. ovog članka i suglasnost nadležnog tijela koje upravlja lukom u skladu s odredbom članka 124.č.

(3) Lučka kapetanija rješenjem odlučuje o zahtjevu za raspremu i utvrđuje:

a) vremenski period trajanja raspreme,

b) mjesto raspreme iz članka 124.č

c) broj i sastav osoba ili službe iz članka 124.ć

d) mjere sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja

e) uvjete premještaja na drugo mjesto raspreme

f) tehničke uvjete raspreme.

(4) Za pomorski objekt koji se stavlja u raspremu u trajanju do najviše 8 mjeseci ili za pomorski objekt koji će  prema izjavi vlasnika ili brodara danoj u zahtjevu za raspremu, tijekom trajanja raspreme udovoljavati odredbama članka 76. stavka 1., članka 102. stavka 1. odnosno 111. stavka 1. ovog Zakonika, nadležna lučka kapetanija rješenjem će utvrditi uvjete raspreme iz stavka 4. podstavaka a), b), c), d) i e).

(5) Uvjete raspreme iz stavka 3. podstavka f) lučka kapetanija utvrđuje temeljem Tehničkih uvjeta raspreme iz članka 124.č.

(6) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 124.đ

(1) Rasprema počinje teći s danom donošenja rješenja kojim se pomorski objekt stavlja u raspremu, a prestaje protekom vremena koje je tim rješenjem određeno kao vrijeme trajanja raspreme ili s danom donošenja rješenja o prestanku raspreme, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.

(2) Vlasnik ili brodar pomorskog objekta dužan je odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i Hrvatski registar brodova ili priznatu organizaciju ukoliko pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme prestane udovoljavati uvjetima rješenja o raspremi iz članka 124.dž ovog Zakonika.

(3) Rasprema prestaje po samom zakonu i bez donošenja posebnog rješenja o prestanku raspreme, u trenutku kada stanje pomorskog objekta u raspremi postane takvo da ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, morski okoliš, obalu ili povezane interese utvrđene člankom 840.a stavkom 5. ovoga Zakonika.

(4) Na pomorske objekte iz stavka 3. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakonika kojima se uređuje obvezno uklanjanje podrtina.

Članak 124.e

(1) Pomorski objekt ne smije za vrijeme raspreme, bez prethodne dozvole nadležne lučke kapetanije, isploviti ili napustiti svoje mjesto raspreme.

(2) Nadležna lučka kapetanija dozvolit će isplovljenje, odnosno napuštanje mjesta raspreme, samo ako prethodno, temeljem provedenog izvanrednog pregleda, utvrdi njegovu sposobnost za plovidbu ili uporabu, osim u slučaju njegovog premještaja na drugo mjesto raspreme ili odlaska u brodogradilište, kada će rješenjem utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe tog premještaja ili odlaska u brodogradilište.

Članak 124.f

Ministar će pravilnikom propisati način i  uvjete pod kojima se pomorski objekt može staviti u raspremu i kojima mora udovoljavati za vrijeme trajanja raspreme, uvjete kojima mora udovoljavati mjesto raspreme, osnovne uvjete broja i stručne osposobljenosti članova posade u straži odnosno nadzornika i uvjete kojima treba udovoljavati organizirana služba za obilazak i pregled pomorskog objekta i opće uvjete u pogledu mjera sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja pomorskog objekta u raspremi.

Članak 44.

U članku 125. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Stručni radnik jest član posade broda koji koji nema zaduženja u pogledu sigurne plovidbe broda uključujući učenike i studente na praksi te vježbenike palube, stroja i elektrotehnike . “

Dosadašnji stavci 2. do 6. postaju stavci 3. do 7.

Članak 45.

U članku 125.a stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti mogu obavljati i posrednici pri zapošljavanju pomoraca kao pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom i kojima je Ministarstvo izdalo dopusnicu.“

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

“(3) Protiv rješenja kojim se odlučuje o izdavanju dopusnice iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 46.

U članku 126. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi :

„(2) U smislu odredaba članka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika jahta u međunarodnoj plovidbi je jahta bez obzira na državnu pripadnost , sa stalno ukrcanom posadom koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država.“

Članak 47.

U članku 127. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„(3) Ministarstvo može sudjelovati u pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika tijekom trajanja vježbeničke službe.

(4) Uvjete za utvrđivanje prava na pokriće troškova iz stavka 3. ovoga članka ministar će utvrditi pravilnikom.“

Članak 48.

U članku 128. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(2) Za postizanje potrebnih 183 dana iz stavka 1. ovoga članka za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, uračunavaju se dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku ili dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. U slučaju otmice i zatočeništva, umirovljenja ili smrti člana posade u poreznoj godini, držati će se da je ostvaren uvjet plovidbe od 183 dana za tu poreznu godinu.

(3) Danima iz stavka 2. ovoga članka mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu, dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, koji u prethodnoj godini nisu uračunati u 183 dana.“

U stavku 4. riječi: „broj dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi“ zamjenjuju se riječima: „broj ostvarenih dana sukladno stavcima 2. i 3. ovoga članka“.

U stavku 8. riječi: „broju dana plovidbe sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka“, zamjenjuju se riječima: „broju ostvarenih dana sukladno odredbi stavka 2. i 3. ovoga članka“.

Iza stavka 11. dodaju se stavci 12. i 13. koji glase:

„(12) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji se ukrcava na brod u međunarodnoj plovidbi, radi stručnog usavršavanja sukladno zahtjevima Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca 1978, kako je izmijenjena i dopunjena, u vremenskom periodu ne duljem od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, nije obvezan primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi obračunati u godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak.“

(13) Odredba stavka 13. ovog članka primjenjuju se na stručnog radnika koji je ukrcan na brod kao vježbenik palube, stroja ili elektrotehnike, kao i na nastavnika i/ili ispitivača koji sudjeluju u procesu obrazovanja i izobrazbe pomoraca, a koji je zaposlen u Republici Hrvatskoj temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme.”

Članak 49.

Iza članka 128. dodaje se članak 128.a koji glasi:

„(1) Član posade jahte bez obzira na državnu pripadnost jahte, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti osim prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti u međunarodnoj plovidbi iz članka 126.

(2) Na prava i obveze član posade jahte iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Zakonika koje se odnose na člana posade broda u međunarodnoj plovidbi.“