Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Opis mjere:
Izrada Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu predviđena je Zaključkom Hrvatskog sabora od dana 29. lipnja 2018. godine. Predmetnim Zaključkom zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od tri mjeseca od dana donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u odnosu na hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj je novčano primanje roditelja, posvojitelja, skrbnika, očuha, maćehe, bake, djeda ili osobe kojoj je temeljem rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj, ima obilježje novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18). – u daljnjem tekstu: Zakon) u primjeni je od 2002. godine. Zakon se temelji na načelu socijalne osjetljivosti – pružanju potpore korisnicima s uzdržavanom djecom kojima prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u prethodnoj godini, ne prelazi iznos 70% proračunske osnovice. Pored navedenog Zakonom je propisano, kao uvjet za ostvarivanje prava, državljanstvo Republike Hrvatske te prebivalište u Republici Hrvatskoj u trajanju od tri godine neprekidno, zajednica življenja korisnika i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak(zajedničko kućanstvo s djetetom), godine života djeteta i redovito školovanje te odgovarajući srodnički ili drugi odnosi sukladno Zakonu.
Kako se ostvarenje prava na doplatak za djecu uvjetuje i prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva, Zakon o doplatku za djecu ima i obilježja socijalnog propisa kojim se priznaje pravo djeteta na određenu socijalnu sigurnost. Zakonom o doplatku za djecu definirane su i tri cenzusne grupe, a iznos doplatka za djecu određuje se prema visini ostvarenoga ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno.
Kao oblik novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece, doplatak za djecu je uz visinu dohotka vezan i uz socijalno/zdravstveno stanje djece, odnosno pripadnost određenim socijalnim grupacijama.
Doplatak za djecu, kao izravna mjera poticanja nataliteta značajan je doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece. Doplatak za djecu jedan je od vrlo često korištenih instrumenata populacijske i obiteljske politike te ujedno značajan instrument u smanjivanju dječjeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Stoga doplatak za djecu ima trojaku ulogu: prevenciju siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju. Uvođenjem populacijskog kriterija doplatku za djecu (u vidu pronatalitetnog novčanog dodatka za treće, i četvrto dijete) ovaj oblik socijalne potpore obitelji dobio je prepoznatljiv pronatalitetni smisao.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u razdoblju od 2015. do 2017. godine razvidan je kontinuirani pad broja korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju kao i pronatalitetnog dodatka.
Slijedom navedenog, u proteklom razdoblju donesene su Izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu, koje su stupile na snagu 1. srpnja 2018. godine, kao jedna od mjera čija je provedba važna za poticanje demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, a ista je bila predviđena Nacionalnim programom reformi za 2018. koji je usvojila Vlada Republike Hrvatske. Prema prethodnim izmjenama podignut je dohodovni cenzus (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu na način da je sa ranijih 50% proračunske osnovice (1.663,00 kune) povišen na 70% proračunske osnovice (2.328,20 kuna). Na ovaj način proširen je krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak kao i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu.
Jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu je da korisnik ima hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Naime, člankom 7. stavkom 1. propisano je da korisnik doplatka za djecu može biti hrvatski državljanin koji ima neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane navedenim zakonom.
Za dijete koje ima prebivalište u inozemstvu kao i za dijete koje ima boravak u inozemstvu, a hrvatski je državljanin, načelno ne pripada doplatak za djecu. Iznimka je ako je to pravo međunarodnim ugovorom ili pravilima EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti drukčije određeno.
Pri tome, treba naglasiti da je važećim Zakonom o doplatku za djecu propisano da doplatak za djecu može ostvariti stranac koji ima neprekinut odobreni stalni boravak u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Isto tako, korisnik može biti i stranac koji ima odobreni azil, odnosno stranac kojem je odobrena supsidijarna zaštita, kao i članovi njihove obitelji prema propisima o azilu.
Imajući u vidu nepovoljna demografska kretanja s kojima se Republika Hrvatska i nadalje suočava potrebno je poduzeti dodatne napore u smjeru povećanja nataliteta u Republici Hrvatskoj kao i razvoj daljnjih mjera kojima se kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potpora skrbi o djeci.
Sukladno Zaključku Hrvatskog sabora Klasa: 022-03/18-01/62, Urbroj: 6511-18-12 koji je donesen na sjednici 29. lipnja 2018. godine, zadužena je Vlada Republike Hrvatske da pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u odnosu na hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
U svrhu provođenja kvalitetne migracijske politike posebnu pažnju potrebno je posvetiti hrvatskoj dijaspori kao demografskom, ekonomskom i biološkom potencijalu te primijeniti odgovarajuće modele povratka autohtonog stanovništva, kroz provedbu aktivnosti u području socijalne, ekonomske, porezne, obrazovne i ostalih politika. U navedenom cilju, potrebno je planirati i prilagođavati mjere kako bi se osigurali odgovarajući uvjeti Hrvatima koji žive izvan Hrvatske koji bi olakšali i potaknuli njihov povratak. Negativne posljedice snažnog iseljavanja vidljive su trenutno te je u narednom razdoblju poseban naglasak potrebno staviti na poduzimanje mjera koje će uvažiti interese hrvatskih državljana koji žive izvan Republike Hrvatske, kao i njihove stavove prema povratku i razlozima za iseljavanje i ostanak građana u Republici Hrvatskoj kako bi se planirale odgovarajuće poticajne mjere. U području socijalnih i obiteljskih davanja, kroz stvaranje uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatskog iseljeništva, pridonijet će se afirmaciji hrvatskog iseljeništva.
Temeljem ocjene Hrvatskog sabora, potrebno je proširiti kategorije korisnika doplatka za djecu na način da korisnici mogu biti hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
Istovremeno, radistvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji predlaže se razmotriti mogućnosti daljnjeg proširenja potencijalnog broja korisnika doplatka za djecu na one građane koji nemaju prijavljeno neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj duže od tri godine od dana podnošenja zahtjeva za priznavanjem prava na doplatak za djecu kako bi se ublažio navedeni uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Sukladno Zaključku Hrvatskog sabora Klasa: 022-03/18-01/62, Urbroj: 6511-18-12 koji je donesen na sjednici 29. lipnja 2018. godine, zadužena je Vlada Republike Hrvatske da pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u odnosu na hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Na potrebu izrade novog nacrta prijedloga zakona ukazuje Zaključak Hrvatskog sabora koji je donesen na sjednici 29. lipnja 2018. godine, a kojim je zadužena Vlada Republike Hrvatske da pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u odnosu na hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu je proširiti krug korisnika doplatka za djecu na način da se omogući stjecanje prava na doplatak za djecu državljanima Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Donošenjem predmetnog Zakona očekuje se poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti, a posebice hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, u dijelu koji se odnosi na povećanje broja korisnika doplatka za djecu i pronatalitetnog dodatka te broja djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići traženi ishod.
Obrazloženje:
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
5.1.5.
Cijena roba i usluga
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nema izravnih gospodarskih učinaka. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.1.21.
Hrvatski branitelji
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nema izravnih gospodarskih učinaka niti adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.2.11.
Hrvatski branitelji
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Da
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Da
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Da
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu omogućuje se proširenje broja korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti. Obzirom da se Zakonom uređuju uvjeti za ostvarivanje prava na doplatak za djecu hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj čime se ostvaruju pretpostavke za korištenje njihovih prava u području socijalnih davanja postoji mali utjecaj na stopu rasta stanovništva, migracije stanovništva i njihovu socijalnu uključenost.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Da
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Državljani Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika prema propisima mirovinskog osiguranja
Ne
Ne
Da
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedene kategorije adresata su korisnici u sustavu doplatka za djecu, a Zakonom će se urediti ostvarivanje prava za državljane Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali imaju status osiguranika prema propisima mirovinskog osiguranja.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
5.4.4.
Status regulirane profesije
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.4.20.
Hrvatski branitelji
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada niti adresata.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
5.5.3.
Korištenje energije
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.5.17.
Hrvatski branitelji
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša ni adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Da
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Da
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona poštuje se pravo jednakosti različitih skupina korisnika, kako bi se pravo na doplatak za djecu osiguralo pod jednakim uvjetima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Državljani Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika prema propisima mirovinskog osiguranja
Ne
Da
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na jednaku dostupnost prava različitim kategorijama korisnika te izjednačavanje istih.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
Da
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne uređuju se nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije.
.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
X
Obrazloženje: Navedeni propis neće imati nikakve učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutar tržišta EU-a.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne postoje učinci na financijske rezultate poduzetnika, kao ni trošak prilagodbe zbog promjene propisa, budući se navedenim odredbama ne utječe na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
X
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Navedenim propisom ne uređuju se nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica Nada Murganić
Datum:19.07.2018.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Obrazac prethodne procjene na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Prilog 1.
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu
1.3.
Datum:
19.7.2018.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Sektor za obitelj, djecu i mlade
01/555-7024, 555-7367, 555-7331
duska.bogdanovic@mdomsp.hr
jasminka.brstilo@mdomsp.hr
kornelija.bojanic@mdomsp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Opis mjere:
Izrada Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu predviđena je Zaključkom Hrvatskog sabora od dana 29. lipnja 2018. godine. Predmetnim Zaključkom zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od tri mjeseca od dana donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u odnosu na hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj je novčano primanje roditelja, posvojitelja, skrbnika, očuha, maćehe, bake, djeda ili osobe kojoj je temeljem rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj, ima obilježje novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18 ). – u daljnjem tekstu: Zakon) u primjeni je od 2002. godine. Zakon se temelji na načelu socijalne osjetljivosti – pružanju potpore korisnicima s uzdržavanom djecom kojima prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u prethodnoj godini, ne prelazi iznos 70% proračunske osnovice. Pored navedenog Zakonom je propisano, kao uvjet za ostvarivanje prava, državljanstvo Republike Hrvatske te prebivalište u Republici Hrvatskoj u trajanju od tri godine neprekidno, zajednica življenja korisnika i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak (zajedničko kućanstvo s djetetom) , godine života djeteta i redovito školovanje te odgovarajući srodnički ili drugi odnosi sukladno Zakonu.
Kako se ostvarenje prava na doplatak za djecu uvjetuje i prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva, Zakon o doplatku za djecu ima i obilježja socijalnog propisa kojim se priznaje pravo djeteta na određenu socijalnu sigurnost. Zakonom o doplatku za djecu definirane su i tri cenzusne grupe, a iznos doplatka za djecu određuje se prema visini ostvarenoga ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno.
Kao oblik novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece, doplatak za djecu je uz visinu dohotka vezan i uz socijalno/zdravstveno stanje djece, odnosno pripadnost određenim socijalnim grupacijama.
Doplatak za djecu, kao izravna mjera poticanja nataliteta značajan je doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece. Doplatak za djecu jedan je od vrlo često korištenih instrumenata populacijske i obiteljske politike te ujedno značajan instrument u smanjivanju dječjeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Stoga d oplatak za djecu ima trojaku ulogu: prevenciju siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju. Uvođenjem populacijskog kriterija doplatku za djecu (u vidu pronatalitetnog novčanog dodatka za treće, i četvrto dijete) ovaj oblik socijalne potpore obitelji dobio je prepoznatljiv pronatalitetni smisao.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u razdoblju od 2015. do 2017. godine razvidan je kontinuirani pad broja korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju kao i pronatalitetnog dodatka.
Slijedom navedenog, u proteklom razdoblju donesene su Izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu, koje su stupile na snagu 1. srpnja 2018. godine, kao jedna od mjera čija je provedba važna za poticanje demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, a ista je bila predviđena Nacionalnim programom reformi za 2018. koji je usvojila Vlada Republike Hrvatske. Prema prethodnim izmjenama podignut je dohodovni cenzus (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu na način da je sa ranijih 50% proračunske osnovice (1.663,00 kune) povišen na 70% proračunske osnovice (2.328,20 kuna). Na ovaj način proširen je krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak kao i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu.
Jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu je da korisnik ima hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Naime, člankom 7. stavkom 1. propisano je da korisnik doplatka za djecu može biti hrvatski državljanin koji ima neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane navedenim zakonom.
Za dijete koje ima prebivalište u inozemstvu kao i za dijete koje ima boravak u inozemstvu, a hrvatski je državljanin, načelno ne pripada doplatak za djecu. Iznimka je ako je to pravo međunarodnim ugovorom ili pravilima EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti drukčije određeno.
Pri tome, treba naglasiti da je važećim Zakonom o doplatku za djecu propisano da doplatak za djecu može ostvariti stranac koji ima neprekinut odobreni stalni boravak u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Isto tako, korisnik može biti i stranac koji ima odobreni azil, odnosno stranac kojem je odobrena supsidijarna zaštita, kao i članovi njihove obitelji prema propisima o azilu.
Imajući u vidu nepovoljna demografska kretanja s kojima se Republika Hrvatska i nadalje suočava potrebno je poduzeti dodatne napore u smjeru povećanja nataliteta u Republici Hrvatskoj kao i razvoj daljnjih mjera kojima se kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potpora skrbi o djeci.
Sukladno Zaključku Hrvatskog sabora Klasa: 022-03/18-01/62, Urbroj: 6511-18-12 koji je donesen na sjednici 29. lipnja 2018. godine, zadužena je Vlada Republike Hrvatske da pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u odnosu na hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
U svrhu provođenja kvalitetne migracijske politike posebnu pažnju potrebno je posvetiti hrvatskoj dijaspori kao demografskom, ekonomskom i biološkom potencijalu te primijeniti odgovarajuće modele povratka autohtonog stanovništva, kroz provedbu aktivnosti u području socijalne, ekonomske, porezne, obrazovne i ostalih politika. U navedenom cilju, potrebno je planirati i prilagođavati mjere kako bi se osigurali odgovarajući uvjeti Hrvatima koji žive izvan Hrvatske koji bi olakšali i potaknuli njihov povratak. Negativne posljedice snažnog iseljavanja vidljive su trenutno te je u narednom razdoblju poseban naglasak potrebno staviti na poduzimanje mjera koje će uvažiti interese hrvatskih državljana koji žive izvan Republike Hrvatske, kao i njihove stavove prema povratku i razlozima za iseljavanje i ostanak građana u Republici Hrvatskoj kako bi se planirale odgovarajuće poticajne mjere. U području socijalnih i obiteljskih davanja, kroz stvaranje uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatskog iseljeništva, pridonijet će se afirmaciji hrvatskog iseljeništva.
Temeljem ocjene Hrvatskog sabora, potrebno je proširiti kategorije korisnika doplatka za djecu na način da korisnici mogu biti hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
Istovremeno, r adi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji predlaže se razmotriti mogućnosti daljnjeg proširenja potencijalnog broja korisnika doplatka za djecu na one građane koji nemaju prijavljeno neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj duže od tri godine od dana podnošenja zahtjeva za priznavanjem prava na doplatak za djecu kako bi se ublažio navedeni uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Sukladno Zaključku Hrvatskog sabora Klasa: 022-03/18-01/62, Urbroj: 6511-18-12 koji je donesen na sjednici 29. lipnja 2018. godine, zadužena je Vlada Republike Hrvatske da pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u odnosu na hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Na potrebu izrade novog nacrta prijedloga zakona ukazuje Zaključak Hrvatskog sabora koji je donesen na sjednici 29. lipnja 2018. godine, a kojim je zadužena Vlada Republike Hrvatske da pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u odnosu na hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu je proširiti krug korisnika doplatka za djecu na način da se omogući stjecanje prava na doplatak za djecu državljanima Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Donošenjem predmetnog Zakona očekuje se poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti, a posebice hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali imaju status osiguranika u Republici Hrvatskoj prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, u dijelu koji se odnosi na povećanje broja korisnika doplatka za djecu i pronatalitetnog dodatka te broja djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići traženi ishod.
Obrazloženje:
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
5.1.5.
Cijena roba i usluga
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nema izravnih gospodarskih učinaka. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.1.21.
Hrvatski branitelji
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nema izravnih gospodarskih učinaka niti adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.2.11.
Hrvatski branitelji
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Da
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Da
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Da
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu omogućuje se proširenje broja korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti. Obzirom da se Zakonom uređuju uvjeti za ostvarivanje prava na doplatak za djecu hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj čime se ostvaruju pretpostavke za korištenje njihovih prava u području socijalnih davanja postoji mali utjecaj na stopu rasta stanovništva, migracije stanovništva i njihovu socijalnu uključenost.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Da
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Državljani Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika prema propisima mirovinskog osiguranja
Ne
Ne
Da
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedene kategorije adresata su korisnici u sustavu doplatka za djecu, a Zakonom će se urediti ostvarivanje prava za državljane Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali imaju status osiguranika prema propisima mirovinskog osiguranja.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
5.4.4.
Status regulirane profesije
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.4.20.
Hrvatski branitelji
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada niti adresata.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
5.5.3.
Korištenje energije
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.5.17.
Hrvatski branitelji
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša ni adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Da
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Da
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona poštuje se pravo jednakosti različitih skupina korisnika, kako bi se pravo na doplatak za djecu osiguralo pod jednakim uvjetima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Državljani Republike Hrvatske koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a imaju status osiguranika prema propisima mirovinskog osiguranja
Ne
Da
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na jednaku dostupnost prava različitim kategorijama korisnika te izjednačavanje istih.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
Da
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne uređuju se nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije.
.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
X
Obrazloženje: Navedeni propis neće imati nikakve učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutar tržišta EU-a.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne postoje učinci na financijske rezultate poduzetnika, kao ni trošak prilagodbe zbog promjene propisa, budući se navedenim odredbama ne utječe na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
X
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Navedenim propisom ne uređuju se nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica Nada Murganić
Datum: 19.07.2018.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku