POPIS KRATICA

1. Povjerenstvo za bolničke infekcije (infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi) Ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: PBI MZ);

2. Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u zdravstvenim ustanovama  (u daljnjem tekstu: PBI);

3. Tim za kontrolu bolničkih infekcija (infekcija povezanih s zdravstvenoj skrbi) (u daljnjem tekstu: TBI)

4. Stručna osoba odgovorna za higijenu bolničkih prostora (u daljnjem tekstu: SO)

5. Osobna zaštitna oprema (u daljnjem tekstu: OZO)

6. Standardni operativni postupak (SOP)

OSNOVNI POJMOVI    

HIGIJENA je znanost u uskoj vezi s promicanjem, očuvanjem i unapređenjem zdravlja u odnosu na pojedinca i/ili užu i širu društvenu zajednicu.  

a. Higijena okoline bavi se utjecajem okoline na ljudsko zdravlje.

b. Higijena okoliša zdravstvene ustanove uključuje opskrbu vodom za piće, uklanjanje krutih i tekućih otpadnih tvari, sprječavanje zagađenja/kontaminacije tla, atmosfere, površinskih i podzemnih voda

BOLNIČKA HIGIJENA je specifično područje higijene koje se odnosi na provođenje higijenskih mjera u kliničkim i bolničkim zdravstvenim ustanovama, odnosno zdravstvenim ustanovama.

BOLNIČKA INFEKCIJA (infekcija povezana s zdravstvenom skrbi) je infekcija koja se pojavljuje najmanje 48 sati nakon prijema pacijenta na stacionarno liječenje.

PATOGENI MIKROORGANIZMI su oni koji su sposobni uzrokovati bolest kod osjetljivog domaćina.

ČIŠĆENJE je postupak uklanjanja nečistoće (npr. prašine, kemijskih tvari, mikroorganizama, organskih tvari) pomoću vode s dodacima za čišćenje (npr. deterdženti ili enzimski proizvodi).

DEKONTAMINACIJA   je postupak uklanjanja mikroorganizama, kako bi se predmeti i površine učinile sigurnima za upotrebu. Dekontaminacija najčešće prethodi dezinfekciji i /ili sterilizaciji, ovisno o kakvim se predmetima i površinama radi.

DEZINFEKCIJA je proces kojim se smanjuje broj živih mikroorganizama kao posljedica uništenja/inaktivacije s ciljem da objekt/područje  više ne predstavlja  infektivnu opasnost. Po definiciji, cilj bolničke dezinfekcije nije ukloniti mikroorganizme iz okoliša koje nisu relevantne za bolničke infekcije, već smanjiti broj patogenih ili fakultativnih patogenih mikroorganizma. Radi toga potrebno je dezinficirati  područja/sobe na takav način da se može ponovno koristiti za zdravstvenu njegu ili liječenje drugog pacijenta bez opasnosti od prijenosa uzročnika.

Obzirom na učestalost i opseg bolničkih infekcija, dezinfekcije se razlikuju kako slijedi:

a. Rutinska dezinfekcija se ponekad naziva i „trenutna dezinfekcija“, „profilaktička dezinfekcija“ ili „dezinfekcija pri bolesničkoj postelji (krevetu)“. Svrha joj je ograničavanje širenja uzročnika bolesti tijekom zdravstvene njege i liječenja. Uključuje površine oko pacijenta za koje se pretpostavlja da su kontaminirane patogenim mikroorganizmima, bez da je to vidljivo golim okom ili mirisom. Ako se čišćenje i dezinfekcija provode kao postupak u jednom koraku, to se kvalificira kao dezinfekcijsko čišćenje i ovisi o sredstvu koje se koristi. Sredstva koja se koriste u tu svrhu (dezinficijensi) moraju biti prikladna za korištenje u zdravstvenim ustanovama i imati odobrenje nadležnog tijela i što mora biti navedeno na deklaraciji medicinskog proizvoda. Sredstva za čišćenje i dezinfekciju u kombinaciji zbog mogućih nepoželjnih interakcija pojedinih aktivnih tvari se ne preporučuju.

b. Ciljana dezinfekcija

Mjere ciljane bolničke dezinfekcije su one koje se poduzimaju u slučaju: vidljive kontaminacije; završne dekontaminacija prostora vodikovim peroksidom; nastanka epidemije; pojave specifičnih patogena (posebice višestrukootpornih mikroorganizama).

 Vidljiva kontaminacija površine je ako su vidljivi krv, gnoj, izlučevina ili druge tjelesne tekućine.

 Završna dekontaminacija prostora vodikovim peroksidom se odvija u područjima ili sobama koje su korištene za dojenje ili liječenje pacijenta koji je bio zaražen i/ili koloniziran patogenima. Ovisno o bolesti ili patogenima, završna dekontaminacija prostora vodikovim peroksidom uključuje sve dostupne površine i predmete i/ili u blizini pacijenta koje su, ili bi mogle biti kontaminirane s patogenima. U slučaju nastanka epidemije i pojave specifičnih, npr. višestrukootpornih ili visoko infektivnih patogena, uz rutinske mjere provode se i kontrole bolničke infekcije i sprječavanje širenja, na način da se nakon dezinfekcije površine uzme obrisak/bris (ovisno o uzročniku, koji puta i uzorak zraka) za mikrobiološku analizu, ukoliko je indicirano.

DEZINFICIJENSI su kemijska sredstva, čijom primjenom je moguće,  pod zadanim uvjetima dezinficirati površine i predmete, odnosno smanjiti broj mikroorganizme, zaustaviti ih u rastu u zadanom vremenu i koncentraciji, prema preporuci proizvođača

STERILIZACIJA postupak uništavanja svih vrsta patogenih i apatogenih mikroorganizama i njihovih spora.

PREDMET je neživi objekt koji može biti kontaminiran mikroorganizmima, te ukoliko izostane čišćenje/dezinfekcija  može biti vektor u prijenosu uzročnika infekcija.

a. Predmeti vrlo visokog/visokog  rizika su predmeti u neposrednom dodiru s oštećenom kožom ili sluznicom ili koji se uvode u sterilne prostore. Predmeti te kategorije moraju biti sterilni, kao npr: kirurški instrumenti, implantati, kardijalni kateteri, intravaskularni pribor i sl.

b. Predmeti srednjeg rizika su predmeti koji dolaze u kontakt s intaktnim sluznicama, ne moraju biti sterilni pri uporabi, ne smiju imati na sebi vegetativne mikroorganizme osim malog broja spora, kao npr.: oprema za respiratornu terapiju, anesteziju, endoskopi, ezofagealne sonde i sl. Preporučena metoda dekontaminacije je dezinfekcija.

c. Predmeti niskog rizika su predmeti koji dolaze u kontakt s intaktnom kožom, kao npr.: primjerice, manšeta tlakomjera, EKG elektrode, štipaljke i sl. Preporučena metoda dekontaminacije je čišćenje i sušenje. Dezinfekcija je potrebna ako je u pitanju poznata infekcija npr. ako se pojedini predmet nalazio u sobi kod pacijenta  koji je u režimu izolacije.

d. Predmeti minimalnog rizika su predmeti koji nisu u bliskom kontaktu s pacijentom ili njegovom najbližom okolinom, kao npr. u tu kategoriju spadaju: zidovi, podovi, stropovi,ormari i sl.

POJAM RIZIKA - U ovom standardu pojam rizika je opisan i korišten zbog različitih mogućih problema proizašlih iz eventualno neadekvatno provedenog čišćenja s posljedicom utjecaja na pružanje usluga zdravstvene zaštite i zdravlje pacijenata.

Različite vrste rizika su:

 rizik od bolničkih infekcija za pacijente

 rizik javnog ugleda zdravstvenih usluga i zdravstvenih radnika

 rizik sigurnosti javnosti te sigurnosti i profesionalne zaštite zdravlja zdravstvenih radnika

 rizik pružanja loše usluge čišćenja u slučaju ugovaranja vanjskog servisa za čišćenja (mala vrijednost za uložen novac).

I. UVOD

U Republici Hrvatskoj postignut je napredak u standardima čistoće u zdravstvenim ustanovama  ijekom posljednjih godina, ali su često ugovori o uslugama čišćenja s vanjskim pružateljima vođeni isključivo cijenom, s nedovoljnim fokusom na kvalitetu čišćenja.

U sklopu mjere Racionalizacije i reorganizacije nezdravstvenih usluga u bolnicama u okviru Nacionalnog programa reformi Vlade Republike Hrvatske za 2017. godinu, kroz financiranje iz sredstava potpora  Europske komisije strukturnim reformama zemalja članica, jedan od zadataka bio je izrada prijedloga Hrvatskog nacionalnog Standarda čišćenja prostora u kliničkim i bolničkim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj.

Predloženi Hrvatski nacionalni standard čišćenja prostora u kliničkim i bolničkim zdravstvenim ustanovama izrađen je u suradnji s konzultantom i članovima Radne skupine osnovanom Odlukom ministra zdravstva, sastavljene od stručnjaka koji imaju iskustvo u upravljanju djelatnosti čišćenja u bolnicama i u prevenciji i kontroli bolničkih infekcija (predstavnici Ministarstva zdravstva, Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, bolnica, predstavnika Gospodarsko-socijalnog vijeća- socijalnih partnera).

Čišćenje prostora u bolničkim zdravstvenim ustanovama regulirano je u važećim zakonskim i podzakonskim aktima u Republici Hrvatskoj  samo općenito, bez jasnih odrednica, procedura i smjernica za ispunjavanje standarda kvalitete i rizična područja nisu jasno definirana.

Ovaj Hrvatski nacionalni standardi čišćenja prostora u kliničkim i bolničkim zdravstvenim ustanovama (u daljnjem tekstu : Standardi čišćenja ) nadopunjuje zakonsku i podzakonsku regulativu sa uspostavljenim specifičnim standardnim operativnim postupcima (u daljnjem tekstu: SOP), koji vrlo precizno određuju rizična područja, elemente čišćenja (npr. površine, objekte, predmete i drugu opremu), te unutarnji i vanjski nadzor ( audit ) čišćenja kao standarde.

Prilikom izrade ovih  Standarda čišćenja uzeto  je u razmatranje dobro upravljanje i održavanje čistoće u bolnicama, trendovi  u održavanju čistoće u bolnicama kao što su smanjenje troškova i podizanje uvjeta čistoće, te najbolja praksa Australije, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Austrije.

Ministarstvo zdravstva je prilikom izrade ovih Standarda čišćenja koristilo dokument pod nazivom engl. „Cleaning standars for health facilities 2011“ („Standard čišćenja u zdravstvenim ustanovama 2011.“), temeljem Licencije za Kraljevska autorska prava, nadnevak licencije 25.10.2017. godine, oznake ABN 74 410 330756, potpisane od tajnika Odjela zdravstva i socijalne skrbi, korporativnog tijela uspostavljenog  u Državi Victoria, Australija,  za korištenje navedenog materijala na stranicama pod rednim brojem 8, 10, 12.-17., priloženih licenciji i označenih kao prilog „A“Licencije.

Dijelovi teksta ovog Standarda čišćenja koji su označeni fusnotama pod rednim brojevima od 1.do 16., te od rednog broja 18. do 25. su Autorsko pravo Države Viktorije, Australija, čije korištenje mora biti označenu u tekstu ovog Standarda na vidljivom mjestu uz navođenje sljedeće potvrde:

„Autorsko pravo© Države Viktorije, Australija, reproducirano uz dozvolu Tajnika Odjela zdravstva i socijalne skrbi. Reprodukcija i ostala uporaba obuhvaćena ovim autorskim pravom nije dopuštena bez dozvole.“

Ministarstvo zdravstva je prilikom izrade ovog Standarda koristilo dokument Nacionalne agencije za sigurnost pacijenata, UK, (dalje u tekstu: NHS),  pod nazivom engl. „The national specifications for cleanliness in the NHS: a framework for setting and measuring performance outcomes, April 2007 “, („Nacionalne specifikacije za čistoću NHS-a: okvir za postavljanje i mjerenje rezultata izvedbe, travanj 2007.“), temeljem dozvole NHS Improvements, UK od 24. studenoga 2017. za korištenje navedenog materijala na stranicama pod rednim brojevima 9,12-15,16,17-20, 26, i 42-46.

Dijelovi teksta ovog Standarda čišćenja  koji su označeni fusnotama pod rednim brojem 17., te rednim brojevima od 26. do 37. su autorsko pravo© Nacionalne agencije za sigurnost pacijenata, UK i sadrže informacije javnog sektora licencirane pod Otvorenom državnom licencijom v2.0.

Čistoća u okruženju kliničkih i bolničkih zdravstvenih ustanova (u daljnjem tekstu : zdravstvene ustanove) jedan je od važnih načina da se spriječe infekcije povezane s zdravstvenom skrbi (u daljnjem tekstu : bolničke infekcije) pacijenata, posjetitelja i zdravstvenih djelatnika u zdravstvenih ustanova. Čisto okruženje u zdravstvenim ustanovama je ključno za sigurnost, dostojanstvo i udobnost pacijenata. Održavanju čistoće u zdravstvenim ustanovama pridonose svi djelatnici zdravstvene ustanove, pacijenti i posjetitelji.

Čistoća zdravstvene ustanove odražava kulturu skrbi za pacijente i poštivanje onih koji u njoj rade kao i posjetitelja. Kako bi se ispunili navedeni uvjeti, od djelatnika zdravstvene ustanove očekuje se da osiguraju i održavaju čisto i odgovarajuće okruženje koje olakšava provođenje mjera prevencije i kontrole bolničkih infekcija. Postupanje prema smjernicama ovoga Standarda čišćenja omogućava da se u prostorima u kojima se pruža zdravstvena zaštita postignu uvjeti zadovoljavajuće razine čistoće prostora i opreme zdravstvenih ustanova.

Bolničke infekcije produljuju boravak pacijenata u zdravstvenoj ustanovi, povećavaju morbiditet i mortalitet, a izostanak provođenja dobrih preventivnih programa mjera uzrokuje nastanak bolničkih infekcija. Radi toga potrebno je osigurati kontinuitet i suradnju svih dionika u provođenju mjera prevencije ili sprečavanja i kontrole bolničkih infekcija. Jedan od preduvjeta zdravstvene sigurnosti u zdravstvenoj ustanovi je zadovoljavanje higijene prostora i opreme koji se koriste prilikom pružanja zdravstvene skrbi (dijagnosticiranja i liječenja) i provođenje zdravstvene njege hospitaliziranih pacijenata. Čistoća bilo kojeg okruženja u zdravstvenim ustanovama je važna za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija i dobrobit pacijenata. Kontaminirane površine u okolini pacijenata predstavljaju potencijalni izvor za prijenos patogenih mikroorganizama i ugrožavaju sigurnost pacijenata. Učinkovito provođenje čišćenja prostora i površina smanjuje prijenos patogenih mikroorganizama, održava bolnički prostor funkcionalnim i sigurnim te u konačnici pridonosi podizanju kvalitete zdravstvene skrbi.

Standardizirana higijena u zdravstvenim ustanovama s obzirom na specifičnosti prostora, predmeta i površina u odnosu na osoblje i posebne grupe hospitaliziranih pacijenata, promjenjiva je tijekom svakodnevnih aktivnosti ovisno o posebnim indikacijama, a u skladu s preporučenom i najboljom higijenskom praksom koja daje rezultat standarda kvalitete i standarda pružene usluge.

Standard čišćenja je osmišljen radi pružanja jednostavno primjenjive metodologije u sklopu koje zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj mogu procijeniti učinkovitost svojih usluga čišćenja.

Visoke razine čistoće mogu se postići samo kroz:

 usmjerenost na pacijen te i korisnike

 jasne specifikacije usluga čišćenja

 pravilnu poduku osoblja

 osoblje koje prepoznaje svoje odgovornosti

 dokumentirane razine odgovornosti

 podršku uprave zdravstvene ustanove, imenovanje kandidata uprave za zastupanje pitanja povezanih s čišćenjem na razini uprave i spremnost uprave da uvrsti čistoću kao dio strategije zdravstvene ustanove

 imenovanje vodećeg djelatnika zdravstvene ustanove (npr. medicinska sestra, sanitarni inženjer i sl.) koji preuzima upravljanje nad kvalitetom čišćenja

 direktnu poveznicu između zdravstvene ustanove koja je odgovorna za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija i timova za kontrolu bolničkih infekcija .

Ukoliko ¹ se želi dokazati da su standardi čišćenja učinkoviti i zadovoljavaju potrebe svih potencijalnih korisnika i dionika, jasno je da moraju zadovoljiti očekivanja iz različitih perspektiva:

 usmjerenost na pacijente i druge korisnike

 razumljivost osoblju koje čisti ili vanjskim pružateljima usluga čišćenja

 učinkovita podrška upravljanju

 jasni ishodi izvještaja koji se mogu koristiti kao pokazatelji uspješnosti i mjerila (vrednovanja).

Usmjerenost na pacijente i korisnike ²

Jasno je da se standardi čišćenja moraju usredotočiti na potrebe pacijenta budući da su oni krajnji korisnici zdravstvenih usluga i usluga čišćenja. Potrebe osoblja zdravstvenih ustanova i posjetitelja također se moraju uzeti u obzir u razvoju Nacionalnog standarda čišćenja po uzoru na međunarodni Standard čišćenja iz 2000. godine.

Važna pitanja kvalitete koja se moraju rješavati u upravljanju i pružanju usluga čišćenja u zdravstvenim ustanovama uključuju: ³

 specifikacija usluga

 poboljšanje kvalitete

 odgovornost

 edukacija i poduka

 prevencija i kontrola bolničkih infekcija

 održavanje infrastrukture i upravljanje objektima.

Specifikacija usluga ⁴

Za ispunjavanje gore definiranih odgovornosti obje strane trebaju imati zajedničko razumijevanje ishoda usluga čišćenja. Osnova za to razumijevanje leži u jasnim specifikacijama usluga čišćenja. Ovo je kritični element ugovora ili sporazuma za čišćenje koji potpisuju zdravstvene ustanove i pružatelji usluga čišćenja. Specifikacija kvalitete usluga čišćenja je važna ako  zdravstvene ustanove žele dobiti kvalitetne usluge čišćenja od unutarnjih ili vanjskih pružatelja usluga.

Kratak opis onoga što specifikacija usluga mora obuhvatiti postavlja zdravstvena ustanova.

Dobar ugovor je onaj u kojem zdravstvena ustanova zna što želi i to zna jasno definirati u opisu tehničke specifikacije te sadrži kvantitativne i kvalitativne kriterije prihvaćanja usluga i stvara prag za njihovo odbijanje.

Kada se usluga čišćenja dobro definira, rizik neadekvatnih rezultata čišćenja zdravstvenih ustanova će se smanjiti jasnim ugovaranjem i nadzorom.

Granica između čišćenja i održavanja ⁵

Gdje završava čišćenje, a započinje održavanje ili inženjerski rad često je zajednička točka rasprave. Specifikacije čišćenja moraju biti jasne po ovom pitanju.

https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

² https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

³ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

⁴ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

⁵ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

U slučaju vanjske službe usluga čišćenja potrebno je napraviti osnovni nadzorni pregled zdravstvene ustanove i zabilježiti sve moguće probleme s postojećom infrastrukturom zbog kojih bi moglo biti teško ili nemoguće u potpunosti zadovoljiti standarde čišćenja. Preporučuje se da se takav nadzorni pregled provodi zajedno s pružateljem usluga čišćenja i imenovanim voditeljem za ugovaranje usluga čišćenja iz zdravstvene ustanove. Nadzorni pregled treba istaknuti sve podne površine koje su uništene (na primjer porozni vinil) i zidove ili stropove koje treba ličiti. Ostala područja koja trebaju biti uključena u nadzor mogu biti ventilacijski cjevovodi (to jest, stvarne cijevi za razliku od ispusta/otvora) i područja gdje su tepisi i zavjese znatno zamrljani. Trebaju se poduzeti mjere od strane zdravstvene ustanove da se otklone problemi koji bi mogli imati značajan utjecaj na postizanje očekivanog standarda čistoće.  

U slučaju unutarnje službe usluga čišćenja, važno je da se infrastrukturni problemi koji zahvaćaju čišćenje prijave odgovornim osobama zdravstvene ustanove kako bi se isti mogli ispraviti. Ti problemi mogu biti identificirani od strane čistačica, voditelja ili kvalificiranih ocjenitelja odnosno svakog radnika ustanove. Infrastrukturni problemi koji utječu na standarde čišćenja se trebaju rješavati od strane odgovorne osobe te se ne bi trebali odraziti na ishode nadzornog pregleda standarda čišćenja.

Poboljšanje kvalitete ⁶

Uključivanje osoba nadležnih za  rukovođenje djelatnošću održavanja čistoće i osoblja nadležnog za poslove čišćenja (unutarnjeg ili vanjskog) u procesima kontrole kvalitete usluga zdravstvene skrbi,  kao što je PBI jedan je od načina kojim se ostvaruje standard čišćenja. Potrebna je koordinacija postupaka usluga čišćenja između zdravstvene ustanove i pružatelja usluga.

Relevantne stručne osobe unutar zdravstvene ustanove odgovorne za kontrolu bolničkih infekcija trebaju biti određene i uključene u nadziranje ishoda nadzornog pregleda usluga čišćenja. To se može postići kroz PBI  ili neki drugi mehanizam koji omogućuje multidisciplinarni pristup o tome kako se pružaju usluge čišćenja.

Odgovornost leži na osobama odgovornim za kontrolu radnih procesa čišćenja i metoda za dosljednu nabavu kvalitetnog proizvoda ili usluge proizvoda ili usluge čišćenja te za ponudu proizvoda i usluga zdravstvenoj ustanovi koji su ovjereni dokumentiranim dokazima da udovoljavaju ugovornim zahtjevima.

Odgovornost je na zdravstvenoj ustanovi da osigura ispunjavanje uvjeta ugovora prije prihvaćanja proizvoda ili usluge čišćenja.

Odgovornost ⁷

Interna odgovornost: Ako usluge čišćenja pružaju vlastiti zaposlenici zdravstvene ustanove odnos, odgovornost svakog aspekta čišćenja i osoblja za čišćenje jasno leži na upravljanju, odnosno ravnatelju ili osobama koje je zadužio i upravi zdravstvene ustanove.

Odgovornost kod ugovaranja vanjskog pružatelja usluga čišćenja: kada zdravstvena ustanova ugovori neke ili sve usluge čišćenja od vanjskog pružatelja usluga, uloge, odgovornosti i odnosi između ugovaratelja i pružatelja mogu biti nedovoljno jasne. Na početku poslovnog odnosa treba jasno definirati sve parametre što će bitno smanjiti rizik kasnijih problema.

Dok pružatelj usluga može biti odgovoran za pružanje usluga čišćenja, odgovornost povezana s uslugom čišćenja ostaje na ravnatelju  ili osobama koje je zadužio i upravi zdravstvene ustanove. Dobro definirani odnos s razgraničenjem uloga i odgovornosti između ugovaratelja zdravstvene ustanove) i vanjskog pružatelja, usluge čišćenja su bitan dio svakog konstruktivnog radnog odnosa.

Postizanje dobrih rezultata čišćenja je važno kako bi se smanjili rizici povezani s neadekvatnim čišćenjem kao što je prijenos bolničkih infekcija, medijska pozornost, nezadovoljstvo pacijenata te zdravstveni i sigurnosni problemi.

Poduka i edukacija ⁸

Kada vanjski pružatelj usluga zapošljava osoblje za poslove čišćenja, on je odgovoran za adekvatnu i sigurnu poduku kako bi se zadovoljili standardi čišćenja. Ova odgovornost uključuje i posebnu poduku koja je potrebna za okruženja u zdravstvenoj zaštiti kao što su čišćenja izoliranih zaštićenih površina. Odgovornost za poduku mora biti jasno navedena u specifikaciji usluga čišćenja i treba sadržavati tip osobe koja obavlja program izobrazbe i poduke, ili kvalifikacije koje trebaj imati osoblje koje čisti i rukovoditelji/upravitelji. Preporučeni standardi poduke su bili Nacionalni standardi kompetencije za čišćenje koje je sastavio SO i PBI.

Odgovornosti zaštite na radu ⁹

Dobro sastavljen program poduke također osigurava da usluge čišćenja zadovoljavaju zahtjeve zdravstvene i sigurnosne odgovornosti. To uključuje zakonske zahtjeve kao i odgovornosti za donošenje i praćenje smjernica za kontrolu bolničkih infekcija.

Jasnoća osoblju koje provodi čišćenje ili osoblju zaduženom sukladno sklopljenom  ugovorom (podizvođačima) ¹⁰

Jasnoća standarda čišćenja je od vitalne važnosti. Djelatnici zdravstvenih ustanova i osobe zadužene sukladno sklopljenom   ugovorom za čišćenje (podizvođači), moraju razumjeti elemente standarda i zahtjeva zadataka zdravstvene ustanove kako bi se osiguralo da oni provode i procjenjuju ishode čišćenja na isti način kao i  vlastito osoblje zdravstvene ustanove. U isto vrijeme, standardi čišćenja moraju biti realno ostvarivi. Standardi čišćenja također trebaju osigurati da je osoblje zaduženo za čišćenje u mogućnosti obavljati svoje poslove sigurno i u kontroliranom okruženju.

Prevencija i kontrola bolničkih infekcija ¹¹

Odgovornost za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija uvijek je odgovornost zdravstvene ustanove. Dobro pripremljene specifikacije za čišćenje će pomoći u osiguravanju da unutarnji ili vanjski pružatelj usluga odigra svoju ulogu u smanjenju rizika od bolničkih infekcija u okruženju zdravstvene skrbi. Pružatelji usluga čišćenja se moraju pridržavati prakse i smjernica za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija te pokazati kako se postupci kontrole bolničkih infekcija koriste u njihovoj praksi.

Prevencija i kontrola bolničkih infekcija i kontrole procesa zdravstvenih usluga i pružatelja usluga čišćenja trebaju se koordinirati i provoditi paralelno, kako bi se osigurala potpuna pokrivenost prevencije i kontrole bolničkih infekcija, što je uobičajeno kod postupaka poboljšanja kvalitete,

Održavanje infrastrukture i upravljanje objektima ¹²

Svrha upravljačke i financijske odgovornosti za komunalne usluge, potrošni materijal, tijek rada, raspoređivanje, gospodarenje otpadom, zbrinjavanje otpada i druga pitanja upravljanja objektima koja su ključna za funkcije čišćenja moraju biti definirana. Ovo treba biti uključeno kao dio specifikacije usluga čišćenja.

Nabava nove opreme ¹³

Također se preporučuje da se problemi vezani uz čišćenje i održavanje razmotre kada se kupuje nova oprema ili kada se zdravstvene ustanove renoviraju, nadograđuju ili grade. Na primjer, kupnja opreme za porozne površine ili površine koje zahtijevaju dodatne specijalizirane tehnike čišćenja mogu dovesti do povećanja troškova ili rizika od bolničke infekcije.

Učinkovita podrška upravljanju ugovorima ¹⁴

Standard čišćenja je strukturiran na način da podržava procese upravljanja pri ugovaranju usluga čišćenja i mogu se koristiti kao vodič za specificiranje usluga. Oni moraju jasno i nedvosmisleno biti definirani kako bi obje ugovorne strane, ili pak unutarnji pružatelji usluga mogli jasno protumačiti obveze koje im se nameću i ispuniti njihove zahtjeve.

Odnos rezultata i ulaznih elemenata   inputa u ciklusu kvalitete čišćenja ¹⁵

 Ulazni elementi (Inputi) - sredstva koja se koriste za proizvodnju i isporuku outputa . Inputi mogu uključivati osoblje, opremu i materijale.

 Izlazni elementi (Outputi) – stvarni proizvodi ili usluge (čiste površine, čišćenje opreme itd.)

 Procesi – postupci, metode i aktivnosti koji koriste inpute za stvaranje outputa , npr. brisanje poda.

 Rezultati – učinak ili posljedica outputa ; na primjer, čišćenje stvara čistu i sigurnu okolinu za njegu pacijenata.

 Sustav kvalitete – organizacijska struktura, procedure, resursi i odgovornosti potrebni za implementaciju upravljanja kvalitetom.

Jasni ishodi izvještavanja ¹⁶

Standard čišćenja treba odražavati jasne ishode koji se zahtijevaju od unutarnjih ili vanjskih pružatelja usluga čišćenja gdje god je to moguće. Oni ne bi trebali sadržavati ulazne i procesne mjere nego biti usredotočeni na potrebu osiguranja čiste i sigurne okoline. Izvještaj treba sadržavati jasne rezultate.

⁶ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

⁷ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

⁸ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

⁹ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

¹⁰ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

¹¹ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

12 https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

13 https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

14 https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

¹⁵ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

¹⁶ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

II. PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj Standard čišćenja primjenjuje se na sve kliničke i bolničke zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj čiji su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te je obvezujući i za druge zdravstvene ustanove, neovisno jesu li njihovi osnivači Republika Hrvatska, lokalna i područna (regionalna) samouprava ili druga pravna ili fizička osoba, ako su te zdravstvene ustanove ugovorni pružatelji usluga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ovi Standardi primjenjuju se i u drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatnoj praksi koji su obveznici provođenja mjera za suzbijanje bolničkih infekcija te u ustanovama i drugim pravnim osobama koje pružaju uslugu smještaja u djelatnosti socijalne skrbi.

Ovaj Standard čišćenja primjenjuje se na sve pružatelje ove djelatnosti neovisno o tome obavljaju li djelatnost čišćenja zaposlenici zdravstvenih ustanova ili vanjski servis s kojim zdravstvena ustanova ima sklopljen Ugovor o pružanju usluga čišćenja prostora i opskrbe sa sredstvima za čišćenje (deterdženti, dezinficijensi ili dvonamjensko sredstvo za čišćenje/dezinfekciju). U tom smislu zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj čiji su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge pravne ili fizičke osobe ako su te zdravstvene ustanove ugovorni pružatelji usluga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, su dužne osigurati da svaki ugovor sklopljen s vanjskim pružateljem usluga mora sadržavati minimalne zahtjeve koji su navedeni u ovom Standardu.

Ovi Standardi čišćenja su polazna točka odgovornim osobama u zdravstvenoj ustanovi (ravnatelj ili druge odgovorne osobe), za izradu planova čišćenja zdravstvene ustanove, utvrđivanje SOP-ova i uspostavu procesa provođenja i praćenja SOP-ova.

Standardi čišćenja prvenstveno  su  namijenjeni osoblju čija je uloga upravljanje održavanjem čistoće prostora, a što uključuje osobe nadležne za rukovođenje djelatnošću održavanja čistoće prostora, osobe  koje rade na održavanja čistoće prostora, osobe nadležne za reviziju (kontrolu) čišćenja, glavnu medicinsku sestru, tim za kontrolu i prevenciju bolničkih infekcija, tim za upravljanje kvalitetom, mikrobiologe, upravu zdravstvenih ustanova te administraciju koja je zadužena za javnu nabavu  (javna nabava, financije, sektor za upravljanje ljudskim resursima,  IT sektor).

Važno je napomenuti da donošenje ovog dokumenta ne predviđa dodatne poslove osoblja. Očekuje se da će promjene u postojećoj praksi primjenom Standarda čišćenja biti potrebne kako bi se osigurala prednost koju pruža novija tehnologija i praksa čišćenja.

Ovaj Standard čišćenja reflektira dobru praksu i stručna mišljenja dostupna u trenutku njegove izrade, te je moguće njegovo revidiranje i ažuriranje sukladno novim tehnologijama i saznanjima.

III. CILJ

Cilj  Standarda čišćenja je pružiti smjernice za sigurno upravljanje čišćenjem prostora u zdravstvenim ustanovama određivanjem: funkcionalnih područja po zonama rizika, tehnike/načina čišćenja, obujma i učestalosti čišćenja, ocjene razine čistoće i načina kontrole, potrebne obuke, okvira odgovornosti te potrebnog broja radnika za čišćenje površina po funkcionalnim područjima  kako bi se olakšalo upravljanje kvalitetom, troškovima i poslovnim procesima održavanja čistoće prostora.

IV. ZAKONODAVNI OKVIR

Standardi čišćenja prostora u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj izrađeni su sukladno odredbama slijedećih zakona i podzakonskih akata:

 Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine« br. 79/07, 113/08, 43/09 i 130/17)

 Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (»Narodne novine« br. 85/12)

 Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (»Narodne novine« br.  124/11)

 Pravilnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene (»Narodne novine« br. 79/11)

 Pravilnik o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove (»Narodne novine« br.   31/11).

V. STANDARDI  ČIŠĆENJA

STANDARD 1.: Standardni čišćenja po elementima (elementi građevine, ugradbeni elementi opreme prostorija, elementi opreme za pacijenta i elementi zaštite okoliša)  

Sve površine u zdravstvenim ustanovama ( elementi građevine, ugradbeni elementi opreme prostorija, elementi opreme za pacijenta i elementi zaštite okoliša) moraju biti čiste u skladu sa zahtjevima funkcionalnih područja u svrhu prevencije od bolničkih infekcija.

STANDARD 2.:  Funkcionalna područja čišćenja u zdravstvenim ustanovama klasificirana su prema 4 razine rizika od bolničkih infekcija i na nekliničke prostore

Zdravstvene ustanove imaju razvrstane  svoje prostore  prema razini rizika od bolničkih infekcija u više funkcionalnih područja . Funkcionalna područja čišćenja unutar zdravstvenih ustanova (npr.operacijska sala, opći odjeli ili ambulante klinika) klasificirana su prema 4 razine rizika od bolničkih infekcija.

STANDARD 3.: B roj potrebnih radnika za čišćenje površina po funkcionalnim područjima i potreb a za njihovom obukom .

Svaka zdravstvena ustanova osigurava potreban broj radnika za čišćenje površina po funkcionalnim područjima koji su educirani za obavljanje poslova čišćenja i korištenje opreme za rad na siguran način.

STANDARD 4.: Standardni operativni postupak čišćenja (SOP)  

Svaka zdravstvena ustanova mora ima SOP čišćenja.

STANDARD 5. : Strateški i operativni plan čišćenja

Svaka zdravstvena ustanova ima strateški i operativni plan čišćenja koji razvija u skladu s utvrđenim funkcionalnim područjima u prevenciji od bolničkih infekcija.

STANDARD 6. : Kvalitetno vođenje poslova čišćenja i odgovornost

Kvalitetno vođenje čišćenja i odgovornost u zdravstvenim ustanovama uključuje v ođenje p rocesa č išćenja, i zvješćivanje i o cjenjivanje č išćenja s odgovornošću svakog radnika za čišćenje.

STANDARD 7 : Unutarnji i vanjski nadzor čišćenja

Unutarnji i vanjski nadzor objašnjava  načela koji se uzimaju u obzir prilikom obavljanja poslova nadzora. Nadzor se provodi na način da je utvrđena učestalost nadzornih pregleda i prihvatljive razine kvaliteta čićenja  prema funkcionalnim područjim rizika sukladno utvrđenoj razini kvaliteti  čišćenja.

V/1.  STANDARD 1.  E lement i čišćenja (elementi građevine, ugradbeni elementi opreme prostorija, elementi opreme za pacijenta i elementi zaštite okoliša

Ovo poglavlje sadrži standarde čišćenja na razini svakog elem enta - minimalne obvezne uvjet e .

Unutar četiri glavna elementa zdravstvene ustanove (unutrašnjost građevine, sklopovi,  opreme za pacijente i okoliša) treba očistiti 23 elementa (površine, predmeti ili oprema). Bez obzira gdje se ti elementi nalazili unutar zdravstvene ustanove, potrebno ih je očistiti prema obveznim standardima koji zahtijevaju:

Kvaliteta površine u smislu čišćenja i bolničke dezinfekcije

Učinkovitost čišćenja i dezinfekcije ovisi o površinskim svojstvima. Konkretno, površine s čestim dodirima ruku i kože moraju biti pregledane s obzirom na zahtjeve o čišćenju i dezinfekciji niske razine. Oštećene i korodirane površine ne zadovoljavaju ove zahtjeve.

 Površine u područjima zdravstvene njege pacijenata i/ili u područjima gdje se koristi biološki materijal moraju biti glatke, dostupne za brisanje te – gdje je to relevantno isprane, dezinficirane dezinficijensima i dezinfekcijskim tehnikama.

 Budući da je teško održavati i čistiti – posebice čistiti s namjerom bolničke dezinfekcije – tekstilne podne obloge, iste se ne trebaju stavljati na mjestima gdje je potrebno redovito čišćenje i česte bolničke dezinfekcije na infekcijsko-profilaktičnim površinama kao što je to u p odručj ima vrlo visokog, visokog i  srednjeg rizika.

 Medicinsko-tehnički uređaji, oprema i namještaj trebaju imati površine koje su glatke kako bi ih bilo moguće lako očistiti i dezinficirati, posebno na kontaktnim mjestima za rad. kao što je to u p odručj ima vrlo visokog, visokog i  srednjeg rizika.

Za postizanje standarda čišćenja potrebno je koristiti osobnu zaštitnu opremu (dalje u tekstu: OZO) te sredstva za čišćenje i dezinficijense na način i u skladu sa Smjernicama za postupke čišćenja koje se nalaze u Prilogu 1. i sastavni su dio ovih standarda za čišćenje.

V/2.  STANDARD 2.  Zdravstvene ustanove moraju imati određena funkcionalna područja čišćenja klasificirana prema 4 razine rizika od bolničkih infekcija i nekliničke prostore.

Funkcionalna područja čišćenja unutar zdravstvenih ustanova (npr.operacijska sala, opći odjeli ili ambulante klinika) klasificirana su prema 4 razine rizika od bolničkih infekcija .

Zdravstvene ustanove razvrstavaju  svoje prostore  prema razini rizika od bolničkih infekcija u više  funkcionalnih područja.

Pojedina funkcionalna područja npr. prostor za tehničke poslove ne zahtijeva istu razinu učestalosti ili intenziteta čišćenja u usporedbi s drugim funkcionalnim područjima kao što su npr. jedinice intenzivnog liječenja (JIL).

Četiri razine rizika po kojima se razvrstavaju funkcionalna područja su :

 Vrlo visoki rizik

 Visoki rizik

 Srednji rizik

 Niski rizik

Nefunkcionalna neklinička područja, od kojih ne postoji rizik od bolničkih infekcija od posebne su važnosti i podliježu kontroli HACCP-a i to su: centralna kuhinja-glavna priprema hrane i sve čajne kuhinje unutar jedinica u svim rizičnim područjima. Ova područja se posebno klasificiraju.

Unutar funkcionalnih područja postoji vrlo visoki rizik štete pacijentu uključujući i prijenos bolničkih infekcija. Pacijenti su vrlo osjetljivi i/ili podvrgnuti postupcima koji mogu biti vrlo invazivni.  U slučajevima kada kupaonice, hodnici, spremnici, učionice, uredi i prostorije za odmor osoblja imaju izravan pristup funkcionalnim područjima vrlo visokog rizika, važno je da se i oni  retiraju u skladu s istom razinom održavanja.

Funkcionalna područja određena prema stupnju rizika nalaze se u Prilogu 2. i čine sastavni dio ovih Standarda, a obuhvaća  i nefunkcionalna područja, kojim je definirana učestalost čišćenja kako slijedi:

1. Funkcionalna područja vrlo visokog rizika zahtijevaju kontinuirano održavanje kroz intenzivna i česta čišćenja.

2. Funkcionalna područja visokog rizika zahtijevaju redovito i učestalo potpuno čišćenje, te redovito čišćenje na licu mjesta

3. Funkcionalna područja srednjeg   rizika zahtijevaju redovito i učestalo potpuno čišćenje, te čišćenje na licu mjesta uz čišćenje određenih površina po potrebi.

4. Funkcionalna područja niskog rizika zahtijevaju redovito i potpuno čišćenje, uz čišćenje određenih površina po potrebi i na licu mjesta.

Učestalost čišćenja, vrijeme čišćenja i vremenski okvir čišćenja po funkcionalnim područjima detaljnije su uređeni u Prilogu 2.

V/3.  STANDARD 3.  B roj potrebnih radnika za čišćenje površina po funkcionalnim područjima i potreb a za njihovom obukom .

Svaka zdravstvena ustanova osigurava potreban broj radnika za čišćenje površina po funkcionalnim područjima koji su educirani za obavljanje poslova čišćenja i korištenje opreme za rad na siguran način.

a) Preporučeni broj radnika za čišćenje prema funkcionalnim područjima :

1. Funkcionalno područje vrlo visokog rizika: 200m ² – jedan radnik

2. funkcionalno područje visokog rizika: 200m ² – jedna radnik

3. funkcionalno područje srednjeg rizika: 400 m ² - jedna radnik

4. Funkcionalno područje niskog rizika: 500 m ² - jedna radnik

5. Nefunkcionalno neklinička područja: 1400 m ² - jedna radnik

b) Obuka

Ovaj Standard   utvrđuje obvezne elemente obuke osoblja .

Izuzetno je važno da sve osoblje koje provodi dužnosti čišćenja ima zapisnike obuke koji su potpisani i datirani od strane trenera i osoba koje prolaze obuku.

Obuka se minimalno mora provesti vezano za obavljanje poslova čišćenja, korištenje opreme za čišćenje, kontrolu bolničkih infekcija, ručno korištenje, zaštitu na radu, zaštitu od požara i smjer lokacije.

Obuka treba biti dovršena prije nego što se novim djelatnicima dopusti da rade samostalno bez neposrednog nadzora.

Obuka se u potpunosti mora ponoviti svake godine, ili prije ukoliko su identificirani problemi kompetencija.

Obuka se uvijek treba provoditi od strane odgovarajuće kvalificirane osobe ili registrirane ustanove koju unutar zdravstvene ustanove određuje Odbor za čišćenje*.

OBVEZNI ELEMENTI OBUKE

Tehnička obuka

Svi članovi osoblja za čišćenje imaju zabilježenu obuku obavljanja poslova čišćenja i korištenja opreme. Velika pozornost se mora poduzeti kako bi se osiguralo da je obukom pokriven svaki zadatak i svaki dio opreme koji će se koristiti.

Obuka traje dva do tri tjedna  i sastoji se od četiri elementa – nastava, demonstracija, pitanja i ponovljeno promatranje učinaka. Ovi se elementi trebaju ponavljati sve dok se dosljedno ne postignu zadovoljavajuće izvedbe.

Obuku provode interni ili vanjski stručnjaci. Obuku internih čistačica/spremačica provodi Odbor za čišćenje*, a vanjski ugovaratelji kao uvjet za sklapanje ugovora moraju imati Potvrdu/Certifikat da su prošli obuku za čišćenje zdravstvenih ustanova.

Obuka treba biti u skladu s izjavama metoda čišćenja koje se koriste i izjave se trebaju koristiti tijekom provedbe obuke. Obuka za korištenje opreme treba biti u skladu s uputama proizvođača.

Obuka za obavljanje poslova će uključivati točno korištenje proizvoda i materijala za čišćenje. Obuka treba biti u skladu s uputama proizvođača.

Kada dođe do promjene u proizvodima za čišćenje, materijalima ili opremi, biti će potrebno ponovno provesti obuku djelatnika koje se mora završiti prije nego što se novi proizvodi budu koristili prvi put.

Obuka za prevenciju bolničkih infekcija

Ovu obuku treba provesti medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija ili drugo odgovarajuće kvalificirano osoblje. Dakle, koliko je to razumno moguće, obuka se treba provesti od strane trenera s dobrim znanjem o lokacijama i prisutnim kliničkim aktivnostima i aktivnostima čišćenja.

Obuka za ručno korištenje

Ovu obuku treba provesti odgovarajući kvalificirani stručnjak koliko je to razumno moguće, obuka se treba provesti od strane trenera s dobrim znanjem o lokacijama i aktivnostima čišćenja koja se na lokacijama provode.

Kao vodič, obuka bi trebala sadržavati sljedeće elemente:

 čimbenike rizika za ručnog korištenja i kako može doći do ozljeda;

 kako provoditi sigurno ručno korištenje, uključujući upute o dobrim tehnikama korištenja;

 odgovarajuće sustave rada za pojedine zadatke i područja;

 korištenje mehaničkih pomagala ako je potrebno;

 praktičan rad kako bi trener mogao ispraviti sve što vježbenik ne radi sigurno.

Obuka zaštite od požara

Osoblje s dužnostima čišćenja treba proći istu obuku kao i drugi zaposlenici pružatelja zdravstvene skrbi.

Obuka za zdravlje i sigurnost

Ovu obuku treba provesti odgovarajuće kvalificirani stručnjak. Koliko je to razumno moguće, obuka se treba provesti od strane trenera s dobrim znanjem o lokacijama  i aktivnostima čišćenja koja se na lokacijama provode.

c) Zapisi o obukama

Sve osoblje koje provodi čišćenje ima zapisnike obuke potpisane i datirane od strane trenera i osoba koje prolaze obuku.

V/4.  STANDARD 4.  Standardni operativni postupak čišćenja (SOP)  

Svaka zdravstvena ustanova ima Standardni operativni postupak čišćenja (SOP). U SOP-u čišćenja opisani su minimalni zahtjevi usluga čišćenja , način čišćenja, oprema s kojom se čisti, potrebno vrijeme čišćenja i osnovna pravila sigurnosti čišćenja.

Ovaj SOP obvezno primjenjuju sve zdravstvene ustanove, a elementi SOP-a detaljno su uređeni i nalaze se u Prilogu 3. koji je sastavni dio ovih Standarda čišćenja.

Osiguranje da su sve stavke koje trebaju biti očišćene doista čiste je značajan i važan zadatak.

Standard uključuje 23 elementa navedenih u širokim odrednicama koje zajedno pokrivaju sve predmete i područja koja se trebaju očistiti. Međutim, unutar ovih širokih odrednica postoji puno veći raspon specifičnih stavki za koje se ne može napraviti nacionalni popis s pouzdanom razinom točnosti.

Ovaj Standard je u većoj mjeri usredotočen na rezultate a ne na načine na koje se postiže, budući da je odgovornost provođenja svakodnevnih aktivnosti u cijelosti na zdravstvenoj ustanovi. Ovaj Standard se može koristiti:

 kao osnova za razvoj specifikacija razina usluge u ugovorima;

 za usporedbu usluga;

 potpora za stvaranje odgovarajuće razine potrebnog osoblja (vidi Dodatak 2. - učestalosti čišćenja);

 kao dio kontinuiranog procesa upravljanja učincima;

 kao polazište za nadzorni pregled (audit);

 kao jedno od referentnih mjerila za smanjenje bolničkih infekcija ;

 kao alat poboljšanja razine sigurnosti pacijenata i posjetitelja.

V/5.   STANDARD 5. : Strateški i operativni plan čišćenja

Svaka zdravstvena ustanova ima strateški i operativni plan čišćenja koji razvija u skladu s utvrđenim funkcionalnim područjima u prevenciji od bolničkih infekcija.

Predlošci strateškog i  operativnog  plana čišćenja nalaze se u Prilogu  4. i sastavni su dio ovih Standarda.

Postavljanje jasnih mjera na razini zdravstvene ustanove najbolje se postiže putem strateškog plana čišćenja koji uprava zdravstvene ustanove odobri, kao i kroz razvoj operativnog plana čišćenja.

Ovi planovi će također pomoći zdravstvenoj ustanovi da dostigne zahtjeve koje postavlja ju ovi Standardi u pogledu dokumentiranja dokaza o pružanju usluga čišćenja te zakon skih i podzakonskih odredbi za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi.

Kako bi se osiguralo pravovremeno i učinkovito djelovanje, operativni planovi zdravstvene ustanove trebaju jasno utvrditi opseg posl ova čišćenja:

 standarde koji se žele postići;

 jasne i mjerljive ishode;

 jasnu podjelu odgovornosti čišćenja svih područja i predmeta unutar zdravstvene ustanove;

 stručnu osobu odgovornu za higijenu bolničkih prostora;

 rasporede i učestalost čišćenja;

 sustave koji će se koristiti za mjerenje učinka;

 potrebne izvještaje i upravitelje koji će ih dobiti;

 operativne mjere i postupke poduke, uključujući kako će zdravstvena ustanova osigurati da  osoblje prođe odgovarajuću poduku prije nego što su im dodijeljeni određeni zadaci čišćenja;

 protokole za procjenu rizika;

 ugovore za razinu usluga u svakom funkcionalnom području;

 kako su postupci usluga čišćenja i kontrole povezani s kontrolom bolničkih infekcija, uključujući i poduku za cjelokupno osoblje službe čišćenja o postupcima kontrole bolničkih infekcija;

 kako će se provesti poduka za osoblje zaduženo za njegu pacijenata (i po potrebi drugih).

Ovi elementi su važni kako nejasne ili nedovoljno definirane mjere u SOP-ovima zdravstvene ustanove ne bi dovele do:

 rizika za zdravlje i sigurnost pacijenata, posjetitelja i osoblja zbog neadekvatnog primijenjenih protokola i procesa čišćenja;

 lošeg javnog ugleda;

 nedostatka povjerenja javnosti;

 problema kliničkog upravljanja;

 loše razine usluge za uložena sredstva;

 loše prevencije i kontrole bolničkih infekcija;

 sudskih postupaka i naknada štete.

Preporučena minimalna učestalost čišćenja ¹⁷

Važno je da zdravstvene ustanove odrede učestalost čišćenja kako bi se zadovoljili zahtjevi ovih Standarda i identificirali resursi (sredstva i osoblje)  potrebni za zadovoljavanje ovih Standarda. Ovo je također važno kod odobravanja zapošljavanja dovoljno radnika  predviđenih za usluge čišćenja. Precizna raspodjela resursa te stvarna učestalost čišćenja varira sukladno potrebama određenih na razini zdravstvene ustanove. Minimalna učestalost čišćenja prikazana je  u Prilogu 2. Standarda, kao pomoć zdravstvenim ustanovama kod definiranja potrebnih radnika za poslove čišćenja.

¹⁷ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

V/6. STANDARD 6.: Kvalitetno vođenje poslova čišćenja i odgovornost

Kvalitetno vođenje čišćenja i odgovornost u zdravstvenim ustanovama uključuje v ođenje p rocesa č išćenja, i zvješćivanje i o cjenjivanje č išćenja s odgovornošću svakog radnika za čišćenje.

Kvalitetno vođenje procesa čišćenja zdravstvene ustanove podrazumijeva da sve kategorije osoblja čišćenja ima jasnu sliku o svojim ulogama i odgovornostima. Svaki član osoblja treba imati:

 jasno razumijevanje svojih specijaliziranih odgovornosti u obliku rasporeda rada;

 detaljnu i odgovarajuću obuku i nastavak obnavljanja obuke (u smislu kontinuirane edukacije eventualno  s nekim novostima i provjere stečenog znanja)

 ocjenu u skladu s dnevnim redom promjena i okvirom svojih znanja i vještina;

Postupci isporuke usluga čišćenja ¹⁸

Postupci pružanja usluga čišćenja se trebaju dokumentirati, uključujući i podatke o tome kako pružatelj usluge namjerava provoditi usluge čišćenja. SOP-ovi zdravstvenih ustanova moraju  sadržavati sljedeće podatke:

1. Minimalnu učestalost čišćenja i metode: minimalna učestalost čišćenja treba biti samo indikativna. Pružatelj usluga čišćenja je dužan pružiti usluge čišćenja prema potrebnoj učestalosti kako bi se zadovoljili traženi standardi.

2. Osoblje: uključuje raspored i brojeve za puno radno vrijeme, pola radnog vremena i pomoćno osoblje, kao i upravljačko i nadzorno osoblje.

3. Oprema: uključuje dostavu potrošnog materijala (kao što su tekuća sredstva  za čišćenje i toaletni papir) i sadržaje koji će se koristiti za pružanje svake usluge čišćenja, isključujući dezinficijense i antiseptike čiji odabir određuje PBI.

4. Upravljanje uslugama čišćenja: kako se usluga čišćenja upravlja i kontrolira, uključujući specifične detalje o upravljačkim funkcijama na licu mjesta.

Pružatelji usluga čišćenja (uključuje čistačice/spremačice unutar zdravstvene ustanove kao i osoblje vanjskih pružatelja usluge) trebaju detaljno dokumentirati usluge čišćenja koje pružaju. Ovi detalji trebaju biti uključeni u opise poslova i odredbe ugovora kada se usluge čišćenja ugovaraju s vanjskim pružateljima.

Trening i učenje zaposlenika ¹⁹

U program izobrazbe osoblja treba uključiti sve razine zaposlenika (koji pokrivaju pojedinosti provedenih tečajeva), vrstu poduke, ciljeve tečaja s detaljima davatelja tečaja, trajanje tečaja i učestalost poduke. Informacije trebaju pokrivati početne tečajeve i dodatnu poduku za osoblje.

Kategorije osoblja ²⁰

Detalji o osoblju koje treba raditi u nekom  području, odsjeku ili odjelu se trebaju navesti uz naznaku da li će se to osoblje koristiti kao osoblje na puno radno vrijeme, pola radnog vremena ili na povremenoj osnovi. To bi trebalo uključivati pojedinosti i strategije za brojne vještine te način provođenja nadzora i upravljanja, kako bi se spriječila nekvalitetno provođenje usluga.

Vrhunac opterećenja i planiranje nepredviđenih događaja ²¹

Pružatelji usluga čišćenja trebaju imati mjere za ispunjenje kritičnih opterećenja i spremne planove u slučaju incidentnih onečišćenja, kvarova i drugih događaja koji mogu uzrokovati ugroženost usluga čišćenja te Strategiju upravljanja rizicima s uputama kako će se upravljati identificiranim rizicima.

Zahtjevi za izvršenje čišćenja ²²

Kod angažiranja vanjskog pružatelja usluge potrebno je navesti pojedinosti o sustavima i postupcima koji će se koristiti za kontinuirano praćenje, održavanje i postizanje dogovorene kvalitete izvršenja usluga čišćenja, uključujući:

 kako će se održavati i pratiti standardi izvršenja za svaku uslugu čišćenja

 kratki pregled sustava kvalitete i planova koji se koriste, uključujući i kontinuirane procese poboljšanja

 postupke za postizanje i održavanje formalnih certifikata kvalitete, npr. ISO akreditacija i slično

 ključne pokazatelje učinka i norme specifične naravi usluga čišćenja

 pojedinosti o strategijama koje će se provoditi kako bi se osiguralo da je pružanje usluge čišćenja usmjereno na korisnika, uzimajući u obzir prava pacijenata i prirodu postupaka osnovnih usluga zdravstvene zaštite za rješavanje problema, na primjer, prigovora i sporova koji proizlaze iz pružanja usluga čišćenja.

Strategija zaštite na radu ²³

Pružatelji usluga čišćenja trebaju navesti detalje o tome kako će se postići, pratiti i održavati usklađenost s važećim propisima zaštite na radu.

Podugovaranje usluga ²⁴

Kada ugovoreni pružatelj usluga čišćenja podugovara s podizvođačem dio usluga kao npr. čišćenje prozora ili čišćenje zavjesa, pružatelj usluga čišćenja treba jasno dokumentirati postupke upravljanja podizvođačem, uključujući podatke o predloženim uslugama čišćenja koje se podugovaraju te kako će se upravljati odgovornostima podizvođača/pružatelja usluga. To uključuje postupke rješavanja problema i sporova, kao i podatke o usklađenosti podizvođača/pružatelja s odgovarajućim hrvatskim normama, zahtjevima zaštite na radu, akreditacijama te drugim regulatornim ili zakonskim zahtjevima i ovim Standardom.

Osiguranje ²⁵

Detalji oko usluga osiguranja pružatelja usluga čišćenja (naknada radnicima, odgovornost za kvalitetu usluge čišćenja, odgovornost za opremu i sredstva za čišćenje i osiguranje od profesionalne odgovornosti) se trebaju ugovoriti.

Izvještavanje

Voditelj čišćenja obvezan je sačiniti formalni mjesečno izvješće koji dostavlja stručnoj osobi odgovornoj za higijenu bolničkih prostora zdravstvene ustanove.

Ovo izvješće se koristiti za stvaranje osnove izvješća o čistoći koje se podnosi upravi zdravstvenih ustanova, a dostavlja se jednom u tri mjeseca.

Izvješće se treba pravovremeno izraditi na dogovoreni datum, obično ne kasnije od šest radnih dana nakon završetka izvještajnog razdoblja.

Ovo izvješće minimalno sadrži trenutne, mjesečne i godišnje trendove o:

 iskorištenim radnim satima;

 bolovanjima;

 promjeni osoblja;

 trošku usluga;

 rezultatima usluga koji su podijeljeni po radnom području (vidi Prilog 6. );

 ažuriranim kvartalnim pregledima;

 ažuriranim akcijskim planovima za loše provedena područja koja su navedena u kvartalnom  pregledu;

 sažetku ad hoc primljenih zahtjeva i vremenu potrebnom za završetak zadataka;

 sažetak zabilježenih posjeta voditelja po područjima i zadacima koji iz tih posjeta proizlaze;

 inicijativi i prijedlozima za poboljšanje usluga;

 ažuriranom akcijskom planu koji proizlazi iz pregleda usluga čišćenja;

 sažetak pohvala, komentara i zaprimljenih primjedbi s poduzetim radnjama i rješenjima

Okvir odgovornosti čišćenja ²⁶

Zdravstvene ustanove imaju različite oblike, veličine i opseg kliničke i nekliničke opreme koja zahtjeva čišćenje. Odgovornost za čišćenje također može uključivati samo interne službe čišćenja ili vanjske pružatelje usluga, medicinsko osoblje ili drugo osoblje odjela (uključujući pomoćno osoblje). Također postoje površine kao što su prozori i tepisi koji se ne trebaju često čistiti, koje poslove može obavljati vanjski pružatelj usluga.

Preporučuje se da zdravstvene ustanove utvrde raspored odgovornosti čišćenja posebno za svaku jedinicu te naznače: sve stavke koje se trebaju očistiti; ili sve stavke koje nisu obuhvaćene internim uslugama čišćenja.

Rasporedom treba utvrditi tko je odgovoran za čišćenje svake stavke. Zdravstvene ustanove također mogu koristiti  dogovorene rasporede učestalosti čišćenja u ovaj dokument.

Primjer okvira odgovornosti za čišćenje nalazi se u Prilogu 5. i sastavni je dio ovih Standarda.

¹⁸ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

¹⁹ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

²⁰ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

21 https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

²² https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

²³ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

²⁴ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

²⁵ https://www2.health.vic.gov.au/hospitals-and-health-services/quality-safety-service/infection-prevention/cleaning-standards

²⁶ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

Evaluacija (ocjenjivanje) čišćenja

Ovim standardom određuju se  metode koje su trenutno dostupne za procjenu učinkovitosti čišćenja i opseg onečišćenja okoliša u zdravstvenoj ustanovi.

Minimalni uvjeti koje zdravstvena ustanova trenutno koristi za vrednovanje čišćenja je alat za vizualni pregled ispitivanog procesa. Svako funkcionalno područje mora zadovoljiti rezultat unaprijed određenog minimalnog cilja.

Metode za procjenu čišćenja se dijele na dva koraka :

A. Proces ispitivanja – u kojem se učinkovitost čišćenja ocjenjuje i procjenjuje vizualnim pregledom pomoću alata za nadzor (bilježenje rezultata, metoda fluorescentnim gelom)  

B. Ispitivanje ishoda – koje ocjenjuje ishod čišćenja mjerenjem onečišćenja okoliša putem korištenja putem molekularnih metoda (ATP)  ili mikrobioloških kultura.

A. Proces ispitivanja

Nadzorni pregled čišćenja zadovoljava estetske obveze koje objekt mora održavati; osim toga, pomaže u postizanju povjerenja koje javnost ima u zdravstvenu ustanovu.

Vizualna kontrola

Ovo je primarna metoda koja je potrebna u svim objektima za procjenu čistoće. Osoba koja je obučena za nadzorni pregled provodi vizualni pregled prostora i dokumentira ga. Ocjena se stavlja pored svakog odjeljka koje je prošlo vizualni pregled te se dobiva ukupni rezultat područja.

Nadzorni pregled vizualne kontrole je najučinkovitiji način procjene čistoće kojim se brzo identificiraju ukupni nedostaci u pregledanom području. Međutim, ova metoda procjene je subjektivna i ne može otkriti biološko onečišćenje.

Fluorescentni gel

Fluorescentni gel je metoda ispitivanja koja koristi nevidljivi gel koji se osuši na površini nakon primjene. Gel je otporan na kemijsko čišćenje, međutim, može se ukloniti s laganim mokrim čišćenjem. Gel se može vidjeti samo s UV svjetlom.

Ocjenitelj primjenjuje gel na površinu i ne informira čistačice o tome na kojim se površinama nalazi gel,  zatim provjerava jesu li te površine pravilno očišćene i je li gel uklonjen.

Ova metoda procjenjuje je li se koristio ispravan način i proces čišćenja za određene predmete, ali ne ocjenjuje onečišćenje okoliša ili biološko onečišćenje.

B.  Ispitivanje ishoda

Mikrobiološka kontrola čišćenja/ dezinfekcije provodi se u slučajevima potrebe za eliminacijom izvora višestruko otpornih mikroorganizama u slučaju pojave epidemije.

ATP bioluminiscencija

Ispitivanje površine nekog predmeta za ATP mjeri količinu organske tvari (uključujući i mikroorganizme) na tom predmetu.

Obrisak/bris se uzme sa površine koristeći posebni štapić koji se zatim stavlja u uređaj za detekciju koji će katalizirati reakciju s ATP-om. Ovaj proces ispituje kontaminaciju površina na temelju preostalih organskih ostataka nakon čišćenja. Nisko očitanje je povezano s malim brojem kolonija.

Glavne prednosti ovog tipa procjene su rezultati koji su dobiveni brzi rezultati (unutar 20 sekundi) te jednostavno korištenje sustava koji ne zahtjeva specifičnu laboratorijsku obuku.

Ograničenja ove vrste procjene su to da sustav može stvoriti lažno pozitivne rezultate i ne može otkriti ATP na svim površinama. Test identificira krv, urin ali i ostatke hrane i mlijeka, te ne može razlikovati žive od neživih mikroorganizama te identificirati izvor ATP-a. Vremenski interval provođenja kontrole određuje PBI ovisno o vrsti zdravstvene ustanove  i funkcionalnom području .

Mikrobiološko ispitivanje

Mikrobiološko ispitivanje može otkriti stvarnu prisutnost specifičnog mikroorganizma na površini ili objektu. Mikrobiološko testiranje uključuje: obrisak/bris, mjernu pločicu, uzorkovanje zrakom i  aložne pločice. Mikrobiološko testiranje odnosno uzimanje nadzornih kultura nežive okoline nije u rutinskoj praksi, već samo u izvanrednim situacijama. Uzimaju se obrisci/brisevi s površina na određenim mjestima u zdravstvenim ustanovama zbog utvrđivanja potencijalnog rezervoara patogena,  rezistentnih mikroorganizama, izvora kontaminacije, istraživanja epidemija ili kod promjene u protokolu čišćenja i dezinfekcije  u bolničkom okolišu . Testiranje se vrši uvijek u dogovoru sa PBI-om i pripadajućim Mikrobiološkim laboratorijem zdravstvene ustanove.

V/7. STANDARD 7: Unutarnji i vanjski nadzor čišćenja

Unutarnji i vanjski nadzor čišćenja osigurava svaka zdravstvena ustanova uz poštivanje standardnih elemenata  koji se uzimaju u obzir prilikom provođenja nadzora. Nadzor se provodi na način da je utvrđena učestalost nadzornih pregleda i prihvatljiva kvaliteta čišćenja prema funkcionalnim područjima rizika sukladno utvrđenoj razini čišćenja.

Ovaj Standard objašnjava kako uspostaviti čistoću opreme, inventara, pribora i objekata tako da se rezultat cijele zdravstvene ustanove može izračunati prikupljanjem ocjena specifičnih područja. Ocjene se mogu postaviti za istu opremu u cijeloj bolnici, dijelovima objekta, svim odjelima ili grupama odjela, što omogućava identifikaciju razlika u kvaliteti sličnih područja, kao i prljava područja koja se moraju riješiti.

Standardom se prema različitim kategorijama rizika dodjeljuju čimbenici rizika za sva područja čišćenja u zdravstvenoj ustanovi (poznata kao funkcionalna područja koja pokrivaju klinička i neklinička područja) na skali od visoke do niske.

Ovo je ključan prvi korak u primjeni Standarda jer je razina nadzornog pregleda izravno povezana s identifikacijom čimbenika rizika. Specifikacije uključuju savjete o područjima koja bi se mogla dodijeliti uz svako funkcionalno područje, ali se na kraju ova odluka donosi u suradnji s PBI .

Standardi kvalitete su postavljeni u skladu s 23 elementa (oprema, inventar, pribor i građevina /ili njezini dijelovi), koji zajedno obuhvaćaju široki spektar predmeta koji se često nalaze u bolnicama. Međutim, kao što je ranije navedeno, nije moguće navesti svaku stavku koja može biti prisutna u bolnici. Zdravstvena ustanova treba osigurati da se svi potrebni elementi  u njihovoj sredini uključe, npr. kroz okvir odgovornosti za čišćenje (vidi Prilog 5. ).

U Prilogu 6., koji je sastavni dio ovog Standarda nalaze se Primjeri obrazaca bodovanja, učestalosti čišćenja i druge korisne informacije za unutarnji nadzorni pregled čišćenja.  

Unutarnji nadzorni pregled ²⁷

Proces unutarnjeg nadzornog pregleda treba poticati poboljšanje kvalitete i nije mu cilj kažnjavanje. Dvije razine unutarnjeg nadzornog pregleda koje se trebaju provoditi su:

 tehnički;

 upravljački.

Tehnički nadzorni pregled ²⁸

Ovo su redoviti nadzorni pregledi koje provodi odgovarajuće kvalificirano osoblje, a koje ima stalni uvid i njihov sastavni dio upravljanja dnevnim zadacima je i nadzor usluga čišćenja.

Tehnički nadzorni pregled se treba provoditi kao zajednička vježba između osoblja koje je odgovorno za čistoću TBI i glavne medicinske sestre, kao i korisnika usluga.

Upravljački nadzorni pregled ²⁹

Ovi „ad hoc“ nadzorni pregledi trebaju provjeriti rezultate tehničkog nadzornog pregleda čišćenja i identificirati područja za poboljšanje. Tim za nadzorni pregled se mora sastojati od više razine voditelja bolnice i medicinskih sestara. Osim njih, poželjno je da i predstavnik odbora bolnice bude prisutan koji ima odgovornost za usluge čišćenja na razini uprave, kao i pacijent ili predstavnik pacijenata.

Upravljački nadzorni pregled se treba provoditi kao zajednička vježba između odgovornog osoblja i korisnika usluga (pacijenata).

Detalji organizacije provođenja tehničkog i upravljačkog nadzornog pregleda mogu varirati ovisno o lokalnim dogovorima (npr. kada ugovorena služba čišćenja provodi tehnički nadzorni pregled s odjelom bolničke službe (ili slično) pod upravljačkim nadzornim pregledom. Takva rješenja su prihvatljiva pod uvjetom da dostave iste ili slične razine nadzornog pregleda kao što je gore navedeno.

Dobra praksa predlaže da pojedine zdravstvene ustanove postave svoje vlastite ciljeve. Ciljevi trebaju biti realni, ostvarivi i izazovni te ih se treba redovito pregledavati kako bi se osiguralo da doprinose kontinuiranom poboljšanju.

Vanjski nadzorni pregled

Vanjski nadzorni pregled je ključan dio procesa nadzornog pregleda budući da omogućava nezavisno sagledavanje čistoće i provjerava interne ocjene zdravstvene ustanove.

Vanjski nadzorni pregled treba obaviti osoba koja je kvalificirana za nadzorni pregled ovih Standarda čišćenja nakon što završi potrebne obuke. Ova osoba ne smije biti zaposlenik te zdravstvene ustanove.

Elementi nadzornog pregleda ³⁰

Pitanja koja se trebaju razmatrati pri izradi i implementaciji procesa nadzornog pregleda uključuju:

 učestalost

 osoblje

 metodologiju

 uzorkovanje

 ocjenjivanje

 aktivnosti.

Učestalost ³¹

U zdravstvenim ustanovama gdje se smatra da su standardi prihvatljivi, preporučuje se sljedeća učestalost nadzornog pregleda:

tehnički – dnevno, u skladu s kategorijama rizika;

upravljački - kvartalno (obično je najbolje provoditi kao kontinuirane programe kako bi se svi aspekti sagledali u razdoblju od 12 mjeseci);

vanjski – godišnje, potrebno više od jednog dana da se završi.

Učestalost vanjskih nadzornih pregleda se treba povećati kada se ocjene znatno razlikuju od ocjena koje su proizašle iz unutarnjih bolničkih nadzornih pregleda.

Identificiranje kategorija rizika ³²

Sva zdravstvena okruženja trebaju predstavljati minimalan rizik za pacijente, osoblje i posjetitelje. Međutim, različita funkcionalna područja predstavljaju različite stupnjeve rizika te stoga zahtijevaju različite učestalosti za čišćenje, kao i različite razine praćenja i nadzornog pregleda. Prema tome, sva funkcionalna područja trebaju imati jednu od četiri kategorije rizika: vrlo visoka, visoka, srednja i niska.

Kategorije rizika se koriste radi postavljanja zadovoljavajućih razina kvalitete i rezultata nadzornog pregleda. Kako bi se osiguralo da su procesi nadzornog pregleda kontinuirani i jednaki, oni se trebaju održati u rokovima navedenim u nastavku. Zadovoljavajućih razina kvalitete se može postaviti kako slijedi: vrlo visoki rizik 95%, visoki rizik 90%, srednji rizik 85%, niski rizik 80%.

²⁷ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

²⁸ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

²⁹ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

30http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

³¹ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

³² http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

Učestalost nadzornih pregleda po funkcionalnim područjima

Područja vrlo visokog rizika

Tehnički i upravljački nadzorni pregledi standarda se trebaju kontinuirano provoditi. Područja i prostorije unutar kategorije vrlo visokog rizika se trebaju pregledavati barem jednom dnevno sve dok glavni voditelj čišćenja i TBI nisu zadovoljni s postizanjem dosljedno visokih standarda, nakon čega se učestalost nadzornog pregleda  može smanjiti na minimalno tjedne.

Područja visokog rizika

Tehnički upravljački nadzorni pregledi standarda se trebaju se trebaju kontinuirano provoditi. Područja i prostorije unutar kategorije visokog rizika se trebaju pregledavati barem jednom tjedno sve dok glavni voditelj čišćenja i TBI   nisu zadovoljni s postizanjem dosljedno visokih standarda, nakon čega se učestalost nadzornog pregleda može smanjiti na minimalno mjesečne.

Područja srednjeg rizika

Tehnički i upravljački nadzorni pregledi standarda se trebaju kontinuirano provoditi. Prostorije u područjima srednjeg rizika se trebaju pregledavati  barem jednom mjesečno.

Područja niskog rizika

Tehnički i upravljački nadzorni pregledi standarda se trebaju kontinuirano provoditi. Prostorije u područjima niskog rizika se trebaju pregledavati barem jednom u tri mjeseca.

Tehnički nadzorni pregled se također treba provesti u područjima gdje se smatra da su standardi loši ili gdje je rutinsko praćenje pokazalo kontinuirane slabosti.

Također pri izradi procjene treba uzeti u obzir i fizičko stanje infrastrukture . Na primjer, možda neće biti moguće ostvariti ravnomjerni sjaj na oštećenim podnim oblogama.

Međutim, loše održavane zgrade nisu izgovor za niske standarde čišćenja i ocjenitelji ne smiju biti pretjerano velikodušni u vlastitom nahođenju u većini takvih situacija.

Redoviti pregledi trebaju biti dio osiguranja kvalitete usluge čišćenja . Pitanja koja se postavljaju se trebaju pratiti prema njihovoj veličini i položaju. Potrebno je identificirati vremenske okvire za korektivne aktivnosti. Na primjer, problem u operacijskoj dvorani se mora odmah riješiti, dok onaj u spremištu može zahtijevati provjeru nakon tjedan dana ili za vrijeme sljedećeg dogovorenog nadzornog pregleda.

Provoditelji nadzornog pregleda ³³

Nadzorni pregled (osobito tehnički nadzorni pregled) ne bi trebao biti odgovornost jedino odjela službe čišćenja. Zadaci se trebaju podijeliti između bitnih sudionika zdravstvene ustanove.

Voditelji i osoblje koji su uključeni u postupak nadzornog pregleda trebaju:

 imati detaljno znanje o zdravstvenoj ustanovi i procedurama;

 biti stručno kompetentni prosuđivati što je „prihvatljivo“ u smislu čistoće,  prevencije i kontrole bolničkih infekcija;

 biti u mogućnosti donositi odluke o riziku koje su drugačije u odnosu na područja koja se čiste;

 biti u mogućnosti donositi informirane odluke o mjeri u kojoj se postojeće učestalosti čišćenja mogu smatrati nedovoljnim

Vremenski okvir za ispravljanje nedostataka ³⁴

Tablica koja slijedi se može koristiti za mjerenje važnosti čišćenja svakog elementa u određenom funkcionalnom području. Na primjer, WC u operacijskog sali i WC u čekaonici trebaju biti jednako čisti, dok npr. pod u čekaonici zahtjeva manje pažnje nego pod u odjelu intenzivnog liječenja.

Elementi u svakoj sobi trebaju  imati jedan od četiri prioriteta koji su detaljno opisani u nastavku.

Metodologija ocjenjivanja ³⁵

Tehnički nadzorni pregled

Tehnički nadzorni pregled se treba provoditi na kontinuiranoj osnovi. Regularnost pregleda funkcionalnih područja i prostorija se treba provoditi sukladno relevantnoj kategoriji rizika. Ocjene funkcionalnih područja se trebaju prikupljati kvartalno te se treba napraviti prosječni tromjesečni sažetak ocjena.

Ovo će možda zahtijevati da se ocjene nekih prostorija i/ili funkcionalnih područja stave naprijed ako nisu na rasporedu za nadzorni pregled u odgovarajućem promatranom razdoblju.

Ukupna ocjena zdravstvene ustanove je najnoviji rezultat tromjesečnog sažetka.

Izračun ocjene ³⁶

Kada je potrebna ukupna ocjena zdravstvene ustanove ili postoji potreba za grupiranjem objekata unutar ustanove, skupna ocjena se može koristiti za stvaranje ukupne ocjene čistoće. Međutim, mora se voditi računa o relativnoj veličini i funkcionalnosti objekata zdravstvene ustanove koja se grupiraju.

Primjer

Unutar jedne bolnice, Objekt A ima 200 kreveta i ocjenu od 86%, Objekt B ima 1000 kreveta i ocjenu od 42%. Ukupna ocjena se mora izračunati ponderiranjem pojedinačnih rezultata po broju kreveta:

(86% x 200) + (42% x 1,000)/1200=49%*

* PREPORUKA je u kasnijoj fazi način ocjenjivanja unutar bolnice razraditi prema funkcionalnih dijelovima, npr. kliničkim specijalnostima, vrstama procedura i sl.

Upravljački nadzorni pregled

Tim upravljačkog nadzornog pregleda (unutarnja kontrola; članovi Odbora za čišćenje*) treba provjeriti uzorak podataka iz nadzornog pregleda koji proizlaze iz tehničkog nadzornog pregleda na kvartalnoj osnovi.

Na primjer, svakog kvartala (3 mj.) upravljački tim nadzornog pregleda može odlučiti pregledati:

 neke elemente u svim funkcionalnim područjima;

 neke vrste soba; ili

 jedno ili više funkcionalnih područja.

 Odluka se treba osnivati na:

 standardima koji su već postignuti;

 područjima za koja upravitelji smatraju da se trebaju naglasiti; i

 nasumično odabranim elementima, prostorijama ili funkcionalnim područjima.

³³ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

³⁴ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

³⁵ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

³⁶ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

Vanjski nadzorni pregled

Vanjski nadzorni pregled treba razmotriti najnovije kvartalne sažetke koje im je obvezna pripremiti zdravstvena ustanova, da bi vidjeli da li se isti podudaraju s općim standardima na dan vanjskog nadzornog pregleda.

Kada se ocjena objekta razlikuje od one iz vanjskog nadzornog pregleda potrebno je ravnateljima zdravstvene ustanove dostaviti povratne informacije o procjeni.

Vanjski ocjenitelji moraju imati mogućnost određivanja što žele pregledati i opseg nadzornog pregleda. Kako bi bili učinkoviti, vanjski ocjenitelji trebaju imati pristup učincima iz prethodna četiri kvartalna izvješća kalkulacija ocjena i ishodima i podacima iz tehničkih nadzornih pregleda.

Ocjenjivanje ³⁷

Da bi se pomoglo odrediti vlastite ciljeve zdravstvenim ustanovama, u nastavku su dani indikativni ciljevi za svaku od 4 'razine rizika' :

Jednom kada zdravstvena ustanova odredi svoje ciljne ocjene po razini rizika, ukupna ciljna ocjena se može odrediti po postotku u određenoj kategoriji primjenom sljedeće formule: (95x10 + 90x70 + 85x10 +80x10)/100 = 89.10 %.

Ukupna ciljna ocjena zdravstvene ustanove se može izračunati primjenom procesa sumarnih podataka koji su opisani u nastavku, koristeći brojeve kreveta (ukoliko ih ima) kako bi se osiguralo točno prikazivanje promjenjivosti veličine zdravstvene ustanove.

Ocjenitelj mora postaviti čistoću svakog elementa u sobi koristeći standardni kriterij elementa, prihvatljivo ( oznaka 1 ),  neprihvatljivo ( oznaka 0 ), dijelovi koji ne postoje ( oznaka x );  završen nadzorni pregled ( oznaka D ), nije završen nadzorni pregled ( oznaka N )

Unutar 8 naslova su 23 elementa standarda (kao što je navedeno u Prilogu 1.).

Svaka se soba prvo mora pregledati za elemente koji nisu prisutni te se isti trebaju izuzeti iz bodovanja nadzornog pregleda kao neprimjenjivi. Primjer obrasca ocjenjivanja tijekom vanjskog  nadzornog pregleda je prikazan u nastavku.

³⁷ http://www.nrls.npsa.nhs.uk/EasySiteWeb/getresource.axd?AssetID=60127&servicetype=Attachment&type=full

Obrazac ocjenjivanja tijekom vanjskog nadzornog pregleda

Primjer popunjenog zapisnika nadzornog pregleda koji se koristi za ocjenjivanje prostorija u funkcionalnim područjima je prikazan u nastavku.

Primjer: Funkcionalno područje: Jedinica intenzivnog liječenja (JIL)

Obrazac za bodovanje omogućava da se kalkulacije naprave horizontalno (učinci po sobi) i vertikalno (učinak po elementu), zajedno s ukupnim iznosom gore navedenog (pogledati Prilog 6.) .

Nakon toga, svaki element se treba ocijeniti u skladu s gore navedenim načelima.

Kada se elementu dodijeli ocjena 0 (neprihvatljivo), tada se razlog neprihvatljivosti i odgovarajuće vrijeme za popravne aktivnosti koje se trebaju poduzeti treba unijeti u zapisnik (vidi gore).

Jednom kada su svi elementi u prostoriji ocijenjeni, ukupan broj prihvatljivih ocjena se treba iskazati u obliku postotka ukupnog broja 'prihvatljivih' ocjena u toj prostoriji. Na primjer, ako sanitarno područje ima maksimalno 12 elemenata, a 10 je prihvatljivo, ukupan postotak koji bi se izračunao je 10/12 ili 83%. Prilikom ocjenjivanja dijelovi koji ne postoje u određenoj zdravstvenoj ustanovi (stavke sa oznakom x, npr. spa kupke ) ne uračunavaju se u 100% cjelinu.

Ocjena funkcionalnog  područja se izračunava uzimajući prosjek pojedinačnih rezultata soba kako slijedi:

Odjel X                           STUPANJ ČISTOĆE

(70 + 80 + 90 + 100 + 90 )/5=86%

Ukupna ocjena funkcionalnog područja je 86%

Ocjenitelji trebaju koristiti diskreciju u ocjeni prihvatljivosti svakog elementa. Na primjer, jedna ili dvije mrlje na podu ili izolirana mrlja na prozoru ne trebaju pokazati da se element treba ocijeniti kao neprihvatljiv.

VI. REFERENCE

1. Ministarstvo Zdravlja Viktorija: Standardi čišćenja za zdravstvene ustanove u Viktoriji 2011.

2. NSW Odjel zdravlja: Standardni operativni postupci čišćenja okoliša 2013.

3. NHS, Nacionalna agencija za sigurnost pacijenata: Nacionalne specifikacije za čistoću u NHS: okvir za određivanje i mjerenje uspješnosti ishoda, travanj 2007.

4. Britanska institucija za standarde: PAS 5748 Specifikacije za planiranje, primjenu, mjerenje i pregled usluga čišćenja u zdravstvenim ustanovama - studeni 2014.

5. NHS, Nacionalna agencija za sigurnost pacijenata: Izmijenjeni priručnik za čišćenje u zdravstvu – lipanj 2009.

6. CClin SUD-OUEST: ENTRETIEN DES LOCAUX DES ETABLISSEMENTS DE SOINS - Avril 2005.

7. CClin SUD-OUEST: Bionettoyage Principes et organization Fiche Pratique -2012.

8. Robert Koch Institute “Hygiene Requirements for Cleaning and Disinfecting Surfaces” 2002.

9. Institut fur Krankenhaushygiene und Mikrobiologie: FACHRICHTLINIE Nr. 42 – 2013.

VII. POPIS PRILOGA

PRILOG 1. – Smjernice za postupke čišćenja

PRILOG 2. - Učestalost čišćenja/dezinfekcije po funkcionalnim područjima

PRILOG 3. – Standardni operativni postupci čišćenja zdravstvenih ustanova (SOP)

PRILOG 4. – Predložak strateškog i operativnog plana čišćenja

PRILOG 5. – Okvir odgovornosti čišćenja

PRILOG 6. – Alat za unutarnji nadzor čišćenja (primjer)

PRILOG 1.

SMJERNICE ZA POSTUPKE ČIŠĆENJA

Ove Smjernice definiraju postupak čišćenja koji se odnosi na osobnu zaštitnu opremu, opremu za čišćenje i postupke korištenje dezinficijensa.Prilikom čišćenja potrebno je:

 Pratiti upute za čišćenje od proizvođača, kao i sigurnosno tehničke listove za sredstva koja se koriste

 Nositi osobnu zaštitnu opremu, tj. rukavice koje odredi PBI/Odbor za čišćenje* - stručna osobaodgovorna za higijenu bolničkih prostora, pregače kad god je potrebno i ostalu zaštitnu opremu

 Obrisati sve površine, uključujući i ispod, obraćajući posebnu pozornost na točke  kontakta;

 Primijeniti pravila kodiranja po bojama na način koji odredi Bolničko povjerenstvo /Odbor za čišćenje* (ukoliko je moguće obzirom na financijska sredstva svake ustanove )

 Koristiti posebne proizvode(kada je indicirano) kao što su:

- deterdžentne maramice, alkoholne maramice;

- deterdžentne i jednokratne krpe.

 Uvijek se pridržavati  zdravstvenih i sigurnosnih pravila:

- električna oprema (ugasiti i isključiti aparate);

- ručno upravljanje (dizati u paru, prazniti sadržaj gdje god je to moguće).

 Uvijek se pridržavati postupcima kontrole bolničkih infekcija:

- dobra osobna higijena;

- sigurno odlaganje svih vrsta medicinskog i nemedicinskog otpada;

- pridržavanje standardnih postupaka kontrole bolničke infekcije;

- pridržavanje pravila dekontaminacije;

Tehnologije i prakse čišćenja u zdravstvu kontinuirano se razvijaju kako bi bile u mogućnosti odgovoriti na potrebe promjena zdravstvenog okruženja.

Osobna zaštitna oprema

Ovaj dio Standarda utvrđuje rutinsku osobnu zaštitnu opremu (dalje u tekstu: OZO) koja je možda potrebna za osoblje koje se bavi čišćenjem u zdravstvenim ustanovama.

Ovaj Nacionalni standard čišćenja zahtjeva da osoblje koje provodi zadatke čišćenja bude obučeno u kontroli i prevenciji bolničkih infekcija te točnoj uporabi osobne zaštitne opreme.

Osoblje koje provodi zadatke čišćenja mora nositi OZO  za obavljanje posebnih zadataka po natpisima na prostorijama ili područjima koja se čiste, ili po naputku voditelja čišćenja, glavne medicinske sestre, voditelja odjela (npr. voditelj patologije, radiologije) PBI.

Osoblje bi uvijek trebalo pratiti upute na natpisima na vratima soba pacijenata s mjerama opreza o prijenosu.

OZO se nakon uporabe ukoliko je to moguće, treba očistiti i dezinficirati (sterilizirati), pohraniti ili baciti po potrebi na preporučeni način.

Zaštita ruku

Rukavice (gumene) za višekratnu uporabu u općim namjenama (koriste se cijelo vrijeme kod pranja)

 korištenje za aktivnosti pospremanja

 obaviti higijenu ruku neposredno prije, i nakon korištenja rukavica

 oprati rukavice opću namjenu na kraju svakog zadatka

 temeljito oprati rukavice izvana s neutralnom otopinom deterdženta te ih ostaviti da se osuše na zraku

 osigurati da su rukavice suhe iznutra i izvana prije nego što se ponovno koriste

 baciti kada su napukle, promijenile boju, poderane ili probušene

Jednokratne rukavice (PVC)

 korištenje za aktivnosti pospremanja (npr. za bacanje smeća iz košara u bolesničkim sobama u veliku za to predviđenu vreću)

 obaviti higijenu ruku neposredno prije, i nakon korištenja rukavica

 promijeniti rukavice za svaki zadatak

 odbaciti u pravi otpad

Plastične/vinil rukavice za jednokratnu uporabu

 koristiti samo u prostorima gdje se priprema hrane

 obaviti higijenu ruku neposredno prije, i nakon korištenja rukavica

Zaštitne rukavice za višekratnu uporabu (npr. kožne rukavice)

 koriste se za rukovanje s otpadom

 obaviti higijenu ruku neposredno prije, i nakon korištenja rukavica

 očistiti rukavice po uputama proizvođača

 baciti kada su napukle, promijenile boju, poderane ili probušene

Promijeniti i/ili baciti rukavice

 čim su pokidane, probušene ili kada im je integritet promijenjen

 nakon završenog postupka čišćenja

 prije dodirivanja površina kao što su ručke na vratima, oprema koja se koristi u postupku čišćenja

 ako su rukavice postale kontaminirane

Zaštita lica

Razmotriti korištenje zaštite lica kako bi se osigurala zaštita usta i očiju (kod mogućeg prskanja u oči i/ili usta)

Maske

 obaviti higijenu ruku prije stavljanja maske

 staviti masku prema uputama proizvođača te provjeriti da li maska pristaje

 pokriti usta i nos

 ukloniti i baciti nakon izlaska iz prostorije

 obaviti higijenu ruku nakon skidanja maske

Zaštita za oči – naočale/štitnici za lice

 obaviti higijenu ruku prije stavljanja maske

 staviti na lice i namjestiti sukladno uputama proizvođača

 očistiti naočale za višekratnu osobnu uporabu sukladno uputama proizvođača

 pregledati naočale za višekratnu osobnu uporabu kako bi se utvrdilo da li su suhe i da li su u ispravnom stanju prije skladištenja

 odbaciti naočale za jednokratnu uporabu odmah nakon što se uklone

 obaviti higijenu ruku nakon uklanjanja zaštite za oči

Higijena ruku i upotreba pregače

 provesti higijenu ruku prije oblačenja

 baciti odoru odmah nakon korištenja

 provesti higijenu ruku nakon skidanja odore/pregače

Pokrivalo za glavu

Pokrivalo za glavu se treba nositi prilikom čišćenja operacijskih dvorana i u drugim posebno istaknutim područjima. Pokrivalo treba odbaciti odmah nakon korištenja.

Pokrivanje čizmi/cipela

Navlake za čizme ili cipele se trebaju nositi pri čišćenju operacijskih dvorana (ili se koristi posebno određena obuća za čišćenje u operacijskim salama)  i tamo gdje postoji izljev tekućina.

 odbaciti navlake za čizme/cipele odmah nakon što se skinu

 obaviti higijenu ruku nakon skidanja navlaka za čizme/cipele

Oblačenje i skidanje OZO

Preporučena praksa za oblačenje i skidanje OZO mora biti u sljedećem redoslijedu:

Oblačenje OZOje obvezno ovim redoslijedom*

 higijensko pranje ruku

 navlake za cipele/čizme

 higijena ruku

 pregača

 maska

 zaštita za oči

 pokrivanje glave

 rukavice

Uklanjanje OZOje obvezno ovim redoslijedom*

 rukavice, higijena ruku

 pokrivanje glave

 zaštita za oči

 pregača

 maska

 navlake za cipele/čizme

 higijena ruku

* Neki OZO predmeti ne moraju biti obvezni – npr. navlake za cipele i čizme, stoga će OZO kombinacija utjecati na slijed. Provođenje higijene ruku (higijensko pranje i/ ili higijensko utrljavanje ovisno o vrsti indikacije OZO; određuje Bolničko povjerenstvo) može biti kontaminirano tijekom bilo kojeg koraka.

Oprema za čišćenje

Ovdje se detaljno prikazuje potrebna oprema za čišćenje te specifikacija opreme. Marka ili generički nazivi nisu dostavljeni budući da se proizvođač opreme može promijeniti tijekom vremena.

Oprema za čišćenje se mora održavati, koristiti, pohraniti i zbrinuti u skladu s uputama proizvođača.

Oprema za čišćenje se mora pohraniti u određenim prostorima s pristupom umivaonicima za higijenu ruku.

Osoblje odjela  mora imati pristup opremi za čišćenje u vrijeme kada redovito osoblje čišćenja nije dostupno.

Prije nego što se započne s aktivnostima čišćenja, osoblje mora provjeriti da li je odabrana oprema u dobrom radnom stanju za aktivnosti čišćenja prema uputama proizvođača i zahtjevima objekta.

Nakon izvršenja aktivnosti, višekratna oprema se mora očistiti i pohraniti prema uputama proizvođača. Oprema za jednokratnu uporabu se mora zbrinuti prema uputama proizvođača.

Označavanje po bojama opreme za čišćenje za višekratnu uporabu

Obvezne su sljedeće oznake boja za opremu koja se višekratno koristi.

POPIS OPREME ZA ČIŠĆENJE

Sredstva za čišćenje

Osoblje uvijek mora rukovati, razrjeđivati, koristiti, pohranjivati i raspolagati s deterdžentima i sredstvima za dezinfekciju u skladu s uputama proizvođača. Za svako sredstvo koje se koristi treba biti dostupan sigurnosno tehnički list (STL) osoblje koje radi sa određenim kemikalijama treba biti dodatno obučeno.

Podaci o sigurnosti materijala za sve kemikalije koje se koriste za čišćenje i rješenja moraju biti lako dostupni za sve zaposlenike.

Pri odabiru sredstva za čišćenje (deterdžent, dezinficijens ili dvonamjensko sredstvo za čišćenje/dezinfekciju) koje se koristi u provedbi aktivnosti čišćenja osoblje treba uzeti u obzir:

a. je li sredstvo za čišćenje odobreno od Ministarstva zdravstva za uporabu u toj okolnosti tj. da je odobreno za zdravstvene ustanove (humanu medicinu) namjenu proizvoda prema uputama proizvođača; unutar svake zdravstvene ustanove izbor palete dezinficijensa / antiseptika određuje Bolničko povjerenstvo.

b. kapacitete objekta  u skladu s uputama proizvođača

c. prikladnost proizvoda na površini ili u okruženju

d. praktičnu primjenu korištenja proizvoda s raspoloživim sredstvima, uključujući obučeno osoblje

e. učinkovitost sredstva za čišćenje na određene organizme, uključujući mikrobiološke aktivnosti i vrijeme kontakta potrebno da se unište mikroorganizmi.

f. okolišne akreditacije održivosti proizvoda.

Kemikalije za čišćenje kliničkih i nekliničkih područja koriste se na siguran i učinkovit način.

Kemikalije za čišćenje uključuju:

 Neutralan deterdžent

 Bolnički dezinficijens

 Sredstvo za čišćenje kupaonica/WC-a

 Druge kemikalije prema lokalnim politikama ili savjetima TBI

Potrebna oprema za uporabu sredstava za čišćenje-dezinfekciju

 Osobna zaštitna oprema (rukavice, ogrtač/pregača, zaštitne naočale, maske, pokrivalo za glavu) po potrebi;

 Sigurnosno tehnički list (STL);

 Tkanine/jednokratne tkanine/ mikrofiber tkanine (po kodiranim zahtjevima);

 Krpe (po kodiranim zahtjevima);

 Štrcaljke ili kante (po kodiranim zahtjevima);

 Kemikalije po stopama razrjeđenja/dozatorima.

Ključna pravila sigurnosti:

 Upravljati opremom sukladno uputama proizvođača i zahtjevima objekta. Postavljanje odgovarajućih reklamnih oznaka i barijera kako bi se povećala javna sigurnost tijekom provođenja postupaka čišćenja;

 Uvijek se pridržavati standardnih mjera opreza i mjera opreza o prijenosu ukoliko je potrebno/upućeno da se to učini;

 Nositi osobnu zaštitnu opremu (OZO) koja je ispravna za zadatak čišćenja koji se provodi te nakon toga baciti ili očistiti i pohraniti OZO po potrebi;

 Uvijek oprati ruke nakon svakog čišćenja i skidanja rukavica.

Deterdženti

Deterdženti mogu biti kiselinski, neutralni ili alkalni. Za većinu općih zadataka čišćenja treba se koristiti neutralne otopine deterdženata (pH između 6 i 8).

Deterdženti koje se najviše koriste su:

 Sredstva za čišćenje kupaonica/WC-a; kreme za čišćenje; rješenja(?) za čišćenja kupaonica; sredstva za čišćenja WC školjki; jednokratne deterdžent maramice

 Šamponi/sredstva za čišćenje tepiha

 Sredstva za podove

 Sredstva za poliranje podova

 Kemikalije za uklanjanje kamenca (uklanjanje kamenca iz perilica za suđe), itd.

 Osvježivači zraka/dezodoransi – za suzbijanje neugodnih mirisa

Dvostruka sredstva za čišćenje/dezinfekciju

Sredstva za čišćenje/dezinfekciju s dvostrukim djelovanjem kombiniraju učinak čišćenja s biocidnom dezinfekcijom.  Ovi proizvodi su dizajnirani kako bi se uklonila potreba za procesom posebnog čišćenja i dezinficiranja, kombinirajući dva postupka u jednom. (Najčešća primjena je čišćenje terminala). Također se često koristi za kratko određeno razdoblje rutinskog čišćenja u odjelu ili području gdje je došlo do izbijanja zaraze te za rutinsko čišćenje u ekstremnim područjima rizika na površinama i predmetima koji se često dodiruju.

Korištenje dezinficijensa u čišćenju okoliša

U okruženju akutne skrbi, gdje postoji neizvjesnost o prirodi prljavštine na površini (krv ili tjelesna tekućina u odnosu na rutinsku prašinu ili prljavštinu)  ili prisutnost MRO ili drugih  infektivnih agensa koji zahtijevaju  Mjere opreza temeljene na prijenosu koje su poznate, ili često dotaknute površine i predmeti u vrlo visokim područjima rizika, takve površine se moraju fizički očistiti deterdžentom ili u kombinaciji s registriranim dezificijensima s oznakama na etiketi gdje se navodi učinkovitost protiv određenih zaraznih organizama. Ovaj proces mora uključivati jedan od dva načina:

1. Fizičko čišćenje pomoću deterdženta nakon čega se koristi kemijsko sredstvo za dezinfekciju (2 koraka čišćenja).

2. Fizičko čišćenje pomoću kombinacije deterdženta i kemijskog sredstva za dezinfekciju (čišćenje 2 u 1).

Fizičko čišćenje je najvažniji korak u čišćenju. Oslanjanje samo na dezinficijense bez mehaničkog/ručnog čišćenja se ne preporučuje. Osim kod vidljive kontaminacije krvlju ili izlučevinama kada se prije čišćenja  kontaminirano mjesto natopi rastvorom dezinficijensa koji se potom nakon kontaktnog vremena pokupi i odbaci u vreću za infektivni otpad, nakon čega se mehanički pere i dezinificira.

Korištenje uobičajenih sredstava za dezinfekciju kao dio čišćenja se preporučuje samo u područjima vrlo visokih rizika kao dio suzbijanja pojave zarazne bolesti  e završnog  čišćenja uslijed MRO/infektivnih bolesti. Za korištenje dezinficijensa u drugim područjima u zdravstvenoj ustanovi, osoblje treba kontaktirati stručno osoblje za kontrolu bolničkih infekcija radi savjeta i odobrenja za korištenje zbog opasnosti prenošenja zaraznih bolesti za pacijente i ostale.

Često korišteni dezinficijensi su:

Alkohol

 Maramice natopljene s 70-90% alkohola (etilni alkohol ili izopropil alkohol) se koriste za čišćenje/dezinfekciju malih površina.

 Osoblje treba biti svjesno činjenice da alkohol može dovesti do dotrajalosti različitih materijala, brzo isparava i lako je zapaljiv.

Klor i spojevi klora

 Hipokloriti su soli hipokloritne kiseline. Uobičajeni primjeri uključuju natrij hipoklorit (kućni izbjeljivač), natrij diklorizocijanurat (NaDCC) i kalcijev hipoklorit (prah za izbjeljivanje).

 Natrijev hipoklorit se uvelike koristi u različitim okruženjima unutar zdravstvenih ustanova, uključujući i  dezinfekciju podova, površina te područja i prostorija u kojima borave pacijenti sa zaraznim bolestima.

 Osoblje ne smije po svom nahođenju koristiti natrijev hipokloritza kombinirano čišćenje i dezinfekciju.

Hidrogen peroksid

 Hidrogen peroksid je binarni spoj vodika i kisika (H202).

 Hidrogen peroksid je stabilan i učinkovit dezinficijens na neživim površinama te je također učinkovit za dezinfekciju određenih mjesta na tkaninama.

 Hidrogen peroksid isparava putem posebnog generatora na siguran način putem kojeg koncentracije mogu uništiti mikroorganizme u prostorijama.

 Koncentracija hidrogen peroksida od minimalno 3% je potrebna kako bi se učinkovito otklonili organizmi kao što je Clostridiumdifficile.

 Osoblje ne smije koristiti hidrogen peroksid po svom nahođenju za kombinirano čišćenje i dezinfekciju.

Kvarterniamonijevi spojevi

Kvarterniamonijevi spojevi su izvedeni iz amonijaka s vodikovim atomom koji je zamijenjen s organskim skupinama. Svaki od ovih spojeva pokazuje svoje antimikrobne karakteristike.

 Kvarterniamonijevi spojevi se koriste za općenito čišćenje okoliša/dekontaminaciju nekritičnih površina kao što su podovi, zidovi i namještaj.

Fenolni dezinficijensi

 Fenolni dezinficijensi su vrlo djelotvorni protiv vegetativnih organizama i mnogih virusa te su učinkoviti u razgradnji stanica.

 Fenolni spojevi se smatraju učinkovitim površinskim dezinfekcijskim sredstvima za gram-negativne vrste mikobakterija.

Dezinfekcija

Dezinfekcija kemijskim otopinama dijeli se prema stupnju mikrobicidne djelotvornosti dezinficijensa (nisko, srednje i visokovrijedna), prema namjeni (koža, sluznice, pribor, oprema, površine) i prema razinama rizika (niski, srednji, visoki i vrlo visoki ).

Za provođenje kemijske bolničke dezinfekcije treba imati listu dezinficijensa, liste dezinficijensa prema namjeni i razinama rizika, te upute za primjenu. Upute za primjenu nužne su i za sve ostale oblike bolničke infekcije, prema preporuci Bolničko povjerenstvo koje i propisuje listu dezinficijensa.

Zbrinjavanje svih vrsta medicinskog otpada također je jedno od područja rada spremačica na bolničkom odjelima, potrebno je sa posebnom pažnjom prikupljati pojedine vrste otpada te prilikom sortiranja otpada iz primarnog skladišta do sekundarnog skladišta uredno razvrstati i transportirati. Opasni medicinski otpad posebno se transportira od tzv. neopasnog medicinskog otpada.

ZAŠTITA OD NUSPOJAVA UZROKOVANIH DETERŽENTIMA I DEZINFICIJENSIMA

 Deterdženti i površinski dezinficijensi sadrže niz efikasno relevantnih sastojaka koji se tijekom uporabe otpuštaju u zatvorenom prostoru u različitoj mjeri ovisno o njegovim kemijsko-fizikalnim svojstvima. Bolesnici i osoblje stoga mogu ove tvari unijeti u svoje organizme putem inhalacije zrakom u plinovitom stanju ili u obliku aerosola što se moraju uzeti u obzir prilikom odabira pripreme za korištenje.

 Sluznice gornjih dišnih puteva (nos, ždrijelo) i oči, mogu biti nadraženi ako se koriste tvari koje imaju iritantna svojstva. Nadalje, do aktiviranja iritacija i/ili kontaktnog dermatitisa može doći pri izravnom kontaktu s kožom ili sluznicom ili zbog alergijskih reakcija (alergijski kontaktni ekcem, urtikarija, alergijske bolesti dišnih putova) koje mogu biti uzrokovane tvarima koje uzrokuju preosjetljivost. Posebno, aldehid, kao što je glutaraldehid i formaldehid imaju utjecaj na povećanje osjetljivosti.

 Oni su klasificirani kao R 43 (formaldehid, senzibilizira u dodiru s kožom) i R 42/43 (glutaraldehid, senzibilizira udisanjem i u dodiru s kožom) u skladu s propisima o opasnim tvarima. Pripravci moraju biti označeni s koncentracijom od 0,2% formaldehida i 0,5% glutaraldehida. Glioksal se također klasificira kao R 43.  Treba izbjegavati izravan kontakt s kožom gore spomenute tvari .

 Redoslijed prvenstva zaštitnih mjera u skladu s člankom 19. Zakona o prijevozu opasnih tvari NN 79/07 se mora pridržavati kada se koriste ove tvari.  

 U rutinskoj primjeni površinskog sredstva za dezinfekciju koje sadrži formaldehid od strane osoblja, maksimalno dopuštena koncentracija (MAC vrijednost) po stopi od 0,62 mg/m3 (0,5 ppm) zadovoljava ako se dezinfekcijsko sredstvo koristi ispravno i dovoljno ventilira zrak prostora. Ako se koriste veće koncentracije, npr. za suzbijanje prijavljenih bolesti i/ili patogena, mora se osigurati da MAC vrijednost nije prekoračena u bilo koje vrijeme (maksimalno prihvatljiva koncentracija =1=?). Što se tiče posebno osjetljivih djelatnika ili bolesnika, trenutno ometanje mirisa i/ili iritacija sluznice se ne može potpuno isključiti u rutinskoj uporabi dezinfekcijskih sredstava koja sadrže formaldehid. Alergijski kontaktni ekcem se može dogoditi osobama osjetljivim na takve tvari. U odnosu na bolesnike, unutarnja koncentracija formaldehida treba biti ispod vrijednosti od 0,1 mg/m3 i/ili 0,12 mg/m3 prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Općenito govoreći, a prije donošenja odluke o korištenju dezinfekcijskih sredstava, mora se potvrditi je li se dezinficijens namijenjen za uporabu može zamijeniti sredstvom niže zdravstvene opasnosti. Deterdženti, a posebice dezinficijensi se moraju koristiti na način da se opasnost od oštećenja zdravlja zadržava na minimumu (npr. ne predozirati, bez primjene velikih količina sredstva, dobro prozračiti prostorije, izbjegavati pripreme s vrućom vodom).

 Specifikacija proizvoda se mora temeljito pročitati i mora se pridržavati. Osoblje zaduženo za čišćenje mora nositi odgovarajuće zaštitne rukavice i zaštitnu odjeću. Pozornost se treba obratiti na dostatnu ventilaciju u slučaju primjene na velikim površinama.

 Korištenje zaštite dišnih organa može biti potrebno u slučaju posebnih mjera bolničke dezinfekcije – npr. u kontekstu suzbijanja prijavljene epidemijske bolesti i patogena. U slučaju rada s vodom/tekućinom dulje od dva sata i/ili kada se nose rukavice tijekom istog vremenskog razdoblja se mora razmotriti.

PROVEDBA MJERA dezinfekcije bolničkih površina

Dezinfekcija brisanjem

Brisanje s vlažnom, dobro iscijeđenom krpom ili vlažno brisanje ne rezultira zadovoljavajućim vlaženjem površine. Dovoljna količina aktivne tvari mora doći do površine kako bi se postigli zadovoljavajući učinci bolničke dezinfekcije.

 Površina koja se dezinficira se mora obrisati s dovoljnom količinom sredstva uz lagano pritiskanje (mokro brisanje). Područja visokog rizika.

 Spremna-za-korištenje rješenja za dezinfekciju se moraju koristiti najviše jedan radni dan (ovisi o vrsti dezinficijensa i stabilnosti). (područja vrlo visokog i visokog rizika).

 Dezinfekcijskog sredstvo koje zamagljuje stavlja korisnika u opasnost i nema pouzdani učinak. Treba se ograničeno koristiti u područjima koja se ne mogu dosegnuti mokrom dezinfekcijom (područja vrlo visokog i visokog rizika).

 Vezano za dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola, opasnosti od eksplozije ili požara koji prevladavaju  u slučaju korištenja na velikoj razini se moraju uzeti u obzir.

 U slučaju onečišćenja organskom tvari (krv, izlučevina, izmet, itd.), vidljiva tvar se prvo treba obrisati jednokratnom tkaninom, celuloznom vatom ili sličnim (nositi jednokratne rukavice) koje je namočeno u sredstvo za dezinfekciju. Tkanina se nakon uporabe treba baciti. Površina se treba naknadno dezinficirati uobičajenim postupkom (područja vrlo visokog i visokog rizika).

Ponovno korištenje dezinficirane površine

Površina se može ponovno koristiti nakon što se vidljivo osuši i zaključe se sve rutinske mjere površinske bolničke dezinfekcije. (treba uzeti u obzir da se, manje/ više svi dezinficijensi trebaju isprati s površina.

Prikazano vrijeme kontakta prije ponovnog korištenja površine se treba pričekati u slučaju:

 Ciljane dezinfekcije – površina zaprljanih krvlju, gnojem, izlučevinama i drugim tjelesnim  ekućinama bolesnika s utvrđenom infekcijom ili  za koje se sumnja da imaju neku infekciju, pri čemu se prijenosni putevi i terminali bolničke dezinfekcije moraju uzeti u obzir (područja vrlo visokog i visokog rizika).

 Obrade medicinskog pribora.

 Dezinfekcije kupaonskih kada s naznakom da dezinfekcija prestaje čim voda uđe u kadu (posebno predstavlja rizik u slučajevima nepotpuno izliječenih rana ili na ginekologiji), ako se površina treba redovito i ponovno brzo koristiti, ima smisla koristiti sredstva za dezinfekciju kojima se postiže puna djelotvornost nakon kratkog kontakta u prikladnim praktičnim situacijama (područja vrlo visokog i  visokog rizika, ali i po potrebi i u drugim funkcionalnim područjima).

PRILOG 2.  

Učestalost  čišćenja/dezinfekcije  po funkcionalnim područjima

U funkcionalnim zonama vrlo visokog i visokog rizika, moguća je prisutnost organskog materijala na horizontalnim površinama te je osim čišćenja, potrebna i dezinfekcija, u jednom ili dva koraka. Ukoliko se detektira prisutnost patogena neuobičajene otpornosti na primjenjivane dezinficijense (bakterijske spore, mikobakterije  i sl.), potrebno je konzultirati PBI  o dezinfekciji, sredstvima i načinima primjene istih.

Ukoliko bolesnik koji se nalazi na odjelima srednjeg ili niskog rizika ima infekciju ili kolonizaciju nekim od multirezistentnih patogena, također je potrebno konzultirati PBI  za dodatne i daljnje upute o  higijeni odnosno specifičnom načinu čišćenja i dezinfeckije površina i prostora.

U svim funkcionalnim zonama (vrlo visoki/visoki/srednji/njiski rizik), kod biološke kontaminacije (onečišćenja biološkim materijalom kao npr. krv, urin, stolica i sl. ) potrebno je kontaminirano mjesto natopiti dezinfekcijskim sredstvom (u kontaktnom vremenu djelovanja ovisno o koncentraciji koja se koristi), pokriti natopljenom staničevinom koja se odstrani i odloži u predviđeno mjesto za otklanjanje tzv. zaraznog medicinskog otpada (KB 18 01 03*). Nakon čega se funkcionalno područje očisti na preporučeni način.

Ovaj Prilog s tablicom o učestalosti čišćenja/ dezinfekcije po funkcionalnim područjima je okvir, temeljem kojeg svaka zdravstvena ustanova treba izraditi „lokalni Postupak“  s obzirom na specifičnosti funkcionalnih područja u svakoj zdravstvenoj ustanovi kako stacionarnog tako i polikliničkog djela.

Funkcionalna područja rizika

1. Vrlo visoki rizik

Potrebna razina standarda čistoće za podruje vrlo visokog rizika je od izuzetne važnosti. Dosljedno visoki standardi čišćenja moraju se kontinuirano održavati. Potrebni rezultati će se postići samo kroz intenzivna i česta čišćenja.

Prostorije unutar ovih područja bi trebale bi biti revidirane barem jedanput tjedno od stručne osobe odgovorne za higijenu bolničkih prostora  (SO) zajedno sa Timom za kontrolu bolničkih infekcija.(TBI)

Funkcionalna područja vrlo visokog rizika mogu uključivati:

 Operacijske  sale (svih vrsta kirurških struka i dobnih skupina)

 Jednodnevna kirurgiju

 Jedinice  intenzivnog  liječenja  (JIL) i  njege svih kliničkih specijalnosti:

 Postintenzivne njege svih kliničkih specijalnosti (vidi niže u tablici)

 Odjeli gdje su hospitalizirani pacijenti sa posebnim potrebama (imunokompromitirani bolesnici svih dobnih skupina)

 Područja / pacijenti posebnih potreba

 Središnji sterilizacijski Prostor

2. Visoki rizik

Potrebna razina standarda čistoće za područje visokog rizika je vrlo važna.

Mora se provoditi redovito i učestalo potpuno čišćenje, uz čišćenje određenih površina po potrebi.

U međuvrermenu se prostori trebaju održavati redovitim čišćenjem na licu mjesta.

Kroz razdoblje od mjesec dana sve prostorije unutar ovih područja moraju biti revidirane barem jedanput od SO zajedno sa TBI.

Funkcionalna područja visokog rizika mogu uključivati:

 Hitna Služba  (Objedinjeni Hitni Bolnički Prijem / OHBP))

 Opći odjeli

 Pohrana sterilne opreme

 Stacionarni odjeli

 Dnevne bolnice

 Mikrobiološki laboratorij i prostori tzv. sterilnih kabineta ( vidi tablicu )

 Visokodiferentni dijagnostičko/terapijski prostori u kojima se provode specifične procese

3. Srednji rizik

Potrebna razina standarda čistoće za područje srednjeg rizika je važna.

Mora se provoditi redovito i učestalo potpuno čišćenje, uz čišćenje određenih površina po potrebi.

U međuvrermenu se prostori trebaju održavati redovitim čišćenjem na licu mjesta uz čišćenje određenih površina po potrebi.

Kroz razdoblje od   tri mjeseca sve prostorije unutar ovih područja moraju biti revidirane barem jedanput od SO zajedno sa TBI.

 Funkcionalna područja srednjeg rizika mogu uključivati:

 Stacionari bolničkih odjela

 Sudska medicina i obdukcija

 Dijagnostički laboratorij (biokemijski, hematološki, citološki, patološki)

 Dijagnostika: radiologija, nuklearna medicina

 Ljekarna ostali dio

4. Niski rizik

Potrebna razina standarda čistoće za područje niskog rizika je  važna.

Mora se provoditi redovito i  potpuno čišćenje, uz čišćenje određenih površina po potrebi.

U međuvrermenu se prostori trebaju održavati  čišćenjem i na licu mjesta.

Kroz razdoblje od 12 mjeseci sve prostorije unutar ovih područja moraju biti revidirane barem dva puta od SO zajedno sa TBI.

 Funkcionalna područja niskog rizika mogu uključivati:

 Stacionari bolničkih odjela

 Poliklinički prostori i ambulante (SKZZ)

 Dnevne bolnice (koje nisu spomenute u odjelima visokog rizika)

 Neklinički  prostori:

FUNKCIONALNA - NEKLINIČKA PODRUČJA:

Područja od posebne važnosti, ali ne postoji rizik od bolničkih infekcija (eventualno trovanja hranom) - podliježe kontroli HACCP-a:

 Centralna kuhinja - glavna pripreme hrane

 Sve čajne kuhinje unutar odjela bez obzira gdje se nalaze (vrijedi za sva rizična područja)

TABLICA UČESTALOSTI ČIŠĆENJA/DEZINFEKCIJE