Sektorska analiza za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2019. godini*
NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE,
VLADINOG UREDA ILI JAVNE INSTITUCIJE
Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH
1.PODRUČJA FINANCIRANJA PROJEKATA I PROGRAMA UDRUGA U 2019. GODINI
1.1.Navedite kojim područjima djelovanja udruga planirate pružiti financijsku (i nefinancijsku) podršku u 2019. godini: (Klasifikacija djelatnosti udruga sukladno Zakonu o udrugama, NN 74/14 i Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj, NN 4/2015)
1. Branitelji i stradalnici
7. Ljudska prava
13. Tehnička kultura
2. Demokratska politička kultura
8. Međunarodna suradnja
14. Zaštita zdravlja
3. Duhovnost
9. Obrazovanje, znanost i istraživanje
15. Zaštita okoliša i prirode
4. Gospodarstvo
10. Održivi razvoj
16. Zaštita i spašavanje
5. Hobistička djelatnost
11. Socijalna djelatnost
17. Ostala područja djelovanja (navesti koja)
Prevencija ovisnosti i resocijalizacija osoba s problemom ovisnosti
6. Kultura i umjetnost
12. Sport
_______________________________
* Analiza problema po sektorima izrađuje se kao podloga za pripremu natječaja i javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava programima i projektima
udruga/organizacija civilnoga društva (OCD) u 2018. iz javnih izvora na nacionalnoj razini.
2.UTVRĐENI PROBLEMI: PREGLED PRIORITETNIH PROBLEMA I POTREBA KOJE TREBA RIJEŠITI U 2019. (TEMELJEM INFORMACIJA SADRŽANIH U TEMELJNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA)
1.1.Navedite prioritetne probleme u području/ima nadležnosti Vaše institucije koje planirate rješavati financiranjem projekata i programa udruga/organizacija civilnog društva. Opis problema obrazložite koristeći konkretne mjerljive pokazatelje trenutnog stanja i željenog stanja odnosno rješenja, specificirajući izvor gdje su takvi podaci dostupni. Pokazatelji mogu biti informacije iz usporednih analiza, izvještaja, rezultata istraživanja, studija, i drugi dostupni statistički podaci.
Opis problema:
Problem ovisnosti jedan je od vodećih javno zdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj kojem se posvećuje posebna pažnja kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. Posljednjih se godina povećala ponuda droga, koja je uslijed pojave tzv. novih droga, postala raznovrsnija čime je stvorena veća opasnost za rast trenda konzumiranja istih osobito među mladima. Politika suzbijanja zlouporabe droga temelji se na strateškim ciljevima smanjenja ponude i potražnje droga i multidisciplinarnom pristupu u provedbi programa kojima je cilj prevencija ovisnosti i suzbijanje zlouporabe droga. Temelj za provedbu predstavljaju Nacionalna strategija i Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga te Zakon o suzbijanju zlouporabe droga (Narodne novine, broj 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11 i 80/13) koji su polazna osnova za djelovanje svih relevantnih dionika u nacionalnom sustavu. Sukladno navedenim aktima kreiraju se i provode pojedinačni programi iz različitih područja politike suzbijanja zlouporabe droga i ovisnosti. Prema preliminarnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2017. godine u zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske, registrirano je 7.157 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, od kojih je 958 osoba po prvi put bila na liječenju (13,4%). Zbog zlouporabe opijata tijekom 2017. godine na liječenju je bilo 5.773 osoba, od kojih je 204 bilo liječeno po prvi put (3,5%). Nastavlja se trend smanjenja broja novoliječenih zbog uzimanja opijata. Kao i u cijeloj Europi, i kod nas se nastavlja trend smanjenja broja osoba koje uzimaju heroin. Nakon što je više desetaka godina bio glavno sredstvo, njegova uloga postaje sve manja, a povećava se udio osoba liječenih zbog ostalih droga.
Međutim, iako se broj osoba u tretmanu smanjuje, istraživanja pokazuju da smo prema konzumiranju droga u samom vrhu europskih zemalja. Rezultati drugog istraživanja o uporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske koje je tijekom 2015. godine na inicijativu Ureda proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar pokazuju da je u odnosu na 2011. došlo do značajnog povećanja broja konzumenata kanabisa, te je Hrvatska prema konzumiranju kanabisa na trećem mjestu u Europi. Na sličan zaključak upućuju i rezultati zadnjeg ESPAD istraživanja koje je provedeno 2015. među srednjoškolcima, a koji pokazuju kako čak 22% učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu, od kojih je najčešći kanabis koji je koristilo 21% učenika. Također, prema uzimanju novih psihoaktivnih droga Hrvatska je iznad europskog prosjeka (7% naspram 4% u Europskoj uniji), a učenici u prosjeku češće koriste nove psihoaktivne tvari u odnosu na već poznate (kokain, ecstasy, LSD). Ovdje je potrebno upozoriti na rastuću pojavnost i laku dostupnost (na Internetu i u smartshopovima) novih droga te rizike koji se povezuju s njihovim konzumiranjem. Riječ je o nedovoljno istraženim proizvodima koji imitiraju učinke klasičnih droga.
Rezultati navedenih istraživanja pokazuju i vrlo veliku raširenost konzumiranja legalnih sredstava ovisnosti (alkohol, duhan i slično) kao i razvijanje ovisničkih ponašanja o društvenim igricama, kockanju, klađenju i slično. Prema ESPAD-u u 2015. godini nastavljen je trend porasta broja mladih koji su koristili alkohol u posljednjih 12 mjeseci (92%), a Hrvatska se nalazi na 5. mjestu u Europi (47%) prema prevalenciji pijenja 5 i više pića u jednoj prigodi u posljednjih mjesec dana. U Hrvatskoj je 33% mladih u dobi 15. ili 16 godina izjavilo da su redoviti pušači. O dostupnosti alkohola, ali i uvažavanju zakona, govori podatak iz posljednjeg ESPAD istraživanja da je 87% učenika izjavilo da im je alkohol lako dostupan, a 72% da je lako dostupan duhan. Podatci o uporabi Interneta (4 i više dana u tjednu) u Republici Hrvatskoj prate rezultate na europskoj razini, a zanimljivo je također da su djevojke koristile društvene mreže više od mladića (89% u odnosu na 77%) i taj udio je također viši od europskog prosjeka. Mladići su također više kockali za novac u posljednjih 12 mjeseci (33% u odnosu na 4%), a udio za mladiće je također iznad europskog prosjeka.
Sve navedeno upućuje na zaključak kako je potrebno razmišljati i o koherentnom pristupu problemu ovisnosti u kojem se naglasak ne stavlja na sredstvo ovisnosti. Naime, budući da se u podlozi ovisničkih, ali i nekih drugih rizičnih ponašanja, nerijetko nalaze zajednički rizični i zaštitni čimbenici, potrebno je jačati sustav prevencije, te osigurati integrativne intervencije osobito za skupine i pojedince „u riziku“. Također, važno je promišljati i o inovativnim mogućnostima obuhvata tzv. „teško dostupnih“ skupina i pojedinaca (npr. rekreativnih konzumenata droga te konzumenta sintetskih droga) koji se teško odlučuju za uključivanje u postojeći sustav tretmana. S obzirom na to da živimo u društvu u kojem je Internet prilično dostupan, moguće je iskoristiti njegove prednosti i u tretmanske svrhe te omogućiti dostupnost online intervencija, poput e-savjetovanja. Ovakav inovativan pristup zasigurno bi uspio obuhvatiti konzumente droga koji se ne žele uključiti u postojeći sustav tretmana te je blizak mladim ljudima kojima Internet čini sastavni dio života. U sustavu prevencije ovisnosti među djecom i mladima, važnu ulogu imaju projekti univerzalne prevencije usmjereni na opću populaciju djece i mladih, njihove obitelji, nastavnike, učitelje, odgojitelje i ostale relevantne subjekte. Također, iznimne napore potrebno je uložiti u rano otkrivanje rizičnih skupina djece i mladih te onih koji potječu iz rizičnog obiteljskog i socijalnog okruženja ili pak onih koji pokazuju poremećaje u ponašanju i započeli su s konzumiranjem sredstava ovisnosti, a kako bi se spriječila daljnja zloporaba tih sredstava i pojava ovisnosti. Uz mjere prevencije ovisnosti potrebno je intenzivno razvijati i mjere liječenja i psihosocijalnog tretmana osobito izvanbolničko liječenje te liječenje i tretman u terapijskim zajednicama. Osim toga, u razdoblju gospodarske krize i sve veće socijalne isključenosti otežani su postupci uključivanja u društvo i tržište rada socijalno rizičnih skupina među koje spadaju i liječeni ovisnici. S obzirom da se ovisnici vrlo često nakon završenog liječenja ne mogu uspješno uklopiti u društvenu sredinu zbog mnogih razloga poput javnog mišljenja o problemu ovisnosti o drogama, nedostatne obiteljske podrške, ali i potpore šire socijalne sredine, veliki broj njih se i nakon uspješno završenog tretmana vraća ovisnosti i ovisničkom stilu življenja.
Stoga je resocijalizacija logičan slijed psihosocijalne rehabilitacije i tretmana i važan čimbenik u cjelovitom oporavku liječenih osoba s problemom ovisnosti. U Republici Hrvatskoj učinjen je značajan iskorak u pogledu resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti budući da se od travnja 2007. godine, kao dio cjelokupnog sustava liječenja i psihosocijalnog tretmana osoba s problemom ovisnosti o drogama, provodi Projekt resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama koji podrazumijeva intervencije s ciljem socijalnog uključivanja osoba s problemom ovisnosti o drogama u život u zajednici nakon završenog liječenja u zdravstvenoj ustanovi, odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili izdržane kazne zatvora u zatvorskom sustavu, a uključuje psihosocijalnu podršku, završetak školovanja, prekvalifikaciju i zapošljavanje, pomoć pri rješavanju stambenog pitanja ili organiziranog stanovanja liječenih osoba s problemom ovisnosti te druge oblike socijalnih intervencija s ciljem integriranja što više osoba s problemom ovisnosti u društvo. Također, Ured koordinira i provedbom Nacionalnog programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2015. do 2017. godine, a čiji su glavni ciljevi suzbijati i sprječavati pojavu svih oblika ovisnosti među djecom i mladima te rizično ponašanje djece i mladih vezano uz eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti. S ciljem učinkovitije provedbe Nacionalnog programa, u srpnju 2017. doneseni su Minimalni standardi programa prevencije ovisnosti za djecu predškolske i školske dobi koje će sve odgojno - obrazovne ustanove biti dužne provoditi tijekom školske godine.
Organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu na raznim područjima suzbijanja zlouporabe droga i donose dodanu vrijednost u provođenju strateških dokumenata. Slijedom toga, suradnja s organizacijama civilnog društva na provođenju programa smanjenja potražnje i smanjenja ponude droga i razvijanja oblika institucionalnog i izvaninstitucionalnog komuniciranja i povezivanja na svim razinama, jedna je od temeljnih zadaća Ureda za suzbijanje zlouporabe droga. Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske od 2003. godine promiče i razvija intenzivnu suradnju s organizacijama civilnog društva koje djeluju u području prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga, putem različitih edukacija, pružanja stručne pomoći udrugama u vezi s planiranjem i provedbom projekata, uključivanja udruga u izradu i planiranje svih važnih strateških dokumenata i zakonskih prijedloga na ovom području, ali i kroz dodjelu financijske potpore udrugama koje provode projekte s ciljem prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga.
Javne natječaje za financiranje programa/ projekata udruga koje djeluju u području suzbijanja zlouporabe droga i pridonose borbi protiv ovisnosti, Ured raspisuje jednom godišnje od 2003. godine. Prioriteti natječaja određuju se sukladno prioritetima u Nacionalnoj strategiji suzbijanje zlouporabe droga za 2012.-2017. (Narodne novine 122/12) te Nacionalnom Akcijskom planu suzbijanja zlouporabe droga za 2015. - 2017. godinu, kao i drugim strateškim dokumentima u području politike droga čijom provedbom koordinira Ured.
Sukladno Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017 iz dijela prihoda od igara na sreću u 2017. godini temeljem Odluke dodijeljena su financijska sredstva u iznosu od 4.598.268,96 kn za sveukupno 32 projekta/programa. U razdjelu Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, za prioritetna područja PI.B Projekti za sigurnija noćna okruženja, PI.C Projekti prevencije ovisnosti koji su u skladu s europskim standardima za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga (EDPQS) i PII - Projekti resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti dodijeljeno je ukupno 1.799.998,88 kn. Navedenim natječajem željelo se doprinijeti kvalitetnijoj koordinaciji planiranja natječaja tijela državne uprave koja dodjeljuju bespovratna financijska sredstva udrugama za provedbu projekata, kao i ujednačavanje natječajne dokumentacije i postupaka u procjenjivanju projekata te praćenju i vrednovanju njihove provedbe. Sukladno započetoj politici unaprjeđenja kvalitete projekata koji se provode u području smanjenja potražnje droga osobito prevencije, kao jedan od ciljeva ovog Natječaja bio je identificiranja kvalitetnih, evaluiranih i učinkovitih programa prevencije i resocijalizacije, te detektiranje i predlaganje primjera dobre prakse iz Republike Hrvatske u Portal najboljih praksi Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). U okviru ovog natječaja bio je uključen prioritet preventivnih projekata koji su u skladu s Europskim standardima za kvalitetnu prevenciju ovisnosti (eng. European Drug Prevention Quality Standards). Na temelju Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, u 2017. godini raspisan je objedinjeni natječaj za u području prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu raspoređenih na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga.Ukupno planirana vrijednost Natječaja bila je 3.700.000,00 kuna, a temeljem Odluke od 19. srpnja 2018. dodijeljeno je ukupno 3.697.615,26 kn
Unatoč značajnom doprinosu organizacija civilnog društva u ovom području djelovanja, evaluacija financiranih programa i projekata pokazuje da ipak postoje određene teškoće koje se prije svega odnose na sljedeće:
1. Evaluacija projekata - najčešće planirana samo na razini procesne evaluacije te nedostaje čak i na razini plana evaluacija učinka. Manjkavost evaluacije je i ta što nema detaljno razrađenog plana evaluacije i kako će se rezultati evaluacije iskoristiti za planiranje budućih aktivnosti, a ciljevi i očekivani rezultati projekta nisu mjerljivo postavljeni osobito na razini mjerenja učinaka projekata.
2. Održivost projekta - čak i udruge koje više godina provode projekte osobito u području prevencije ovisnosti baziraju se na radu vanjskih stručnjaka te je vrlo mali broj osoba koje se zapošljavaju, osobito mladih osoba, a cjelokupan proračun se oslanja na sredstva Državnog proračuna.
3. Redovito praćenje i administriranje projekata je rijetko dobro postavljeno. Projektne aktivnosti se preklapaju, a nedostaju mjesečni, tjedni planovi izvođenja aktivnosti. Nedostaju i dokazi da su aktivnosti zaista provedene.
4. Nejasan je i udio volonterstva i volonterskog rada. Često su izvoditelji i volonteri jer obično ne mogu pokriti troškove svog rada.
Osiguranje i unaprjeđenje kvalitete programa suzbijanja zlouporabe droga koje se provode od strane organizacija civilnog društva predstavlja ključno pitanje kojem je u narednom razdoblju potrebno posvetiti dodatnu pozornost. Stoga je cilj u suradnji s organizacijama civilnog društva koje provode programe na području suzbijanja zlouporabe droga definirati jasne kriterije kvalitete i minimalne standarde koje iste moraju ispunjavati: primjena dokazanih učinkovitih pristupa; dobro definiran proces rada, (postavljen odgovarajući sustav projekata, ljudskih resursa i financijskog vođenja), specificiranja ciljeva i očekivanog ishoda. Sustav za redovitu procjenu/evaluaciju treba biti dostupan udrugama koje se prijavljuju za financiranje i sastavni dio ugovora o financiranju. Potrebno je koristiti kriterij kvalitete i rezultata procjena kada se financiraju znanstveno utemeljeni programi/usluge i programi dobre prakse koji su vođeni profesionalno. Razvijanje mehanizama financiranja koji će pružiti dugoročnu financijsku stabilnost i provedba specifičnih programa treninga za osoblje u organizacijama civilnog društva, u bitnome će doprijeti podizanju kvalitete programa. Iznimno je važno poticanje kvalitetnih, inovativnih i dokazano učinkovitih programa prevencije ovisnosti na svim razinama: univerzalnoj, selektivnoj i indiciranoj kao i strategija okruženja koje ciljaju na lokalnu zajednicu općenito kao što su npr. promicanje provedbe zakonodavstva vezanog uz industriju duhana i alkohola i slično.
Stoga će i nadalje jedan od prioriteta u Natječaju biti Projekti za sigurnija noćna okruženja koji se provode na mjestima okupljanja mladih (primjerice, u noćnim klubovima, festivalima i slično). Kao novinu u ovom natječaju, želimo istaknuti da u okviru ovog prioriteta postoji mogućnost prijave projekata usmjerenih na razvijanje internetskih platformi koje će mladima omogućiti pristup informacijama o aktualnim temama i događajima od njihovog interesa te u okviru kojih će se upozoravati i na rizike povezane s konzumacijom psihoaktivnih sredstava, ali i na rizike na području ponašajnih ovisnosti.
Također, s obzirom da je Ured koordinator u provedbi Projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti, kao i dugi niz godina, važan prioritet i u ovom natječaju su projekti resocijalizacije što uključuje psihosocijalnu podršku, obrazovanje, zapošljavanje, prihvat i rješavanje stambenih pitanja liječenih osoba s problemom ovisnosti, socio-ekonomske intervencije za ovisnike beskućnike kao što su usluge prehrane, održavanje osobne higijene, organiziranje zdravstvenih pregleda, socijalnih usluga i slično te druge intervencije s ciljem što uspješnijeg uključivanja liječenih osoba s problemom ovisnosti u društvo.
Doprinos udruga u području suzbijanja zlouporabe i ovisnost je vrlo veliki jer često državni sustav i državne institucije nisu u stanju na adekvatan i fleksibilan način odgovoriti na potrebe korisnika. Uz izniman doprinos prevenciji ovisnosti koje su udruge dale provedbom svojih programa, udruge pružaju i pružale su različite oblike pomoći u resocijalizaciji i psihosocijalnom tretmanu osoba s problemom ovisnosti, programe smanjenja štetnih posljedica uporabe droga, te različite programe prevencije i tretmana usmjerene rizičnim skupinama djece i mladih ali i druge usluge u zajednici. Stoga je jedan od ciljeva ovog savjetovanja dobiti prijedloge udruga za unapređenje suradnje s Uredom i drugim državnim tijelima.
Pored navedenog, a budući da sva istraživanja i stručne rasprave pokazuju kako je koherentni pristup politikama prema svim vrstama ovisnosti jedan od ključnih izazova, Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske na 1. sjednici održanoj 6. ožujka 2017. donijelo je zaključak da se nova Nacionalna strategija za predstojeće osmogodišnje razdoblje i Nacionalni akcijski plan za četverogodišnje razdoblje, u koordinaciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, izradi kao jedinstveni strateški dokument kojim će se objediniti nacionalni ciljevi i prioriteti na području suzbijanja svih oblika ovisnosti i ovisničkih ponašanja te definirati ključne aktivnosti i smjernice kao i nositelji aktivnosti. Slijedom toga Ured za suzbijanje zlouporabe droga, u suradnji sa Stručnom radnom skupinom izradio je prijedlog Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti 2018. – 2025. i Nacionalnog Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti 2018.-2021. koji su u postupku donošenja.
Podaci (analize, studije, statistički izvještaji, itd.) koji dodatno pojašnjavaju navedeni problem
Izvor(i) podataka
Izvješća o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog Plana suzbijanja zlouporabe droga za 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010. i 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu
Izvješće o dodijeljenim financijskim i nefinancijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva za 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016.
Izvješća o programskoj i financijskoj evaluaciji programa/projekta udruga koji su financirani od strane Ureda za suzbijanje zlouporabe droga tijekom 2017.
Izvješće o evaluaciji provedbe Projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti, 2014., 2015., 2016.,2017.
1. Ured za suzbijanje zlouporabe droga, tijela državne uprave, županije i organizacije civilnog društva
2. Ured za udruge, tijela državne uprave i organizacije civilnog društva
3. Ured za suzbijanje zlouporabe droga, tijela državne uprave, ustanove, županije i organizacije civilnog društva
4. Ured za suzbijanje zlouporabe droga, tijela državne uprave, županije i organizacije civilnog društva
2.2.Navedite temeljne nacionalne i EU strateško-planske dokumente koji prepoznaju važnost problema identificiranih pod točkom 2.1. i pritom pojasnite na koje se specifične mjere/dijelove tih dokumenata identificirani problemi odnose.
Naziv strateškog dokumenta
Naziv poglavlja/ mjere/ aktivnosti
Nacionalna strategija suzbijanje zlouporabe droga za 2012.-2017. (Narodne novine 122/2012.) i Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga za 2015.-2017.
Projekt resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama koji su završili neki od programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu, te osoba s problemom ovisnosti koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja, travanj 2007. i Protokol suradnje i postupanja mjerodavnih državnih tijela, ustanova i organizacija civilnog društva u provedbi projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama (rujan 2007.)
Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno – obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2015. do 2017. godine
Nacionalna strategija:
4.1.1. Prevencija ovisnosti djece i mladih, 4.1.5. Resocijalizacija i društvena reintegracija osoba s problemom ovisnosti
Akcijski plan za 2015.-2017.:
4.1.1. Prevencija ovisnosti djece i mladih
Cilj 1. Unaprijediti provođenje preventivnih programa primjenjujući tri razine prevencije: univerzalnu, selektivnu i indiciranu i kvalitetu preventivnih programa i strategiju okruženja koji se provode u odgojno-obrazovnim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi.
Mjera 1. Dosljedno i kontinuirano provoditi preventivne programe u odgojno-obrazovnom sustavu i sustavu socijalne skrbi, uspostaviti standarde kvalitete preventivnih programa i evaluacije, planirati i provoditi edukacije o prevenciji ovisnosti te podupirati rad organizacija civilnog društva i drugih stručnih organizacija koje provode programe prevencije ovisnosti.
Provedbene aktivnosti 1., 9. i 21.
4.1.5. Resocijalizacija i društvena reintegracija osoba s problemom ovisnosti
Cilj 1. Unaprijediti integraciju bivših osoba s problemom ovisnosti u društvo na svim područjima, a posebno s naglaskom na razvoj radno-socijalnih vještina te poticanje obrazovanja i zapošljavanja i uključivanja u različite kulturne, sportske i edukativne aktivnosti.
Mjera 1. Provoditi Projekt resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama koji su završili neki od programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu te osoba s problemom ovisnosti koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja u svim županijama u Republici Hrvatskoj i osmišljavati i provoditi druge programe za resocijalizaciju osoba s problemom ovisnosti i konzumenata droga.
Provedbena aktivnost 9.
3.3.Obrazložite način doprinosa udruga/organizacija civilnog društva rješavanju problema identificiranih pod 2.1., specificirajući na koji je način moguće pratiti i vrednovati doprinos udruga/organizacija civilnog društva rješavanju spomenutih problema. Navedite konkretne mjerljive pokazatelje (informacije iz usporednih analiza, izvještaja, rezultata istraživanja, studija, i drugi dostupni statistički podaci) kojima planirate mjeriti doprinos udruga/organizacija civilnoga društva rješavanju identificiranog problema, specificirajući izvor gdje su takvi podaci dostupni.
Organizacije civilnog društva koje provode preventivne programe u zajednici, programe resocijalizacije, programe smanjenja štete, programe savjetovanja i rada s mladima, s ovisnicima i njihovim obiteljima pridonose ostvarenju ciljeva strateških dokumenata na području suzbijanja zlouporabe droga. Uz programe prevencije ovisnosti udruge pružaju različite oblike pomoći u resocijalizaciji i psihosocijalnom tretmanu osoba s problemom ovisnosti, poput savjetovanja i educiranja osoba s problemom ovisnosti i njihovih obitelji, upućivanja u terapijske zajednice u inozemstvo, različite oblike pomoći u psihosocijalnoj prilagodbi i socijalnoj reintegraciji, programe psihosocijalnog tretmana, prihvata nakon završetka tretmana, programe smanjenja štetnih posljedica uporabe droga, programe tretmana usmjerene rizičnim skupinama djece i mladih i druge usluge.
Doprinos udruga je vrlo veliki jer često državni sustav i državne institucije nisu u stanju na adekvatan i fleksibilan način odgovoriti na potrebe korisnika (npr. programi smanjenja štete, resocijalizacije, outreach programi i slično).
Pokazatelji rezultata:
broj i vrsta financiranih i provedenih programa i projekata u području smanjenja potražnje droga
broj djece i mladih uključenih u preventivne programe udruga
broj osoba s problemom ovisnosti i konzumenata droga kojima su udruge pružile neki oblik pomoći u resocijalizaciji
broj obitelji osoba s problemom ovisnosti kojima su udruge pružile neki od oblika psihosocijalne pomoći
broj evaluiranih i znanstveno utemeljenih programa koji su provedeni
Pokazatelji učinka:
smanjenje konzumiranje sredstava ovisnosti među djecom i mladima
povećanje broja osoba s problemom ovisnosti uključenih u projekt resocijalizacije
poboljšanja socijalna integracija liječenih osoba s problemom ovisnosti u život u zajednici nakon završenog tretmana
smanjenje socijalnih i zdravstvenih posljedica povezanih sa zlouporabom droga
unaprjeđenje kvalitete programa suzbijanja zlouporabe droga
1. Izvješća o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga za 2003.,2004.,2005.,2006.,2007.,2008.,2009.,2010., 2011., 2012. 2013., 2014. , 2015. i 2016. godinu.
2. Izvješće o dodijeljenim financijskim i nefinancijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva za 2008.,2009.,2010., 2011., 2012., 2013. i 2014. i 2015. i 2016. godinu
3. Izvješća o programskoj i financijskoj evaluaciji programa/projekta udruga koji su financirani od strane Ureda za suzbijanje zlouporabe droga u 2017.
3.PRETHODNE I POSTOJEĆE FINANCIJSKE I NEFINANCIJSKE PODRŠKE ZA SEKTORSKO PODRUČJE: PREGLED NATJEČAJA I JAVNIH POZIVA KOJI SE BAVE NAVEDENIM PROBLEMIMA, OBJAVLJENIH U 2018.
1.1.Navedite natječaje i javne pozive za financiranje projekata i programa udruga/organizacija civilnog društva koji su u 2018. objavljeni (ili ih planirate objaviti) vezano uz identificirane probleme, s ukupnim brojem financiranih projekata i ukupnim iznosima dodijeljenima za pojedini natječaj odnosno javni poziv, specificirajući broj i naziv aktivnosti u Državnom proračunu te vrstu izvora (proračunska sredstva, sredstva od igara na sreću, sredstva Europske unije ili sredstva različitih inozemnih fondova).
2018.
Naziv natječaja ili javnog poziva
Broj projekata
Iznos
Aktivnost
Izvor
Natječaj za financiranje projekata udruga u području prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga za 2018. godinu, u kojem su sredstva objedinili Ured, Ministarstvo zdravstva i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
29 projekt (17 projekata prevencije ovisnosti i 12 projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti)
3.697.615,26 kn
PI.A Projekti prevencije ovisnosti (univerzalne, selektivne i indicirane) – 11 projekata u ukupnom iznosu 1.599.859,00kn kn i to: 999.879,00 kn za 7 projekata (financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) i 599.980,00 kn za 4 projekta (financira Ministarstvo zdravstva)
PI.B Projekti za sigurnija noćna okruženja- 150.000,00 kuna za 1 projekt (financira Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH)
PI.C Projekti prevencije ovisnosti koji su u skladu s Europskim standardima za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga (EDPQS) - 797.756,26 kn za 5 projekta
(financira Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH)
P.II. Projekti resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti u ukupnom iznosu 1.150.000,00 za 12 projekata i to: 450.000,00 kn kn za 5 projekata (financira Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH), 200.000,00 kn za 2 projekta (financira Ministarstvo zdravstva) i 500.000,00 kn za 5 projekata (financira Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku)
Prihodi od igara na sreću za 2018. godinu u razdjelu Ministarstva zdravstva, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga kako slijedi:
- u razdjelu 020 Vlada Republike Hrvatske, Glavi 02090 Ured za suzbijanje zlouporabe droga, za aktivnost A530026 – Inovativni programi u području prevencije i resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti, konto 3811 tekuće donacije u novcu – izvor 41 u iznosu od 1.397.756,26 kuna.--u razdjelu 096 Ministarstvo zdravstva, Glavi 09605 Ministarstvo zdravstva, za aktivnost A795004 – Prevencija, rano otkrivanje, liječenje, rehabilitacija osoba s problemom ovisnosti i smanjenje šteta, konto 3811 tekuće donacije u novcu – izvor 41 u iznosu od 799.980,00 kuna.
-razdjelu 102 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Glavi 10205 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, za aktivnost A 558053 – Potpora za programe usmjerene djeci i mladima, konto 3811 – tekuće donacije u novcu – izvor 41 u iznosu 1.499.879,00 kuna.
4.OSTVARIVANJE STRATEŠKIH CILJEVA U 2019.
1.1.Navedite ključne strateške ciljeve iz Vaše sektorske nadležnosti čijem ostvarenju će u 2019. doprinijeti projekti i programi udruga/organizacija civilnoga društva koje planirate financirati.
Strateški cilj(evi) čijem ostvarenju će doprinijeti natječaj ili javni poziv za projekte i programe udruga/ OCD-a u 2018.:
Način na koji će natječaj ili javni poziv za projekte i programe udruga/ OCD-a doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva (ukratko opišite):
1. Prevencija ovisnosti
Natječaj će doprinijeti realizaciji mjera nove Nacionalne strategije i Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za 2018.-2021. godinu koji se planiranju usvojiti u 2019.,godini a kojima je planirana provedba programa i projekata organizacija civilnog društva koji su usmjereni na univerzalnu prevenciju (opća populacija djece i mladih), te selektivnu i indiciranu prevenciju ovisnosti (rizična skupina djece i mladih). Također, natječaj će doprinijeti i ostvarenju strateškog cilja usmjerenog na identificiranje kvalitetnih, evaluiranih i učinkovitih programa prevencije, kojima bi se dodjeljivao certifikat kvalitete, te koji bi se ujedno unosili u Bazu programa prevencije ovisnosti ustrojenu pri Uredu i predlagali kao primjer dobre prakse iz Republike Hrvatske. Kvalitetni programi trebaju biti usklađeni Europskim standardima za kvalitetnu prevenciju ovisnosti (EDPQS)
2. Resocijalizacija osoba s problemom ovisnosti
Natječaj će doprinijeti realizaciji mjera nove Nacionalne strategije i Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za 2018.-2021. godinu koji se planiranju usvojiti u 2019. godini, a koje se odnose na pomoć ovisnicima u završavanju osnovnog i srednjeg obrazovanja ili prekvalifikaciji zanimanja, poticanje programa zapošljavanja osoba s problemom ovisnosti, osnivanje stambenih zajednica za ovisnike te poticanje resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti koji ne mogu ili ne žele prestati s uzimanjem droga ili koji imaju drugih pridruženih socijalnih i zdravstvenih problema, kao što je beskućništvo i slično. Također, natječaj će doprinijeti i ostvarenju aktivnosti Projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti budući će se financirati programi i projekti koji pružaju usluge resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama, što uključuje provedbu različitih programa školovanja i zapošljavanja osoba s problemom ovisnosti, socio-ekonomske usluge kao što su usluge stanovanja i prihvata nakon tretmana, prehrane, dnevnih boravaka i slično te različiti oblici psihosocijalnog tretmana i podrške pri resocijalizaciji i socijalnom uključivanju liječenih osoba s problemom ovisnosti. Osobita pozornost posvetit će se programima resocijalizacije žena ovisnica kao što su osnivanje stambenih zajednica za žene ovisnice te grupa za psihosocijalnu podršku u zajednici.
5.MJERE U ČIJOJ PROVEDBI SUDJELUJU UDRUGE/ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA, POTREBNE ZA OSTVARENJE STRATEŠKIH CILJEVA
1.1.Navedite natječaje odnosno javne pozive koje predlažete raspisati u 2019. u svrhu doprinosa ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva iz Vaše sektorske nadležnosti (iz točke 4.1.), uz prijedlog potrebnih iznosa te specificirajući broj i naziv dosadašnje aktivnosti u Državnom proračunu te vrstu izvora (proračunska ili lutrijska sredstva). Ukoliko ne postoji aktivnost u Državnom proračunu i potrebno je otvoriti novu, molimo da to navedete. Ukoliko postoji mogućnost preklapanja s natječajima odnosno javnim pozivima iz nacionalnih, EU sredstava ili drugih inozemnih fondova iz nadležnosti neke druge institucije, molimo da navedete s kojim je tijelom potrebno koordinirati područja financiranja.
Naziv natječaja ili javnog poziva kojim će se doprinijeti u ostvarenju cilja
Iznos
Aktivnost
Izvor
(11,12,41,51,52,
561…)
Drugi TDU s kojime je potrebno koordinirati područja financiranja
Natječaj za prijavu projekata udruga u Republici Hrvatskoj za financijsku potporu u okviru raspoloživih sredstava igara na sreću za 2019. godinu na poziciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, za Projekte u području prevencije ovisnosti i resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama, a čije je vremensko trajanje ograničeno do jedne godine.
1.750.000,00
Inovativni programi u području prevencije i resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti A 530 026
41
Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2.2.Tko su predviđeni glavni korisnici projekata i programa koji će se financirati putem natječaja ili javnog poziva? Ukratko opišite korisnike specificirajući glavna obilježja svake korisničke skupine, njihov broj te njihove potrebe na koje projekti i programi trebaju odgovoriti u 2019.:
Opis glavnih korisničkih skupine, njihov broj i potrebe
1. Prevencija ovisnosti
Prevencija ovisnosti podrazumijeva aktivnosti kojima je cilj prevencija uporabe droga i/ili njihovih negativnih posljedica u općoj populaciji i specifičnim populacijskim skupinama posebice među djecom i mladima. Preventivne intervencije dijele se na univerzalne (usmjerene na opću populaciju ili cijelu populacijsku grupu koja nije identificirana na osnovu individualnog rizika), selektivne (usmjerene na pojedince ili skupine populacije čiji su rizici za razvoj poremećaja znatno viši nego u prosjeku) i indicirane intervencije (usmjerene na visoko rizične pojedince kod kojih je identificiran vidljiv znak ili simptom poremećaja). Dopunjavanjem ovih pristupa bez uvjeravanja svakog pojedinca, može se učinkovito mijenjati ljudsko ponašanje modificiranjem društvenog, fizičkog i ekonomskog konteksta pri čemu se koriste intervencije strategije okruženja koje se odnose na društvena okruženja i usmjerena su na društvene norme. Programi prevencije trebaju se provoditi kroz nekoliko glavnih područja koja utječu na ponašanja i vrijednosni sustav djece i mladih, a to su: obitelj, odgojno-obrazovni sustav, vršnjačke skupine, lokalna zajednica i mediji. Glavno načelo provedbe preventivnih programa treba biti integrirano i usmjereno na sve vrste ovisnosti uključujući konzumiranje legalnih sredstava kao što su duhan i alkohol, konzumiranje ilegalnih droga (marihuane i heroina) i neprimjereno uzimanje legalnih supstanci (inhalanti) i lijekova koji se dobivaju na recept, te druge ovisnosti kao što su klađenje, ovisnost o internetu i slično. S obzirom da je najveći broj djece i mladih obuhvaćen odgojno-obrazovnim sustavom, potrebno je učinkovite i znanstveno utemeljene preventivne aktivnosti uključiti u godišnji plan i program škola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova. Novija istraživanja upućuju na potrebu uvrštavanja informacija o drogama i sredstvima ovisnosti u programe prevencije ovisnosti, uz naznaku da informacije trebaju biti prikladne dobi djeteta, a naglasak na negativnim učincima droga. Učinkovite preventivne intervencije trebale bi biti sastavni dio nastavnog kurikuluma. U programima prevencije ovisnosti jaču ulogu treba imati zdravstveni sustav, posebno pri otkrivanju provedbi selektivnih i indiciranih preventivnih intervencija. U sustavu socijalne skrbi prema rizičnoj skupini djece i mladih prioritetno se trebaju poduzimati mjere obiteljsko-pravne zaštite. Preventivni programi u obiteljskom okruženju trebaju se usmjeriti afirmaciji pozitivnog roditeljstva i biti osmišljeni za poboljšanje obiteljskog povezivanja i odnosa, s ciljem povećanja uloge obitelji u prevenciji ovisnosti. Također iznimno nam je važno poticanje kvalitetnih i inovativnih i dokazano učinkovitih programa prevencije ovisnosti na svim razinama: univerzalnoj, selektivnoj i indiciranoj kao i strategija okruženja koje ciljaju na lokalnu zajednicu općenito kao što su npr. promicanje provedbe zakonodavstva vezanog uz industriju duhana i alkohola i slično. U provedbi preventivnih programa važnu ulogu imaju organizacije civilnog društva koje su glavni partneri državnih institucija u planiranju i provedbi preventivnih programa kako u provedbi preventivnih programa za opću populaciju djece i mladih tako i programa za rizične skupine.
1.1. Opća populaciju djece i mladih - Programi univerzalne prevencije ovisnosti (više stotina djece i mladih te njihovih obitelji)
Ovi programi bi uključivali djecu i mlade, te njihove roditelje, nastavnike i ostale relevantne subjekata u zajednici, (nekoliko tisuća djece i mladih, njihovih roditelja i ostalih dionika) a odnose se na:
-preventivno-edukacijske projekte i medijske kampanje usmjerene na djecu i mlade te njihove obitelji, nastavnike, učitelje, odgajatelje i ostale relevantne subjekte u lokalnoj zajednici s ciljem prevencije ovisnosti te podizanja razine znanja i svijesti učenika, roditelja, nastavnika te cjelokupne javnosti o štetnosti i utjecaju droga i ostalih sredstava ovisnosti,
-projekte za djecu i mlade koji uključuju različite oblike radionica, predavanja, vježbanja socijalnih vještina i vršnjačke pomoći s ciljem povećanja otpornosti i razine znanja i svijesti učenika o problemu ovisnosti, promijeni stavova u vezi s korištenjem droga te prevencije ovisnosti,
-projekte edukacije i treninga za roditelje kojima će se unaprijediti roditeljska znanja i vještine i dati im primjerene i točne informacije o štetnosti utjecaja droga i ostalih sredstava ovisnosti i na taj način pojačati uloga obitelji u prevenciji ovisnosti.
1.2. Rizične skupine djece i mladih te djeca i mladi kod koji je nastupio problem u ponašanju i/ili eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti (nekoliko desetaka djece i mladih u riziku)
Programi selektivne i indicirane prevencije
Ovi programi bi uključivali djecu i mladih koji su u riziku za pojavu ovisnosti te djece i mladih koji su već započeli s eksperimentiranjem sa sredstvima ovisnosti, a odnose se na:
-projekte individualnog i grupnog rada s djecom i mladima te njihovim obiteljima koji potječu iz rizičnog obiteljskog i socijalnog okružja s ciljem prevencije ovisnosti,
-projekte usmjerene na rano otkrivanje rizičnih skupina u riziku i razvijanje ciljanih preventivnih programa za te skupine kao što su vanjski rad s djecom i mladima s ciljem uključivanja u neke od oblika preventivnog rada i/ili upućivanja u programe tretmana,
-projekte s ciljem prevencije ovisnosti za djecu i mlade s problemima u ponašanju i/ili koji su započeli s konzumiranjem droga i sredstava ovisnosti, a kako bi se spriječila daljnje rizično ponašanje i konzumiranje droga te pojava ovisnosti, što uključuje savjetovališta za tu djecu i mlade (individualni i grupni rad), radionice s ciljem jačanja socijalnih vještina, programe organiziranog provođenja slobodnog vremena i slično,
-projekte edukacije rizičnih skupina djece i mladih i njihovih obitelji o rizicima zlouporabe droga i sredstava ovisnosti, zaštiti zdravlja i razvijanju zdravih stilova života kod tih skupina
- projekte prevencije ovisnosti koji se provode na mjestima okupljanja mladih (primjerice, u noćnim klubovima, festivalima…), kao što su primjerice: višekomponentne intervencije koje se provode u okviru prostora za zabavu, uključujući različite kombinacije edukacije osoblja i vlasnika klubova za odgovorno točenje alkoholnih pića i postupanje s osobama pod utjecajem alkohola; promicanje provedbe zakona i slično
U okviru programa prevencije ovisnosti jedno od potprioritetnih područja bit će Programi/projekti koji trebaju slijediti strukturu Europskih standarda za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga (EDPQS). EDPQS standardi pružaju skup načela za pomoć pri razvoju i procijeni kvalitete prevencije zlouporabe droga. EDPQS su razvijeni od strane Partnerstva Europskih Standarda Prevencije iz istraživačkog projekta sufinanciranog od Europske unije. Prilikom izrade standarda napravljen je pregled i sinteza postojećih međunarodnih i nacionalnih standarda, kao i savjetovanja s više od 400 stručnjaka iz šest europskih zemalja. EDPQS su prva europska referentna točka za visoko kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga temeljenu na konsenzusu koji uključuje znanstvene dokaze i praktično iskustvo. Popis osnovnih EDPQS standarda uključuje: Održivost i financiranje; Komunikacija i sudjelovanje dionika; Razvoj djelatnika; Etička pitanja prevencija droga; Poznavanje politika i zakona vezanih uz droge; Procjena uporabe droga i potreba zajednice; Opisivanje potreba – opravdavanje intervencije; Poznavanje ciljane skupine; Procjenjivanje ciljane populacije i sredstava zajednice; Procjena unutarnjih resursa; Definiranje ciljane populacije; Upotreba teorijskog modela; Definiranje svrhe, općih i posebnih ciljeva; Definiranje okruženja; Pozivanje na dokaze o učinkovitosti; Određivanje vremenskog okvira; Osmišljavanje za kvalitetu i učinkovitost; Postupanja u slučaju odabira postojeće intervencije; Podešavanje čitave intervencije ciljanoj populaciji; Postupanja u slučaju planiranja završnih evaluacija; Planiranje programa – Prikazivanje projektnog plana; Planiranje financijskih zahtjeva; Osnivanje tima; Obuhvat i zadržavanje sudionika; Priprema programskih materijala; Pružanje opisa programa.
2. Resocijalizacija i socijalno uključivanje liječenih osoba s problemom ovisnosti
Uspješnosti svih programa suzbijanja zlouporabe droga i liječenja osoba s problemom ovisnosti o drogama pridonosi i kvalitetna provedba projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti u zajednici. Ovisnici se vrlo često nakon završenog liječenja ne mogu uspješno uklopiti u društvenu sredinu zbog niza razloga, a jedan od njih je javno mnijenje o problemu ovisnosti o drogama koje cijelu ovisničku populaciju marginalizira, stigmatizira i isključuje iz radne i školske sredine. Podrška obitelji također u velikom broju slučajeva nije zadovoljavajuća, te se i nakon uspješno završene rehabilitacije velik broj osoba s problemom ovisnosti ponovno vraća drogama i ovisničkom stilu življenja. Može se reći da je apstinencija od droge samo prvi korak u dugotrajnom procesu liječenja i tretmana osoba s problemom ovisnosti, dok je najvažniji korak resocijalizacija i uključivanje u normalne tokove života za što je potrebno stvoriti institucionalne kapacitete, educirati stručnjake različitih profila osobito iz područja socijalne skrbi za rad s ovisnicima u postpenalnom i posthospitalnom razdoblju, ali i poticati osnivanje i podupirati rad udruga za socijalnu podršku ovisnicima o drogama koje pružaju usluge savjetovanja vezanih za ostvarivanje prava na zapošljavanje, prekvalifikaciju, doškolovanje te različite aktivnosti s ciljem uključivanja osoba s problemom ovisnosti u normalan život u zajednici. Resocijalizacija osoba s problemom ovisnosti o drogama podrazumijeva intervencije s ciljem socijalnog uključivanja osoba s problemom ovisnosti o drogama u život u zajednici nakon završenog liječenja u zdravstvenoj ustanovi, odvikavanja od ovisnosti terapijskoj zajednici ili izdržane kazne zatvora u zatvorskom sustavu, a koje uključuju psihosocijalnu podršku, završetak školovanja, prekvalifikaciju i zapošljavanje, pomoć pri rješavanju stambenog pitanja ili organiziranog stanovanja liječenih osoba s problemom ovisnosti (stambene zajednice), a u provedbi svih tih intervencija ključna je uloga organizacija civilnog društva. Programima resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti koje provode organizacije civilnog društva trebalo bi bilo bi obuhvaćeno više stotina liječenih osoba s problemom ovisnosti (od 500 do 1500 liječenih osoba s problemom ovisnosti od kojih bih trebalo biti 200 do 300 žena ovisnica) i njihovih obitelji što uključuje sljedeće ciljane skupine:
2.1. Ovisnici koji su u tretmanu i/ili su završili program tretmana, rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici posebice žene ovisnice
2.2. Ovisnici koji se nalaze u izvanbolničkom liječenju i dulje vrijeme održavaju apstinenciju ili koriste supstitucijsku terapiju, te ako se u korištenju supstitucijske terapije pridržavaju propisanog načina liječenje i uputa liječnika
2.3. Ovisnici koje uz ovisnost muče i drugi socijalni i zdravstveni problemi kao što su beskućništvo, zarazne bolesti, prostitucija i slično.
Programi resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti odnose se na
–projekte psihosocijalne podrške i prihvata nakon završenog tretmana u terapijskoj zajednici te uključivanje liječenih osoba s problemom ovisnosti u različite društvene aktivnosti s ciljem njihove društvene reintegracije, što uključuje aktivnosti kao što su; edukacije i informiranje rehabilitiranih osoba s problemom ovisnosti o mogućnostima školovanja, zapošljavanja i ostvarivanja različitih socijalnih prava iz programa resocijalizacije, organiziranje grupnog i individualnog rada s rehabilitiranim ovisnicima i njihovim obiteljima, organiziranje kreativnih radionica za ovisnike, organiziranje psiholoških i sociopedagoških grupa i grupa samopomoći te uključivanje rehabilitiranih u druge društvene aktivnosti,
–projekte s ciljem rješavanja stambenih pitanja rehabilitiranih osoba s problemom ovisnosti/ ovisnica kao što su; osnivanje stambenih zajednica za ovisnike i osobito za žene ovisnice koji se nakon završene rehabilitacije ili odsluženja kazne zatvora nemaju gdje vratiti zbog obiteljskih i socijalnih razloga, pomoć u rješavanju stambenih pitanja, rad s obitelji osoba s problemom ovisnosti o drogama radi olakšanog povratka u obitelj i društvenu sredinu, programe resocijalizacije uz mogućnost postretmanskog/poslijepenalnog smještaja,
–projekti pomoći u prekvalifikaciji, doškolovanju i pronalaženju zaposlenja kao što su; organiziranje različitih tečajeva i strukovne izobrazbe, organiziranje doškolovanja i prekvalifikacije, zapošljavanje i organiziranje različitih oblika pomoći pri zapošljavanju rehabilitiranih osoba s problemom ovisnosti, kao što su organiziranje savjetovanja vezanih za ostvarivanje prava na zapošljavanje, prekvalifikaciju i doškolovanje, aktivnosti s ciljem senzibiliziranja javnosti za zapošljavanje rehabilitiranih osoba s problemom ovisnosti (okrugli stolovi, seminari i sl.),
–socio-ekonomske intervencije za ovisnike beskućnike kao što su usluge prehrane, dnevnog boravka, održavanje osobne higijene, organiziranje zdravstvenih pregleda, socijalnih usluga i slično.
Svi programi koje će Ured financirati moraju imati planiranu evaluaciju (minimalno na razini procesne i/ili evaluacije učinka) te imati dokaze o dosadašnjoj učinkovitosti temeljem rezultata provedene evaluacije.
3.3.Koji je očekivani ukupni broj ugovora koji se planira sklopiti s udrugama/organizacijama civilnog društva temeljem natječaja odnosno javnog poziva?
Očekivani broj projekata koji će se financirati /broj zaključenih ugovora s OCD o provedbi projekta:
Naziv natječaja ili javnog poziva
Očekivani broj projekata/ugovora
Natječaj za prijavu projekata udruga u Republici Hrvatskoj za financijsku potporu u okviru raspoloživih sredstava igara na sreću za 2018. godinu na poziciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, za projekte u području prevencije ovisnosti i resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti, a čije je vremensko trajanje ograničeno do jedne godine.
15
4.4.Koji su najviši i najniži iznosi financijske podrške koje će biti moguće ostvariti temeljem pojedinih natječaja odnosno javnih poziva navedenih u točki 5.1?
Najniži iznos za projekt/program
Najviši iznos za projekt/program
50.000,00 kn
200.000,00 kn
6.KAPACITETI ZA PROVEDBU NATJEČAJA ODNOSNO JAVNOG POZIVA
1.1.Broj djelatnika/djelatnica i vanjskih suradnika koji će biti zaduženi za provedbu natječaja odnosno javnog poziva te praćenje rezultata financiranih projekata i programa udruga (uključujući najmanje jedan terenski posjet tijekom 2019. na kojemu će se provjeravati izvršavanje ugovornih obveza, namjensko trošenje sredstava te isporučivanje rezultata planiranih natječajem odnosno javnim pozivom). Molimo navedite i izdvajaju li se posebna sredstva za njihov rad na ovim poslovima i o kojim se iznosima radi
Naziv natječaja ili javnog poziva
Broj djelatnika/ djelatnica koji su zaposleni na puno radno vrijeme na tim poslovima
Broj djelatnika/djelatnica koji povremeno sudjeluju na tim poslovima
Broj vanjskih suradnika na poslovima provedbe natječaja ili javnog poziva i praćenju financiranih projekata i programa udruga
Imena osoba zaduženih za provedbu natječaja ili javnog poziva i praćenje financiranih projekata i programa udruga
Natječaj za prijavu projekata udruga u Republici Hrvatskoj za financijsku potporu u okviru raspoloživih sredstava igara na sreću za 2019. godinu na poziciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, za projekte u području prevencije ovisnosti i resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti, a čije je vremensko trajanje ograničeno do jedne godine.
0
5 - Posebna sredstva za njihov rad se ne izdvajaju budući da se navedeni poslovi izvršavaju u okviru redovnih zadaća zaposlenih djelatnika u Uredu.
Angažirat će se do 6 vanjska stručnjaka za procjenu projekata te 1 za nadzor i evaluacija programa udruga i terenski posjet sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.
Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja
Dr.sc. Jadranka Ivandić Zimić, savjetnica
Josipa Lovorka Andreić, voditeljica Odjela,
Marija Štefović, stručna suradnica,
Darija Brnić, stručna suradnica
Ovjera čelnika tijela državne uprave / institucije:
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
Sektorska analiza za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2019. godini*
NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE,
VLADINOG UREDA ILI JAVNE INSTITUCIJE
Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
1. PODRUČJA FINANCIRANJA PROJEKATA I PROGRAMA UDRUGA U 2019. GODINI
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
1.1. Navedite kojim područjima djelovanja udruga planirate pružiti financijsku (i nefinancijsku) podršku u 2019. godini: (Klasifikacija djelatnosti udruga sukladno Zakonu o udrugama, NN 74/14 i Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj, NN 4/2015)
1. Branitelji i stradalnici
7. Ljudska prava
13. Tehnička kultura
2. Demokratska politička kultura
8. Međunarodna suradnja
14. Zaštita zdravlja
3. Duhovnost
9. Obrazovanje, znanost i istraživanje
15. Zaštita okoliša i prirode
4. Gospodarstvo
10. Održivi razvoj
16. Zaštita i spašavanje
5. Hobistička djelatnost
11. Socijalna djelatnost
17. Ostala područja djelovanja (navesti koja)
Prevencija ovisnosti i resocijalizacija osoba s problemom ovisnosti
6. Kultura i umjetnost
12. Sport
_______________________________
* Analiza problema po sektorima izrađuje se kao podloga za pripremu natječaja i javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava programima i projektima
udruga/organizacija civilnoga društva (OCD) u 2018. iz javnih izvora na nacionalnoj razini.
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
2. UTVRĐENI PROBLEMI: PREGLED PRIORITETNIH PROBLEMA I POTREBA KOJE TREBA RIJEŠITI U 2019. (TEMELJEM INFORMACIJA SADRŽANIH U TEMELJNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA)
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
1.1. Navedite prioritetne probleme u području/ima nadležnosti Vaše institucije koje planirate rješavati financiranjem projekata i programa udruga/organizacija civilnog društva. Opis problema obrazložite koristeći konkretne mjerljive pokazatelje trenutnog stanja i željenog stanja odnosno rješenja, specificirajući izvor gdje su takvi podaci dostupni. Pokazatelji mogu biti informacije iz usporednih analiza, izvještaja, rezultata istraživanja, studija, i drugi dostupni statistički podaci.
Opis problema:
Problem ovisnosti jedan je od vodećih javno zdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj kojem se posvećuje posebna pažnja kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. Posljednjih se godina povećala ponuda droga, koja je uslijed pojave tzv. novih droga, postala raznovrsnija čime je stvorena veća opasnost za rast trenda konzumiranja istih osobito među mladima. Politika suzbijanja zlouporabe droga temelji se na strateškim ciljevima smanjenja ponude i potražnje droga i multidisciplinarnom pristupu u provedbi programa kojima je cilj prevencija ovisnosti i suzbijanje zlouporabe droga. Temelj za provedbu predstavljaju Nacionalna strategija i Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga te Zakon o suzbijanju zlouporabe droga (Narodne novine, broj 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11 i 80/13) koji su polazna osnova za djelovanje svih relevantnih dionika u nacionalnom sustavu. Sukladno navedenim aktima kreiraju se i provode pojedinačni programi iz različitih područja politike suzbijanja zlouporabe droga i ovisnosti. Prema preliminarnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2017. godine u zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske, registrirano je 7.157 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, od kojih je 958 osoba po prvi put bila na liječenju (13,4%). Zbog zlouporabe opijata tijekom 2017. godine na liječenju je bilo 5.773 osoba, od kojih je 204 bilo liječeno po prvi put (3,5%). Nastavlja se trend smanjenja broja novoliječenih zbog uzimanja opijata. Kao i u cijeloj Europi, i kod nas se nastavlja trend smanjenja broja osoba koje uzimaju heroin. Nakon što je više desetaka godina bio glavno sredstvo, njegova uloga postaje sve manja, a povećava se udio osoba liječenih zbog ostalih droga.
Međutim, iako se broj osoba u tretmanu smanjuje, istraživanja pokazuju da smo prema konzumiranju droga u samom vrhu europskih zemalja. Rezultati drugog istraživanja o uporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske koje je tijekom 2015. godine na inicijativu Ureda proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar pokazuju da je u odnosu na 2011. došlo do značajnog povećanja broja konzumenata kanabisa, te je Hrvatska prema konzumiranju kanabisa na trećem mjestu u Europi. Na sličan zaključak upućuju i rezultati zadnjeg ESPAD istraživanja koje je provedeno 2015. među srednjoškolcima, a koji pokazuju kako čak 22% učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu, od kojih je najčešći kanabis koji je koristilo 21% učenika. Također, prema uzimanju novih psihoaktivnih droga Hrvatska je iznad europskog prosjeka (7% naspram 4% u Europskoj uniji), a učenici u prosjeku češće koriste nove psihoaktivne tvari u odnosu na već poznate (kokain, ecstasy, LSD). Ovdje je potrebno upozoriti na rastuću pojavnost i laku dostupnost (na Internetu i u smartshopovima) novih droga te rizike koji se povezuju s njihovim konzumiranjem. Riječ je o nedovoljno istraženim proizvodima koji imitiraju učinke klasičnih droga.
Rezultati navedenih istraživanja pokazuju i vrlo veliku raširenost konzumiranja legalnih sredstava ovisnosti (alkohol, duhan i slično) kao i razvijanje ovisničkih ponašanja o društvenim igricama, kockanju, klađenju i slično. Prema ESPAD-u u 2015. godini nastavljen je trend porasta broja mladih koji su koristili alkohol u posljednjih 12 mjeseci (92%), a Hrvatska se nalazi na 5. mjestu u Europi (47%) prema prevalenciji pijenja 5 i više pića u jednoj prigodi u posljednjih mjesec dana. U Hrvatskoj je 33% mladih u dobi 15. ili 16 godina izjavilo da su redoviti pušači. O dostupnosti alkohola, ali i uvažavanju zakona, govori podatak iz posljednjeg ESPAD istraživanja da je 87% učenika izjavilo da im je alkohol lako dostupan, a 72% da je lako dostupan duhan. Podatci o uporabi Interneta (4 i više dana u tjednu) u Republici Hrvatskoj prate rezultate na europskoj razini, a zanimljivo je također da su djevojke koristile društvene mreže više od mladića (89% u odnosu na 77%) i taj udio je također viši od europskog prosjeka. Mladići su također više kockali za novac u posljednjih 12 mjeseci (33% u odnosu na 4%), a udio za mladiće je također iznad europskog prosjeka.
Sve navedeno upućuje na zaključak kako je potrebno razmišljati i o koherentnom pristupu problemu ovisnosti u kojem se naglasak ne stavlja na sredstvo ovisnosti. Naime, budući da se u podlozi ovisničkih, ali i nekih drugih rizičnih ponašanja, nerijetko nalaze zajednički rizični i zaštitni čimbenici, potrebno je jačati sustav prevencije, te osigurati integrativne intervencije osobito za skupine i pojedince „u riziku“. Također, važno je promišljati i o inovativnim mogućnostima obuhvata tzv. „teško dostupnih“ skupina i pojedinaca (npr. rekreativnih konzumenata droga te konzumenta sintetskih droga) koji se teško odlučuju za uključivanje u postojeći sustav tretmana. S obzirom na to da živimo u društvu u kojem je Internet prilično dostupan, moguće je iskoristiti njegove prednosti i u tretmanske svrhe te omogućiti dostupnost online intervencija, poput e-savjetovanja. Ovakav inovativan pristup zasigurno bi uspio obuhvatiti konzumente droga koji se ne žele uključiti u postojeći sustav tretmana te je blizak mladim ljudima kojima Internet čini sastavni dio života. U s ustavu prevencije ovisnosti među djecom i mladima, važnu ulogu imaju projekti univerzalne prevencije usmjereni na opću populaciju djece i mladih, njihove obitelji, nastavnike, učitelje, odgojitelje i ostale relevantne subjekte. Također, iznimne napore potrebno je uložiti u rano otkrivanje rizičnih skupina djece i mladih te onih koji potječu iz rizičnog obiteljskog i socijalnog okruženja ili pak onih koji pokazuju poremećaje u ponašanju i započeli su s konzumiranjem sredstava ovisnosti, a kako bi se spriječila daljnja zloporaba tih sredstava i pojava ovisnosti. Uz mjere prevencije ovisnosti potrebno je intenzivno razvijati i mjere liječenja i psihosocijalnog tretmana osobito izvanbolničko liječenje te liječenje i tretman u terapijskim zajednicama. Osim toga, u razdoblju gospodarske krize i sve veće socijalne isključenosti otežani su postupci uključivanja u društvo i tržište rada socijalno rizičnih skupina među koje spadaju i liječeni ovisnici. S obzirom da se ovisnici vrlo često nakon završenog liječenja ne mogu uspješno uklopiti u društvenu sredinu zbog mnogih razloga poput javnog mišljenja o problemu ovisnosti o drogama, nedostatne obiteljske podrške, ali i potpore šire socijalne sredine, veliki broj njih se i nakon uspješno završenog tretmana vraća ovisnosti i ovisničkom stilu življenja.
Stoga je resocijalizacija logičan slijed psihosocijalne rehabilitacije i tretmana i važan čimbenik u cjelovitom oporavku liječenih osoba s problemom ovisnosti. U Republici Hrvatskoj učinjen je značajan iskorak u pogledu resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti budući da se od travnja 2007. godine, kao dio cjelokupnog sustava liječenja i psihosocijalnog tretmana osoba s problemom ovisnosti o drogama, provodi Projekt resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama koji podrazumijeva intervencije s ciljem socijalnog uključivanja osoba s problemom ovisnosti o drogama u život u zajednici nakon završenog liječenja u zdravstvenoj ustanovi, odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili izdržane kazne zatvora u zatvorskom sustavu, a uključuje psihosocijalnu podršku, završetak školovanja, prekvalifikaciju i zapošljavanje, pomoć pri rješavanju stambenog pitanja ili organiziranog stanovanja liječenih osoba s problemom ovisnosti te druge oblike socijalnih intervencija s ciljem integriranja što više osoba s problemom ovisnosti u društvo. Također, Ured koordinira i provedbom Nacionalnog programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2015. do 2017. godine, a čiji su glavni ciljevi suzbijati i sprječavati pojavu svih oblika ovisnosti među djecom i mladima te rizično ponašanje djece i mladih vezano uz eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti. S ciljem učinkovitije provedbe Nacionalnog programa, u srpnju 2017. doneseni su Minimalni standardi programa prevencije ovisnosti za djecu predškolske i školske dobi koje će sve odgojno - obrazovne ustanove biti dužne provoditi tijekom školske godine.
Organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu na raznim područjima suzbijanja zlouporabe droga i donose dodanu vrijednost u provođenju strateških dokumenata. Slijedom toga, suradnja s organizacijama civilnog društva na provođenju programa smanjenja potražnje i smanjenja ponude droga i razvijanja oblika institucionalnog i izvaninstitucionalnog komuniciranja i povezivanja na svim razinama, jedna je od temeljnih zadaća Ureda za suzbijanje zlouporabe droga. Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske od 2003. godine promiče i razvija intenzivnu suradnju s organizacijama civilnog društva koje djeluju u području prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga, putem različitih edukacija, pružanja stručne pomoći udrugama u vezi s planiranjem i provedbom projekata, uključivanja udruga u izradu i planiranje svih važnih strateških dokumenata i zakonskih prijedloga na ovom području, ali i kroz dodjelu financijske potpore udrugama koje provode projekte s ciljem prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga.
Javne natječaje za financiranje programa/ projekata udruga koje djeluju u području suzbijanja zlouporabe droga i pridonose borbi protiv ovisnosti, Ured raspisuje jednom godišnje od 2003. godine. Prioriteti natječaja određuju se sukladno prioritetima u Nacionalnoj strategiji suzbijanje zlouporabe droga za 2012.-2017. (Narodne novine 122/12) te Nacionalnom Akcijskom planu suzbijanja zlouporabe droga za 2015. - 2017. godinu, kao i drugim strateškim dokumentima u području politike droga čijom provedbom koordinira Ured.
Sukladno Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017 iz dijela prihoda od igara na sreću u 2017. godini temeljem Odluke dodijeljena su financijska sredstva u iznosu od 4.598.268,96 kn za sveukupno 32 projekta/programa. U razdjelu Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, za prioritetna područja PI.B Projekti za sigurnija noćna okruženja, PI.C Projekti prevencije ovisnosti koji su u skladu s europskim standardima za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga (EDPQS) i PII - Projekti resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti dodijeljeno je ukupno 1.799.998,88 kn. Navedenim natječajem željelo se doprinijeti kvalitetnijoj koordinaciji planiranja natječaja tijela državne uprave koja dodjeljuju bespovratna financijska sredstva udrugama za provedbu projekata, kao i ujednačavanje natječajne dokumentacije i postupaka u procjenjivanju projekata te praćenju i vrednovanju njihove provedbe. Sukladno započetoj politici unaprjeđenja kvalitete projekata koji se provode u području smanjenja potražnje droga osobito prevencije, kao jedan od ciljeva ovog Natječaja bio je identificiranja kvalitetnih, evaluiranih i učinkovitih programa prevencije i resocijalizacije, te detektiranje i predlaganje primjera dobre prakse iz Republike Hrvatske u Portal najboljih praksi Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). U okviru ovog natječaja bio je uključen prioritet preventivnih projekata koji su u skladu s Europskim standardima za kvalitetnu prevenciju ovisnosti (eng. European Drug Prevention Quality Standards). Na temelju Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, u 2017. godini raspisan je objedinjeni natječaj za u području prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga iz dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu raspoređenih na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga. Ukupno planirana vrijednost Natječaja bila je 3.700.000,00 kuna, a temeljem Odluke od 19. srpnja 2018. dodijeljeno je ukupno 3.697.615,26 kn
Unatoč značajnom doprinosu organizacija civilnog društva u ovom području djelovanja, evaluacija financiranih programa i projekata pokazuje da ipak postoje određene teškoće koje se prije svega odnose na sljedeće:
1. Evaluacija projekata - najčešće planirana samo na razini procesne evaluacije te nedostaje čak i na razini plana evaluacija učinka. Manjkavost evaluacije je i ta što nema detaljno razrađenog plana evaluacije i kako će se rezultati evaluacije iskoristiti za planiranje budućih aktivnosti, a ciljevi i očekivani rezultati projekta nisu mjerljivo postavljeni osobito na razini mjerenja učinaka projekata.
2. Održivost projekta - čak i udruge koje više godina provode projekte osobito u području prevencije ovisnosti baziraju se na radu vanjskih stručnjaka te je vrlo mali broj osoba koje se zapošljavaju, osobito mladih osoba, a cjelokupan proračun se oslanja na sredstva Državnog proračuna.
3. Redovito praćenje i administriranje projekata je rijetko dobro postavljeno. Projektne aktivnosti se preklapaju, a nedostaju mjesečni, tjedni planovi izvođenja aktivnosti. Nedostaju i dokazi da su aktivnosti zaista provedene.
4. Nejasan je i udio volonterstva i volonterskog rada. Često su izvoditelji i volonteri jer obično ne mogu pokriti troškove svog rada.
Osiguranje i unaprjeđenje kvalitete programa suzbijanja zlouporabe droga koje se provode od strane organizacija civilnog društva predstavlja ključno pitanje kojem je u narednom razdoblju potrebno posvetiti dodatnu pozornost. Stoga je cilj u suradnji s organizacijama civilnog društva koje provode programe na području suzbijanja zlouporabe droga definirati jasne kriterije kvalitete i minimalne standarde koje iste moraju ispunjavati: primjena dokazanih učinkovitih pristupa; dobro definiran proces rada, (postavljen odgovarajući sustav projekata, ljudskih resursa i financijskog vođenja), specificiranja ciljeva i očekivanog ishoda. Sustav za redovitu procjenu/evaluaciju treba biti dostupan udrugama koje se prijavljuju za financiranje i sastavni dio ugovora o financiranju. Potrebno je koristiti kriterij kvalitete i rezultata procjena kada se financiraju znanstveno utemeljeni programi/usluge i programi dobre prakse koji su vođeni profesionalno. Razvijanje mehanizama financiranja koji će pružiti dugoročnu financijsku stabilnost i provedba specifičnih programa treninga za osoblje u organizacijama civilnog društva, u bitnome će doprijeti podizanju kvalitete programa. I znimno je važno poticanje kvalitetnih, inovativnih i dokazano učinkovitih programa prevencije ovisnosti na svim razinama: univerzalnoj, selektivnoj i indiciranoj kao i strategija okruženja koje ciljaju na lokalnu zajednicu općenito kao što su npr. promicanje provedbe zakonodavstva vezanog uz industriju duhana i alkohola i slično.
Stoga će i nadalje jedan od prioriteta u Natječaju biti Projekti za sigurnija noćna okruženja koji se provode na mjestima okupljanja mladih (primjerice, u noćnim klubovima, festivalima i slično). Kao novinu u ovom natječaju, želimo istaknuti da u okviru ovog prioriteta postoji mogućnost prijave projekata usmjerenih na razvijanje internetskih platformi koje će mladima omogućiti pristup informacijama o aktualnim temama i događajima od njihovog interesa te u okviru kojih će se upozoravati i na rizike povezane s konzumacijom psihoaktivnih sredstava, ali i na rizike na području ponašajnih ovisnosti.
Također, s obzirom da je Ured koordinator u provedbi Projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti, kao i dugi niz godina, važan prioritet i u ovom natječaju su projekti resocijalizacije što uključuje psihosocijalnu podršku, obrazovanje, zapošljavanje, prihvat i rješavanje stambenih pitanja liječenih osoba s problemom ovisnosti, socio-ekonomske intervencije za ovisnike beskućnike kao što su usluge prehrane, održavanje osobne higijene, organiziranje zdravstvenih pregleda, socijalnih usluga i slično te druge intervencije s ciljem što uspješnijeg uključivanja liječenih osoba s problemom ovisnosti u društvo.
Doprinos udruga u području suzbijanja zlouporabe i ovisnost je vrlo veliki jer često državni sustav i državne institucije nisu u stanju na adekvatan i fleksibilan način odgovoriti na potrebe korisnika. Uz izniman doprinos prevenciji ovisnosti koje su udruge dale provedbom svojih programa, udruge pružaju i pružale su različite oblike pomoći u resocijalizaciji i psihosocijalnom tretmanu osoba s problemom ovisnosti, programe smanjenja štetnih posljedica uporabe droga, te različite programe prevencije i tretmana usmjerene rizičnim skupinama djece i mladih ali i druge usluge u zajednici. Stoga je jedan od ciljeva ovog savjetovanja dobiti prijedloge udruga za unapređenje suradnje s Uredom i drugim državnim tijelima.
Pored navedenog, a budući da sva istraživanja i stručne rasprave pokazuju kako je koherentni pristup politikama prema svim vrstama ovisnosti jedan od ključnih izazova, Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske na 1. sjednici održanoj 6. ožujka 2017. donijelo je zaključak da se nova Nacionalna strategija za predstojeće osmogodišnje razdoblje i Nacionalni akcijski plan za četverogodišnje razdoblje, u koordinaciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, izradi kao jedinstveni strateški dokument kojim će se objediniti nacionalni ciljevi i prioriteti na području suzbijanja svih oblika ovisnosti i ovisničkih ponašanja te definirati ključne aktivnosti i smjernice kao i nositelji aktivnosti. Slijedom toga Ured za suzbijanje zlouporabe droga, u suradnji sa Stručnom radnom skupinom izradio je prijedlog Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti 2018. – 2025. i Nacionalnog Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti 2018.-2021. koji su u postupku donošenja.
Podaci (analize, studije, statistički izvještaji, itd.) koji dodatno pojašnjavaju navedeni problem
Izvor(i) podataka
Izvješća o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog Plana suzbijanja zlouporabe droga za 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010. i 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu
Izvješće o dodijeljenim financijskim i nefinancijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva za 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016.
Izvješća o programskoj i financijskoj evaluaciji programa/projekta udruga koji su financirani od strane Ureda za suzbijanje zlouporabe droga tijekom 2017.
Izvješće o evaluaciji provedbe Projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti, 2014., 2015., 2016.,2017.
1. Ured za suzbijanje zlouporabe droga, tijela državne uprave, županije i organizacije civilnog društva
2. Ured za udruge, tijela državne uprave i organizacije civilnog društva
3. Ured za suzbijanje zlouporabe droga, tijela državne uprave, ustanove, županije i organizacije civilnog društva
4. Ured za suzbijanje zlouporabe droga, tijela državne uprave, županije i organizacije civilnog društva
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
2.2. Navedite temeljne nacionalne i EU strateško-planske dokumente koji prepoznaju važnost problema identificiranih pod točkom 2.1. i pritom pojasnite na koje se specifične mjere/dijelove tih dokumenata identificirani problemi odnose.
Naziv strateškog dokumenta
Naziv poglavlja/ mjere/ aktivnosti
Nacionalna strategija suzbijanje zlouporabe droga za 2012.-2017. (Narodne novine 122/2012.) i Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga za 2015.-2017.
Projekt resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama koji su završili neki od programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu, te osoba s problemom ovisnosti koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja, travanj 2007. i Protokol suradnje i postupanja mjerodavnih državnih tijela, ustanova i organizacija civilnog društva u provedbi projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama (rujan 2007.)
Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno – obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2015. do 2017. godine
Nacionalna strategija:
4.1.1. Prevencija ovisnosti djece i mladih, 4.1.5. Resocijalizacija i društvena reintegracija osoba s problemom ovisnosti
Akcijski plan za 2015.-2017.:
4.1.1. Prevencija ovisnosti djece i mladih
Cilj 1. Unaprijediti provođenje preventivnih programa primjenjujući tri razine prevencije: univerzalnu, selektivnu i indiciranu i kvalitetu preventivnih programa i strategiju okruženja koji se provode u odgojno-obrazovnim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi.
Mjera 1. Dosljedno i kontinuirano provoditi preventivne programe u odgojno-obrazovnom sustavu i sustavu socijalne skrbi, uspostaviti standarde kvalitete preventivnih programa i evaluacije, planirati i provoditi edukacije o prevenciji ovisnosti te podupirati rad organizacija civilnog društva i drugih stručnih organizacija koje provode programe prevencije ovisnosti.
Provedbene aktivnosti 1., 9. i 21.
4.1.5. Resocijalizacija i društvena reintegracija osoba s problemom ovisnosti
Cilj 1. Unaprijediti integraciju bivših osoba s problemom ovisnosti u društvo na svim područjima, a posebno s naglaskom na razvoj radno-socijalnih vještina te poticanje obrazovanja i zapošljavanja i uključivanja u različite kulturne, sportske i edukativne aktivnosti.
Mjera 1. Provoditi Projekt resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama koji su završili neki od programa rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici ili zatvorskom sustavu te osoba s problemom ovisnosti koji su u izvanbolničkom tretmanu i duže vrijeme stabilno održavaju apstinenciju i pridržavaju se propisanog načina liječenja u svim županijama u Republici Hrvatskoj i osmišljavati i provoditi druge programe za resocijalizaciju osoba s problemom ovisnosti i konzumenata droga.
Provedbena aktivnost 9.
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
3.3. Obrazložite način doprinosa udruga/organizacija civilnog društva rješavanju problema identificiranih pod 2.1., specificirajući na koji je način moguće pratiti i vrednovati doprinos udruga/organizacija civilnog društva rješavanju spomenutih problema. Navedite konkretne mjerljive pokazatelje (informacije iz usporednih analiza, izvještaja, rezultata istraživanja, studija, i drugi dostupni statistički podaci) kojima planirate mjeriti doprinos udruga/organizacija civilnoga društva rješavanju identificiranog problema, specificirajući izvor gdje su takvi podaci dostupni.
Opis doprinosa udruga/OCD-a u rješavanju problema
Konkretni mjerljivi pokazatelji doprinosa udruga/OCD-a
Izvor(i) podataka
Organizacije civilnog društva koje provode preventivne programe u zajednici, programe resocijalizacije, programe smanjenja štete, programe savjetovanja i rada s mladima, s ovisnicima i njihovim obiteljima pridonose ostvarenju ciljeva strateških dokumenata na području suzbijanja zlouporabe droga. Uz programe prevencije ovisnosti udruge pružaju različite oblike pomoći u resocijalizaciji i psihosocijalnom tretmanu osoba s problemom ovisnosti, poput savjetovanja i educiranja osoba s problemom ovisnosti i njihovih obitelji, upućivanja u terapijske zajednice u inozemstvo, različite oblike pomoći u psihosocijalnoj prilagodbi i socijalnoj reintegraciji, programe psihosocijalnog tretmana, prihvata nakon završetka tretmana, programe smanjenja štetnih posljedica uporabe droga, programe tretmana usmjerene rizičnim skupinama djece i mladih i druge usluge.
Doprinos udruga je vrlo veliki jer često državni sustav i državne institucije nisu u stanju na adekvatan i fleksibilan način odgovoriti na potrebe korisnika (npr. programi smanjenja štete, resocijalizacije, outreach programi i slično).
Pokazatelji rezultata:
broj i vrsta financiranih i provedenih programa i projekata u području smanjenja potražnje droga
broj djece i mladih uključenih u preventivne programe udruga
broj osoba s problemom ovisnosti i konzumenata droga kojima su udruge pružile neki oblik pomoći u resocijalizaciji
broj obitelji osoba s problemom ovisnosti kojima su udruge pružile neki od oblika psihosocijalne pomoći
broj evaluiranih i znanstveno utemeljenih programa koji su provedeni
Pokazatelji učinka:
smanjenje konzumiranje sredstava ovisnosti među djecom i mladima
povećanje broja osoba s problemom ovisnosti uključenih u projekt resocijalizacije
poboljšanja socijalna integracija liječenih osoba s problemom ovisnosti u život u zajednici nakon završenog tretmana
smanjenje socijalnih i zdravstvenih posljedica povezanih sa zlouporabom droga
unaprjeđenje kvalitete programa suzbijanja zlouporabe droga
1. Izvješća o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga za 2003.,2004.,2005.,2006.,2007.,2008.,2009.,2010., 2011., 2012. 2013., 2014. , 2015. i 2016. godinu.
2. Izvješće o dodijeljenim financijskim i nefinancijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva za 2008.,2009.,2010., 2011., 2012., 2013. i 2014. i 2015. i 2016. godinu
3. Izvješća o programskoj i financijskoj evaluaciji programa/projekta udruga koji su financirani od strane Ureda za suzbijanje zlouporabe droga u 2017.
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
3. PRETHODNE I POSTOJEĆE FINANCIJSKE I NEFINANCIJSKE PODRŠKE ZA SEKTORSKO PODRUČJE: PREGLED NATJEČAJA I JAVNIH POZIVA KOJI SE BAVE NAVEDENIM PROBLEMIMA, OBJAVLJENIH U 2018.
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
1.1. Navedite natječaje i javne pozive za financiranje projekata i programa udruga/organizacija civilnog društva koji su u 2018. objavljeni (ili ih planirate objaviti) vezano uz identificirane probleme, s ukupnim brojem financiranih projekata i ukupnim iznosima dodijeljenima za pojedini natječaj odnosno javni poziv, specificirajući broj i naziv aktivnosti u Državnom proračunu te vrstu izvora (proračunska sredstva, sredstva od igara na sreću, sredstva Europske unije ili sredstva različitih inozemnih fondova).
2018.
Naziv natječaja ili javnog poziva
Broj projekata
Iznos
Aktivnost
Izvor
Natječaj za financiranje projekata udruga u području prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga za 2018. godinu, u kojem su sredstva objedinili Ured, Ministarstvo zdravstva i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
29 projekt (17 projekata prevencije ovisnosti i 12 projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti)
3.697.615,26 kn
PI.A Projekti prevencije ovisnosti (univerzalne, selektivne i indicirane) – 11 projekata u ukupnom iznosu 1.599.859,00kn kn i to: 999.879,00 kn za 7 projekata (financira M inistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) i 599.980,00 kn za 4 projekta (financira Ministarstvo zdravstva)
PI.B Projekti za sigurnija noćna okruženja- 150.000,00 kuna za 1 projekt (financira Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH)
PI.C Projekti prevencije ovisnosti koji su u skladu s Europskim standardima za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga (EDPQS) - 797.756,26 kn za 5 projekta
(financira Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH)
P.II. Projekti resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti u ukupnom iznosu 1.150.000,00 za 12 projekata i to: 450.000,00 kn kn za 5 projekata (financira Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH), 200.000,00 kn za 2 projekta (financira Ministarstvo zdravstva) i 500.000,00 kn za 5 projekata (financira Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku)
Prihodi od igara na sreću za 2018. godinu u razdjelu Ministarstva zdravstva, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga kako slijedi:
- u razdjelu 020 Vlada Republike Hrvatske, Glavi 02090 Ured za suzbijanje zlouporabe droga, za aktivnost A530026 – Inovativni programi u području prevencije i resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti, konto 3811 tekuće donacije u novcu – izvor 41 u iznosu od 1.397.756,26 kuna.--u razdjelu 096 Ministarstvo zdravstva, Glavi 09605 Ministarstvo zdravstva, za aktivnost A795004 – Prevencija, rano otkrivanje, liječenje, rehabilitacija osoba s problemom ovisnosti i smanjenje šteta, konto 3811 tekuće donacije u novcu – izvor 41 u iznosu od 799.980,00 kuna.
-razdjelu 102 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Glavi 10205 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, za aktivnost A 558053 – Potpora za programe usmjerene djeci i mladima, konto 3811 – tekuće donacije u novcu – izvor 41 u iznosu 1.499.879,00 kuna.
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
4. OSTVARIVANJE STRATEŠKIH CILJEVA U 2019.
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
1.1. Navedite ključne strateške ciljeve iz Vaše sektorske nadležnosti čijem ostvarenju će u 2019. doprinijeti projekti i programi udruga/organizacija civilnoga društva koje planirate financirati.
Strateški cilj(evi) čijem ostvarenju će doprinijeti natječaj ili javni poziv za projekte i programe udruga/ OCD-a u 2018.:
Način na koji će natječaj ili javni poziv za projekte i programe udruga/ OCD-a doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva (ukratko opišite):
1. Prevencija ovisnosti
Natječaj će doprinijeti realizaciji mjera nove Nacionalne strategije i A kcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za 2018.-2021. godinu koji se planiranju usvojiti u 2019.,godini a kojima je planirana provedba programa i projekata organizacija civilnog društva koji su usmjereni na univerzalnu prevenciju (opća populacija djece i mladih), te selektivnu i indiciranu prevenciju ovisnosti (rizična skupina djece i mladih). Također, natječaj će doprinijeti i ostvarenju strateškog cilja usmjerenog na identificiranje kvalitetnih, evaluiranih i učinkovitih programa prevencije, kojima bi se dodjeljivao certifikat kvalitete, te koji bi se ujedno unosili u Bazu programa prevencije ovisnosti ustrojenu pri Uredu i predlagali kao primjer dobre prakse iz Republike Hrvatske. Kvalitetni programi trebaju biti usklađeni Europskim standardima za kvalitetnu prevenciju ovisnosti (EDPQS)
2. Resocijalizacija osoba s problemom ovisnosti
Natječaj će doprinijeti realizaciji mjera nove Nacionalne strategije i Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za 2018.-2021. godinu koji se planiranju usvojiti u 2019. godini, a koje se odnose na pomoć ovisnicima u završavanju osnovnog i srednjeg obrazovanja ili prekvalifikaciji zanimanja, poticanje programa zapošljavanja osoba s problemom ovisnosti, osnivanje stambenih zajednica za ovisnike te poticanje resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti koji ne mogu ili ne žele prestati s uzimanjem droga ili koji imaju drugih pridruženih socijalnih i zdravstvenih problema, kao što je beskućništvo i slično. Također, natječaj će doprinijeti i ostvarenju aktivnosti Projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti budući će se financirati programi i projekti koji pružaju usluge resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama, što uključuje provedbu različitih programa školovanja i zapošljavanja osoba s problemom ovisnosti, socio-ekonomske usluge kao što su usluge stanovanja i prihvata nakon tretmana, prehrane, dnevnih boravaka i slično te različiti oblici psihosocijalnog tretmana i podrške pri resocijalizaciji i socijalnom uključivanju liječenih osoba s problemom ovisnosti. Osobita pozornost posvetit će se programima resocijalizacije žena ovisnica kao što su osnivanje stambenih zajednica za žene ovisnice te grupa za psihosocijalnu podršku u zajednici.
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
5. MJERE U ČIJOJ PROVEDBI SUDJELUJU UDRUGE/ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA, POTREBNE ZA OSTVARENJE STRATEŠKIH CILJEVA
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
1.1. Navedite natječaje odnosno javne pozive koje predlažete raspisati u 2019. u svrhu doprinosa ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva iz Vaše sektorske nadležnosti (iz točke 4.1.), uz prijedlog potrebnih iznosa te specificirajući broj i naziv dosadašnje aktivnosti u Državnom proračunu te vrstu izvora (proračunska ili lutrijska sredstva). Ukoliko ne postoji aktivnost u Državnom proračunu i potrebno je otvoriti novu, molimo da to navedete. Ukoliko postoji mogućnost preklapanja s natječajima odnosno javnim pozivima iz nacionalnih, EU sredstava ili drugih inozemnih fondova iz nadležnosti neke druge institucije, molimo da navedete s kojim je tijelom potrebno koordinirati područja financiranja.
Naziv natječaja ili javnog poziva kojim će se doprinijeti u ostvarenju cilja
Iznos
Aktivnost
Izvor
(11,12,41,51,52,
561…)
Drugi TDU s kojime je potrebno koordinirati područja financiranja
Natječaj za prijavu projekata udruga u Republici Hrvatskoj za financijsku potporu u okviru raspoloživih sredstava igara na sreću za 2019. godinu na poziciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, za Projekte u području prevencije ovisnosti i resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama, a čije je vremensko trajanje ograničeno do jedne godine.
1.750.000,00
Inovativni programi u području prevencije i resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti A 530 026
41
Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
2.2. Tko su predviđeni glavni korisnici projekata i programa koji će se financirati putem natječaja ili javnog poziva? Ukratko opišite korisnike specificirajući glavna obilježja svake korisničke skupine, njihov broj te njihove potrebe na koje projekti i programi trebaju odgovoriti u 2019.:
Opis glavnih korisničkih skupine, njihov broj i potrebe
1. Prevencija ovisnosti
Prevencija ovisnosti podrazumijeva aktivnosti kojima je cilj prevencija uporabe droga i/ili njihovih negativnih posljedica u općoj populaciji i specifičnim populacijskim skupinama posebice među djecom i mladima. Preventivne intervencije dijele se na univerzalne (usmjerene na opću populaciju ili cijelu populacijsku grupu koja nije identificirana na osnovu individualnog rizika), selektivne (usmjerene na pojedince ili skupine populacije čiji su rizici za razvoj poremećaja znatno viši nego u prosjeku) i indicirane intervencije (usmjerene na visoko rizične pojedince kod kojih je identificiran vidljiv znak ili simptom poremećaja). Dopunjavanjem ovih pristupa bez uvjeravanja svakog pojedinca, može se učinkovito mijenjati ljudsko ponašanje modificiranjem društvenog, fizičkog i ekonomskog konteksta pri čemu se koriste intervencije strategije okruženja koje se odnose na društvena okruženja i usmjerena su na društvene norme. Programi prevencije trebaju se provoditi kroz nekoliko glavnih područja koja utječu na ponašanja i vrijednosni sustav djece i mladih, a to su: obitelj, odgojno-obrazovni sustav, vršnjačke skupine, lokalna zajednica i mediji. Glavno načelo provedbe preventivnih programa treba biti integrirano i usmjereno na sve vrste ovisnosti uključujući konzumiranje legalnih sredstava kao što su duhan i alkohol, konzumiranje ilegalnih droga (marihuane i heroina) i neprimjereno uzimanje legalnih supstanci (inhalanti) i lijekova koji se dobivaju na recept, te druge ovisnosti kao što su klađenje, ovisnost o internetu i slično. S obzirom da je najveći broj djece i mladih obuhvaćen odgojno-obrazovnim sustavom, potrebno je učinkovite i znanstveno utemeljene preventivne aktivnosti uključiti u godišnji plan i program škola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova. Novija istraživanja upućuju na potrebu uvrštavanja informacija o drogama i sredstvima ovisnosti u programe prevencije ovisnosti, uz naznaku da informacije trebaju biti prikladne dobi djeteta, a naglasak na negativnim učincima droga. Učinkovite preventivne intervencije trebale bi biti sastavni dio nastavnog kurikuluma. U programima prevencije ovisnosti jaču ulogu treba imati zdravstveni sustav, posebno pri otkrivanju provedbi selektivnih i indiciranih preventivnih intervencija. U sustavu socijalne skrbi prema rizičnoj skupini djece i mladih prioritetno se trebaju poduzimati mjere obiteljsko-pravne zaštite. Preventivni programi u obiteljskom okruženju trebaju se usmjeriti afirmaciji pozitivnog roditeljstva i biti osmišljeni za poboljšanje obiteljskog povezivanja i odnosa, s ciljem povećanja uloge obitelji u prevenciji ovisnosti. Također iznimno nam je važno poticanje kvalitetnih i inovativnih i dokazano učinkovitih programa prevencije ovisnosti na svim razinama: univerzalnoj, selektivnoj i indiciranoj kao i strategija okruženja koje ciljaju na lokalnu zajednicu općenito kao što su npr. promicanje provedbe zakonodavstva vezanog uz industriju duhana i alkohola i slično. U provedbi preventivnih programa važnu ulogu imaju organizacije civilnog društva koje su glavni partneri državnih institucija u planiranju i provedbi preventivnih programa kako u provedbi preventivnih programa za opću populaciju djece i mladih tako i programa za rizične skupine.
1.1. Opća populaciju djece i mladih - Programi univerzalne prevencije ovisnosti (više stotina djece i mladih te njihovih obitelji)
Ovi programi bi uključivali djecu i mlade, te njihove roditelje, nastavnike i ostale relevantne subjekata u zajednici, (nekoliko tisuća djece i mladih, njihovih roditelja i ostalih dionika) a odnose se na:
-preventivno-edukacijske projekte i medijske kampanje usmjerene na djecu i mlade te njihove obitelji, nastavnike, učitelje, odgajatelje i ostale relevantne subjekte u lokalnoj zajednici s ciljem prevencije ovisnosti te podizanja razine znanja i svijesti učenika, roditelja, nastavnika te cjelokupne javnosti o štetnosti i utjecaju droga i ostalih sredstava ovisnosti,
-projekte za djecu i mlade koji uključuju različite oblike radionica, predavanja, vježbanja socijalnih vještina i vršnjačke pomoći s ciljem povećanja otpornosti i razine znanja i svijesti učenika o problemu ovisnosti, promijeni stavova u vezi s korištenjem droga te prevencije ovisnosti,
-projekte edukacije i treninga za roditelje kojima će se unaprijediti roditeljska znanja i vještine i dati im primjerene i točne informacije o štetnosti utjecaja droga i ostalih sredstava ovisnosti i na taj način pojačati uloga obitelji u prevenciji ovisnosti.
1.2. Rizične skupine djece i mladih te djeca i mladi kod koji je nastupio problem u ponašanju i/ili eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti (nekoliko desetaka djece i mladih u riziku)
Programi selektivne i indicirane prevencije
Ovi programi bi uključivali djecu i mladih koji su u riziku za pojavu ovisnosti te djece i mladih koji su već započeli s eksperimentiranjem sa sredstvima ovisnosti, a odnose se na:
-projekte individualnog i grupnog rada s djecom i mladima te njihovim obiteljima koji potječu iz rizičnog obiteljskog i socijalnog okružja s ciljem prevencije ovisnosti,
-projekte usmjerene na rano otkrivanje rizičnih skupina u riziku i razvijanje ciljanih preventivnih programa za te skupine kao što su vanjski rad s djecom i mladima s ciljem uključivanja u neke od oblika preventivnog rada i/ili upućivanja u programe tretmana,
-projekte s ciljem prevencije ovisnosti za djecu i mlade s problemima u ponašanju i/ili koji su započeli s konzumiranjem droga i sredstava ovisnosti, a kako bi se spriječila daljnje rizično ponašanje i konzumiranje droga te pojava ovisnosti, što uključuje savjetovališta za tu djecu i mlade (individualni i grupni rad), radionice s ciljem jačanja socijalnih vještina, programe organiziranog provođenja slobodnog vremena i slično,
-projekte edukacije rizičnih skupina djece i mladih i njihovih obitelji o rizicima zlouporabe droga i sredstava ovisnosti, zaštiti zdravlja i razvijanju zdravih stilova života kod tih skupina
- projekte prevencije ovisnosti koji se provode na mjestima okupljanja mladih (primjerice, u noćnim klubovima, festivalima…), kao što su primjerice: višekomponentne intervencije koje se provode u okviru prostora za zabavu, uključujući različite kombinacije edukacije osoblja i vlasnika klubova za odgovorno točenje alkoholnih pića i postupanje s osobama pod utjecajem alkohola; promicanje provedbe zakona i slično
U okviru programa prevencije ovisnosti jedno od potprioritetnih područja bit će Programi/projekti koji trebaju slijediti strukturu Europskih standarda za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga (EDPQS). EDPQS standardi pružaju skup načela za pomoć pri razvoju i procijeni kvalitete prevencije zlouporabe droga. EDPQS su razvijeni od strane Partnerstva Europskih Standarda Prevencije iz istraživačkog projekta sufinanciranog od Europske unije. Prilikom izrade standarda napravljen je pregled i sinteza postojećih međunarodnih i nacionalnih standarda, kao i savjetovanja s više od 400 stručnjaka iz šest europskih zemalja. EDPQS su prva europska referentna točka za visoko kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga temeljenu na konsenzusu koji uključuje znanstvene dokaze i praktično iskustvo. Popis osnovnih EDPQS standarda uključuje: Održivost i financiranje; Komunikacija i sudjelovanje dionika; Razvoj djelatnika; Etička pitanja prevencija droga; Poznavanje politika i zakona vezanih uz droge; Procjena uporabe droga i potreba zajednice; Opisivanje potreba – opravdavanje intervencije; Poznavanje ciljane skupine; Procjenjivanje ciljane populacije i sredstava zajednice; Procjena unutarnjih resursa; Definiranje ciljane populacije; Upotreba teorijskog modela; Definiranje svrhe, općih i posebnih ciljeva; Definiranje okruženja; Pozivanje na dokaze o učinkovitosti; Određivanje vremenskog okvira; Osmišljavanje za kvalitetu i učinkovitost; Postupanja u slučaju odabira postojeće intervencije; Podešavanje čitave intervencije ciljanoj populaciji; Postupanja u slučaju planiranja završnih evaluacija; Planiranje programa – Prikazivanje projektnog plana; Planiranje financijskih zahtjeva; Osnivanje tima; Obuhvat i zadržavanje sudionika; Priprema programskih materijala; Pružanje opisa programa.
2. Resocijalizacija i socijalno uključivanje liječenih osoba s problemom ovisnosti
Uspješnosti svih programa suzbijanja zlouporabe droga i liječenja osoba s problemom ovisnosti o drogama pridonosi i kvalitetna provedba projekta resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti u zajednici. Ovisnici se vrlo često nakon završenog liječenja ne mogu uspješno uklopiti u društvenu sredinu zbog niza razloga, a jedan od njih je javno mnijenje o problemu ovisnosti o drogama koje cijelu ovisničku populaciju marginalizira, stigmatizira i isključuje iz radne i školske sredine. Podrška obitelji također u velikom broju slučajeva nije zadovoljavajuća, te se i nakon uspješno završene rehabilitacije velik broj osoba s problemom ovisnosti ponovno vraća drogama i ovisničkom stilu življenja. Može se reći da je apstinencija od droge samo prvi korak u dugotrajnom procesu liječenja i tretmana osoba s problemom ovisnosti, dok je najvažniji korak resocijalizacija i uključivanje u normalne tokove života za što je potrebno stvoriti institucionalne kapacitete, educirati stručnjake različitih profila osobito iz područja socijalne skrbi za rad s ovisnicima u postpenalnom i posthospitalnom razdoblju, ali i poticati osnivanje i podupirati rad udruga za socijalnu podršku ovisnicima o drogama koje pružaju usluge savjetovanja vezanih za ostvarivanje prava na zapošljavanje, prekvalifikaciju, doškolovanje te različite aktivnosti s ciljem uključivanja osoba s problemom ovisnosti u normalan život u zajednici. Resocijalizacija osoba s problemom ovisnosti o drogama podrazumijeva intervencije s ciljem socijalnog uključivanja osoba s problemom ovisnosti o drogama u život u zajednici nakon završenog liječenja u zdravstvenoj ustanovi, odvikavanja od ovisnosti terapijskoj zajednici ili izdržane kazne zatvora u zatvorskom sustavu, a koje uključuju psihosocijalnu podršku, završetak školovanja, prekvalifikaciju i zapošljavanje, pomoć pri rješavanju stambenog pitanja ili organiziranog stanovanja liječenih osoba s problemom ovisnosti (stambene zajednice), a u provedbi svih tih intervencija ključna je uloga organizacija civilnog društva. Programima resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti koje provode organizacije civilnog društva trebalo bi bilo bi obuhvaćeno više stotina liječenih osoba s problemom ovisnosti (od 500 do 1500 liječenih osoba s problemom ovisnosti od kojih bih trebalo biti 200 do 300 žena ovisnica) i njihovih obitelji što uključuje sljedeće ciljane skupine:
2.1. Ovisnici koji su u tretmanu i/ili su završili program tretmana, rehabilitacije i odvikavanja od ovisnosti u terapijskoj zajednici posebice žene ovisnice
2.2. Ovisnici koji se nalaze u izvanbolničkom liječenju i dulje vrijeme održavaju apstinenciju ili koriste supstitucijsku terapiju, te ako se u korištenju supstitucijske terapije pridržavaju propisanog načina liječenje i uputa liječnika
2.3. Ovisnici koje uz ovisnost muče i drugi socijalni i zdravstveni problemi kao što su beskućništvo, zarazne bolesti, prostitucija i slično.
Programi resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti odnose se na
– projekte psihosocijalne podrške i prihvata nakon završenog tretmana u terapijskoj zajednici te uključivanje liječenih osoba s problemom ovisnosti u različite društvene aktivnosti s ciljem njihove društvene reintegracije, što uključuje aktivnosti kao što su; edukacije i informiranje rehabilitiranih osoba s problemom ovisnosti o mogućnostima školovanja, zapošljavanja i ostvarivanja različitih socijalnih prava iz programa resocijalizacije, organiziranje grupnog i individualnog rada s rehabilitiranim ovisnicima i njihovim obiteljima, organiziranje kreativnih radionica za ovisnike, organiziranje psiholoških i sociopedagoških grupa i grupa samopomoći te uključivanje rehabilitiranih u druge društvene aktivnosti,
– projekte s ciljem rješavanja stambenih pitanja rehabilitiranih osoba s problemom ovisnosti/ ovisnica kao što su; osnivanje stambenih zajednica za ovisnike i osobito za žene ovisnice koji se nakon završene rehabilitacije ili odsluženja kazne zatvora nemaju gdje vratiti zbog obiteljskih i socijalnih razloga, pomoć u rješavanju stambenih pitanja, rad s obitelji osoba s problemom ovisnosti o drogama radi olakšanog povratka u obitelj i društvenu sredinu, programe resocijalizacije uz mogućnost postretmanskog/poslijepenalnog smještaja,
– projekti pomoći u prekvalifikaciji, doškolovanju i pronalaženju zaposlenja kao što su; organiziranje različitih tečajeva i strukovne izobrazbe, organiziranje doškolovanja i prekvalifikacije, zapošljavanje i organiziranje različitih oblika pomoći pri zapošljavanju rehabilitiranih osoba s problemom ovisnosti, kao što su organiziranje savjetovanja vezanih za ostvarivanje prava na zapošljavanje, prekvalifikaciju i doškolovanje, aktivnosti s ciljem senzibiliziranja javnosti za zapošljavanje rehabilitiranih osoba s problemom ovisnosti (okrugli stolovi, seminari i sl.),
– socio-ekonomske intervencije za ovisnike beskućnike kao što su usluge prehrane, dnevnog boravka, održavanje osobne higijene, organiziranje zdravstvenih pregleda, socijalnih usluga i slično.
Svi programi koje će Ured financirati moraju imati planiranu evaluaciju (minimalno na razini procesne i/ili evaluacije učinka) te imati dokaze o dosadašnjoj učinkovitosti temeljem rezultata provedene evaluacije.
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
3.3. Koji je očekivani ukupni broj ugovora koji se planira sklopiti s udrugama/organizacijama civilnog društva temeljem natječaja odnosno javnog poziva?
Očekivani broj projekata koji će se financirati /broj zaključenih ugovora s OCD o provedbi projekta:
Naziv natječaja ili javnog poziva
Očekivani broj projekata/ugovora
Natječaj za prijavu projekata udruga u Republici Hrvatskoj za financijsku potporu u okviru raspoloživih sredstava igara na sreću za 2018. godinu na poziciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, za projekte u području prevencije ovisnosti i resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti, a čije je vremensko trajanje ograničeno do jedne godine.
15
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
4.4. Koji su najviši i najniži iznosi financijske podrške koje će biti moguće ostvariti temeljem pojedinih natječaja odnosno javnih poziva navedenih u točki 5.1?
Najniži iznos za projekt/program
Najviši iznos za projekt/program
50.000,00 kn
200.000,00 kn
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
6. KAPACITETI ZA PROVEDBU NATJEČAJA ODNOSNO JAVNOG POZIVA
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske
1.1. Broj djelatnika/djelatnica i vanjskih suradnika koji će biti zaduženi za provedbu natječaja odnosno javnog poziva te praćenje rezultata financiranih projekata i programa udruga (uključujući najmanje jedan terenski posjet tijekom 2019. na kojemu će se provjeravati izvršavanje ugovornih obveza, namjensko trošenje sredstava te isporučivanje rezultata planiranih natječajem odnosno javnim pozivom). Molimo navedite i izdvajaju li se posebna sredstva za njihov rad na ovim poslovima i o kojim se iznosima radi
Naziv natječaja ili javnog poziva
Broj djelatnika/ djelatnica koji su zaposleni na puno radno vrijeme na tim poslovima
Broj djelatnika/djelatnica koji povremeno sudjeluju na tim poslovima
Broj vanjskih suradnika na poslovima provedbe natječaja ili javnog poziva i praćenju financiranih projekata i programa udruga
Imena osoba zaduženih za provedbu natječaja ili javnog poziva i praćenje financiranih projekata i programa udruga
Natječaj za prijavu projekata udruga u Republici Hrvatskoj za financijsku potporu u okviru raspoloživih sredstava igara na sreću za 2019. godinu na poziciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, za projekte u području prevencije ovisnosti i resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti, a čije je vremensko trajanje ograničeno do jedne godine.
0
5 - Posebna sredstva za njihov rad se ne izdvajaju budući da se navedeni poslovi izvršavaju u okviru redovnih zadaća zaposlenih djelatnika u Uredu.
Angažirat će se do 6 vanjska stručnjaka za procjenu projekata te 1 za nadzor i evaluacija programa udruga i terenski posjet sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.
Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja
Dr.sc. Jadranka Ivandić Zimić, savjetnica
Josipa Lovorka Andreić, voditeljica Odjela,
Marija Štefović, stručna suradnica,
Darija Brnić, stručna suradnica
Ovjera čelnika tijela državne uprave / institucije:
M.P.
Ime i prezime
Potpis
Komentirate u ime: Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske