1.1.

Naziv zakona:

Zakon o porezu na promet nekretnina

1.2.

Broj "Narodnih novina"

115/16

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

DA

Naziv akta:

Nacionalni program reformi 2016.

Opis mjere: Porezna reforma

Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020.

Opis mjere: 7.2. Porezni sustav

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2016. godine na svojoj 17. sjednici Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini odnosila su se na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra  financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.

Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike trenutnog poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom, a što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenoga, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost, što potvrđuje i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa. Takva praksa je rezultirala nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama kao i nedovoljnim poznavanjem prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost, koja proizvodi poreznu nesigurnost, jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također, utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo i do nedorečenog i neujednačenog postupanja.

Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.

Provedena analiza na području poreza na promet nekretnina ukazala je na administrativno opterećenje s obzirom da su građani morali prijaviti svaki nastanak porezne obveze. Ujedno, uočena je neopravdana diskriminacija s obzirom da se oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja, primjenjivalo samo na nekretnine oporezive porezom na promet nekretnina, a nije se moglo primijeniti na nekretnine oporezive PDV-om. Analiza je pokazala da na efikasnost ubiranja poreza na promet nekretnina utječe i podnošenje žalbi, u pravilu zbog odgode plaćanja poreza. S obzirom na uočene nedostatke, donijet je novi Zakon o porezu na promet nekretnina (dalje u tekstu: ZPPN) s primjenom od 1.1.2017., kojim su uvedene sljedeće promjene:

- ukinuta je obveza da građani prijavljuju nastanak porezne obveze poreza na promet nekretnina, već se obveza prijave, u pravilu, smatra izvršenom dostavom isprava od javnih bilježnika i drugih nadležnih tijela,

- ukinuto je oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina za građane, koji kupnjom prve nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje, uz istovremeno smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 5% na 4%,

- promijenjena je pripadnost prihoda od poreza na promet nekretnina na način da sada ovi prihodi u cijelosti pripadaju jedinicama lokalne samouprave i

- propisana je odredba da žalba izjavljena na rješenje o porezu na promet nekretnina ne odgađa izvršenje rješenja.

Prema odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina koji je bio na snazi do 31. prosinca 2016., porezni obveznici su bili u obvezi prijaviti svaki promet nekretnina nadležnoj ispostavi Porezne uprave i to dostavom obrasca Prijava prometa nekretnina. Istovremeno, iste isprave poreznom tijelu su dostavljali i javni bilježnici, sudovi i druga tijela koja donose odluke o raspolaganju nekretninama. Kako bi se porezne obveznike rasteretilo od nepotrebnih administrativnih opterećenja, od 1. siječnja 2017. odnosno od stupanja na snagu novog ZPPN, promet nekretnina smatra se prijavljenim dostavom isprava od navedenih tijela. Iznimno od navedenog, ako isprava o raspolaganju nekretninama nije izdana na navedeni način, stjecatelj nekretnine je i dalje u obvezi prijaviti promet nekretnina nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Stoga se najznačajnija novina novog ZPPN-a odnosi na potpuno rasterećenje građana od obveze prijave nastanka porezne obveze, i to provedbom postupaka po službenoj dužnosti.

Prema zakonskom rješenju do 31. prosinca 2016. osobe koje stječu nekretnine radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja, mogle su biti oslobođene plaćanja tog poreza (uz ispunjenje određenih uvjeta). Nasuprot njima, kupci koji su rješavali vlastito stambeno pitanje kupnjom nekretnine na koju se plaća porez na dodanu vrijednost, istog poreza nisu mogli biti oslobođeni, što je iste skupine stjecatelja nekretnina dovodilo u neravnopravan položaj ovisno o vrsti nekretnine koju stječu. Kako bi se izbjegla daljnja neopravdana diskriminacija, ukinuto je oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja. Istodobno, smanjena je stopa poreza na promet nekretnina za sve obveznike plaćanja ovoga poreza s 5% na 4%. Uz to, kao mjeru pomoći pri kupnji nekretnine donesen je Zakon o subvencioniranju stambenih kredita kojim je propisano subvencioniranje polovice rate kredita za rješavanje stambenog pitanja, bez obzira radi li se o kupnji stana ili kupnji, odnosno gradnji kuće.

Kako promjena stope poreza na promet nekretnina ne bi imala utjecaja na prihode jedinica lokalne samouprave, ZPPN-om se izmijenila raspodjela prihoda od poreza na promet nekretnina na način da cijeli iznos naplaćenog poreza pripada jedinici lokalne samouprave. Drugim riječima, ukinuta je odredba kojom je 20% prihoda od poreza na promet nekretnina pripadalo državnom proračunu. Prihodi od poreza na promet nekretnina općina odnosno gradova u 2016. iznosili su 701 milijun kuna dok su u 2017. iznosili 885 milijuna kuna.

Do 31. prosinca 2016., kada se provodio ispitni postupak jer se nije prihvaćala cijena navedena u ugovoru, žalba izjavljena na rješenje imala je odgodni učinak. To je u praksi često bitno usporavalo postupak, što je ponekad dovodilo i do zastare prava na utvrđivanje poreza, a koristilo se i kao element za odgodu plaćanja poreza. Ujedno se narušavalo i načelo učinkovitosti i ekonomičnosti u poreznim postupcima koji su se trebali odvijati što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova, ali tako da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje u tim postupcima. Stoga je ZPPN-om propisano da žalba izjavljena na navedena rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. Cilj ovakvog pravnog učinka trebao je pridonijeti ostvarivanju načela učinkovitosti i ekonomičnosti u poreznim postupcima koji se trebaju odvijati što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova, ali tako da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje u tim postupcima.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Radi poticanja prometa na tržištu nekretnina, stopa poreza na promet nekretnina je ovim zakonskim rješenjem smanjena s 5% na 4%. Prosječna cijena stana u svibnju 2018. u Gradu Zagrebu iznosila je 13.200,00 kn/m² (oko 1800,00 €) što znači da bi porezni obveznik za stan od 60 m² izdvojio u prosjeku 792.000,00 kn. U tom slučaju iznos obveze poreza na promet nekretnina bi do 31.12.2016. iznosio 39.600,00 kn (stopa 5%), dok nakon 1.1.2017. iznosi 31.680,00 kn (stopa 4%).  

Provedenom analizom utvrđeno je da je ukupan broj poreznih obveznika u 2014. bio oko 222 tisuće, u 2015. oko 239 tisuće, u 2016. oko 254 tisuće dok je u 2017. iznosio oko 242 tisuće. Dakle, u razdoblju od 2014. do 2016. ukupni broj poreznih obveznika (koji ne odgovara nužno broju ostvarenih prometa nekretnina) kontinuirano rastao (za oko 7%  svake godine). Iako se u 2017. broj poreznih obveznika smanjio za 4,85% u odnosu na 2016. taj broj je i dalje je veći od broja poreznih obveznika u 2015.

Isti trend može se uočiti i ako se uspoređuje ukupna porezna osnovica kroz promatrano razdoblje. Tako je porezna osnovica u 2015. iznosila oko 19,6 milijardi kn, u 2016. 23,6 milijarde kn dok je u 2017. iznosila 20,1 milijarde kn. Uspoređujući 2015., 2016. i 2017. godinu, podaci pokazuju najveću  poreznu osnovicu u 2016. što je bila posljedica zbog najave ukidanja oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina na kupnju prve nekretnine zbog čega se dio građana koji su ispunjavali uvjete za oslobođenje odlučio na kupnju nekretnine što je u konačnici rezultiralo većim brojem kupoprodaja u odnosu na ostale godine.  No, uspoređujući 2015. i 2017. godinu može se zaključiti kako je došlo do povećanja porezne osnovice (s 19,6 na 20,1 milijarde kuna) što bi značilo da ukidanje olakšice za kupnju prve nekretnine nije značajnije utjecalo na odluku građana na kupnju nekretnina.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena ZPPN-a nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Prema zakonskom rješenju do 31. prosinca 2016. osobe koje stječu nekretnine radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja, mogle su biti oslobođene plaćanja tog poreza (uz ispunjenje određenih uvjeta). Nasuprot njima, kupci koji su rješavali vlastito stambeno pitanje kupnjom nekretnine na koju se plaća porez na dodanu vrijednost, istog poreza nisu mogli biti oslobođeni što je iste skupine stjecatelja nekretnina dovodilo u neravnopravan položaj ovisno o vrsti nekretnine koju stječu. Kako bi se izbjegla daljnja neopravdana diskriminacija, ukinuto je oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja, a što se kompenziralo manjom stopom poreza na promet nekretnina za sve obveznike plaćanja ovoga poreza s 5% na 4%.

Provedenom analizom utvrđeno je da je ukupan broj poreznih obveznika u 2014. bio oko 222 tisuće, u 2015. oko 239 tisuće, u 2016. oko 254 tisuće dok je u 2017. iznosio oko 242 tisuće. Usporedbom 2014., 2015. i 2017. vidljivo je stalno povećanje broja obveznika poreza na promet nekretnina. U 2016. je bio najveći broj poreznih obveznika što je i očekivano obzirom na najavljeno ukidanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine. Te godine oslobođenje je ostvarilo preko 12 tisuća poreznih obveznika za razliku od 2014. kada je broj oslobođenih poreznih obveznika iznosio oko 10 tisuća i 2015. kada ih je bilo oko 9 tisuća. Iznos ostvarenog oslobođenja za kupnju prve nekretnine je iznosio ukupno 176,6 milijuna kn u 2016.

U bitnome može se zaključiti da ukidanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine kojom građanin rješava vlastito stambeno pitanje nije dovelo do poremećaja na tržištu nekretnina odnosno ukidanje oslobođenja nije utjecalo na odluke kupaca o kupnji nekretnina, a za što je djelom zaslužna i niža stopa poreza na promet nekretnina za sve porezne obveznike.

Nadalje, kao mjera pomoći pri kupnji nekretnine donesen je Zakon o subvencioniranju stambenih kredita kojim je propisano subvencioniranje polovice rate kredita za rješavanje stambenog pitanja, bez obzira radi li se o kupnji stana ili kupnji, odnosno gradnji kuće. Prema podacima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u 2017. je provedbom navedenog Zakona realizirano i odobreno 2.320 zahtjeva za subvencioniranje kredita, a za što Republika Hrvatska putem subvencija osigurala 17,5 milijuna kn.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena ZPPN-a nema učinaka na rad i tržište rada.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena ZPPN-a nema učinaka na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena ZPPN-a nema učinaka na zaštitu ljudskih prava.

Najznačajnija novina ZPPN-a odnosi se na potpuno rasterećenje većine građana od obveze prijave nastanka porezne obveze, i to provedbom postupaka po službenoj dužnosti.  

Uz to, smanjena je stopa poreza na promet nekretnina s 5 % na 4%. Kako promjena stope poreza na promet nekretnina ne bi imala utjecaja na prihode jedinica lokalne samouprave, ZPPN-om se izmijenila raspodjela prihoda od poreza na promet nekretnina na način da cijeli iznos naplaćenog poreza pripada jedinici lokalne samouprave. Prihodi od poreza na promet nekretnina općina, odnosno gradova u 2016. iznosili su 701 milijun kuna, dok su u 2017. iznosili 885 milijuna kuna.

Unatoč ukidanju olakšice za kupnju prve nekretnine, ukupan broj poreznih obveznika u 2017. iznosio je oko 242 tisuće (u 2014. oko 222 tisuće, u 2015. oko 239 tisuće, u 2016. oko 254 tisuće) što pokazuje da građani nisu odustali od kupnje nekretnine.

ZPPN-om je propisano da žalba izjavljena na navedena rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. Ovakav pravni učinak pridonosi ostvarivanju načela učinkovitosti i ekonomičnosti u poreznim postupcima koji se trebaju odvijati što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova, ali tako da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje u tim postupcima.

Obzirom na pozitivne učinke dosadašnje primjene ZPPN-a, nastavlja se s primjenom ZPPN-a uz prijedlog izmjene ZPPN-a odnosno daljnjeg poreznog rasterećenja u ovom području, a u cilju ukidanja prepreka za pravovremeni upis prava vlasništva i sređivanja zemljišnih knjiga.

Potpis: dr.sc. Zdravko Marić

Datum: 26. srpnja 2018.