Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
DA
Naziv akta:
Nacionalni program reformi 2016.
Opis mjere: Porezna reforma
Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020.
Opis mjere: 7.2. Porezni sustav
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2016. godine na svojoj 17. sjednici Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini odnosila su se na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.
Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike trenutnog poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenoga, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost, a tome u prilog govori i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa. Takva praksa rezultirala je nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama i nedovoljnim poznavanjem prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost, koja proizvodi poreznu nesigurnost, jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također, utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nedorečenog i neujednačenog postupanja.
Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.
Reforma poreznog sustava obuhvatila je lokalne poreze – poreze koji u cijelosti pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su bili propisani Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Analiza lokalnih poreza pokazala je da, osim činjenice da su lokalni porezi propisani Zakonom iz čijeg naziva nije razvidno da propisuje poreze, propisana zakonska rješenja načina utvrđivanja pojedinih poreza ne omogućuju njihovo efikasno ubiranje odnosno postupci ubiranja pojedinih poreza administrativno su opterećujući za građane, dok se kod pojedinih poreznih oblika postavilo i pitanje opravdanosti njihova ubiranja. Stoga su kroz poreznu reformu iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izdvojeni lokalni porezi u poseban Zakon o lokalnim porezima s primjenom odredbi, u najvećem dijelu, od 1.1.2017., a kojim je propisano:
-da se porez na cestovna motorna vozila više ne utvrđuje godišnje na temelju vlasništva na određeni dan, već se utvrđuje godišnje prilikom obveznog postupka godišnje registracije,
-da porez na nasljedstva i darove više, u pravilu, ne zahtijeva prijavu od strane građana, već se utvrđuje po službenoj dužnosti, uz istovremeno porezno rasterećenje kroz smanjenu stopu poreza na nasljedstva i darove s 5% na 4% i
-da se porez na tvrtku ili naziv ukida.
Do 31. prosinca 2016. porez na cestovna motorna vozila plaćao se jednom godišnje temeljem rješenja nadležnog poreznog tijela, a prema vlasništvu na određeni dan. Stupanjem na snagu Zakona o lokalnim porezima (dalje u tekstu: ZLP) naplata poreza na cestovna motorna vozila obavlja se prilikom registracije motornog vozila u stanicama za tehnički pregled temeljem rješenja jedinica područne (regionalne) samouprave. Na opisani način dva godišnja postupka, godišnja registracija vozila i utvrđivanje godišnjeg poreza na cestovna motorna vozila, provode se istovremeno na jednom mjestu, čime se administrativni postupak znatno pojednostavio. Naplatom poreza prilikom postupka godišnje registracije osigurava se 100% efikasnost naplate poreza s obzirom da je plaćanje poreza preduvjet registracije vozila. Kako se novi način utvrđivanja poreza provodi od 1. siječnja 2017., učinak smanjenja administracije te povećanja efikasnosti ubiranja poreza vidljiv je u usporedbi prihoda 2017. u odnosu na prihode 2016. godine. Tako su županijski prihodi od poreza na cestovna motorna vozila u 2016. iznosili 215,3 milijuna kuna dok su u 2017. godini iznosili 243,0 milijuna kuna. Osim ovakvog vidljivog povećanja prihoda proizašlog iz povećane efikasnosti ubiranja poreza, svakako treba napomenuti da nadležna porezna tijela po navedenom porezu neće imati potrebe provoditi ovršne postupke te neće nastati ni administrativni troškovi po navedenoj osnovi.
Do 31. prosinca 2016. porez na nasljedstva i darove plaćao se temeljem prijave poreznog obveznika po stopi od 5%. Stupanjem na snagu ZLP-a ukinuta je obveza prijave poreza na nasljedstva i darove putem prijave poreznog obveznika, izuzev kada ispravu nije ovjerio javni bilježnik, odnosno izdala nadležna institucija. Navedeno je usklađeno s odredbama novog Zakona o porezu na promet nekretnina te se obveza prijave nasljedstva i darova propisuje za javne bilježnike elektroničkim putem kada se isprave dostavljaju Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, odnosno za sudove i druga javnopravna tijela po pravilima o osobnoj dostavi, čime se porezne obveznike – građane rasteretilo administrativne obveze prijavljivanja. Iznimno, ako ispravu o stjecanju pokretnine nije ovjerio javni bilježnik odnosno nije ju izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, porezni obveznik ju je obvezan dostaviti nadležnom poreznom tijelu, u roku od 30 dana od dana njezina nastanka. Također, porezni obveznik dužan je u roku od 30 dana od dana primitka dara, nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti prijavu ako ugovor o darovanju nije zaključen u pisanom obliku ili nije ovjeren kod javnog bilježnika. Nadalje, stopa poreza na nasljedstva i darove se smanjila s 5% na 4%, što se također uskladilo s promjenom stope poreza na promet nekretnina. Županijski prihodi od poreza na nasljedstva i darove u 2016. iznosili su 14 milijuna kuna dok su u 2017. iznosili 7,8 milijuna kuna. Ukupan broj prijava nasljedstva i darova se u 2017. povećao za 56% u odnosu na 2016. (sa 11.258 prijava u 2016. na 17.605 prijava u 2017.). Promatra li se broj oporezivih prijava i prijava koje su oslobođene plaćanja poreza na nasljedstva i darove (čl. 9. ZLP-a) može se primijetiti da je broj prijava koje su oslobođene plaćanja navedenog poreza u 2017. za 89% veći od broja takvih prijava u 2016. (u 2016. 8.085 prijava, a u 2017. 15.318 prijava). Naglašavamo da se odredbe o oslobođenjima od plaćanja poreza na nasljedstva i darove nisu mijenjale, te da navedeni pokazatelji najvećim dijelom ovise o broju provedenih ostavinskih postupaka, a koji su neovisni o odredbama ZLP-a.
Do 31. prosinca 2016. poduzetnici su godišnje plaćali porez na tvrtku ili naziv. S obzirom da je plaćanje navedenog poreza predstavljalo dodatno porezno opterećenje, u cilju poreznog rasterećenja poduzetnika taj porez je ukinut.
ZLP-om je bilo predviđeno uvođenje poreza na nekretnine od 1. siječnja 2018. kao obveznog lokalnog poreza te je isti predstavljao zamjenu za tri važeća javna davanja: komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor i spomeničku rentu koja se plaća ako se gospodarska djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Transformacija tri davanja u jedno trebala je biti izvršena s ciljem da se kroz jedan postupak obuhvati tri različita davanja koja se danas plaćaju na nekretninu. S obzirom da je javnost porez na nekretnine doživjela kao novi dodatni namet odnosno porez te da se slijedom toga stvorila negativna poduzetnička klima i klima socijalne neizvjesnosti, isti je ukinut izmjenama ZLP-a (Narodne novine, br. 101/17).
Navedenim izmjenama ZLP-a došlo je i do promjene u obvezi plaćanja poreza na motorna vozila za motocikle, lake četverocikle i četverocikle. Naime, prema zakonskom rješenju do 1. siječnja 2018. vlasnici motocikala i četverocikala plaćali su porez na cestovna motorna vozila za motocikle, odnosno četverocikle bez starosnog ograničenja, dok su vlasnici osobnih automobila plaćali navedeni porez samo za osobne automobile do deset godina starosti. Izmjenama ZLP-a kriterij godina starosti za utvrđivanje i naplatu poreza na cestovna motorna vozila izjednačen je, s ciljem postizanja jednakog načina oporezivanja svih prijevoznih sredstava. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske u 2017. je porez na cestovna motorna vozila naplaćen na ukupno 45.889 vozila kategorije L3, L4, L5, L6 i L7 (8,8 milijuna kn), dok su navedenog poreza bili oslobođeni vlasnici 50 vozila. U prvih 6 mjeseci 2018. porez na cestovna motorna vozila naplaćen je na ukupno 12.621 vozila kategorije L3, L5, L6 i L7 (2,8 milijuna kn), dok su navedenog poreza bili oslobođeni vlasnici 34 vozila. S obzirom da je izmjena ZLP-a koja se odnosi na oporezivanje cestovnih motornih vozila na snazi od 1. siječnja 2018. nije moguće provesti cjelokupnu analizu njenih rezultata, ali prema dostupnim podacima za razdoblje od 1. siječnja do 26. lipnja 2018. može se pretpostaviti da će na razini cijele 2018. broj motocikala i četverocikala na koje je utvrđen porez na cestovna motorna vozila biti manji od broja motocikala i četverocikala na koje je u 2017. utvrđen porez na cestovna motorna vozila te da će se prihodi od poreza na cestovna motorna vozila smanjiti u odnosu na 2017. i zbog ograničenja plaćanja navedenog poreza do deset godina starosti.
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
U cilju smanjenja administrativnog opterećenja poduzetnika, ukinut je porez na tvrtku ili naziv za sve poduzetnike. Prihodi od ovog poreza u 2016. godini iznosili su 127,6 milijuna kuna odnosno za taj iznos su ukupno rasterećeni poduzetnici.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena ZLP-a nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena ZLP-a nema socijalnih učinaka.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena ZLP-a nema učinaka na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena ZLP-a nema učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena ZLP-a nema učinaka na zaštitu ljudskih prava.
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Od 1. siječnja 2017. naplata poreza na cestovna motorna vozila obavlja se prilikom registracije motornog vozila u stanicama za tehnički pregled temeljem rješenja jedinica područne (regionalne) samouprave. Naplatom poreza prilikom postupka godišnje registracije osigurava se 100% efikasnost naplate poreza s obzirom da je plaćanje poreza preduvjet registracije vozila.
Stopa poreza na nasljedstva i darove se smanjila s 5% na 4%.
Plaćanje poreza na tvrtku je predstavljalo dodatno porezno opterećenje poduzetnika te je u cilju poreznog rasterećenja poduzetnika taj porez ukinut.
Od 1. siječnja 2018. vlasnici motocikala i četverocikala plaćaju porez na cestovna motorna vozila za motocikle, odnosno četverocikle do deset godina starosti odnosno izmjenama ZLP-a kriterij godina starosti za utvrđivanje i naplatu poreza na cestovna motorna vozila izjednačen je za osobne automobile te za motocikale i četverocikle, a sa ciljem postizanja jednakog načina oporezivanja svih prijevoznih sredstava.
Temeljem analize i procjene učinaka nastale reforme te uočenih pozitivnih rezultata primjene ZLP-a, utvrđeno je da ZLP treba nastaviti primjenjivati na način na koji se sada primjenjuje.
PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o lokalnim porezima
1.2.
Broj "Narodnih novina"
115/16, 101/17
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
DA
Naziv akta:
Nacionalni program reformi 2016.
Opis mjere: Porezna reforma
Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020.
Opis mjere: 7.2. Porezni sustav
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2016. godine na svojoj 17. sjednici Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini odnosila su se na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.
Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike trenutnog poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenoga, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost, a tome u prilog govori i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa. Takva praksa rezultirala je nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama i nedovoljnim poznavanjem prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost, koja proizvodi poreznu nesigurnost, jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također, utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nedorečenog i neujednačenog postupanja.
Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.
Reforma poreznog sustava obuhvatila je lokalne poreze – poreze koji u cijelosti pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su bili propisani Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Analiza lokalnih poreza pokazala je da, osim činjenice da su lokalni porezi propisani Zakonom iz čijeg naziva nije razvidno da propisuje poreze, propisana zakonska rješenja načina utvrđivanja pojedinih poreza ne omogućuju njihovo efikasno ubiranje odnosno postupci ubiranja pojedinih poreza administrativno su opterećujući za građane, dok se kod pojedinih poreznih oblika postavilo i pitanje opravdanosti njihova ubiranja. Stoga su kroz poreznu reformu iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izdvojeni lokalni porezi u poseban Zakon o lokalnim porezima s primjenom odredbi, u najvećem dijelu, od 1.1.2017., a kojim je propisano:
- da se porez na cestovna motorna vozila više ne utvrđuje godišnje na temelju vlasništva na određeni dan, već se utvrđuje godišnje prilikom obveznog postupka godišnje registracije,
- da porez na nasljedstva i darove više, u pravilu, ne zahtijeva prijavu od strane građana, već se utvrđuje po službenoj dužnosti, uz istovremeno porezno rasterećenje kroz smanjenu stopu poreza na nasljedstva i darove s 5% na 4% i
- da se porez na tvrtku ili naziv ukida.
Do 31. prosinca 2016. porez na cestovna motorna vozila plaćao se jednom godišnje temeljem rješenja nadležnog poreznog tijela, a prema vlasništvu na određeni dan. Stupanjem na snagu Zakona o lokalnim porezima (dalje u tekstu: ZLP) naplata poreza na cestovna motorna vozila obavlja se prilikom registracije motornog vozila u stanicama za tehnički pregled temeljem rješenja jedinica područne (regionalne) samouprave. Na opisani način dva godišnja postupka, godišnja registracija vozila i utvrđivanje godišnjeg poreza na cestovna motorna vozila, provode se istovremeno na jednom mjestu, čime se administrativni postupak znatno pojednostavio. Naplatom poreza prilikom postupka godišnje registracije osigurava se 100% efikasnost naplate poreza s obzirom da je plaćanje poreza preduvjet registracije vozila. Kako se novi način utvrđivanja poreza provodi od 1. siječnja 2017., učinak smanjenja administracije te povećanja efikasnosti ubiranja poreza vidljiv je u usporedbi prihoda 2017. u odnosu na prihode 2016. godine. Tako su županijski prihodi od poreza na cestovna motorna vozila u 2016. iznosili 215,3 milijuna kuna dok su u 2017. godini iznosili 243,0 milijuna kuna. Osim ovakvog vidljivog povećanja prihoda proizašlog iz povećane efikasnosti ubiranja poreza, svakako treba napomenuti da nadležna porezna tijela po navedenom porezu neće imati potrebe provoditi ovršne postupke te neće nastati ni administrativni troškovi po navedenoj osnovi.
Do 31. prosinca 2016. porez na nasljedstva i darove plaćao se temeljem prijave poreznog obveznika po stopi od 5%. Stupanjem na snagu ZLP-a ukinuta je obveza prijave poreza na nasljedstva i darove putem prijave poreznog obveznika, izuzev kada ispravu nije ovjerio javni bilježnik, odnosno izdala nadležna institucija. Navedeno je usklađeno s odredbama novog Zakona o porezu na promet nekretnina te se obveza prijave nasljedstva i darova propisuje za javne bilježnike elektroničkim putem kada se isprave dostavljaju Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, odnosno za sudove i druga javnopravna tijela po pravilima o osobnoj dostavi, čime se porezne obveznike – građane rasteretilo administrativne obveze prijavljivanja. Iznimno, ako ispravu o stjecanju pokretnine nije ovjerio javni bilježnik odnosno nije ju izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, porezni obveznik ju je obvezan dostaviti nadležnom poreznom tijelu, u roku od 30 dana od dana njezina nastanka. Također, porezni obveznik dužan je u roku od 30 dana od dana primitka dara, nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti prijavu ako ugovor o darovanju nije zaključen u pisanom obliku ili nije ovjeren kod javnog bilježnika. Nadalje, stopa poreza na nasljedstva i darove se smanjila s 5% na 4%, što se također uskladilo s promjenom stope poreza na promet nekretnina. Županijski prihodi od poreza na nasljedstva i darove u 2016. iznosili su 14 milijuna kuna dok su u 2017. iznosili 7,8 milijuna kuna. Ukupan broj prijava nasljedstva i darova se u 2017. povećao za 56% u odnosu na 2016. (sa 11.258 prijava u 2016. na 17.605 prijava u 2017.). Promatra li se broj oporezivih prijava i prijava koje su oslobođene plaćanja poreza na nasljedstva i darove (čl. 9. ZLP-a) može se primijetiti da je broj prijava koje su oslobođene plaćanja navedenog poreza u 2017. za 89% veći od broja takvih prijava u 2016. (u 2016. 8.085 prijava, a u 2017. 15.318 prijava). Naglašavamo da se odredbe o oslobođenjima od plaćanja poreza na nasljedstva i darove nisu mijenjale, te da navedeni pokazatelji najvećim dijelom ovise o broju provedenih ostavinskih postupaka, a koji su neovisni o odredbama ZLP-a.
Do 31. prosinca 2016. poduzetnici su godišnje plaćali porez na tvrtku ili naziv. S obzirom da je plaćanje navedenog poreza predstavljalo dodatno porezno opterećenje, u cilju poreznog rasterećenja poduzetnika taj porez je ukinut.
ZLP-om je bilo predviđeno uvođenje poreza na nekretnine od 1. siječnja 2018. kao obveznog lokalnog poreza te je isti predstavljao zamjenu za tri važeća javna davanja: komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor i spomeničku rentu koja se plaća ako se gospodarska djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Transformacija tri davanja u jedno trebala je biti izvršena s ciljem da se kroz jedan postupak obuhvati tri različita davanja koja se danas plaćaju na nekretninu. S obzirom da je javnost porez na nekretnine doživjela kao novi dodatni namet odnosno porez te da se slijedom toga stvorila negativna poduzetnička klima i klima socijalne neizvjesnosti, isti je ukinut izmjenama ZLP-a (Narodne novine, br. 101/17).
Navedenim izmjenama ZLP-a došlo je i do promjene u obvezi plaćanja poreza na motorna vozila za motocikle, lake četverocikle i četverocikle. Naime, prema zakonskom rješenju do 1. siječnja 2018. vlasnici motocikala i četverocikala plaćali su porez na cestovna motorna vozila za motocikle, odnosno četverocikle bez starosnog ograničenja, dok su vlasnici osobnih automobila plaćali navedeni porez samo za osobne automobile do deset godina starosti. Izmjenama ZLP-a kriterij godina starosti za utvrđivanje i naplatu poreza na cestovna motorna vozila izjednačen je, s ciljem postizanja jednakog načina oporezivanja svih prijevoznih sredstava. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske u 2017. je porez na cestovna motorna vozila naplaćen na ukupno 45.889 vozila kategorije L3, L4, L5, L6 i L7 (8,8 milijuna kn), dok su navedenog poreza bili oslobođeni vlasnici 50 vozila. U prvih 6 mjeseci 2018. porez na cestovna motorna vozila naplaćen je na ukupno 12.621 vozila kategorije L3, L5, L6 i L7 (2,8 milijuna kn), dok su navedenog poreza bili oslobođeni vlasnici 34 vozila. S obzirom da je izmjena ZLP-a koja se odnosi na oporezivanje cestovnih motornih vozila na snazi od 1. siječnja 2018. nije moguće provesti cjelokupnu analizu njenih rezultata, ali prema dostupnim podacima za razdoblje od 1. siječnja do 26. lipnja 2018. može se pretpostaviti da će na razini cijele 2018. broj motocikala i četverocikala na koje je utvrđen porez na cestovna motorna vozila biti manji od broja motocikala i četverocikala na koje je u 2017. utvrđen porez na cestovna motorna vozila te da će se prihodi od poreza na cestovna motorna vozila smanjiti u odnosu na 2017. i zbog ograničenja plaćanja navedenog poreza do deset godina starosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
U cilju smanjenja administrativnog opterećenja poduzetnika, ukinut je porez na tvrtku ili naziv za sve poduzetnike. Prihodi od ovog poreza u 2016. godini iznosili su 127,6 milijuna kuna odnosno za taj iznos su ukupno rasterećeni poduzetnici.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena ZLP-a nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena ZLP-a nema socijalnih učinaka.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena ZLP-a nema učinaka na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena ZLP-a nema učinaka na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena ZLP-a nema učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Od 1. siječnja 2017. naplata poreza na cestovna motorna vozila obavlja se prilikom registracije motornog vozila u stanicama za tehnički pregled temeljem rješenja jedinica područne (regionalne) samouprave. Naplatom poreza prilikom postupka godišnje registracije osigurava se 100% efikasnost naplate poreza s obzirom da je plaćanje poreza preduvjet registracije vozila.
Stopa poreza na nasljedstva i darove se smanjila s 5% na 4%.
Plaćanje poreza na tvrtku je predstavljalo dodatno porezno opterećenje poduzetnika te je u cilju poreznog rasterećenja poduzetnika taj porez ukinut.
Od 1. siječnja 2018. vlasnici motocikala i četverocikala plaćaju porez na cestovna motorna vozila za motocikle, odnosno četverocikle do deset godina starosti odnosno izmjenama ZLP-a kriterij godina starosti za utvrđivanje i naplatu poreza na cestovna motorna vozila izjednačen je za osobne automobile te za motocikale i četverocikle, a sa ciljem postizanja jednakog načina oporezivanja svih prijevoznih sredstava.
Temeljem analize i procjene učinaka nastale reforme te uočenih pozitivnih rezultata primjene ZLP-a, utvrđeno je da ZLP treba nastaviti primjenjivati na način na koji se sada primjenjuje.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
6. PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr.sc. Zdravko Marić
Datum: 26. srpnja 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija