1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

1.2.

Broj "Narodnih novina"

Narodne novine, br. 73/13, 148/13,143/14, 115/16; Rješenje USRH 99/13, 153/13

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da /Ne:

Naziv akta: Nacionalni program reformi 2016. i

Program Vlade RH 2016.-2020.

Opis mjere: 7.2. Porezni sustav

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da /Ne:

Naziv pravne stečevine EU:

Direktiva Vijeća (EU) 2016/1065 od 27. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona

2.1.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2016. godine na svojoj 17. sjednici Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini odnosila su se na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra  financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.

Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike trenutnog poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenog, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost, a tome u prilog govori i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa. Takva praksa rezultirala je nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama i nedovoljnim poznavanjem prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost, koja proizvodi poreznu nesigurnost, jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također, utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nedorečenog i neujednačenog postupanja.

Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.

Provedena analiza na području poreza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV) pokazala je da postojeća raspodjela stopa PDV-a stvara regresivni učinak na građane, s obzirom da se na dobra i usluge, koje u najvećoj mjeri koriste svi građani, primjenjuje opća stopa PDV-a od 25%. Stoga je izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, broj 115/16) od 1. siječnja 2017. proširen krug dobara i usluga koje se oporezuju sniženom stopom PDV-a od 13%, s tim da se određena dobra i usluge (usluge u ugostiteljstvu i isporuka bijelog šećera) na koje se primjenjivala stopa PDV-a od 13% sada oporezuju po stopi od 25%. Zadržana je i stopa PDV-a od 5% za ona dobra i usluge koje predstavljaju najveći postotak unutar potrošnje građana s najnižim dohocima.

U tom smislu, radi osiguranja jačeg standarda građana, ali i poticanja i povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, otvara se prostor za daljnje porezno rasterećenje.

PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke sljedećih dobara i usluga:

a) sve vrste kruha,

b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko,

c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima,

d) lijekove koji se izdaju na liječnički recept i koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode,

e) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

f) kino ulaznice,

g) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze dnevno, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju,

h) znanstvene časopise.

Osim toga, izmjene u sustavu PDV-a obuhvatile su i mjere u svrhu daljnjeg pojednostavljenja poslovanja. Tako je onim poreznim obveznicima koji su na vlastiti zahtjev upisani u registar obveznika PDV-a skraćena obveza upisa u isti, s dotadašnjih pet na tri kalendarske godine.

U pogledu načina uspostavljanja uzajamnosti kod povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja, propisano je da se ta uzajamnost utvrđuje razmjenom obavijesti između poreznog tijela Republike Hrvatske i poreznog tijela treće zemlje.

Propisana je i mogućnost izbora za oporezivanje nekretnina koje su oslobođene PDV-a ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a ima pravo na odbitak PDV-a u cijelosti. U cilju poticanja tržišta nekretnina odnosno kako bi se povećala potražnja za istima omogućen je izbor za oporezivanje nekretnina koje su oslobođene PDV-a. Navedeno se primjenjuje kada je primatelj porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a i za kupnju takve nekretnine ima pravo na odbitak pretporeza po osnovi isporuke na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti. Mogućnost izbora za oporezivanje nekretnina koje su oslobođene PDV-a se već primjenjivala , međutim bilo je uvjetovano da porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje oslobođenih isporuka nekretnina isključivo ako je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Izvršenom izmjenom pružena je mogućnost da se veći broj poreznih obveznika odluči za oporezivanje nekretnina koje su oslobođene PDV-a. Tako će porezni obveznik moći izabrati oporezivanje nekretnine u slučaju kada istu prodaje poreznom obvezniku koji primjenjuje podjelu pretporeza (tzv. pro-ratu) odnosno utvrđuje razmjerni odbitak pretporeza, pod uvjetom da kupac ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti za tako nabavljenu nekretninu. Na isporuke nekretnina za koje se isporučitelj odlučio za oporezivanje primjenjuje se prijenos porezne obveze što znači da porezni obveznik - isporučitelj ne zaračunava PDV prilikom isporuke nekretnine već je kupac nekretnine obvezan obračunati i platiti PDV. Kupac nekretnine prijenos porezne obveze iskazuje kao obračunsku kategoriju u prijavi PDV-a i to na način da istovremeno iskazuje obvezu PDV-a i pretporez što znači da ne mora angažirati financijska sredstva za PDV. Na stjecanje nekretnina na koja se plaća PDV kupac ne plaća porez na promet nekretnina te se i u tom smislu obveznicima olakšava nabava nekretnina što utječe na povećanje potražnje za istima. Prema podacima kojima raspolaže Porezna uprava broj nekretnina na koje je primijenjen izbor za oporezivanje bio je kako slijedi:

- u 2015. na 486 primijenjen izbor za oporezivanje

- u 2016. na 550 primijenjen izbor za oporezivanje

- u 2017. na 577 primijenjen izbor za oporezivanje

- u 2018. na 616 primijenjen izbor za oporezivanje

Iz navedenih podataka razvidno je da se svake godine povećava broj nekretnina za koje je primjenje izbor za oporezivanje.

S primjenom od 1. siječnja 2018. donesene su i mjere za povećanje likvidnosti poduzetnika. Naime, uvedena je mogućnost da se kod uvoza određenih strojeva i opreme primjeni obračunska kategorija što znači da uvoznik istovremeno u prijavi PDV-a iskazuje obvezu PDV-a i pretporez. Propisano je da porezni obveznici koji imaju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti uvoze strojeve i opremu u vrijednosti većoj od 1.000.000 kuna, pri uvozu ne plaćaju PDV već su ga obvezni iskazati u prijavi PDV-a uz uvjet da im se to prethodno odobri rješenjem Carinske uprave. Na taj način moderna oprema i strojevi neophodni za proizvodnju dobara konkurentnih na domaćem i stranim tržištima postaju dostupniji poreznim obveznicima, čime se dodatno olakšavaju uvjeti poslovanja obzirom da ne moraju angažirati financijska sredstva za PDV. Porezni obveznici kojima Carinska uprava ne izda rješenje o primjeni obračunske kategorije obvezni su platiti PDV pri uvozu u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima s time da mogu ostvariti pravo na odbitak plaćenog PDV-a ako su zadovoljeni zakonom propisani uvjeti za odbitak pretporeza .

Nadalje, propisuje se pravo poduzetnicima na odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Podiže se i prag za ulazak u sustav PDV-a s 230.000 kuna na 300.000 kuna kako bi iz sustava PDV-a izašli mali porezni obveznici, a sve radi smanjenja troškova poslovanja i pojednostavljenja administracije za male porezne obveznike. Posljednje dvije novine bile su uvjetovane dobivanjem suglasnosti država članica Europske unije. Stoga je bio upućen zahtjev Europskoj komisiji za odstupanje od primjene članka 26. stavka 1. točke a) i članka 168. Direktive Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost te je Europska komisija izrazila pozitivan stav u svezi odbitka 50% pretporeza za nabavu osobnih automobila. Međutim, smatraju da nije osnovano ograničenje u pogledu nabavne vrijednosti od 400.000 kuna za osobne automobile te smatraju da za plovila i zrakoplove koji se ujedno koriste i za privatne i za poslovne svrhe nije potrebno pojednostavljenje. Sukladno stavu Europske komisije predviđeno je pojednostavljenje u smislu odbitka 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Vijeće Europske unije je na prijedlog Europske komisije donijelo 8. lipnja 2017. odluku o odobrenju podizanja praga za ulazak u sustav PDV-a.

Radi usklađenja s Direktivom Vijeća 2016/1065/EU u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2019., propisane su odredbe o oporezivanju vrijednosnih kupona. Obzirom da su navedene odredbe u primjeni od 1. siječnja 2019. ne može se dati analiza postignutih rezultata. Zbog uklanjanja bilo kakvih nedoumica precizirani su određeni pojmovi u Zakonu te je pojednostavljen postupak ubiranja PDV-a na stjecanje novih prijevoznih sredstava na način da građani koji stječu nova prijevozna sredstva iz drugih država članica EU mogu na jednom mjestu, odnosno u Carinskoj upravi izvršiti prijavu posebnog poreza na motorna vozila i PDV-a.

Donošenjem odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su stupile na snagu 1. siječnja 2017. procijenjeno da će promjene u sustavu PDV-a imati direktan učinak na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 350 milijuna kuna. Međutim, povećana osobna potrošnja, iznimno dobra turistička sezona te provedene mjere u ostalim segmentima porezne reforme utjecali su na veće ostvarene prihode od PDV-a za 5,3% u odnosu na prethodnu godinu. U vezi promjena koje su stupile na snagu 1. siječnja 2018., procijenjeno je da će iste imati utjecaj na daljnje smanjenje prihoda državnog proračuna u iznosu od 530 milijuna kuna. Drugim riječima, ukupni učinak izmjena u sustavu PDV-a u 2017. i 2018. godini iznosi 880 milijuna kuna. Međutim, cjeloviti učinak bit će vidljiv nakon usporednog pregleda 2018. u odnosu na 2016. godinu.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost dovela je do rasterećenja gospodarstva u cjelini, a posebice pojedinih grana gospodarstva koje isporučuju dobra i usluge koje se od 1. siječnja 2017. oporezuju sniženom stopom PDV-a 13%. Obzirom da je smanjena stopa PDV-a, poreznim obveznicima koji ju primjenjuju porezna obveza s osnove PDV-a je smanjena.

Smanjenje poreznih obveza u konačnici dovodi do povećanja likvidnosti poreznih obveznika, čime je svakako otvoren prostor za daljnja ulaganja, međutim svaki porezni obveznik odnosno poslovni subjekt sam donosi odluke o tome želi li ulagati i dalje unaprjeđivati svoje poslovanje ili ne. Potrebno je napomenuti da poslovni subjekti svoje prodajne cijene formiraju u zavisnosti od elastičnosti potražnje, odnosno prema onome što tržište može podnijeti, bez obzira na stopu PDV-a.  

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Radi smanjenja regresivnog utjecaja PDV-a, odnosno kako bi se ostavilo prostora za sniženje cijena onih usluga i isporuka dobara koje predstavljaju najveći postotak potrošnje građana s najnižim dohocima donesene su i promjene unutar primjene stope PDV-a od 13%. Tako se od 1. siječnja 2017. snižena stopa PDV-a od 13% proširila na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu te inpute u poljoprivrednoj proizvodnji, uključujući i stočnu hranu. S primjenom od 1. siječnja 2018. izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost donesene su i mjere za povećanje likvidnosti poduzetnika kao i mjere za smanjenje troškova poslovanja te pojednostavljenja administracije za male porezne obveznike. Time je otvoren prostor za daljnja ulaganja odnosno investicijske aktivnosti.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na rad i tržište rada.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.

Uslijed provedene porezne reforme, poduzetnici i građani su porezno rasterećeni u području poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa što je imalo pozitivan utjecaj na gospodarstvo u cjelini. Obzirom na postizanje željenog pozitivnog učinka na gospodarstvo nastavit će se porezna reforma s ciljem dodatnog rasterećenja na području PDV-a te poboljšanja postojećih normativnih rješenja. Naime, u okviru nastavka porezne reforme potrebno je Zakon o porezu na dodanu vrijednost uskladiti i s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, s učinkom od 1. siječnja 2019. godine, a r adi smanjenja opterećenja u vezi s ispunjavanjem poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge. Kako bi se implementirale odredbe Direktive Vijeća (EU) 2017/2455 koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. te izvršila daljnja rasterećenja na području PDV-a predlaže se pristupanje izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Potpis: dr. sc. Zdravko Marić

Datum: 26. srpnja 2018.