Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
DA
Naziv akta: Nacionalni program reformi 2016.
Opis mjere: Porezna reforma
Naziv akta: Program Vlade RH 2016.-2020.
Opis mjere: 7.2. Porezni sustav
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2016. godine na svojoj 17. sjednici Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini odnosila su se na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.
Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike trenutnog poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom, a što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenog, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost, a tome u prilog govori i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa. Takva praksa rezultirala je nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama kao i nedovoljnim poznavanjem prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost, koja proizvodi poreznu nesigurnost, jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također, utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nedorečenog i neujednačenog postupanja.
Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.
Provedena analiza u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja pokazala je da su određene kategorije obveznika doprinosa bile previše opterećene teretom doprinosa po osnovi drugog dohotka u odnosu na kategorije koje su bile izuzete od ove obveze. U nastavku se daje prikaz opterećenosti drugog dohotka javnim davanjima u 2015. godini prije stupanja na snagu ovog Zakona:
Opis
Primitak po osnovi drugog dohotka - općenito
Primitak po osnovi drugog dohotka koji ostvaruju umirovljenici
Primitak po osnovi drugog dohotka - autorska naknada
Primitak po osnovi drugog dohotka - naknada umjetniku
Primitak
173,61 kn
138,90 kn
124,38 kn
114,42 kn
Paušalni izdatak u %
30%
55%
Osnovica za utvrđivanje doprinosa
173,61 kn
Doprinos za mirovinsko I. stup (15%)
26,04 kn
Doprinos za mirovinsko II. stup (5%)
8,68 kn
Izdatak za doprinose iz osnovice
34,72 kn
Paušalni izdatak - iznos
37,31 kn
62,93 kn
Dohodak/Porezna osnovica
138,89 kn
138,90 kn
87,07 kn
51,49 kn
Porez na dohodak - stopa 25%
34,72 kn
34,73 kn
21,77 kn
12,87 kn
Prirez - stopa 12%
4,17 kn
4,17 kn
2,61 kn
1,54 kn
Ukupno porez i prirez
38,89 kn
38,89 kn
24,38 kn
14,42 kn
Neto primitak
100,00 kn
100,00 kn
100,00 kn
100,00 kn
Doprinos za zdravstveno (15%)
26,04 kn
Ukupni trošak isplatitelja
199,65 kn
138,90 kn
124,38 kn
114,42 kn
Faktor ukupnog troška u odnosu na neto isplatu
2,00
1,39
1,24
1,14
Na temelju provedene analize donijet je ovaj Zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017., a kojim se utvrdio pravedniji raspored tereta doprinosa. Koeficijent za obračun najniže mjesečne osnovice povećan je s 0,35 na 0,38, a kako bi se iznos najniže mjesečne osnovice uskladio s iznosom minimalne plaće. Naime, u 2016. godini najniža mjesečna osnovica iznosila je 2.812,95 kuna, a minimalna plaća 3.120,00 kuna, sukladno Uredbi o visini minimalne plaće (Narodne novine, broj 140/15). Ovom se promjenom smanjila razlika između minimalne plaće i najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa kako bi osobe za koje se primjenjuje najniža osnovica mogle ostvariti veća prava nego što je to sada. U 2018. godini propisana minimalna plaća iznosi 3.439,80 kuna dok minimalna mjesečna osnovica prema koeficijentu 0,38 iznosi 3.047,60, a da je koeficijent ostao na 0,35 iznosila bi 2.807,00 kuna (razlika od 240,60 kuna).
Propisana je osnovica za obračun doprinosa za osobe u radnom odnosu, koji su istovremeno kod poslodavca članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili izvršni upravitelji zadruge, u visini osnovice propisane za obrtnike. Naime, prema zakonskom rješenju prije ovih izmjena osobe u radnom odnosu koje su istovremeno kod poslodavca članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili izvršni upravitelji zadruge, nisu imali propisanu visinu osnovice za obračun doprinosa, već su se na njih kao i na radnike koji nisu u upravljačkim strukturama društva ili zadruge primjenjivale odredbe Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, broj 39/13). Takvo rješenje je proizvelo nejednakost između vlasnika obrta i direktora u d.o.o.-u koji ima sklopljen ugovor o radu s društvom u kojem je direktor, iz razloga što je osnovica za obračun doprinosa za obrtnika u 2016. godini iznosila 5.224,05 kuna, a najniža osnovica za direktora samo 3.120,00 kuna.
Ovim Zakonom proširen je i krug osoba odnosno primitaka drugog dohotka koji podliježu obvezi doprinosa i to: (1) naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava, (2) naknada za isporučeno umjetničko djelo, (3) primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku. Proširenjem kruga osoba/primitaka koji podliježu obvezi doprinosa omogućeno je smanjenje stope doprinosa prema drugom dohotku pa je tako smanjena stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti s 20% odnosno 15%, na 10% odnosno 7,5%, stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje s 5% na 2,5%, te stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 15% na 7,5%. Isto smanjenje uvedeno je i kod utvrđivanja obveze doprinosa temeljem obavljanja druge djelatnosti, uz ukidanje iznimke od obveze doprinosa umirovljenicima koji obavljaju drugu djelatnost, osim umirovljenika koji obavljaju djelatnost domaće radinosti ili sporednog zanimanja i umirovljenika koji obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva i po toj osnovi plaćaju porez na dohodak u paušalnom iznosu.
U nastavku se daje prikaz opterećenosti drugog dohotka prema ovome Zakonu:
Opis
Primitak po osnovi drugog dohotka - općenito
Primitci po osnovi drugog dohotka koji ostvaruju umirovljenici
Primitak po osnovi drugog dohotka - autorska naknada
Primitak po osnovi drugog dohotka - naknada umjetniku
Primitak
173,61 kn
138,90 kn
124,38 kn
114,42 kn
Paušalni izdatak u %
30%
55%
Osnovica za utvrđivanje doprinosa
173,61 kn
138,90 kn
87,07 kn
51,49 kn
Doprinos za mirovinsko I. stup (7,5% ili 10%)
13,02 kn
13,89 kn
6,53 kn
3,86 kn
Doprinos za mirovinsko II. stup (2,5%)
4,34 kn
0,00 kn
2,18 kn
1,29 kn
Izdatak za doprinose iz osnovice
17,36 kn
13,89 kn
8,71 kn
5,15 kn
Paušalni izdatak - iznos
37,31 kn
62,93 kn
Dohodak/Porezna osnovica
156,25 kn
125,01 kn
78,36 kn
46,34 kn
Porez na dohodak - stopa 24%
37,50 kn
30,00 kn
18,81 kn
11,12 kn
Prirez - stopa 12%
4,50 kn
3,60 kn
2,26 kn
1,33 kn
Ukupno porez i prirez
42,00 kn
33,60 kn
21,06 kn
12,46 kn
Neto primitak
114,25 kn
91,41 kn
94,61 kn
96,81 kn
Doprinos za zdravstveno - stopa 7,5%
13,02 kn
10,42 kn
6,53 kn
3,86 kn
Ukupni trošak isplatitelja
186,63 kn
149,32 kn
130,91 kn
118,28 kn
Faktor ukupnog troška u odnosu na neto isplatu
1,63
1,63
1,38
1,22
Iz navedenog prikaza u odnosu na prethodni prikaz vidljivo je osjetno ujednačavanje opterećenosti drugog dohotka javnim davanjima. Javna davanja drugog dohotka koji sada podliježe obvezi doprinosa iznose od 22% do 63% na 100 kuna neto primitka dok su prije donošenja ovog Zakona iznosila od 14% do 100% na 100 kuna neto primitka.
Iako je prilikom izrade Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima bilo predviđeno ukupno smanjenje prihoda po ovim osnovama od 38,5 milijuna kuna, pozitivna kretanja na tržištu rada te povoljna gospodarska kretanja općenito tijekom 2017. utjecala su na povećanje ovih prihoda u iznosu od 29,5 milijuna kuna.
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
POLJE B STRANE JOPPD OBRASCA
2015
2017
Broj podnositelja
Broj stjecatelja
Iznos
Broj podnositelja
Broj stjecatelja
Iznos
11. Primici (oporezivi)
30.398
298.214
3.776.057.243,60
30.271
274.559
3.817.958.584,89
12. Osnovica za obračun doprinosa
13.225
190.392
1.475.169.255,21
27.631
254.268
2.803.631.745,82
12.1 Doprinos MO I stup
13.224
190.391
228.594.134,67
27.629
254.263
230.787.361,00
12.2 Doprinos MO II stup
11.979
161.116
59.464.927,33
21.172
187.862
47.041.803,45
12.3 Doprinos ZO
12.222
189.618
206.875.335,74
25.227
252.685
201.828.735,61
Iz navedene tablice razvidno je da je proširenjem kruga osoba odnosno primitaka drugog dohotka koji podliježu obvezi plaćanja doprinosa, broj obveznika doprinosa - podnositelja porastao za 108,93% (s 13.225 u 2015.g. na 27.631 u 2017.g.), broj stjecatelja za 33,55% (s 190.392 u 2015.g. na 254.268 u 2017.g.), osnovica za obračun doprinosa za 90,06% (s 1.475.169.255,21 kn u 2015.g. na 2.803.631.745,82 kn), a smanjenjem stopa za obračun doprinosa po ovoj osnovi sveukupna obveza doprinosa smanjena je za 3,09% (ukupna obveza svih doprinosa u 2015.g. iznosi 494.934.397,74 kn, a u 2017.g. je smanjena na 479.657.900,06 kn). Udio doprinosa (doprinos MO I stup, doprinos MO II stup i doprinos ZO) u ukupnim primicima u 2015.g. bio je 13,10% (iznos ukupnih doprinosa 494.934.397,74 kn u ukupnim primicima 3.776.057.243,60 kn), a u 2017.g. se isti smanjio na 12,56% (iznos ukupnih doprinosa 479.657.900,06 kn u ukupnim primicima 3.817.958.584,89 kn). Primjenjujući udio doprinosa 13,10% iz 2015.g. u ukupnim primicima u 2017.g., dobiven je iznos 500.426.479,50 kn koji bi bio ostvaren da nije bilo izmjena propisa u sustavu doprinosa. No s obzirom na smanjenje udjela doprinosa u ukupnim primicima, procjenjuje se da je iznos od oko 20,7 milijuna kuna ostao na raspolaganju poduzetnicima. Smanjenjem obveze plaćanja doprinosa poduzetnicima i povoljna gospodarska kretanja otvaraju prostor za stvaranje novih radnih mjesta, odnosno za nova zapošljavanja.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena ovog Zakona nije utjecala na socijalne učinke.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Kao što je već naprijed navedeno razvidno je da proširenjem kruga osoba odnosno primitaka drugog dohotka koji podliježu obvezi doprinosa broj obveznika doprinosa - podnositelja porastao za 108,93%, broj stjecatelja za 33,55%, osnovica za obračun doprinosa za 90,06%, a smanjenjem stopa za obračun doprinosa po ovoj osnovi sveukupna obveza doprinosa smanjena je za 3,09%. Smanjenjem obveze plaćanja doprinosa poduzetnicima je otvoren prostor za otvaranje novih radnih mjesta odnosno nova zapošljavanja.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu ljudskih prava.
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Najznačajnije promjene odnosile su se na smanjenje opterećenja, odnosno pojednostavljenje sustava plaćanja doprinosa.
Temeljem analiza i procjene učinaka nastale reforme, s ciljem daljnjeg rasterećenja cijene rada, pojednostavljenjem sustava doprinosa, te administrativnog rasterećenja poreznih obveznika predlaže se pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.
PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
1.2.
Broj »Narodnih novina«
115/16
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
DA
Naziv akta: Nacionalni program reformi 2016.
Opis mjere: Porezna reforma
Naziv akta: Program Vlade RH 2016.-2020.
Opis mjere: 7.2. Porezni sustav
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2016. godine na svojoj 17. sjednici Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini odnosila su se na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.
Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike trenutnog poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom, a što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenog, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost, a tome u prilog govori i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa. Takva praksa rezultirala je nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama kao i nedovoljnim poznavanjem prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost, koja proizvodi poreznu nesigurnost, jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također, utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nedorečenog i neujednačenog postupanja.
Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.
Provedena analiza u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja pokazala je da su određene kategorije obveznika doprinosa bile previše opterećene teretom doprinosa po osnovi drugog dohotka u odnosu na kategorije koje su bile izuzete od ove obveze. U nastavku se daje prikaz opterećenosti drugog dohotka javnim davanjima u 2015. godini prije stupanja na snagu ovog Zakona:
Opis
Primitak po osnovi drugog dohotka - općenito
Primitak po osnovi drugog dohotka koji ostvaruju umirovljenici
Primitak po osnovi drugog dohotka - autorska naknada
Primitak po osnovi drugog dohotka - naknada umjetniku
Primitak
173,61 kn
138,90 kn
124,38 kn
114,42 kn
Paušalni izdatak u %
30%
55%
Osnovica za utvrđivanje doprinosa
173,61 kn
Doprinos za mirovinsko I. stup (15%)
26,04 kn
Doprinos za mirovinsko II. stup (5%)
8,68 kn
Izdatak za doprinose iz osnovice
34,72 kn
Paušalni izdatak - iznos
37,31 kn
62,93 kn
Dohodak/Porezna osnovica
138,89 kn
138,90 kn
87,07 kn
51,49 kn
Porez na dohodak - stopa 25%
34,72 kn
34,73 kn
21,77 kn
12,87 kn
Prirez - stopa 12%
4,17 kn
4,17 kn
2,61 kn
1,54 kn
Ukupno porez i prirez
38,89 kn
38,89 kn
24,38 kn
14,42 kn
Neto primitak
100,00 kn
100,00 kn
100,00 kn
100,00 kn
Doprinos za zdravstveno (15%)
26,04 kn
Ukupni trošak isplatitelja
199,65 kn
138,90 kn
124,38 kn
114,42 kn
Faktor ukupnog troška u odnosu na neto isplatu
2,00
1,39
1,24
1,14
Na temelju provedene analize donijet je ovaj Zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017., a kojim se utvrdio pravedniji raspored tereta doprinosa. Koeficijent za obračun najniže mjesečne osnovice povećan je s 0,35 na 0,38, a kako bi se iznos najniže mjesečne osnovice uskladio s iznosom minimalne plaće. Naime, u 2016. godini najniža mjesečna osnovica iznosila je 2.812,95 kuna, a minimalna plaća 3.120,00 kuna, sukladno Uredbi o visini minimalne plaće (Narodne novine, broj 140/15). Ovom se promjenom smanjila razlika između minimalne plaće i najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa kako bi osobe za koje se primjenjuje najniža osnovica mogle ostvariti veća prava nego što je to sada. U 2018. godini propisana minimalna plaća iznosi 3.439,80 kuna dok minimalna mjesečna osnovica prema koeficijentu 0,38 iznosi 3.047,60, a da je koeficijent ostao na 0,35 iznosila bi 2.807,00 kuna (razlika od 240,60 kuna).
Propisana je osnovica za obračun doprinosa za osobe u radnom odnosu, koji su istovremeno kod poslodavca članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili izvršni upravitelji zadruge, u visini osnovice propisane za obrtnike. Naime, prema zakonskom rješenju prije ovih izmjena osobe u radnom odnosu koje su istovremeno kod poslodavca članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili izvršni upravitelji zadruge, nisu imali propisanu visinu osnovice za obračun doprinosa, već su se na njih kao i na radnike koji nisu u upravljačkim strukturama društva ili zadruge primjenjivale odredbe Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, broj 39/13). Takvo rješenje je proizvelo nejednakost između vlasnika obrta i direktora u d.o.o.-u koji ima sklopljen ugovor o radu s društvom u kojem je direktor, iz razloga što je osnovica za obračun doprinosa za obrtnika u 2016. godini iznosila 5.224,05 kuna, a najniža osnovica za direktora samo 3.120,00 kuna.
Ovim Zakonom proširen je i krug osoba odnosno primitaka drugog dohotka koji podliježu obvezi doprinosa i to: (1) naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava, (2) naknada za isporučeno umjetničko djelo, (3) primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku. Proširenjem kruga osoba/primitaka koji podliježu obvezi doprinosa omogućeno je smanjenje stope doprinosa prema drugom dohotku pa je tako smanjena stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti s 20% odnosno 15%, na 10% odnosno 7,5%, stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje s 5% na 2,5%, te stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 15% na 7,5%. Isto smanjenje uvedeno je i kod utvrđivanja obveze doprinosa temeljem obavljanja druge djelatnosti, uz ukidanje iznimke od obveze doprinosa umirovljenicima koji obavljaju drugu djelatnost, osim umirovljenika koji obavljaju djelatnost domaće radinosti ili sporednog zanimanja i umirovljenika koji obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva i po toj osnovi plaćaju porez na dohodak u paušalnom iznosu.
U nastavku se daje prikaz opterećenosti drugog dohotka prema ovome Zakonu:
Opis
Primitak po osnovi drugog dohotka - općenito
Primitci po osnovi drugog dohotka koji ostvaruju umirovljenici
Primitak po osnovi drugog dohotka - autorska naknada
Primitak po osnovi drugog dohotka - naknada umjetniku
Primitak
173,61 kn
138,90 kn
124,38 kn
114,42 kn
Paušalni izdatak u %
30%
55%
Osnovica za utvrđivanje doprinosa
173,61 kn
138,90 kn
87,07 kn
51,49 kn
Doprinos za mirovinsko I. stup (7,5% ili 10%)
13,02 kn
13,89 kn
6,53 kn
3,86 kn
Doprinos za mirovinsko II. stup (2,5%)
4,34 kn
0,00 kn
2,18 kn
1,29 kn
Izdatak za doprinose iz osnovice
17,36 kn
13,89 kn
8,71 kn
5,15 kn
Paušalni izdatak - iznos
37,31 kn
62,93 kn
Dohodak/Porezna osnovica
156,25 kn
125,01 kn
78,36 kn
46,34 kn
Porez na dohodak - stopa 24%
37,50 kn
30,00 kn
18,81 kn
11,12 kn
Prirez - stopa 12%
4,50 kn
3,60 kn
2,26 kn
1,33 kn
Ukupno porez i prirez
42,00 kn
33,60 kn
21,06 kn
12,46 kn
Neto primitak
114,25 kn
91,41 kn
94,61 kn
96,81 kn
Doprinos za zdravstveno - stopa 7,5%
13,02 kn
10,42 kn
6,53 kn
3,86 kn
Ukupni trošak isplatitelja
186,63 kn
149,32 kn
130,91 kn
118,28 kn
Faktor ukupnog troška u odnosu na neto isplatu
1,63
1,63
1,38
1,22
Iz navedenog prikaza u odnosu na prethodni prikaz vidljivo je osjetno ujednačavanje opterećenosti drugog dohotka javnim davanjima. Javna davanja drugog dohotka koji sada podliježe obvezi doprinosa iznose od 22% do 63% na 100 kuna neto primitka dok su prije donošenja ovog Zakona iznosila od 14% do 100% na 100 kuna neto primitka.
Iako je prilikom izrade Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima bilo predviđeno ukupno smanjenje prihoda po ovim osnovama od 38,5 milijuna kuna, pozitivna kretanja na tržištu rada te povoljna gospodarska kretanja općenito tijekom 2017. utjecala su na povećanje ovih prihoda u iznosu od 29,5 milijuna kuna.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
POLJE B STRANE JOPPD OBRASCA
2015
2017
Broj podnositelja
Broj stjecatelja
Iznos
Broj podnositelja
Broj stjecatelja
Iznos
11. Primici (oporezivi)
30.398
298.214
3.776.057.243,60
30.271
274.559
3.817.958.584,89
12. Osnovica za obračun doprinosa
13.225
190.392
1.475.169.255,21
27.631
254.268
2.803.631.745,82
12.1 Doprinos MO I stup
13.224
190.391
228.594.134,67
27.629
254.263
230.787.361,00
12.2 Doprinos MO II stup
11.979
161.116
59.464.927,33
21.172
187.862
47.041.803,45
12.3 Doprinos ZO
12.222
189.618
206.875.335,74
25.227
252.685
201.828.735,61
Iz navedene tablice razvidno je da je proširenjem kruga osoba odnosno primitaka drugog dohotka koji podliježu obvezi plaćanja doprinosa, broj obveznika doprinosa - podnositelja porastao za 108,93% (s 13.225 u 2015.g. na 27.631 u 2017.g.), broj stjecatelja za 33,55% (s 190.392 u 2015.g. na 254.268 u 2017.g.), osnovica za obračun doprinosa za 90,06% (s 1.475.169.255,21 kn u 2015.g. na 2.803.631.745,82 kn), a smanjenjem stopa za obračun doprinosa po ovoj osnovi sveukupna obveza doprinosa smanjena je za 3,09% (ukupna obveza svih doprinosa u 2015.g. iznosi 494.934.397,74 kn, a u 2017.g. je smanjena na 479.657.900,06 kn) . Udio doprinosa (doprinos MO I stup, doprinos MO II stup i doprinos ZO) u ukupnim primicima u 2015.g. bio je 13,10% (iznos ukupnih doprinosa 494.934.397,74 kn u ukupnim primicima 3.776.057.243,60 kn) , a u 2017.g. se isti smanjio na 12,56% (iznos ukupnih doprinosa 479.657.900,06 kn u ukupnim primicima 3.817.958.584,89 kn) . Primjenjujući udio doprinosa 13,10% iz 2015.g. u ukupnim primicima u 2017.g., dobiven je iznos 500.426.479,50 kn koji bi bio ostvaren da nije bilo izmjena propisa u sustavu doprinosa. No s obzirom na smanjenje udjela doprinosa u ukupnim primicima, procjenjuje se da je iznos od oko 20,7 milijuna kuna ostao na raspolaganju poduzetnicima. Smanjenjem obveze plaćanja doprinosa poduzetnicima i povoljna gospodarska kretanja otvaraju prostor za stvaranje novih radnih mjesta, odnosno za nova zapošljavanja.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena ovog Zakona nije utjecala na socijalne učinke.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Kao što je već naprijed navedeno razvidno je da proširenjem kruga osoba odnosno primitaka drugog dohotka koji podliježu obvezi doprinosa broj obveznika doprinosa - podnositelja porastao za 108,93%, broj stjecatelja za 33,55%, osnovica za obračun doprinosa za 90,06%, a smanjenjem stopa za obračun doprinosa po ovoj osnovi sveukupna obveza doprinosa smanjena je za 3,09%. Smanjenjem obveze plaćanja doprinosa poduzetnicima je otvoren prostor za otvaranje novih radnih mjesta odnosno nova zapošljavanja.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu ljudskih prava.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Najznačajnije promjene odnosile su se na smanjenje opterećenja, odnosno pojednostavljenje sustava plaćanja doprinosa.
Temeljem analiza i procjene učinaka nastale reforme, s ciljem daljnjeg rasterećenja cijene rada, pojednostavljenjem sustava doprinosa, te administrativnog rasterećenja poreznih obveznika predlaže se pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
6. PRILOZI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr.sc. Zdravko Marić
Datum: 26. srpnja 2018.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA