1.1.

Naziv zakona:

Zakon o porezu na dohodak

1.2.

Broj "Narodnih novina"

115/16

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da /Ne:

Naziv akta: Nacionalni program reformi 2016.

Opis mjere: Porezna reforma

Program Vlade RH 2016.-2020.

Opis mjere: 7.2. Porezni sustav

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da /Ne:

Naziv pravne stečevine EU:

NE

2.1.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2016. godine na svojoj 17. sjednici Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini odnosila su se na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra  financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.

Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike trenutnog poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom, a što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenog, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost, a tome u prilog govori i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa. Takva praksa rezultirala je nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama kao i nedovoljnim poznavanjem prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost, koja proizvodi poreznu nesigurnost, jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također, utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo i do nedorečenog i neujednačenog postupanja.

Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.

Provedena analiza na području poreza na dohodak ukazala je da postoji visoko porezno opterećenje nesamostalnog rada (plaće), što je negativno utjecalo na konkurentnost visokoobrazovanih radnika. Osim navedenog, uočena je potreba za pojednostavljenjem određenih postupaka utvrđivanja poreza na dohodak, poglavito vezano uz odredbe koje su propisivale obvezu podnošenja poreznih prijava. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva pristupilo se izradi novog Zakona o porezu na dohodak.

Donošenjem novoga Zakona o porezu na dohodak u primjeni od 1.1.2017.:

 propisano je utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka

a) godišnji dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim) - utvrđuje se putem godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka mogu koristiti pravo na osobni odbitak

b) konačan dohodak (dohodak od imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te drugih primitaka što ih se smatra konačnim te dohodak koji se utvrđuje u paušalnoj svoti) - po osnovi tako ostvarenog dohotka ne može se podnijeti godišnja porezna prijava niti se nad takvim poreznim obveznicima primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. Porezni obveznici po osnovi ostvarenog konačnog dohotka ne mogu koristiti pravo na osobni odbitak osim u slučaju ako se na vlastiti zahtjev odluče tako ostvaren dohodak utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost.

 izmijenjene su porezne stope i porezni razredi

 porezne stope za godišnji dohodak 24% i 36% (na mjesečnu poreznu osnovicu do 17.500,00 (godišnju 210.000,00) porezna stopa 24%, a na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 (godišnju iznad 210.000,00) porezna stopa 36%

 porezne stope za konačan dohodak  12%, 24% i 36% (ovisno o izvoru dohotka)

 povećan je osnovni osobni odbitak i osobni odbitak za uzdržavane članove i invalidnost

 povećan je iznos do kojeg se netko može smatrati uzdržavanim članom (djetetom) sa 13.000,00 kuna na 15.000,00 kuna

 za porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada po osnovi mirovine i za porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada za vrijeme boravka na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara, propisana je porezna olakšica u obliku umanjenja utvrđenog predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 50%

 propisana je mogućnost da porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine, dohodak i porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu te je povećan prag za utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu do iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost

 propisana je mogućnost utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu za porezne obveznike - nerezidente upisane u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost

 za porezne obveznike koji ostvaruju dohodak iz inozemstva propisana je mogućnost izuzeća od plaćanja predujmova poreza na dohodak odnosno plaćanja poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom godine po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka i to ako istovremeno plaćaju predujmove poreza na dohodak odnosno porez na dohodak u inozemstvu, neovisno o postojanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

 propisano je da se obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na potpomognutom području I. skupine utvrđeni porez na dohodak uz propisane uvjete umanjuje za 50%, a obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara oslobođeni su plaćanja poreza

Primjena ovih izmjena u sustavu poreza na dohodak pozitivno je utjecala na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva, a time i na povećanu potrošnju kućanstava. Prema podacima Porezne uprave vidljiv je trend godišnjeg povećanja ukupnih osobnih odbitaka zaposlenih osoba i to za oko 32%, umanjenje porezne osnovice za oko 25%, umanjenje ukupnog poreza i prireza na dohodak za oko 10%, uz istovremeni rast neto isplata za 7%. U istom razdoblju kod umirovljenika je vidljiv trend povećanja ukupnih osobnih odbitaka za oko 2%, povećanje porezne osnovice za oko 5%, umanjenje ukupnog poreza i prireza na dohodak za oko 10%, uz istovremeni rast neto isplata za 2%.

Izmjene u dijelu utvrđivanja godišnjeg odnosno konačnog dohotka dovele su i do administrativnog rasterećenja poreznih obveznika. Naime, zbog pojednostavljenja prijave, obračuna, plaćanja i izvješćivanja o dohotku i porezu i prirezu poreza na dohodak (uključujući i dohodak iz inozemstva), osjetno je smanjen broj upita vezan uz oporezivanje dohotka, osobito inozemnog dohotka te je općenito poboljšana percepcija zainteresirane javnosti vezano uz oporezivanje. Isto tako, s obzirom da se konačan dohodak više ne uključuje u godišnji obračun, porezna obveza po osnovi konačnih dohodaka je postala predvidljiva jer su porezni obveznici već u tijeku poreznog razdoblja upoznati sa svojom poreznom obvezom. Tako se plaćeni porez po osnovi konačnog dohotka smatra konačnim i po osnovi tako ostvarenog dohotka porezni obveznik ne može ostvariti povrat, a niti razliku za uplatu. Navedeno je rezultiralo i administrativnim rasterećenjem odnosno broj poreznih obveznika u 2017. (610.533), na koje se primjenjuje poseban postupak je gotovo prepolovljen u odnosu na 2016. godinu (1.181.652). Drugim riječima, uvođenjem konačnog oporezivanja i pojednostavljenjem postupaka, cijeli sustav oporezivanja dohotka postao je predvidljiviji i sigurniji za porezne obveznike.

Povećanje praga za paušalno oporezivanje (granica = ulazak u sustav PDV) te propisivanje mogućnosti da porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine dohodak i porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu uz ostale propisane uvjete, rezultiralo je porastom broja poreznih obveznika koji se oporezuju paušalno u 2017.g. Tako se broj poreznih obveznika koji se oporezuju paušalno u 2017.g. u odnosu na 2016.g. povećao za oko 30%, odnosno za 6.479 obveznika, a u odnosu na 2015.g. za oko 48% odnosno za 9.085 obveznika.

Uzimajući u obzir sve navedene izmjene u sustavu poreza na dohodak, prihodi po ovoj osnovi su u 2017. umjesto planiranog smanjenja prihoda od 1,5 milijarde smanjeni za 872,6 milijuna kuna u odnosu na 2016. godinu zbog provedenih mjera u ostalim segmentima porezne reforme i povoljnih gospodarskih kretanja.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona utjecala je na gospodarski rast odnosno rast osobne potrošnje, a pozitivno se odrazila i na kretanja na tržištu rada. U sustavu poreza na dohodak smanjeno je ukupno porezno opterećenje za sve obveznike poreza na dohodak i to povećanjem jedinstvenog osobnog odbitka s 2.600,00 kuna na 3.800,00 kuna, smanjenjem broja poreznih stopa s tri (12%, 25% i 40%) na dvije (24% i 36%) te uvođenjem jedinstvenog poreznog razreda od 17.500,00 kuna. Osim toga, povećan je i osobni odbitak za djecu i druge uzdržavane članove. Time se broj osoba koji ne plaćaju porez na dohodak povećao za oko 560 tisuća dosegnuvši tako brojku od 1,5 milijuna osoba. Osobama s višim dohotkom smanjene su porezne obveze, čime se potaknula konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada osobito u sektoru visokih tehnologija. Uz to, zaštićena je i kategorija poreznih obveznika umirovljenika umanjenjem porezne obveze za 50%, a što se odnosi i na osobe na potpomognutom području prve skupine (PP1) i u gradu Vukovaru, čime se potiče društveno - gospodarski razvoj ovih područja.

Usporedbom plaće poreznog obveznika/osoba s područja Zagreba i Vukovara s jednim uzdržavanim djetetom, razvidno je porezno rasterećenje osoba s višim dohotkom, a posebno osoba s  potpomognutog područja prve skupine (PP1) i grada Vukovara, što je rezultiralo rastom neto isplata.

Osoba s područja Grada Zagreba s jednim uzdržavanim djetetom koja prima viši dohodak tj. mjesečnu bruto plaću u iznosu 30.000,00 kn nakon plaćenih doprinosa iz plaće, poreza na dohodak i pripadajućeg prireza porezu na dohodak prema propisima koji su važili u 2015. i 2016. godini ostvarila bi neto isplatu u iznosu 17.186,68 kn, dok bi primjenom novih propisa u 2017. g. ostvarila neto isplatu u iznosu 18.640,44 kn. To je porast od 8,5%. Naime, ostvareno je porezno rasterećenje od 21,3%.

Osoba s područja Grada Vukovara s jednim uzdržavanim djetetom koja prima viši dohodak tj. mjesečnu bruto plaću u iznosu 30.000,00 kn nakon plaćenih doprinosa iz plaće i poreza na dohodak prema propisima koji su važili u 2015. i 2016. godini ostvarila bi neto isplatu u iznosu 18.766,00 kn, dok bi primjenom novih propisa u 2017.g. ostvarila neto isplatu u iznosu 21.729,00 kn. To je porast od 15,79 %. Naime, ostvareno je porezno rasterećenje od 56,61 %.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona predstavlja jednu od mjera koja bi trebala imati pozitivan utjecaj na olakšavanje položaja obitelji s djecom. Kao što je već ranije spomenuto, povećan je iznos jedinstvenog osnovnog osobnog odbitka kao i faktori osobnog odbitka za djecu te uzdržavane članove i invalidnost. Na taj način zaštitila se i kategorija poreznih obveznika s najnižima primicima. Tako, primjerice, osoba s jednim djetetom u gradu koji ima stopu prireza od 12%, prema prethodnom Zakonu nije plaćala porez na dohodak prema neto plaći od 3.840,00 kuna, a prema novom Zakonu ne plaća porez do iznosa od 5.520,00 kuna. Nadalje, osoba s dvoje djece prema prethodnom Zakonu nije plaćala porez na dohodak prema neto plaći od 5.680,00 kuna, a prema novom Zakonu ne plaća porez do iznosa od 8.050,00 kuna .

Usporedbom plaće poreznog obveznika/osoba s područja Zagreba i Vukovara s dvoje uzdržavane djece, razvidno je smanjenje porezne obveze. Osoba s područja Grada Zagreba s dvoje uzdržavane djece koja prima mjesečnu bruto plaću u iznosu 15.000,00 kn nakon plaćenih doprinosa iz plaće,  poreza na dohodak i prireza prema propisima koji su važili u 2015. i 2016. godini ostvarila bi neto isplatu u iznosu 10.484,88 kn, dok bi primjenom novih propisa u 2017.g. ostvarila neto isplatu u iznosu 10.881,36 kn. To je porast od 3,8%. Naime, ostvareno je porezno rasterećenje od 26,2%.

Osoba s područja Grada Vukovara s dvoje uzdržavane djece koja prima mjesečnu bruto plaću u iznosu 15.000,00 kn nakon plaćenih doprinosa iz plaće i poreza na dohodak prema propisima koji su važili u 2015. i 2016. godini ostvarila bi neto isplatu u iznosu 11.211,00 kn, dok bi primjenom novih propisa u 2017.g. ostvarila neto isplatu u iznosu 11.526,00 kn. To je porast od 2,81 %. Naime, ostvareno je porezno rasterećenje od 40%.

Naime, propisivanjem porezne olakšice (umanjenje utvrđenog predujma poreza na dohodak za 50%) porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima i/ili području Grada Vukovara plaćaju znatno manje poreza u odnosu na raniji propis te imaju veće iznose neto isplate.

Kategoriji poreznih obveznika umirovljenika propisivanjem porezne olakšice (umanjenje utvrđenog predujma poreza na dohodak za 50%) zadržane su prijašnjim propisima stečene olakšice pri isplati mirovine.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Rezultati donošenja novog Zakona o porezu na dohodak očituju se u smanjenju ukupnog poreznog opterećenja za sve porezne obveznike, a posebno za one koji spadaju u više dohodovne razrede. Time se potiče konkurentnost visokoobrazovanih hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito u sektoru visokih tehnologija. Također, stvoreni su i povoljniji uvjeti za hrvatska društva jer im je omogućeno zadržati stručnu radnu snagu u Republici Hrvatskoj odnosno poreznim rasterećenjem izaslanih radnika štiti se i razvija hrvatska izvozna industrija.

Povećanjem jedinstvenog osnovnog osobnog odbitka kao i faktora osobnog odbitka za djecu te uzdržavane članove i invalidnost povećao se iznos neoporezivog dijela plaće. Smanjenjem najviše porezne stope sa 40% na 36% i povećanjem poreznih razreda, na poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kn primjenjuje se porezna stopa od 36% te je postignuto porezno rasterećenje radnika s višim primanjima.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.

Najznačajnije promjene odnosile su se na smanjenje poreznog i administrativnog opterećenja, odnosno na pojednostavljenje poreznog sustava.

Međutim, zbog uočene potrebe za daljnjim pojednostavljenjem poreznog sustava te za dodatnim poreznim i administrativnim rasterećenjem  poreznih obveznika odnosno smanjenjem poreznog opterećenja rada i poduzetništva predlaže se pristupiti izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dohodak.

Potpis: dr.sc. Zdravko Marić

Datum: 26. srpnja 2018.