DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se postupak ovlašćivanja, razine ovlaštenja, tehnički i stručni uvjeti koje moraju ispunjavati pravne osobe, odnosno fizičke osobe-obrtnici (u daljnjem tekstu: ovlaštene pravne osobe) za obavljanje djelatnosti izmjere dubina mora, marinske geodezije, snimanje objekata u priobalju i moru, snimanje objekata na morskom dnu i podmorju, geologije i geofizike mora te oceanologije iz članka 7. stavka 1. Zakona o hidrografskoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: Zakon), uvjeti i način obavljanja i nadzora obavljanja tih djelatnosti, način i uvjeti za pregled i ovjeru podataka istraživanja, prikupljenih i obrađenih podataka, odnosno hidrografskih originala i hidrografskih elaborata ovlaštenih pravnih osoba, visina naknade za pregled i ovjeru podataka istraživanja, prikupljenih i obrađenih podataka, odnosno hidrografskih elaborata ovlaštenih pravnih osoba i osnovice za njen obračun, kao i način korištenja te naknade.

Članak 2.

Za potrebe ovog Pravilnika pojedini izrazi definiraju se kako slijedi:

a) geologija i geofizika mora je znanstvena disciplina koja primjenjuje geofizičke metode na probleme marinske geologije

b) hidrografski original je završni list izmjere klasificiran od strane Instituta

c) hidrografski elaborat je završni dokument izvedenih izmjera i mjerenja u djelatnostima hidrografske izmjere koji sadržava sljedeće elemente: prikaz područja izmjere, opremu i metode, rezultate izmjere u grafičkom i digitalnom obliku formiran od strane ovlaštene pravne osobe, a koji sadrži sve bitne elemente hidrografskog originala

d) izmjera dubina mora je određivanje vertikalne udaljenosti od površine mora (referentne plohe, najčešće hidrografske nule) do morskog dna u cilju prikaza topografije morskog dna

e) Institut je Hrvatski hidrografski institut

f) jedinstvena oznaka izmjere je alfanumerička oznaka kojom se osigurava nedjeljivi identitet svake pojedine hidrografske izmjere i njena sljedivost do unošenja na službene pomorske navigacijske karte i publikacije, a sadrži kodirani podatak o području izmjere s obzirom na utjecaj na hidrografski original, kodirani podatak o datumu izmjere, ovlaštenoj pravnoj osobi koja je provela izmjeru, te podatak o značaju izmjere s obzirom na njenu svrhu

g) Ministarstvo je Ministarstvo nadležno za pomorstvo

h) marinska geodezija je grana geodezije koja opće principe i praksu kopnene geodezije proširuje na područje mora i oceana

i) oceanologija je znanstveno istraživanje mora koje obuhvaća i integrira sva znanja povezana s fizičkim granicama mora, fizikom i kemijom morske vode i marinskom geologijom

j) obrađeni hidrografski podatak je korigirani podatak za sve podatke iz djelatnosti hidrografske izmjere usklađene s vremenom i pozicijom

k) ovjera je potvrda da je hidrografski elaborat izrađen u skladu s odredbama ovog Pravilnika

l) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt)

m) pregled je provjera metoda mjerenja i obrade podataka, te vrijednosti i kvalitete podataka mjerenja iz hidrografskog elaborata

n) plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, podmornica , jahta ili brodica

o) snimanje objekata u priobalju i moru je određivanje točnih pozicija objekata u priobalju i moru različitim geodetskim metodama

p) snimanje objekata na morskom dnu i podmorju je određivanje njihove točne pozicije, višesnopnim dubinomjerom,  panoramskim dubinomjerom ili nekim drugim uređajima koji imaju podvodnu navigaciju odgovarajuće točnosti

q) sirovi hidrografski podatak je nekorigirani podatak koji je podloga za obradu usklađenu s vremenom i pozicijom.

DIO DRUGI

UVJETI I NAČIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE

Standardi djelatnosti hidrografske izmjere

Članak 3.

(1) Standard S-44 Međunarodne hidrografske organizacije (5. izdanje) iz Priloga I. ovog Pravilnika je standard za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju, ukoliko odredbama ovog Pravilnika nije drugačije određeno.

(2) Standardi za geologiju i geofiziku mora, te oceanologiju definirani su stručnim i tehničkim uvjetima kako su utvrđeni odredbama ovog Pravilnika, kao i pravilima struke iz tih područja u pogledu metodologije mjerenja i interpretacije rezultata mjerenja.

(3) Standarde iz stavka 1. i 2. ovog članka dužan je na odgovarajući način primjenjivati Institut u djelatnosti hidrografske izmjere.

Članak 4.

(1) Izmjera dubina mora, marinska geodezija, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju obavlja se prema slijedećim kategorijama, s obzirom na značaj područja za hidrografsko-navigacijsku sigurnost:

a) Kategorija Posebnih uvjeta – za područja mora gdje je slobodni prostor ispod kobilice pomorskog objekta kritičan, odnosno gdje postoji opasnost za površinsku plovidbu, a u svakom slučaju u lukama otvorenim za javni promet osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku i županijskog značaja, te lukama posebne namjene od značaja za Republku Hrvatsku na čijem su lučkom području dubine mora jednake ili manje od 25 m, kao i prilazima tim lukama, uključujući  plovne kanale, tjesnace, rijeke plovne s morske strane i prolaze u prilazima tim lukama.

b) Kategorija 1a – za područja mora dubine manje od 40 m, gdje je slobodni prostor ispod kobilice pomorskog objekta manje kritičan, ali mogu postojati oblici opasni za površinsku plovidbu, uključujući  luke otvorene za javni promet lokalnog značaja i luke posebne namjene županijskog značaja, kao i prilaze tim lukama, uključujući, plovne kanale, tjesnace i prolaze u prilazima tim lukama.

c) Kategorija 1b – za p odručja mora dubine manje od 100 m gdje slobodni prostor ispod kobilice pomorskog objekta nije problematičan za vrstu površinske plovidbe koja se očekuje u tom području, uključujući morske plaže i druga područja mora u kojima nije predviđena plovidba plovnih objekata kao i druga područja osim područja iz točke a. i b. ovoga stavka.

d) Kategorija 2 – za područja mora dubine veće od 100 m gdje se opći opis morskog dna smatra dostatnim.

(2) Dubine mora iz stavka 1. ovog članka jesu dubine mora kako su objavljene u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama i odnose se na srednju razinu nižih niskih voda živih morskih mijena (hidrografsku nulu).

(3) Kada se zbog konfiguracije morskog područja ili drugih razloga određeno područje mora ne može svrstati u određenu kategoriju iz stavka 1. ovog članka, odluku o kategoriji na zahtjev ili po službenoj dužnosti donosi nadležna lučka kapetanija uz mišljenje  Instituta, a koja odluka se dostavlja javnom objavom na mrežnim stranicama Ministarstva.

Ovlaštenja, razine ovlaštenja i postupak ishođenja ovlaštenja

Članak 5.

(1) Djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 4. ovog Pravilnika mogu obavljati pravne osobe ovlaštene od strane Ministarstva.

(2) Ovlaštena pravna osoba može na zahtjev steći ovlaštenje za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere slijedećih razina:

a) Razina Posebnih uvjeta (HIDRO – Posebni uvjeti) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju iz članka 4. stavka 1. podstavka a) ovog Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 17., 22. stavka 1. i 25. ovog Pravilnika

b) Razina 1a (HIDRO -1a) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju iz članka 4. stavka 1. podstavka b) ovog Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 18., 22. stavka 1. i 25. ovog Pravilnika

c) Razina 1b (HIDRO -1b) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju iz članka 4. stavka 1. podstavka c) ovog Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka  19., 22. stavka 2. i 25. ovog Pravilnika

d) Razina 2 (HIDRO -2) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju iz članka 4. stavka 1. podstavka d) ako udovoljava uvjetima iz članaka 20., 22. stavka 2. i 25. ovog Pravilnika

e) Jedinstvena razina za geologiju (GEOLO) za područja mora iz članka 4. stavka 1. ovog Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 21. stavka 1., 23. stavka 1. i 25. ovog Pravilnika

f) Jedinstvena razina za geofiziku mora (GEOFI) za područja mora iz članka 4. stavka 1. ovog Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 21. stavka 2., 23. stavka 2.  i 25. ovog Pravilnika i

g) Jedinstvena razina za oceanologiju (OCEAN) za područja mora iz članka 4. stavka 1. ovog Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 21. stavka 3., 24. i 25. ovog Pravilnika.

(3) Rješenje kojim se daje ovlaštenje za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere izdaje se na rok od pet godina.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo dostavlja podnositelju zahtjeva, te na znanje Institutu.

(5) Ovlaštena pravna osoba dužna je Ministarstvu dostaviti informaciju o svakoj promjeni u udovoljavanju uvjeta ovlaštenja za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere u roku od 5 dana od nastanka iste.

(6) Ovlaštena pravna osoba koja stekne ovlaštenje iz stavka 2. podstavka a) ovog članka ovlaštena je obavljati djelatnosti hidrografske izmjere i na razinama iz stavka 2. podstavaka b), c) i d) ovog članka.

(7) Ovlaštena pravna osoba koja stekne ovlaštenje iz stavka 2. podstavka b) ovog članka ovlaštena je obavljati  djelatnosti hidrografske izmjere i na razinama iz stavka 2. podstavaka c) i d) ovog članka.

(8) Ovlaštena pravna osoba koja stekne ovlaštenje iz stavka 2. podstavka c) ovog članka ovlaštena je obavljati  djelatnosti hidrografske izmjere i na razini iz stavka 2. podstavaka d) ovog članka.

Članak 6.

(1) Ovlaštenje iz članka 5. ovog Pravilnika Ministarstvo izdaje na temelju zahtjeva ovlaštene pravne osobe.

(2) Zahtjev mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje određene djelatnosti hidrografske izmjere i kategorije izmjere u skladu s odredbama ovog Pravilnika, te upravne pristojbe sukladno posebnom propisu.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovog članka ovlaštena pravna osoba mora priložiti:

a) Izvadak iz sudskog registra, odnosno izvadak iz obrtnog registra s podacima o registriranoj djelatnosti hidrografske izmjere za koju se traži izdavanje ovlaštenja, ne starije od šest mjeseci

b) Popis opreme s potrebnim tehničkim podacima i dokazom o vlasništvu ili pravu korištenja opreme s uvjerenjima proizvođača o kalibraciji opreme

c) ime i prezime odgovorne osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi

d) Popis stručnih voditelja radova u ovlaštenoj pravnoj osobi (ime i prezime, OIB ili drugi identifikacijski broj) s dokazima o njihovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu i svjedodžbama

e) Popis stručnih suradnika i zaposlenika (ime i prezime, OIB ili drugi identifikacijski broj) s dokazima o njihovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu i svjedodžbama

f) Dokaz o sklopljenom osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova odnosno djelatnosti mogli učiniti naručitelju ili drugim osobama u iznosu osiguranja od najmanje 1.000.000,00 kuna u skladu s odredbama Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti koje pokriva štetu iz hidrografske djelatnosti nastalu u Republici Hrvatskoj za vrijeme trajanja ovlaštenja

g) Popis dosadašnjih radova obavljenih u djelatnosti hidrografske izmjere odnosno izjavu da takvih radova nije bilo

h) Izjavu da pravnoj osobi ili osobi ovlaštenoj za zastupanje nije izrečena pravomoćna i osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih dijela iz područja gospodarskog kriminaliteta, ovjerena kod javnog bilježnika i

i) Uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak, koje nije starije od 6 mjeseci.

(4)Kada ista ovlaštena pravna osoba nakon isteka roka iz članka 5. stavka 3. ovog Pravilnika ponovno podnosi zahtjev za izdavanje ovlaštenja dužna je dostaviti samo one podatke i dokumente koji su se izmijenili u odnosu na prethodno dostavljeni zahtjev.

Članak 7.

(1) Rješenje kojim se daje ovlaštenje ili odbija zahtjev za davanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere Ministarstvo donosi po neposrednom očevidu.

(2) Neposredni očevid obavlja stručno povjerenstvo o čemu podnosi izvješće.

(3) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovog članka prilikom neposrednog očevida dužno je obaviti uvid u izvornike dokumentacije dostavljene uz zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika, pregledati opremu i uređaje, te utvrditi ispunjava li oprema propisane tehničke i sigurnosne uvjete, kao i neposrednim nadzorom utvrditi udovoljavanje  standardima za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Članak 8.

(1) Stručno povjerenstvo iz članka 7. ovog Pravilnika osniva Ministarstvo, a sastoji se od tri člana, od kojih su dva člana predstavnici Ministarstva, a jedan član predstavnik Instituta ovlašten za davanje mišljenja u skladu s člankom 8. stavkom 1. Zakona.

(2) Predsjednik stručnog povjerenstva predstavnik je Ministarstva.

(3) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka dužno je najkasnije u roku od sedam dana od dana obavljenog neposrednog očevida podnijeti izvješće Ministarstvu.

(4) Izvješće iz stavka 2. ovog članka potpisuje predsjednik stučnog povjerenstva i  svi članovi stručnog povjerenstva i predstavnik Instituta ovlašten za davanje mišljenja u skladu s člankom 8. stavkom 1. Zakona.

Članak 9.

(1) Ministarstvo vodi elektroničku evidenciju ovlaštenih pravnih osoba kojima je dano ovlaštenje ili je oduzeto ovlaštenje za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

a) naziv ovlaštene pravne osobe

b) ime i prezime odgovorne osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi

c) ime i prezime stručnog voditelja ili stručnih voditelja radova u ovlaštenoj pravnoj osobi

d) klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja rješenja o davanju ovlaštenja, odbijanju zahtjeva za davanjem ovlaštenja ili oduzimanju ovlaštenja ovlaštenoj pravnoj osobi

e) djelatnost hidrografske izmjere za koje je ovlaštenoj pravnoj osobi dano ovlaštenje odgovarajuće razine

f) popis zaposlenika s podacima o njihovoj stručnoj spremi, radnom stažu i radnom iskustvu i

g) rok na koji je rješenje dano.

(3) Ministarstvo objavljuje popis ovlaštenih pravnih osoba iz stavka 1. ovog članka na službenim mrežnim stranicama.

Obveza izvješćivanja o obavljanju djelatnosti

Članak 10.

(1) Ovlaštena pravna osoba dužna je dostaviti obavijest o početku, opsegu i predviđenom trajanju radova djelatnosti hidrografske izmjere Institutu najkasnije sedam dana prije početka radova, koji istu objavljuje na službenim mrežnim stranicama.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati:

a) ime i prezime ili naziv, te prebivalište ili sjedište naručitelja radova

b) naziv projekta i svrhu radova  djelatnosti hidrografske izmjere

c) navod radi li se o izmjeri radi izgradnje ili rekonstrukcije građevine ili drugog zahvata u prostoru za koji je prema posebnim propisima potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje, te u tom pogledu i ime i prezime ili naziv, te prebivalište ili sjedište investitora građevine, nositelja zahvata ili ovlaštenika koncesije na pomorskom dobru ili periodičkoj izmjeri u skladu s propisima ili izmjeri iz drugih razloga

d) ime i prezime ili naziv, te prebivalište ili sjedište investitora građevine, nositelja zahvata ili ovlaštenika koncesije na pomorskom dobru

e) popis građevina, aktivnosti i zahvata u prostoru i drugih podataka iz Priloga I. Pravilnika o službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, načinu i uvjetima izrade, izdavanja i održavanja na koje se pojedinačni radovi odnose

f) mjesto (opis i skica, te granice obuhvata radova u formi koordinatnih točaka kojima je omeđeno područje radova)

g) vrijeme (planirani početak i predviđeno trajanje radova)

h) sadržaj radova

i) navod o razini ovlaštenja iz članka 5. stavka 2. ovog Pravilnika

j) popis opreme koja se koristi tijekom radova

k) zahtjev za podatke sa sustava mareografa i

l) ime i prezime, te kontakte stručnog voditelja radova.

(3) Ovlaštena pravna osoba dužna je obavijestiti Institut o svakoj promjeni podataka iz stavka 2. ovog članka.

(4) Institut prilikom objave podataka iz ovog članka svakoj prijavi dodjeljuje jedinstvenu oznaku izmjere.

(5) Po zahtjevu ovlaštene pravne osobe iz stavka 1. ovog članka Institut podatke sa sustava mareografa o korekcijama za hidrografsku nulu u potrebnom opsegu za obavljanje radova djelatnosti hidrografske izmjere dostavlja ovlaštenoj pravnoj osobi po zaprimanju obavijesti iz stavka 1. ovog članka.

DIO TREĆI

PREGLED I OVJERA PODATAKA IZMJERE

Članak 11.

(1) Ovlaštena pravna osoba dužna je podnijeti zahtjev za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka radova djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 10. ovog Pravilnika.

Članak 12.

(1) Zahtjev za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata ovlaštena pravna osoba podnosi Institutu.

(2) Zahtjev za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata mora sadržavati:

a) jedinstvenu oznaku izmjere

b) ime i prezime ili naziv ovlaštene pravne osobe

c) vrijeme i mjesto obavljanja radova djelatnosti hidrografske izmjere temeljem koje je izrađen hidrografski elaborat i

d) popis građevina, aktivnosti i zahvata u prostoru i drugih podataka iz Priloga I. Pravilnika o službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, načinu i uvjetima izrade, izdavanja i održavanja na koje se pojedinačni radovi odnose.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovog članka prilaže se:

a) hidrografski elaborat u elektroničkom obliku

b) sirovi hidrografski podaci i podaci sa svih uređaja i opreme u elektroničkom obliku i

c) dokaz o uplaćenoj naknadi iz članka 31. ovog Pravilnika

d) drugi dokumenti potrebni ovlaštenoj pravnoj osobi.

(4) Hidrografski elaborat iz stavka 3. podstavka a) ovog članka mora sadržavati slijedeće:

a) jedinstvenu oznaku izmjere

b) naslovna stranica na kojoj se nalazi naziv ovlaštene pravne osobe, potpis odgovorne osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi i pečat, logotip, ime, prezime i potpis stručnog voditelja, ime i prezime ili naziv naručitelja, naziv zahvata u prostoru, datum ili datumi izmjere i trajanje izmjere, te datum izrade hidrografskog elaborata

c) rješenje o ovlaštenju pravne osobe za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere i izvadak iz sudskog registra

d) imena i prezimena djelatnika koji su sudjelovali u prikupljanju i obrađivanju svih podataka prikazanih u hidrografskom elaboratu

e) tehnički izvještaj koji sadrži popis opreme, kalibraciju mjernih uređaja (izvješće o obavljenoj terenskoj kalibraciji) i uvjerenja proizvođača o kalibraciji za opremu koja se obzirom na učestalost uporabe kalibrira u kraćim vremenskim periodima od pet godina

f) podatke o položajnom i visinskom datumu, projekciji i metodi rada

g) podloge odgovarajućeg mjerila (mjerilo ovisi o zahtjevu naručitelja) u grafičkom obliku u DWG i/ili DXF, te drugim elektroničkim formatima

h) cjeloviti sadržaj hidrografskog elaborata u elektroničkom obliku

i) digitalni model terena (DTM) 2mx2m kada se izmjera dubina obavlja višesnopnim dubinomjerom, odnosno digitalni tekstualni zapis koordinata točaka izmjere kada se izmjera dubina obavlja jednosnopnim dvofrekventnim ultrazvučnim dubinomjerom i

j) izobate ekvidistance 1 m.

(5) Prostorni podaci u hidrografskom elaboratu moraju biti izrađeni i u WGS84 referentnom elipsoidu u horizontalnom smislu, te reducirani na hidrografsku nulu u visinskom smislu, kao i u Hrvatskom terestričkom referentnom sustavu (HTRS96) u horizontalnom smislu, te na Hrvatskom visinskom referentnom sustavu (HVRS71) u visinskom smislu.

(6) Specifikaciju drugih elektroničkih formata iz stavka 4. podstavka g) ovog članka izrađuje Institut i objavljuje na službenim internetskim stranicama.

Članak 13.

(1) Potpunost dokumentacije dostavljene zahtjevom iz članka 12. ovog Pravilnika, utvrđuje Institut.

(2) Ukoliko se u postupku iz stavka 1. ovog članka, utvrdi da je zahtjev nepotpun, Institut će o istome obavijestiti podnositelja zahtjeva s uputom i rokom za  njegovu dopunu koji  ne može biti kraći od 15 dana.

(3) Ukoliko podnositelj zahtjeva ne dopuni zahtjev u skladu s uputom i u roku iz ovog članka, zahtjev će se odbaciti rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka  3. ovog članka  stranka ima pravo žalbe Ministarstvu.

Članak 14.

(1) Institut imenuje stalno stručno povjerenstvo za pregled hidrografskih elaborata i drugih podataka i dokumenata dostavljenih u zahtjevu iz članka 12. ovog Pravilnika.

(2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka sastavljeno je od predsjednika i najmanje dva člana.

Članak 15.

(1) Ukoliko stručno povjerenstvo iz članka 14. ovog Pravilnika utvrdi da su metode mjerenja i obrade podataka, kao i vrijednosti i kvaliteta podataka mjerenja iz hidrografskog elaborata u odnosu na dostavljene sirove i obrađene hidrografske podatke  u skladu sa standardima iz članka 3. ovog Pravilnika,  povjerenstvo će donijeti zaključak kojim se podaci djelatnosti hidrografske izmjere iz hidrografskog elaborata ovlaštene pravne osobe mogu smatrati službenima, s prijedlogom za ovjeru hidrografskog elaborata.

(2) Ukoliko stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka utvrdi  da metode mjerenja i obrade podataka, kao i vrijednosti i kvaliteta podataka mjerenja iz hidrografskog elaborata u odnosu na dostavljene sirove i obrađene hidrografske podatke nisu u skladu sa standardima iz članka 3. ovoga Pravilnika, zaključkom će iste opisati i definirati radnje koje je ovlaštena pravna osoba dužna izvršiti u cilju ovjere elaborata u novom postupku pregleda i ovjere.

(3) Institut će podatke i dokumente iz članka 12. Pravilnika i ovog članka pohraniti u digitalnom obliku pod jedinstvenom oznakom izmjere radi njihove objave u skladu s člankom 11. stavkom 3. Zakona i odredbama Pravilnika o službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, načinu i uvjetima izrade, izdavanja i održavanja objaviti na službenim pomorskim navigacijskim kartama i u publikacijama i radi njihove uporabe za potrebe hidrografsko-navigacijske sigurnosti.

Članak 16.

(1) Temeljem zaključka povjerenstva iz članka 15. ovog Pravilnika Institut donosi rješenje kojim se ovjerava hidrografski elaborat ili se odbija zahtjev za ovjeru.

(2) Ovjera hidrografskog elaborata potvrđuje se službenim žigom Instituta i potpisom ovlaštene osobe Instituta.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovog članka Institut donosi najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave potpunog zahtjeva iz članka 12. ovog Pravilnika.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka stranka ima pravo žalbe Ministarstvu.

DIO ČETVRTI

TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI

Članak 17.

(1) Za ovlaštenje razine HIDRO – Posebni uvjeti, ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka prema Tablici 1 iz Priloga I. ovog Pravilnika:

a) višesnopni višefrekventni hidrografski dubinomjer visoke rezolucije (rezolucija dubine do 2 cm, broj zraka najmanje 256, rezolucija zrake do 2 stupnja)

b) uređaj za mjerenje ljuljanja i posrtanja plovnog objekta (min točnosti 0,05°) i valjanja plovnog objekta (min točnosti 10 cm )

c) uređaj za mjerenje kursa plovila plovnog objekta (min točnosti 0,2°)

d) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini (min točnost: 0,1 m/s ) i

e) RTK GNSS CROPOS ili drugi jednako vrijedni uređaj koji omogućuje precizno 3D mjerenje pozicije u realnom vremenu

f) plovni objekt opremljena za montažu odgovarajuće opreme za izmjeru.

(2) Kada konfiguracija područja izmjere zbog zapreka u morskom prostoru dubine manje od jednog metra ne omogućava uporabu panoramskog dubinomjera, ovlaštena pravna osoba može upotrijebiti na području takvog ograničenja jednosnopni dvofrekventni ultrazvučni dubinomjer ili uređaje i opremu za klasične metode geodetske izmjere kalibrirane i tehnički ispravne koji omogućuju točnost mjerenih podataka prema Tablici 1 iz Priloga I. ovog Pravilnika.

Članak 18.

(1) Za obavljanje djelatnosti u kategoriji HIDRO-1a ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka  u skladu sa standardima iz članka 3. ovog Pravilnika:

a) višesnopni hidrografski dubinomjer

b) uređaj za mjerenje ljuljanja i posrtanja plovnog objekta (min točnosti 0,05°) i valjanja plovnog objekta kojim se obavlja izmjera (min točnosti 10 cm)

c) uređaj za mjerenje kursa plovnog objekta (min točnosti 0,2°)

d) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini (min točnosti 0,1 m/s)

e) DGPS ili drugi uređaj koji omogućuje precizno 2D mjerenje pozicije u realnom vremenu, kao i i uređaj za mjerenje razine mora za vrijeme trajanja izmjere ili podatak službenog mareografa Instituta za svođenje mjerenih vrijednosti dubine mora na visinski datum

f) plovni objekt opremljena za montažu odgovarajuće opreme za izmjeru.

(2) Kada konfiguracija područja izmjere zbog zapreka u morskom prostoru dubine manje od jednog metra ne omogućava uporabu panoramskog dubinomjera, ovlaštena pravna osoba može upotrijebiti na području takvog ograničenja jednosnopni dvofrekventni ultrazvučni dubinomjerili uređaje i opremu za klasične metode geodetske izmjere kalibrirane i tehnički ispravne koji omogućuju točnost mjerenih podataka prema Tablici 1 iz Priloga I. ovog Pravilnika.

Članak 19.

(1) Za obavljanje djelatnosti u kategoriji HIDRO-1b ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka u skladu sa standardima iz članka 3. ovog Pravilnika:

a) jednosnopni dvofrekventni ultrazvučni hidrografski dubinomjer

b) panoramski dubinomjer

c) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini (min točnosti 0,1 m/s )

d) DGPS ili drugi uređaj koji omogućuje precizno 2D mjerenje pozicije u realnom vremenu i podatak službenog mareografa  Instituta za svođenje mjerenih vrijednosti dubine mora na visinski datum

e) plovni objekt opremljena za montažu odgovarajuće opreme za izmjeru

(2) Kada konfiguracija područja izmjere zbog zapreka u morskom prostoru dubine manje od jednog metra ne omogućava uporabu dubinomjera, ovlaštena pravna osoba može upotrijebiti na području takvog ograničenja opremu za klasične metode geodetske izmjere kalibrirane i tehnički ispravne koji omogućuju točnost mjerenih podataka prema Tablici 1 iz Priloga I. ovog Pravilnika.

Članak 20.

Za obavljanje djelatnosti za kategoriju HIDRO-2, ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka u skladu sa standardima iz članka 3. ovog Pravilnika::

a) jednosnopni dvofrekventni ultrazvučni hidrografski dubinomjer

b) DGPS ili drugi uređaj koji omogućuje 2D mjerenje pozicije u realnom vremenu i podatak službenog mareografa  Instituta za svođenje mjerenih vrijednosti dubine mora na visinski datum

c) plovni objekt opremljena za montažu odgovarajuće opreme za izmjeru.

Članak 21.

(1) Za obavljanje djelatnosti geologije (GEOLO) ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka u skladu sa standardima iz članka 3. ovog Pravilnika:

a) uređaj za pozicioniranje plovnog objekta kojim se obavlja izmjera (DGPS) – točnost prema Tablici 1. iz Priloga I.  ovog Pravilnika

b) uređaj za određivanje kursa plovnog objekta kojim se obavlja izmjera

c) računalni program za pozicioniranje plovnog objekta kojim se obavlja izmjera s pripadajućim zapisivačima

d) uređaj za istraživanje geologije morskog dna: geološko-strukturni dubinomjer (SBP – Sub Bottom Profiler) ili parametarski geološko-strukturni dubinomjer (PSBP – Parametric Sub Bottom Profiler) ili geološko-strukturni dubinomjer katamaran (SBP – Sub Bottom Profiler Catamaran – UNIBOOM) ili sličan sa minimalnom penetracijom u morsko dno od 20-30 m, rezolucijom 0,3 m, snagom iznad 100 J i frekvencijom 3,5 kHz

e) računalni program za analogno ili digitalno prikazivanje podataka geologije morskog dna, te računalni program za obradu tih podataka i

f) uređaji za uzorkovanje sedimenata morskog dna: udarna sonda (Drop Correr) ili  vibrirajuća sonda (Vibro Correr), s odgovarajućim zatvaračem i plastičnim ili metalnim umetkom za uzorak s minimalnom dužinom od 1 m i promjerom 76 mm.

(2) Za obavljanje djelatnosti geofizike mora (GEOFI) ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka u skladu sa standardima iz članka 3. ovog Pravilnika:

a) uređaj za pozicioniranje plovnog objekta kojim se obavlja izmjera (DGPS) – točnost prema Tablici 1. iz Priloga I. ovog Pravilnika

b) uređaj za određivanje kursa plovnog objekta kojim se obavlja izmjera

c) računalni program za pozicioniranje plovnog objekta kojim se obavlja izmjera s pripadajućim zapisivačima

d) uređaj za istraživanje seizmike mora: „sparker“ s penetracijom u morsko dno preko 100 m, snagom impulsa iznad 1 kJ, najmanje jednim kanalom i najvećom frekvencijom 2 kHz

e) računalni program za analogno ili digitalno prikazivanje podataka plitke seizmike morskog dna, te računalni program za obradu podataka

f) uređaj za detekciju feromagnetskih predmeta na morskom dnu – magnetometar, minimalne osjetljivosti 0,5 nT i geološko grabilo s otvorom za uzimanje uzoraka sedimenata morskog dna

g) računalni program za digitalno prikazivanje podataka magnetometrijske detekcije feromagnetskih pojava na morskom dnu te računalni program za obradu podataka.

(3) Za obavljanje djelatnosti oceanologije (OCEAN) ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka u skladu sa standardima iz članka 3. ovog Pravilnika:

a) uređaj za mjerenje morskih struja – površinskih i vertikalno po dubini (brzina: točnost 0,3 cm/s;raspon 500 cm/s: smjer: točnost: 2°; preciznost: 0,5°)

b) uređaj za mjerenje temperature, slanosti i gustoće morske vode (temperatura: raspon: -5° do 35°C; preciznost: 0,0002°C: provodljivost: raspon 0-7 S/m; preciznost: 0,0002 S; dubina: najmanje 2000 m ; točnost 0,01% dubine)

c) uređaj za mjerenje površinskih valova generiranih vjetrom ( visina vala : -20 m + 20 m ; rezolucija : 1 cm ; to č nost 3%; period 1,6-20 sec : smjer vala ; 0 ^o – 360 ^o , rezolucija 1,5 ^o );

d) uređaj za mjerenje optičkih svojstava morske vode (prozirnost: bijela/crna Sechi ploča 30 cm, boja: Forell skala I-XXI klasa;  turbiditet: raspon 0-400 FTU)

e) uređaj za mjerenje hidroakustičkih svojstava morske vode (buka po dubini: raspon 26 -130 dB; brzina zvuka: raspon 1375-1675 m/s; točnost: 0,025 m/s; preciznost: 0,006 m/s )

f) uređaji za mjerenje kemijskih svojstava morske vode (hranjive soli: raspon mjerenja od 190 -1100 nm, točnost 1,0 nm; pH :raspon mjerenja 0,00- 14,00, točnost 0,01 nm ; kisik: raspon mjerenja 0,1 – 50 ml, preciznost 0,01 % ) i

g) komplet uređaja za mjerenje meteoroloških parametara na terenu (brzina i smjer vjetra: 0- 50 m/s , točnost: 2°; atmosferski tlak; 910 -1060 hPa točnost: 2 hPa , relativna vlažnost i oblačnost-karte oblaka).

Članak 22.

(1) Stručni uvjeti koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i svjedodžbi za obavljanje djelatnosti u kategorijama HIDRO – Posebni uvjeti i HIDRO -1a, jesu najmanje:

a) 1 zaposlenik VSS geodetske struke koji je ovlašteni inženjer geodezije

b) 1 zaposlenika najmanje SSS geodetske ili druge tehničke struke

c) najmanje 5 godine radnog iskustva za zaposlenike VSS i 1 godina za zaposlenike SSS, na hidrografskim ili sličnim poslovima u zemlji ili inozemstvu i

d) dokaz da ima i provodi postupak osposobljavanja djelatnika za rukovanje opremom i uređajima.

(2) Stručni uvjeti koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i svjedodžbe za obavljanje djelatnosti u kategorijama HIDRO- 1b i HIDRO -2 jesu najmanje:

a) 1 zaposlenika VSS geodetske struke koji je ovlašteni inženjer geodezije

b) 1 zaposlenika najmanje SSS geodetske ili druge tehničke struke

c) najmanje 3 godine radnog iskustva za zaposlenike VSS i 1 godina za zaposlenike SSS, na hidrografskim ili sličnim poslovima u zemlji ili inozemstvu i

d) dokaz da ima i provodi postupak osposobljavanja djelatnika za rukovanje opremom i uređajima.

Članak 23.

Stručni uvjeti koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i svjedodžbi za obavljanje djelatnosti u kategorijama GEOLO i GEOFI jesu najmanje:

a) 1 zaposlenik VSS geološke ili VSS fizika-geofizika ili druge slične prirodne struke

b) 1 zaposlenik najmanje SSS geološke ili druge prirodne struke

c) najmanje 3 godine radnog iskustva za zaposlenika VSS i 1 godinu za zaposlenike SSS na istim ili sličnim poslovima u zemlji ili inozemstvu

d) posjedovanje svjedodžbe o osposobljenosti za rukovanje opremom izdane od tvrtke koja je isporučitelj opreme.

Članak 24.

Stručni uvjeti koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i svjedodžbi za obavljanje djelatnosti u kategoriji OCEAN jesu najmanje:

a) 1 zaposlenika VSS (prirodne struke, fizika)

b) 1 zaposlenika VSS (prirodne ili tehničke struke, kemija)

c) 1 zaposlenika najmanje SSS (tehničke ili prirodne struke)

d) najmanje 3 godine radnog iskustva za zaposlenika VSS iz podstavka a) i b)  i 2 godine za zaposlenika SSS iz podstavka c) na istim ili sličnim poslovima u zemlji ili inozemstvu i

e) posjedovanje svjedodžbe o osposobljenosti za rukovanje opremom izdane od tvrtke koja je isporučitelj opreme.

Članak 25.

Stručni voditelj radova iz članka 6. stavka  3. ovog Pravilnika mora imati najmanje 3 godine radnog iskustva u djelatnosti hidrografske izmjere ili sličnim poslovima.

DIO PETI

UVJETI I NAČIN NADZORA OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE

Članak 26.

(1) S ciljem osiguravanja sveobuhvatnog nadzora obavljanja djelatnosti hidrografske izmjere Ministarstvo i lučke kapetanije u suradnji s Institutom za svaku kalendarsku godinu izrađuju godišnji plan rada.

(2) O ostvarenju planiranih nadzora Ministarstvo i lučke kapetanije sastavljaju godišnje izvješće.

(3) Plan iz stavka 1. ovog članka se sastavljaju vodeći računa o sljedećim ciljevima u obavljanju inspekcijskog nadzora:

a) pregledati najmanje 20% ovlaštenih pravnih osoba godišnje

b) pregledati najmanje 20% ovlaštenih pravnih osoba koje imaju ovlaštenje za HIDRO-Posebni uvjeti i HIDRO-1a, a osobito tijekom trajanja radova djelatnosti hidrografske izmjere namijenjene gradnji ili rekonstrukciji građevina ili drugih zahvata u prostoru za koje je posebnim propisom potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje, a prije njezine uporabe, odnosno prije izdavanja uporabne dozvole u skladu s posebnim propisima (izmjera izvedenog stanja).

Članak 27.

(1) Inspektor je dužan prilikom pripreme za obavljanje inspekcijskog pregleda upoznati se sa svim dostupnim podacima o predmetu nadzora, primjenjivim odredbama zakona, kao i rezultatima prethodno obavljenih inspekcijskih pregleda.

(2) Inspektor je dužan kao minimum obaviti uvid u podatke iz stavka 1. ovog članka dostupne kroz odgovarajuće baze podataka koje vodi Ministarstvo i Institut.

Članak 28.

(1) Ako je za obavljanje određenog inspekcijskog posla ili drugog tehničkog posla u svezi s inspekcijom potrebna posebna stručnost ili specifična znanja, inspektor može prije donošenja odluke zatražiti nalaz ili mišljenje stalnog povjerenstva iz članka 29. ovog Pravilnika.

(2) Inspektori sigurnosti plovidbe ili ovlaštene osobe Ministarstva koje obavljaju nadzor i osobe čiji je nalaz ili mišljenje zatraženo, ne smiju imati nikakvog poslovnog interesa u svezi ovlaštene pravne osobe, investitora ili naručitelja poslova hidrografske djelatnosti kao niti nositelja zahvata, investitora građevine ili drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenika koncesije na pomorskom dobru koji je predmet inspekcijskog nadzora.

Članak 29.

(1) Za obavljanje stručnog nadzora  Institut imenuje stalno  povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri stručna djelatnika Instituta.

(2) Povjerenstvo obavlja nadzor pouzdanosti mjernih metoda ovlaštenih pravnih osoba, kao i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati ovlaštene pravne osobe u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

(3) Povjerenstvo obavlja stručni nadzor prema potrebi i u skladu s Planom rada iz članka 26. ovog Pravilnika.

(4) Povjerenstvo o rezultatima stručnog nadzora sastavlja zapisnik koji sadrži podatke o tijeku i rezultatima stručnog nadzora.

(5) Predsjednik povjerenstva o rezultatima stručnog nadzora dužan je obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i Ministarstvo.

Članak 30.

(1) Inspektor sigurnosti plovidbe ili ovlašteni djelatnik Ministarstva provesti će  nadzor ovlaštene pravne osobe posebice u slijedećim slučajevima:

a. ako je Institut zaprimio obavijest o radovima djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 10. ovog Pravilnika, a nije zaprimio zahtjev za pregledom i ovjerom hidrografskog elaborata u skladu s odredbama ovog Pravilnika

b. ako Institut nije zaprimio obavijest o radovima djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 10. ovog Pravilnika, a zaprimio je zahtjev za pregledom i ovjerom hidrografskog elaborata u skladu s odredbama ovog Pravilnika,

c. ako ministarstvo, lučka kapetanija ili Institut posjeduje podatke o aktivnosti, zahvatu ili građevini u područjima iz članka 2. Zakona, a Institut nije zaprimio obavijest iz članka 10. ovog Pravilnika ili zahtjev iz članka 12.  ovog Pravilnika za isti u propisanom roku.

(2) O saznanjima i obavijestima iz stavka 1. ovog članka Institut  će pisanim putem obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i Ministarstvo.

DIO ŠESTI

VISINA NAKNADE I OSNOVICE ZA NJEZIN OBRAČUN

Članak 31.

(1) Naknadu za pokrivanje troškova ovjere hidrografskog elaborata  plaćaju ovlaštene pravne osobe prilikom podnošenja zahtjeva za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata.

(2) Visina naknade određuje se kao umnožak osnovice s koeficijentima područja, opsega, metodologije izmjere i razine ovlaštenja.

(3) Osnovica iz stavka 2. ovoga članka iznosi 500 kuna.

(4) Koeficijenti za izračun naknade iz stavka 2. ovoga članka kod izmjere dubina mora, marinske geodezije, snimanja objekata u priobalju i moru, te snimanja objekata na morskom dnu i podmorju propisani su Prilogom II. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

(5) Koeficijenti područja, opsega, metodologije izmjere i razine ovlaštenja za izračun naknade iz stavka 2. ovoga članka kod obavljanja djelatnosti geologije propisani su Prilogom III. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

(6) Koeficijenti područja, opsega, metodologije izmjere i razine ovlaštenja za izračun naknade iz stavka 2. ovoga članka kod obavljanja djelatnosti geofizike mora propisani su Prilogom IV. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

(7) Koeficijenti područja, opsega, metodologije izmjere i razine ovlaštenja za izračun naknade iz stavka 2. ovoga članka kod obavljanja djelatnosti oceanologije propisani su Prilogom V. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 32.

Naknada iz članka 31. ovoga Pravilnika uplaćuje se u Državni proračun Republike Hrvatske kao namjenski prihod Instituta i koristi se za pokrivanje troškova nabavke, održavanja, korištenja plovnih objekata, uređaja, opreme, računalnih programa i ostalih troškova u postupku ovjere.

DIO SEDMI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

Pravne osobe ovlaštene za obavljanje hidrografskih djelatnosti u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (“Narodne novine”, br. 162/98.) mogu nastaviti obavljati poslove do isteka valjanosti ovlaštenja u skladu s uvjetima tih ovlaštenja.

Članak 34.

(1) Ministarstvo će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika uspostaviti sustav elektroničke dostave zahtjeva iz članka 6. stavka 1. ovog Pravilnika.

(2) Institut će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika uspostaviti sustav elektroničke dostave i evidentiranja obavijesti o početku, opsegu i predviđenom trajanju pojedinačnih radova djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 10. ovog Pravilnika.

(3) Institut će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika uspostaviti sustav jedinstvene elektroničke dostave digitalnih i elektroničkih dokumenata i podataka iz zahtjeva za pregled i ovjeru hidrografskog iz članka 12. ovog Pravilnika i objaviti specifikaciju drugih elektroničkih formata iz istog članka.

(4) Institut će u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika uspostaviti sustav elektroničke pohrane i evidentiranja podataka i dokumenata djelatnosti hidrografske izmjere sa statusom objave na službenim pomorskim navigacijskim kartama i u publikacijama, te u „Oglasu za pomorce“ iz članka 12. stavka 4. ovog Pravilnika.

Članak 35.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (“Narodne novine”, br. 162/98.).

Članak 36.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Klasa: 011-01/14-02/103

Urbroj: 530-04-2-1-16-X

Zagreb,________ 2018. godine

M I N I S T A R

 Oleg Butković

Prilog I.

Tablica 1 – Minimalni standardi za djelatnost hidrografske izmjere

Parametri ”a" i “b” (u Tablici 1) za svaki red, zajedno s dubinom “d” unose se u formulu kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost za određenu dubinu :

Gdje:

a - predstavlja udio pogre š ke mjerenja koja ne ovisi o dubini

b -koeficijent koji predstavlja udio pogre š ke mjerenja koji ovisi o dubini

d -dubina

b x d -predstavlja udio pogre š ke mjerenja koja se mijenja s dubinom.

Poglavlje 1 – Klasifikacija izmjere

U ovom poglavlju opisane su prihvatljive kategorije izmjere prema kojima hidrografski uredi/organizacije mogu izraditi navigacijske proizvode koji će omogućiti da se planirana pomorska plovidba odvija sigurno u području u kojem je obavljena izmjera. Budući da uvjeti variraju ovisno o dubini mora i očekivanoj vrsti plovnih objekata, definirane su četiri kategorije izmjere, svaka namijenjena za određeni raspon potreba.

Četiri kategorije opisane su u daljnjem tekstu zajedno s naznakom potrebe koju bi ta kategorija trebala zadovoljiti. Tablica 1 određuje minimalne standarde za svaku kategoriju i mora se tumačiti zajedno s detaljnim tekstom u sljedećim poglavljima.

Tijelo odgovorno za provedbu izmjere mora odabrati kategoriju izmjere koja je najprimjerenija zahtjevima sigurnosti plovidbe u tom području. Potrebno je napomenuti da jedna kategorija možda neće biti prikladna za izmjeru cijelog područja, pa je u tom slučaju tijelo odgovorno za provedbu izmjere dužno izričito utvrditi gdje će se različite kategorije koristiti. Također je potrebno napomenuti da je moguće da se situacija na terenu značajno razlikuje od očekivane i da zbog toga dođe do promjene kategorije. Na primjer, u područjima gdje plove supertankeri (VLCC) za koja se očekuje da su dublja od 40 metara, može se koristiti kategorija 1a; međutim ako mjeritelj otkrije pličine na dubini manjoj od 40 metara, za izmjeru takvih područja može biti prikladnija posebna kategorija.

Posebna kategorija

Ovo je najstroža kategorija koja se koristi samo za ona područja gdje je slobodni prostor ispod kobilice kritičan. Zbog toga je nužna potpuna pretraga morskog dna pri kojoj veličina ob jekata koje treba otkriti ostaje mala. Budući da je slobodni prostor ispod kobilice kritičan, malo je vjerojatno da će se izmjere posebne kategorije obavljati u vodama dubljim od 40 metara. Primjeri područja koja mogu zahtijevati izmjeru posebne kategorije su: privezišna područja, luke i kritična područja plovnih kanala.

Kategorija 1a

Ova kategorija namijenjena je za područja koja su dovoljno plitka da bi prirodni ili umjetni ob jekti na morskom dnu predstavljali problem za površinsku navigaciju tim područjem, ali gdje je slobodan prostor ispod kobilice manje kritičan nego u slučaju posebne kategorije. Postojanje prirodnih ili umjetnih ob jekata koji bi mogli ugroziti površinsku navigaciju zahtijeva potpunu pretragu morskog dna, međutim veličina najmanjeg traženog ob jekta je veća nego kod posebne kategorije. Slobodni prostor ispod kobilice s povećavanjem dubine postaje manje važan pa se veličina najmanjeg traženog ob jekta povećava u područjima gdje je dubina mora veća od 40 metara. Izmjere kategorije 1a mogu se ograničiti na vode pliće od 100 metara .

Kategorija 1b

Ova kategorija namijenjena je za područja plića od 100 metara kod kojih se opći opis morskog dna smatra dostatnim za vrstu površinske navigacije koja se očekuje na ovom području. Potpuna pretraga morskog dna nije nužna, što znači da će se neki ob jekti previdjeti iako će maksimalni dopušteni razmak između linija ograničiti veličinu neotkrivenih ob jekata . Ova se kategorija preporučuje u slučaju kada slobodni prostor ispod kobilice nije važan. To, na primjer, može biti područje čije su karakteristike morskog dna takve da je vjerojatnost pojavljivanja umjetnih ili prirodnih ob jekata koji bi mogli ugroziti površinsku navigaciju vrlo mala .

Kategorija 2

Ovo je najmanje stroga kategorija, namijenjena za područja gdje je dubina mora takva da se opći opis morskog dna smatra dostatnim. Potpuna pretraga morskog dna nije potrebna. Kategorija 2 preporučuje se za izmjere područja dubljih od 100 metara, jer je na dubinama mora većim od 100 metara malo vjerojatno da postoje umjetni ili prirodni ob jekti koji su dovoljno veliki da mogu utjecati na površinsku navigaciju a da nisu otkriveni izmjerama kategorije 2 .

Poglavlje 2 – Pozicioniranje

2.1 Horizontalna mjerna nesigurnost

Nesigurnost pozicije je mjerna nesigurnost na poziciji dubine ili ob jekta unutar geodetskog referentnog okvira.

Pozicije se moraju navoditi prema geocentričnom referentnom okviru temeljenom na Međunarodnom terestričkom referentnom sustavu (ITRS), npr. WGS84. Ukoliko su, iznimno, pozicije navedene prema horizontalnom datumu, taj bi se datum trebao povezati s geocentričnim referentnim okvirom temeljenim na ITRF-u.

Na mjernu nesigurnost pozicije utječe više različitih parametara; treba uzeti u obzir doprinos svih tih parametara ukupnoj horizontalnoj nesigurnosti (THU).

Potrebno je usvojiti statističku metodu koja kombinira sve izvore mjerne nesigurnosti kako bi se odredila nesigurnost pozicioniranja. Mjerna nesigurnost pozicije na razini po uzdanosti od 95%  reba biti zabilježena zajedno s podacima izmjere (vidi također 5.3). Sposobnost sustava izmjere trebala bi se prikazati izračunom THU-a.

Pozicija dubina, opasnosti i ostalih značajnih potopljenih ob jekata , navigacijskih sredstava (fiksnih i plutajućih), ob jekata važnih za navigaciju, obalne crte i topografskih objekata mora se odrediti na način da horizontalna mjerna nesigurnost ispunjava zahtjeve određene u Tablici 1 . Navedeno uključuje sve izvore mjerne nesigurnost i , a ne samo one povezane s opremom za pozicioniranje .

Poglavlje 3 – Dubine

3.1 Uvod

Navigacija zahtijeva točno poznavanje dubine mora kako bi se iskoristila maksimalna nosivost i maksimalna dostupnost morske vode za sigurnu navigaciju. Ako slobodni prostor ispod kobilice predstavlja problem, mjerna nesigurnost dubine mora se preciznije kontrolirati i bolje razumjeti. Slično tome, veličina ob jekta koji će se otkriti, ili još važnije, koji se možda neće otkriti izmjerom, također se mora odrediti i razumjeti.

Izmjerene dubine i visine iznad hidrografske nule u području plavljenja moraju se navesti prema vertikalnom datumu koji je kompatibilan s proizvodima koji će se izraditi ili ažurirati na temelju izmjere, npr. hidrografskoj nuli. U idealnim okolnostima taj bi datum za mjerenje dubine ujedno trebao biti i jasno utvrđeni vertikalni datum kao što je LAT, MSL, geocentrični referentni okvir temeljen na ITRS-u ili geodetska referentna razina .

3.2 Vertikalna mjerna nesigurnost

Vertikalna mjerna nesigurnost definira se kao mjerna nesigurnost reduciranih dubina. Pri određivanju vertikalne mjerne nesigurnosti, moraju se kvantificirati izvori pojedinačnih mjernih nesigurnosti . Sve mjerne nesigurnosti moraju se statistički kombinirati kako bi se dobila ukupna vertikalna mjerna nesigurnost (TVU).

Maksimalna dopuštena vertikalna mjerna nesigurnost za reducirane dubine naznačena u Tablici 1 određuje mjerne nesigurnosti koje se moraju postići za svaku kategoriju izmjere. Mjerna nesigurnost s razinom po uzdanosti od 95% odnosi se na procjenu pogreške uzrokovane slučajnim pogreškama i ostacima ispravaka sustavnih pogrešaka . Sposobnost sustava izmjere treba se prikazati izračunom TVU-a.

Budući da na nesigurnost mjerenja dubine utječu i konstantne pogreške i pogreške ovisne o dubini, koristi se niže navedena formula kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost (TVU) na razini p ouzdanosti od 95%. Parametri ”a" i “b” za svaku kategoriju, navedeni u Tablici 1 zajedno s dubinom “d” unose se u formulu kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost za određenu dubinu :

pri čemu:

a predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ne ovisi o dubini

b je koeficijent koji predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ovisi o         dubini

d je dubina

b x d predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ovisi o dubini

Vertikalnu mjernu nesigurnost na razini po uzdanosti od 95% treba zabilježiti zajedno s podacima izmjere (vidi također 5.3).

3.3Redukcije zbog opažanja morskih mijena / razine mora

Opažanja dovoljna za utvrđivanje oscilacija razine mora na cijelom području izmjere moraju se bilježiti tijekom cijelog trajanja izmjere kako bi se mjerenja dubine reducirala na relevantni datum za mjerenje dubine . Te oscilacije mogu se odrediti izravnim mjerenjem razine mora (tj. korištenjem mareografa) i, po potrebi,  pomoću korekcija izorahija prenijeti preko područja izmjere ili tehnikama 3D pozicioniranja povezati s odgovarajućim datumom za mjerenje dubine putem odgovarajućeg separacijskog modela.

Redukcije plime / razine mora ne moraju se primijeniti na dubinama većim od 200 metara ako ova aproksimacija nema izravan učinak na TVU.

3.4Mjerenje dubine

Svi nepravilni ob jekti prethodno registrirani u području izmjere i oni otkriveni tijekom izmjere moraju se detaljnije ispitati i, ukoliko se potvrde, mora se utvrditi njihova pozicija i najmanja dubina. Ukoliko se prethodno registrirani nepravilni ob jekt ne otkrije, provjerite postupak za pobijanje u Poglavlju 6. Tijela odgovorna za kvalitetu izmjere mogu odrediti granicu dubine izvan koje nije potrebna detaljna pretraga morskog dna, a time ni ispitivanje nepravilnih ob jekata .

Pozicija i najmanja dubina iznad podrtina i prepreka koje ostavljaju manje od 40 metara slobodnog prostora iznad sebe te koje su potencijalno opasne za normalnu površinsku navigaciju, određuju se najboljom raspoloživom metodom uz ispunjavanje standarda za mjernu nesigurnost za odgovarajuću kategoriju u Tablici 1 .

Panoramski dubinomjer ne bi se smio koristiti za mjerenje dubine već za određivanje područja koja zahtijevaju detaljnija i točnija mjerenja.

3.5Otkrivanje objekata

U slučaju da je potrebna potpuna pretraga morskog dna , oprema koja se koristi za obavljanje izmjere mora biti takva da može otkriti ob jekte dimenzija navedenih u Tablici 1 . Uz to, oprema mora biti dio sustava (uključujući opremu za izmjeru/obradu, postupke i osoblje), kojim se s velikom vjerojatnošću mogu otkriti ti ob jekti . Hidrografski ured ili organizacija koja prikuplja podatke odgovorna je za ocjenu sposobnosti bilo kojeg predloženog sustava te time za potvrdu da sustav može otkriti dovoljnu količinu traženih ob jekata .

Zahtjevi posebne kategorije i kategorije 1a za otkrivanje ob jekata veličine 1 odnosno 2 kubična metra, minimalni su zahtjevi. Mogu postojati ob jekti koji su manji od zadane minimalne veličine, ali koji svejedno predstavljaju opasnost za sigurnu navigaciju. Stoga će možda biti potrebno da hidrografski ured ili organizacija otkrije manje ob jekte kako bi se rizik od neotkrivenih opasnosti za površinsku navigaciju sveo na najmanju moguću mjeru.

Treba napomenuti da se ne može jamčiti stopostotno otkrivanje ob jekata čak ni pri obavljanju izmjere odgovarajućim sustavom. Ako se sumnja da u nekom području postoje objekti koje korišteni sustav izmjere nije otkrio, mora se razmotriti korištenje alternativnog sustava (npr. mehanički sweep ) radi povećanja razine po uzdanosti za minimalnu sigurnu dubinu prolaza tim područjem.

3.6Gustoća mjerenja dubina / Razmak između linija

Da bi se osigurala adekvatna potpuna pretraga morskog dna , pri planiranju gustoće mjerenja dubina moraju se uzeti u obzir svojstva morskog dna na tom području te zahtjevi za sigurnu površinsku navigaciju.

Za posebnu kategoriju i kategoriju 1a ne postoji preporučeni maksimalni razmak između linija, jer već postoji zahtjev za potpunu pretragu morskog dna.

Potpuna pretraga morskog dna ne nalaže se za kategorije 1b i 2, a Tablica 1 preporučuje maksimalni razmak između linija (za kategorije 1b i 2) te gustoću točaka za batimetrijski LIDAR (kategorija 1b). Svojstva morskog dna moraju se procijeniti što je prije moguće radi odluke o povećanju ili smanjenju razmaka između linija / gustoće točaka za LIDAR iz Tablic e 1 .

Poglavlje 4 – Druga mjerenja

4.1Uvod

Sljedeća opažanja ne moraju uvijek biti potrebna, ali ako su određena u zahtjevu za izmjeru, moraju zadovoljavati sljedeće standarde.

4.2Uzorkovanje morskog dna

Svojstva morskog dna moraju se odrediti u mogućim područjima sidrišta;  mogu se odrediti fizičkim uzimanjem uzoraka ili zaključivanjem na temelju podataka drugih senzora (npr. jednosnopnih dubinomjera, panoramskog dubinomjera, geološkog dubinomjera, videozapisa itd.). Fizički uzorci trebali bi se prikupljati u razmacima ovisnima o geologiji morskog dna i u opsegu potrebnom za ispravno izvođenje zaključaka.

4.3Povezivanje hidrografske nule i geodetske nule

Tehnička Rezolucija A2.5 IHO-a, navedena u publikaciji IHO-a M-3, zahtijeva da datum korišten za prognoze morskih mijena bude isti kao hidrografska nula. Kako bi se moglo potpuno iskoristiti batimetrijske podatke, vertikalni datum korišten za opažanje morskih mijena trebao bi biti povezan s geodetskom nulom preko istaknutih fiksnih oznaka u blizini mareografa/stanice/opservatorija za mjerenje plime i oseke. Elipsoidna visina vertikalnih referentnih oznaka korištenih za opažanje morskih mijena trebala bi se određivati u odnosu na geocentrični referentni okvir temeljen na ITRS-u, najbolje WGS84, ili u odnosu na odgovarajuću geodetsku referentnu razinu.

4.4Prognoze morskih mijena

Analiza podataka o morskim mijenama može biti potrebna za buduće prognoze plime i oseke i izradu Tablice morskih mijena. U tom slučaju opažanja bi trebala trajati što duže, i to ne manje od 30 dana.

4.5Opažanja struja morskih mijena

Brzinu i smjer struja morskih mijena koje mogu prijeći 0.5 čvora potrebno je promatrati na ulazima u luke i kanale, kod bilo koje promjene u smjeru kanala, na sidrištima i u blizini pristaništa. Poželjno je i mjerenje obalnih struja i struja otvorenog mora ako njihova jačina utječe na površinsku navigaciju.

Struje morskih mijena na svakoj poziciji trebale bi se mjeriti na dubinama koje ispunjavaju uvjete za normalnu površinsku navigaciju na području izmjere. U slučaju struja morskih mijena, trebala bi se izvršiti istovremena opažanja visine razine mora i meteoroloških uvjeta, dok bi trajanje opažanja trebalo biti ne manje od 30 dana.

Brzina struja morskih mijena trebala bi se mjeriti s preciznošću od 0.1 čvora, a smjer s preciznošću od 10 ^o , i to na razini po uzdanosti od 95%.

Ako se s razlogom smatra da sezonski protok rijeka utječe na struje morskih mijena, mjerenja bi trebala obuhvatiti cijeli period varijabilnosti.

Poglavlje 5 – Atribucija podataka

5.1Uvod

Kako bi se omogućila sveobuhvatna ocjena kvalitete podataka izmjere, potrebno je zabilježiti ili dokumentirati određene informacije zajedno s podacima izmjere. Te informacije važne su kako bi se omogućilo korištenje podataka izmjere od strane različitih korisnika s različitim zahtjevima, posebno jer zahtjevi mogu biti nepoznati u vrijeme prikupljanja podataka.

5.2Metapodaci

Metapodaci bi trebali biti sveobuhvatni, dok bi kao minimum trebali uključivati sljedeće informacije:

-općenito o izmjeri npr. svrha, datum, područje, korištena oprema, naziv platforme za izmjeru;

-korišteni geodetski referentni sustav, tj. horizontalni i vertikalni datum uključujući veze s geodetskim referentnim okvirom temeljenim na ITRS-u (npr. WGS84) ako se koristi lokalni datum;

-postupke kalibracije i rezultate kalibracije;

-metodu korekcije brzine zvuka;

-datum za određivanje plime i oseke i metode redukcije;

-dostignute nesigurnosti i odgovarajuće razine po uzdanosti ;

-sve posebne ili izvanredne okolnosti;

-pravila i mehanizme korištene pri prorjeđivanju podataka.

Metapodaci bi trebali biti sastavni dio digitalnog zapisa izmjere i ispunjavati "IHO S-100 Standard za metapodatke o otkriću" kad taj standard bude usvojen. Do usvajanja S-100, kao model za