Članak 1.

Ovim Pravilnikom određuju se mjere i postupci kojima se sprečava ili smanjuje na najmanju moguću mjeru štetni utjecaj na sastavnice okoliša, te opasnosti po ljudsko zdravlje koji mogu nastati kao posljedica gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2006/21/EZ od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrije vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ.

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na otpad od eksploatacije mineralnih sirovina koji nastaje istraživanjem, eksploatacijom, obradom i skladištenjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na:

– otpad koji posredno nastaje i koji nije izravno vezan za istraživanje, eksploataciju i obradu mineralnih sirovina i/ili rad eksploatacijskog polja, na primjer otpadna ulja, otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatori i sl.

– otpad koji je nastao istraživanjem, eksploatacijom i obradom mineralnih sirovina na moru

– utiskivanje vode i ponovno utiskivanje iscrpljene podzemne vode prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita vode.

Članak 4.

(1) Na inertni otpad i tlo koje nije onečišćeno prema posebnim propisima o zaštiti tla, a koji nastaju kao posljedica istraživanja, eksploatacije, obrade i skladištenja mineralnih sirovina, rada eksploatacijskog polja, kao i otpad koji nastaje kao posljedica eksploatacije, obrade i skladištenja treseta, ne primjenjuju se odredbe članaka 18., 19., 20. i 21., članka 24. stavka 1. i 4. članka 25., članka 26. stavak 7. i članka 27. i 28. ovoga Pravilnika, osim u slučaju kada se zbrinjavaju u građevini/postrojenju kategorije A, klasificirane prema Prilogu III ovoga Pravilnika.

(2) Na neopasni otpad i otpad koji nema svojstvo inertnog otpada, a koji nastaje kao posljedica istraživanja, eksploatacije, obrade i skladištenja mineralnih sirovina, rada eksploatacijskog polja ne primjenjuju se odredbe članka 24. stavka 4. članka 25. stavka 5., 6., 7., 8., 9.. i 10. članka 26. stavak 7. i članka 27. i 28. ovoga Pravilnika osim u slučaju kada se zbrinjava u građevini/postrojenju kategorije A.

(3) Gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina iz područja primjene ovoga Pravilnika ne podliježe posebnom propisu koji uređuje odlagališta otpada.

Članak 5.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:

1. akumulacija je prirodna građevina ili izgrađena građevina/postrojenje koji služi zadržavanju sitno zrnatog otpada, jalovine nastale obradom mineralne sirovine te bistrenju i ponovnoj uporabi procesne vode

2. eksploatacija mineralnih sirovina je određena propisom koji uređuje rudarstvo i propisom koji uređuje naftno – rudarstvo.

3. eksploatacijsko polje je prostor na površini zemlje i/ili ispod površine zemlje na kojem se obavlja djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina prema posebnom propisu koji uređuje rudarstvo

4. građevina/postrojenje za gospodarenje otpadom od mineralnih sirovina (u daljnjem  : građevina/postrojenje) je svako mjesto određeno za akumulaciju i odlaganje otpada od mineralnih sirovina, u krutom ili tekućem stanju, u otopinama ili suspenzijama, u sljedećim vremenskim razdobljima:

U postrojenja za gospodarenje otpadom od mineralnih sirovina uključene su i sve brane, jalovišta, akumulacije kao i svi drugi objekti koji služe zadržavanju, spremanju ili osiguravaju stabilnost postrojenja; međutim, nisu uključene eksploatacijske jame u koje se otpad vraća nakon istraživanja odnosno eksploatacije mineralnih sirovina, radi njihova saniranja ili u svrhu građenja

5. industrija vađenja minerala (u daljnjem tekstu: eksploatacija mineralnih sirovina) je industrija koju   obavljaju sve pravne i fizičke osobe-obrtnici koji u komercijalne svrhe provode:

- površinsku ili podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina što uključuje i eksploataciju iz bušotina ili

- obradu izvađenog materijala

6. inertni otpad je otpad koji ne podliježe nikakvoj značajnoj fizikalnoj, kemijskoj ili biološkoj promjeni. Inertni otpad nije topiv, ne gori i nije fizikalno ni kemijski aktivan, nije biorazgradiv te nema značajan utjecaj na druge tvari s kojima dolazi u dodir na način koji bi mogao dovesti do onečišćenja okoliša ili bi mogao štetiti ljudskom zdravlju. Ukupna količina procjedne vode, sadržaj onečišćivala u otpadu i ekotoksičnost procjedne vode su zanemarivi te ne predstavljaju opasnost za površinske i/ili podzemne vode

7. istraživanje znači traženje ležišta korisnih mineralnih sirovina, uključujući uzorkovanje, sakupljanje uzoraka, bušenje i kopanje, a ne uključuje radove potrebne za eksploataciju takvih ležišta, kao ni radove izravno povezane s postojećim postupkom eksploatacije minerala

8. istražni prostor je prostor na površini zemlje i/ili ispod površine zemlje na kojem se obavlja djelatnost istraživanja mineralnih sirovina prema posebnom propisu koji uređuje rudarstvo odnosno naftno rudarstvo

9. jalovina je kruti otpad ili muljevi zaostali nakon obrade mineralnih sirovina procesima razdvajanja (npr. drobljenje, mljevenje, klasiranje po veličini, flotacija i ostali fizikalno-kemijski postupci) koji se poduzimaju radi izdvajanja vrijedne mineralne sirovine

10. jalovište je rudarska građevina/postrojenje namijenjeno odlaganju krutog otpada na površini

11. javnost i zainteresirana javnost su određeni Zakonom o zaštiti okoliša i provedbenim propisom donesenim na temelju tog zakona

12. lako topivi cijanidi su cijanid i spojevi cijanida koji disociraju u slabim kiselinama pri određenoj pH vrijednosti otopine

13. lokacija je sveukupno zemljište na određenom geografskom području kojim upravlja operater,

14. mineralna sirovina ili mineral je prirodno nalazište organskih ili anorganskih tvari u zemljinoj kori, kao što su energetske mineralne sirovine, mineralne sirovine kao kovine, mineralne sirovine za industrijsku preradu i mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala  je određena posebnim propisom o rudarstvu i naftnom-rudarstvu, pri čemu se isključuju vode

15. na moru znači područje mora i podmorja koje se proteže od najniže granice srednje plime prema pučini

16. nadležno tijelo je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, ukoliko nije navedeno drugačije u ovom Pravilniku

17. najbolja raspoloživa tehnika je određena propisom koji utvrđuje objedinjene uvjete zaštite okoliša

18. obrada znači mehanički, fizikalni, biološki, termički ili kemijski postupak ili kombinacija postupaka koji se provode na mineralnim sirovinama, uključujući i radom kamenoloma, s nakanom eksploatacije minerala, a koja uključuje mijenjanje veličine, klasifikaciju, odvajanje i izluživanje te ponovljenu obradu prethodno odbačenog otpada, ali koja isključuje taljenje, termičke postupke obrade ( osim pečenja vapnenca) i metalurške postupke

19. odgovorna osoba je fizička osoba koja raspolaže tehnološkim znanjem i iskustvom u skladu s posebnim propisima, koja je ovlaštena od operatera i obavlja zadatke propisane ovim Pravilnikom

20. opasna tvar je određena posebnim propisom koji uređuje postupanje s kemikalijama

21. operater je rudarski gospodarski subjekt odnosno naftno-rudarski gospodarski subjekt koji ima rješenje o odobrenju za istraživanje mineralnih sirovina ili je sklopio ugovor o koncesiji  sukladno posebnom propisu koji uređuje istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina i koji  je odgovoran za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina tijekom privremenog skladištenja otpada od mineralnih sirovina, tijekom rada postrojenja i nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina

22. posjednik otpada je pravna ili fizička osoba-obrtnik koja posjeduje otpad od eksploatacije mineralnih sirovina ili čijom registriranom djelatnošću stalno ili povremeno nastaje takav otpad

23. pregrada/brana je objekt napravljen za zadržavanje vode i/ili otpada unutar akumulacije

24. procjedna voda je tekućina koja protječe ili istječe iz odloženog otpada ili je zadržana unutar građevine/postrojenja za gospodarenje otpadom, uključujući onečišćenu drenažnu vodu koja bi mogla uzrokovati štetne posljedice u okolišu ukoliko ne bi bila obrađena na adekvatan način

25. sanacija tla zahvaćenog građevinom/postrojenjem iz članka 5. stavka 1. točke 4.  uključuje postupke obrade onečišćenog tla, koji dovode tlo u zadovoljavajuće stanje, posebice s obzirom na kakvoću tla, divlje životinje i biljke, prirodna staništa, vodeni sustav, krajolik i odgovarajuće naknadno iskoristivo korištenje

26. tlo koje nije onečišćeno je tlo koje je uklonjeno s površinskog sloja zemlje prije i/ili tijekom eksploatacije mineralnih sirovina i koje se ne smatra onečišćenim prema posebnim propisima o zaštiti tla

27. velika nesreća je događaj tijekom gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina u bilo kojoj građevini/postrojenju na kojeg se primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika, koji na građevini/postrojenju ili izvan njega dovede u ozbiljnu opasnost zdravlje ljudi i /ili okoliš, odmah ili dugoročno

28. vodeni recipijent čine površinske i/ili podzemne vode, kako je uređeno posebnim zakonom kojim se uređuju vode

29. značajna promjena je promjena u strukturi ili radu građevine/postrojenja, koje po mišljenju nadležnog tijela može imati značajan nepovoljan utjecaj na ljudsko zdravlje ili okoliš

Članak 6.

(1) Otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina treba gospodariti na način koji ne uzrokuje ugrožavanje ljudskog zdravlja.

(2) Zabranjeno je korištenje postupaka koji bi mogli ugroziti okoliš, a posebno onih koje bi mogli predstavljati rizik od onečišćenja vode, zraka, tla, ugrozu životinja i biljaka.

(3) Gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina ne smije uzrokovati neugode u smislu buke ili mirisa i mora se obavljati bez štetnog utjecaja na krajobraz.

(4) Zabranjeno je ostavljanje, odbacivanje ili nekontrolirano odlaganje otpada od eksploatacije mineralnih sirovina.

Članak 7.

(1) Operater mora poduzeti sve neophodne mjere kako bi spriječio ili smanjio, koliko je moguće, svaki štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi koji nastaje kao posljedica gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina. Ove mjere uključuju upravljanje građevinom/postrojenjem za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina i nakon prestanka njenog rada, kao i sprečavanje velikih nesreća i ograničavanje posljedica na okoliš i ljudsko zdravlje.

(2) Mjere navedene u stavku 1. ovog članka temelje se na najboljim raspoloživim tehnikama, uzimajući u obzir tehničko-tehnološke karakteristike građevine/postrojenja, geografski položaj i stanje okoliša.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OD EKPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Članak 8.

Operater mora izraditi plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina za smanjivanje, obradu, oporabu i zbrinjavanje otpada uzimajući u obzir načelo održivog razvoja.

Članak 9.

Plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina izrađuje se u skladu sa sljedećim ciljevima:

1. sprečavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti za zdravlje ljudi i okoliš osobito uzimajući u obzir:

– gospodarenje otpadom u fazi projektiranja, kao i prilikom odabira metoda istraživanja, eksploatacije i obrade mineralnih sirovina

– promjene do kojih može doći u otpadu od eksploatacije mineralnih sirovina zbog povećanja dostupne površine i izloženosti uvjetima na površini zemlje,

– vraćanje otpada od eksploatacije mineralnih sirovina nazad na istražni prostor odnosno eksploatacijsko polje mineralne sirovine koje je brisano iz katastra istražnih prostora odnosno eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, nakon  obrade mineralnih sirovina, u onoj mjeri u kojoj je to tehnički i ekonomski izvedivo te prihvatljivo za okoliš u skladu sa standardima zaštite okoliša i ovim Pravilnikom

– vraćanje površinskog zemljanog pokrova nazad nakon zatvaranja građevine/postrojenja za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina, ili, ukoliko to nije izvedivo, ponovno korištenje površinskog zemljanog pokrova na primjeren način

– korištenje manje opasnih tvari pri obradi mineralnih sirovina.

2. poticanje oporabe otpada od eksploatacije mineralnih sirovina recikliranjem ili ponovnom uporabom kada je to prihvatljivo za okoliš sukladno postojećim standardima zaštite okoliša na razini EU i  prema zahtjevima ovoga Pravilnika

3. osiguranje kratkotrajnog i dugotrajnog sigurnog zbrinjavanja otpada od eksploatacije mineralnih sirovina u fazi projektiranja, upravljanja građevinom/postrojenjem tijekom rada i nakon njenog zatvaranja, odabirom projekta koji:

– zahtjeva što manje promjena, zahvata, nadzora i dodatnih postupaka gospodarenja i ukoliko je moguće bez praćenja stanja i kontrole zatvorene građevine/postrojenja

– sprečava ili barem smanjuje sve dugotrajne nepovoljne utjecaje na okoliš, npr. one koji se mogu pripisati širenju onečišćujućih tvari zrakom ili vodom

– osigurava dugoročnu geotehničku stabilnost svih brana i jalovišta koji su iznad prethodno postojeće razine tla.

Članak 10.

(1) Plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina sadrži osobito:

1. prijedlog klasifikacije građevine/postrojenja u skladu s mjerilima za određivanje klasifikacije građevine/postrojenja danim u Prilogu III ovoga Pravilnika:

– ako se radi o građevini/postrojenju kategorije A, plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina  mora sadržavati dokumente kojima se dokazuje da će se uspostaviti plan sprečavanja velikih nesreća, sustav upravljanja sigurnošću i unutarnji plan za hitne slučajeve

– ako operater smatra da se ne radi o građevini/postrojenju kategorije A, plan mora sadržavati informacije koje dokazuju opravdanost takvog prijedloga uključujući procjenu i određivanje mogućih opasnosti u slučaju nesreće

2. karakterizaciju otpada u skladu s Prilogom II ovoga Pravilnika i izjavu o procjeni ukupnih količina otpada od eksploatacije mineralnih sirovina koje će nastati tijekom rada

3. opis postupaka u kojim se generira takav otpad i opise svih postupaka gospodarenja otpadom koji će se primjenjivati

4. opis načina na koji gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina može štetno djelovati na okoliš i ljudsko zdravlje, kao i opis mjera sprečavanja koje će se poduzeti radi smanjenja utjecaja na okoliš tijekom rada i nakon zatvaranja, uključujući i zahtjeve iz članka 24. stavka 2. alineje 1., 2., 8. i 9. ovoga Pravilnika

5. prijedlog postupaka kontrole i praćenja stanja građevine/postrojenja sukladno odredbama ovoga Pravilnika

6. prijedlog plana zatvaranja, koji uključuje i sanaciju te postupanje nakon zatvaranja i postupke praćenja stanja nakon zatvaranja

7. mjere za sprečavanja onečišćenja voda u skladu s posebnim propisima o zaštiti voda te mjere za sprečavanje ili smanjenje onečišćenja zraka i tla

8. podatke o istraživanju stanja tla koje bi moglo biti ugroženo radom građevine/postrojenja.

(2) Plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina izrađuje osoba koja nosi strukovni naziv ovlaštenog inženjera određene struke i ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu koji uređuje gradnju naftno-rudarskih i rudarskih objekata i postrojenja.

Članak 11.

(1) Operater je dužan 15 dana prije početka obavljanja djelatnosti ishoditi suglasnost na plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina.

(2) Plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina izrađuje se u pisanom i elektroničkom obliku.

(3) U slučaju operatera koji podnosi naftno-rudarske projekte sukladno posebnim propisima kojima se uređuje naftno-rudarstvo, plan gospodarenja otpadom podnosi se u sklopu tog projekta.

Članak 12.

(1) Suglasnost na plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina za građevinu/postrojenje kategorije A izdaje nadležno tijelo.

(2) Suglasnost na plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina za građevine/postrojenja koja ne pripadaju u kategoriju A izdaje nadležni upravni odjel za zaštitu okoliša u županiji i Gradu Zagrebu.

(3) Suglasnosti na plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina iz stavaka 1. i 2. ovog članka daju se na rok od pet godina uz mogućnost produženja na zahtjev operatera.

(4) Prilikom davanja suglasnosti na plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina, ocjenjuje se sposobnost operatera da ispuni ciljeve plana kao i ostale obveze iz ovoga Pravilnika.

(5)  Nadležno tijelo iz stavka 1. i 2. ovog članka dostavlja suglasnost i plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina ministarstvu nadležnom za poslove rudarstva, ministarstvu nadležnom za poslove naftnog rudarstva i Hrvatskoj agenciji okoliš i prirodu za potrebe vođenja evidencije građevina/postrojenja.

Članak 13.

(1) Po proteku roka iz članka 12. stavka 3. ovoga Pravilnika, operater je dužan provjeriti plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina.

(2) Ako nije došlo do promjene u radu građevine/postrojenja ili vrstama otpada operater mora dostaviti zahtjev za produženjem suglasnosti nadležnom tijelu iz članka 12. ovoga Pravilnika.

(3) Ako je došlo do značajne promjene u radu građevine/postrojenja ili vrstama otpada koje se zbrinjavaju, operater mora izraditi izmjenu plana gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina i u roku od mjesec dana od nastupanja promjene istu dostaviti nadležnom tijelu iz članka 12. ovoga Pravilnika na suglasnost.

Članak 14.

(1) Kada kod operatera nastaje inertni otpad i/ili tlo koje nije onečišćeno prema posebnim propisima, a koji nastaju kao posljedica istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, operater izrađuje plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina u sklopu rudarskog projekta, prema posebnom propisu koji uređuje rudarstvo odnosno u sklopu naftno-rudarskog projekta, prema posebnom propisu koji uređuje naftno-rudarstvo.

(2) Suglasnost na Plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina  iz stavka 1. ovog članka daje nadležno tijelo iz članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika.

SPREČAVANJE VELIKIH NESREĆA I INFORMIRANJE JAVNOSTI

Članak 15.

(1) Operater prije početka rada građevine/postrojenja kategorije A, osim za građevine/postrojenja na koje se primjenjuje propis o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, mora izraditi sustav upravljanja sigurnošću, plan sprečavanja velikih nesreća i unutarnji plan za hitne slučajeve.

(2) Sustav upravljanja sigurnošću i plan sprečavanja velikih nesreća i unutarnji plan za hitne slučajeve izrađuju se prema zahtjevima iz stavka 1., Priloga I ovoga Pravilnika.

(3) Sustav upravljanja sigurnošću se primjenjuje s ciljem provedbe plana sprječavanja velikih nesreća.

(4) Unutarnji plan za hitne slučajeve sadrži mjere koje se poduzimaju na samoj lokaciji u slučaju nesreće.

(5) Cilj plana sprečavanja velikih nesreća, sustava upravljanja sigurnošću i unutarnjeg plana za hitne slučajeve je utvrđivanje opasnosti koje bi mogle dovesti do velike nesreće, na temelju čega će se donositi odluke o projektiranju, izgradnji, radu, održavanju, zatvaranju i postupke u fazi nakon zatvaranja građevine/postrojenja kako bi se spriječile, ili ukoliko to nije bilo moguće, ograničile neželjene posljedice nesreća po ljudsko zdravlje i okoliš uključujući prekogranični utjecaj i minimalne zahtjeve za poboljšanje sigurnosti i zaštite zdravlja sukladno posebnim propisima koji uređuju sigurnost i zaštitu zdravlja u eksploataciji mineralnih sirovina.

(6) Operater mora u tijeku izrade plana sprečavanja velikih nesreća imenovati odgovornu osobu za sigurnost koja će u skladu s vlastitim  kompetencijama i ulogom u organizacijskoj strukturi operatera biti odgovorna za uvođenje sustava upravljanja sigurnošću i nadzor provedbe sustava i planova iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 16.

(1) Središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje izrađuje Plan za slučaj velike nesreće izvan lokacije građevine/postrojenja za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina koja može nastati kao posljedica nesreće na samoj lokaciji građevine/postrojenja (u daljnjem tekstu: vanjski plan).

(2) Vanjski plan iz stavka 1. ovog članka ima slijedeće ciljeve:

– kontrola i zadržavanje posljedica velikih i ostalih nesreća kako bi se umanjile njihove posljedice i ograničile posljedice po ljudsko zdravlje i okoliš

– uvođenje nužnih mjera zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od posljedica velikih i ostalih nesreća

– obavještavanje javnosti, nadležnih službi i regionalnih i lokalnih vlasti

– osiguravanje sanacije i uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša nakon velike nesreće.

(3) Operater građevine/postrojenja kategorije A mora nadležnom tijelu državne uprave iz stavka 1. ovog članka, a prije početka rada građevine/postrojenja za gospodarenje otpadom dostaviti plan sprečavanja velikih nesreća, unutarnji plan za hitne slučajeve i dokaz o uspostavi sustava upravljanja sigurnošću i sve ostale potrebne podatke za izradu vanjskog plana i o tome informirati nadležno tijelo iz članka 5. stavka 1. točke 15. ovoga Pravilnika.

(4) Nadležno tijelo iz stavka 1. svake tri godine razmatra vanjski plan i ukoliko je to potrebno donosi izmjenu i dopunu plana.

(5) Nadležno tijelo iz stavka 1. osigurava informiranje javnosti o izradi i izmjenama i dopunama vanjskog plana sukladno odredbama propisa o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša u skladu s točkom 2., Priloga I ovoga Pravilnika.

(6) Nadležno tijelo iz stavka 1. ovog članka dostavlja vanjski plan nadležnom tijelu iz članka 5. stavka 1. točke 15. ovoga Pravilnika, ministarstvu nadležnom za poslove rudarstva, ministarstvu nadležnom za poslove naftnog rudarstva i Hrvatskoj agenciji okoliš i prirodu za potrebe vođenja evidencije građevina/postrojenja.

Članak 17.

U slučaju velike nesreće, operater mora nadležnom tijelu iz članka 16. stavka 1. ovoga Pravilnika odmah dostaviti sve bitne informacije kako bi se mogle umanjiti posljedice po ljudsko zdravlje, a ujedno i procijeniti i smanjiti opseg stvarnog ili mogućeg onečišćenja okoliša te ispuniti sve zahtjeve i mjere propisane unutarnjim planom za hitne slučajeve i vanjskim planom donesenim na temelju ovoga Pravilnika.

DOZVOLA ZA GOSPODARENJE OTPADOM OD EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Članak 18.

(1) Operater koji upravlja građevinom/postrojenjem za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina  osim postrojenja koji su izuzeti člankom 4. ovoga Pravilnika dužan je 15 dana prije početka obavljanja djelatnosti ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina (u daljnjem tekstu: dozvola za gospodarenje otpadom)  od nadležnog tijela.  

(2) Zahtjev za izdavanje dozvole podnosi se sukladno uvjetima propisanim  Zakonom o održivom gospodarenju  otpadu iz kojeg se izuzimaju sljedeći članci:  članak 87. , članak 88. stavka 3. točke 2.,6., 7. i 8. i stavak 4., članak 90. stavak 3., članak 91. stavak 1. točke 5., 6. i 8. i stavak 2. i 9. i članak 99.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovog članka prilažu se:

– plan gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina

– prijedlog financijskog jamstva u skladu sa zahtjevima iz članka 27. ovoga Pravilnika

– mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, ukoliko se radi o zahvatu za koji je propisana obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš

- podaci iz članka 16. stavka 3. ovoga Pravilnika ako se radi o građevini/postrojenju kategorije A.

(4) Odgovorna osoba za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina je osoba koja osim uvjeta iz članka 89. Zakona o održivom gospodarenju otpadu mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz znanstvenog područja tehničkih znanosti polje: rudarstvo, naftno-rudarstvo ili geološko inženjerstvo i utvrđenu odgovornost sukladno definiranoj organizacijskoj strukturi operatera.  

(5) Nositelj izrade elaborata gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina je osoba koja nosi strukovni naziv ovlaštenog inženjera određene struke i ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu koji uređuje gradnju naftno-rudarskih i rudarskih objekata i postrojenja.

(6) Operater koji podnosi naftno-rudarske projekte sukladno posebnim propisima kojima se uređuje naftno-rudarstvo, zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom od mineralnih sirovina, osim za postrojenja koji su izuzeti člankom 4. ovoga Pravilnika,  podnosi u sklopu tog naftno-rudarskog  projekta.

Članak 19.

(1)Dozvolom za gospodarenje otpadom iz članka 18. ovoga Pravilnika se određuje:

– klasifikacija građevine/postrojenja: postrojenje kategorije A, postrojenje za inertni otpad, postrojenje za neopasni otpad

– vrsta otpada koji će se zbrinjavati

– ukupna okvirna količina otpada, u kubnim metrima, koji će biti zbrinut u građevini/postrojenju

– način zbrinjavanja otpada i metode kontrole sastava otpada

– postupci nadzora rada i održavanja građevine/postrojenja

– odredbe o izvještavanju nadležnog tijela o radu građevine/postrojenja

– zahtjevi koje operater mora ispuniti da bi se moglo pristupiti postupku zatvaranja građevine/postrojenja, kao i odredbe o sprečavanju štetnog utjecaja građevine/postrojenja na okoliš nakon zatvaranja

– rok u kojem operater mora pri zatvaranju građevine/postrojenja dostaviti dokumentaciju nadležnom tijelu u skladu s odredbama iz članka 25. ovoga Pravilnika

– iznos financijskog jamstva u skladu sa odredbama članka 27. ovoga Pravilnika.

(2) Nadležno tijelo izdaje dozvolu za gospodarenje otpadom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

- ako operater ispunjava sve bitne zahtjeve postavljene ovim Pravilnikom i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom

- ako se gospodarenje otpadom provodi sukladno nacionalnom Planu gospodarenja otpadom.

Članak 20.

(1) Uvjeti iz dozvole za gospodarenje otpadom izdane u skladu s ovim Pravilnikom moraju biti dostupni za potrebe statističkih podataka. Informacije koje sadržavaju poslovnu tajnu, kao npr. informacije o poslovnim odnosima, troškovima te količini mineralne sirovine ne izdaju se za potrebe statističkih podataka.

(2) Dozvola za gospodarenje otpadom se dostavlja se elektroničkim putem ili putem uspostavljene baze podataka:

– inspekciji zaštite okoliša

– Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu

– ministarstvu nadležnom za rudarstvo

- ministarstvu nadležnom za naftno-rudarstvo.

SUDJELOVANJE JAVNOSTI U POSTUPKU IZDAVANJA DOZVOLE ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Članak 21.

(1) Nadležno tijelo će osigurati j avnosti mogućnost sudjelovanja u postupku izdavanja ili izmjene dozvole iz članka 18. ovoga Pravilnika u skladu sa propisom koji utvrđuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

(2) Javnost ima u skladu sa propisom, navedenim u stavku 1. ovog članka i ovim Pravilnikom pravo na:

– informaciju da je podnesen zahtjev za dozvolu za gospodarenje otpadom

– informaciju da je o zahtjevu za dozvolu za gospodarenje otpadom  obaviještena druga država

  radi mogućeg prekograničnog utjecaja rada građevine/postrojenja

– sve podatke koji su u skladu sa posebnim propisom o zaštiti okoliša, a prema mišljenju

  nadležnog tijela, relevantni za izdavanje ili izmjenu predmetne dozvole

- podatke o nadležnom tijelu za dostavljanje primjedbi ili pitanja te rokove za dostavu istih

- informaciju o prirodi mogućih odluka

- informacije o zahtjevu za izmjenu i dopunu dozvole za gospodarenje otpadom, ako je primjenjivo

- informaciju o vremenskim rokovima, mjestu ili mediju gdje će se podaci objaviti

- detaljne podatke o načinu sudjelovanja javnosti u skladu sa stavkom 7 ovoga članka.

(3) Nadležno tijelo omogućit će stranci uvid u dokumentaciju u skladu s člankom 92. Zakona o održivom gospodarenju otpadom i  uključiti javnost u isti postupak a vezano za informaciju iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Sve izmjene i dopune dokumentacije zaprimljene nakon objave podataka iz stavka 3. ovoga članka, kao i sve izmjene i dopune važeće dozvole za gospodarenje otpadom nadležno tijelo će omogućiti javnosti uvid u ovu dokumentaciju u skladu s stavkom 3. ovoga članka.

(5) Zaprimljeni komentari i odgovori bit će javno  dostupni na određenoj mrežnoj stranici, a nadležno tijelo će uzeti u obzir iste prilikom donošenja konačne odluke.

(6) Nakon donošenja odluke, nadležno tijelo informira javnost i omogućuje uvid u:

- sadržaj odluke, uključujući i primjerak dozvole za gospodarenje otpadom

- razloge i obrazloženja na kojima se temelji odluka.

(7) Javno savjetovanje se provodi putem mrežne stranice, koja će biti definirana informacijom iz stavka 2 ovoga članka.

KLASIFIKACIJA GRAĐEVINA/POSTROJENJA

Članak 22.

(1) Nadležno tijelo donosi odluku o klasifikaciji građevine/postrojenja, na temelju uvjeta navedenih u Prilogu III ovoga Pravilnika u skladu s Planom gospodarenja otpadom iz članka 8. ovoga Pravilnika.

(2) Nadležno tijelo može donijeti odluku o izmjeni kategorije građevine/postrojenja, ukoliko nastupi neki od uvjeta navedenih u Prilogu III ovoga Pravilnika.

ISKORIŠTENA EKSPLOATACIJSKA POLJA

Članak 23.

(1) Prilikom vraćanja otpada nastalog istraživanjem odnosno eksploatacijom mineralnih sirovina nazad na istražni prostor odnosno eksploatacijsko polje mineralne sirovine koje je brisano iz katastra istražnih prostora odnosno eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, u svrhu sanacije i/ili izgradnje, operater mora:

– osigurati stabilnost otpada u skladu sa zahtjevima iz članka 24. stavak 2. ovoga Pravilnika

– spriječiti onečišćenje tla, površinskih i podzemnih voda u skladu sa odredbama članka 26. stavaka 1., 4. i 6. ovoga Pravilnika

– osigurati nadzor otpada i eksploatacijskog polja mineralne sirovine koje je brisano iz katastra eksploatacijskih polja mineralnih sirovina u skladu sa odredbama članka 25. stavka 6. i 7. ovoga Pravilnika.

(2) U iskorištene istražne prostore odnosno eksploatacijska polja je zabranjeno odlaganje ostalog otpada koji se ne smatra otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina prema ovom Pravilniku.

(3) Iznimku od pravila navedenog u stavku 2. ovoga članka čine iskorištena eksploatacijska polja koja su odlagalište otpada i koji posjeduju dozvolu za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada u skladu sa zakonom koji regulira gospodarenje otpadom i posebnim propisom koji regulira rad odlagališta otpada.

GRADNJA I UPRAVLJANJE GRAĐEVINOM/POSTROJENJEM

Članak 24.

(1) Operater mora prije početka rada građevine/postrojenja odrediti odgovornu osobu koja će u skladu s vlastitim  kompetencijama i ulogom u organizacijskoj strukturi operatera upravljati građevinom/postrojenjem. Operater mora osigurati tehnički razvoj postupaka koji se koriste u građevini/postrojenju, kao i potrebnu edukaciju osoblja.

(2) Prilikom gradnje nove ili prilikom izmjene rada postojeće građevine/postrojenja operater mora osigurati da:

– građevina/postrojenje radi na odgovarajućoj lokaciji uzevši u obzir zaštićena područja prema propisima koji uređuju zaštitu prirode kao i geološke, hidrološke, hidrogeološke, seizmičke i geotehničke zahtjeve

– je građevina/postrojenje projektirana na način da udovolji zahtjevima iz prve alineje ovog članka, kako bi se spriječilo kratkotrajno ili dugotrajno onečišćenje tla, zraka, podzemnih ili površinskih voda, posebice uzimajući u obzir propise o upravljanju i zaštiti voda od onečišćenja

– je osigurano učinkovito prikupljanje onečišćene i procjedne vode na način propisan dozvolom za gospodarenje otpadom

– osigura smanjenje erozije uzrokovane vodom i vjetrom do koje dolazi zbog posljedica eksploatacije mineralnih sirovina u onoj mjeri u kojoj je to tehnički moguće i ekonomski opravdano

– se građevina/postrojenje izgradi, i održava na način koji osigurava fizikalnu stabilnost, sprečava onečišćenje tla, površinskih ili podzemnih voda i da se moguća šteta na krajobrazu smanji na najmanju moguću mjeru

– su izrađeni planovi redovitog nadzora: unutrašnje kontrole građevine/postrojenja koju provodi operater i inspekcijskog nadzora koji provodi  nadležno tijelo

– su izrađeni planovi za postupanje u slučaju onečišćenja tla ili voda

– su izrađeni planovi za sanaciju zemljišta i zatvaranje građevine/postrojenja

– su izrađeni planovi za upravljanje građevinom/postrojenjem u fazi nakon zatvaranja.

(3) Operater mora čuvati evidenciju o redovitom nadzoru: očevidnike o unutrašnjoj kontroli i evidenciju o provedenim inspekcijskim nadzorima od strane nadležnog tijela  iz stavka 2. ovog članka zajedno sa dokumentacijom temeljem koje je izdana dozvola za gospodarenje otpadom.

(4) Operater mora bez odgađanja, a najkasnije u roku 48 sati, obavijestiti nadležno tijelo i središnje tijelo državne uprave iz članka 16. stavak 1. ovoga Pravilnika o svim događajima koji bi mogli uticati na stabilnost građevine/postrojenja, kao i o svakom neželjenom utjecaju na okoliš za koje ima saznanja tijekom postupaka kontrole i nadzora građevine/postrojenja. Operater mora, gdje je primjenjivo primijeniti unutarnji plan za hitne slučajeve i slijediti sve upute nadležnog tijela kako bi se poduzele mjere za normalizaciju stanja. Operater snosi sve troškove poduzetih mjera za normalizaciju stanja.

(5) Operater mora, barem jednom godišnje, dostaviti izvješće nadležnom tijelu, zajedno sa svim podacima o provedenim unutrašnjim kontrolama građevine/postrojenja, kako bi se utvrdila usklađenost s uvjetima iz dozvole za gospodarenje otpadom.

(6) Ukoliko nadležno tijelo smatra potrebnim, izvješće o nadzoru građevine/postrojenja može tražiti i češće od jednom godišnje. Na temelju spomenutog izvješća, nadležno tijelo može odlučiti da je nužna procjena neovisnog stručnjaka, čije troškove rada snosi operater.

ZATVARANJE GRAĐEVINE/POSTROJENJA KATEGORIJE A I POSTUPANJE U FAZI NAKON ZATVARANJA

Članak 25.

(1) Nadležno tijelo donosi odluku o zatvaranju građevine/postrojenja, koja sadrži obveze operatera u skladu s dozvolom za gospodarenje otpadom i postupke održavanja građevine/postrojenja nakon zatvaranja i istu dostavlja operateru.

(2) Odluka o zatvaranju građevine/postrojenja iz prethodnog stavka ne umanjuje obveze    

operatera koje je dužan ispuniti na temelju uvjeta koji su propisani u dozvoli za gospodarenje otpadom i drugih zakonskih propisa koji uređuju odgovornost posjednika otpada.

(3) Građevina/postrojenje može se zatvoriti ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

–ispunjeni su uvjeti za zatvaranje navedeni u dozvoli za gospodarenje otpadom

– operater je podnio zahtjev za zatvaranje građevine/postrojenja

– nadležno tijelo ustanovi, na temelju izvješća, ili na drugi način, da građevina/postrojenje ne ispunjava uvjete navedene u dozvoli za gospodarenje otpadom

– operater ne postupi po rješenju inspekcije zaštite okoliša.

(4) Inspektor zaštite okoliša će prije zatvaranja građevine/postrojenja:

– obaviti inspekcijski nadzor građevine/postrojenja

– pregledati sva izvješća o radu i zatvaranju građevine/postrojenja koja je operater dostavio

– utvrditi da je tlo na kojem se nalazila građevina/postrojenje sanirano

- donijeti preporuku za donošenje odluke za zatvaranje građevine/postrojenja.

(5) S ciljem ispunjavanja svih zahtjeva sukladno posebnom propisu koji uređuje zaštitu voda operater je nakon zatvaranja građevine/postrojenja odgovoran za:

– održavanje građevine/postrojenje, praćenje, kontrolu i poduzimanje korektivnih mjera

– nadzor fizikalne i kemijske stabilnosti građevine/postrojenja kako bi se smanjio bilo kakav negativni učinak na okoliš, posebice na površinske i podzemne vode

– održavanje uređaja za nadzor i mjerenja u ispravnom stanju

– održavanje svih struktura postrojenja za gospodarenje otpadom putem uređaja za nadzor i mjerenja iz prethodnog stavka

– održavanje preljevnih i odvodnih kanala prohodnim.

(6) Operater mora nakon zatvaranja građevine/postrojenja bez odlaganja obavijestiti nadležno tijelo o:

– svim promjenama stanja građevine/postrojenja

– provođenju postupaka održavanja građevine/postrojenja

– svim događajima koji utječu ili bi mogli utjecati na stabilnost građevine/postrojenja

– o svim štetnim utjecajima na okoliš koje je operater u nadzoru građevine/postrojenja uočio.

(7) Nakon zatvaranja građevine/postrojenja, operater će, bez odlaganja, obavijestiti nadležno tijelo o svim događajima ili posljedicama koje bi se vjerojatno mogle dogoditi, kao i o svim događajima ili posljedicama u slučaju nesreće a koji bi mogli uticati na stabilnost građevine/postrojenja i o svim značajnim štetnim posljedicama po okoliš koji su otkriveni postupcima kontrole i praćenjem stanja. Operater provodi unutarnji plan za hitne situacije ako je primjenjiv i slijedi sve upute nadležnog tijela kako bi se poduzele mjere za poboljšanje stanja. Operater snosi sve troškove poduzetih mjera za poboljšanje stanja.

(8) Nadležno tijelo donosi odluku o prestanku obveza operatera nakon zatvaranju građevine/postrojenja iz stavaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.ovoga članka, pri čemu se uzima u obzir vrsta i trajanje opasnosti od onečišćenja okoliša u fazi nakon zatvaranja.

(9) Odluka o prestanku obveza operatera nakon zatvaranju građevine/postrojenja iz stavka 7. ovoga članka ne umanjuje obveze operatera koje je dužan ispuniti na temelju posebnih propisa koji uređuju odgovornost posjednika otpada.

(10) Operater nadležnim tijelima koja su izdala dozvolu za gospodarenje otpadom i Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu dostavlja jednom godišnje rezultate praćenja i mjerenja koja su propisana dozvolom za gospodarenje otpadom te dostavlja informaciju o stanju otpada i promjenama koje su uočene na zatvorenom postrojenju za gospodarenje otpadom.

SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA VODA, ZRAKA I TLA OD POSLJEDICA RADA GRAĐEVINA/POSTROJENJA

Članak 26.

(1) Operater mora poduzeti mjere sprečavanja smanjenja kakvoće voda koje moraju biti u skladu s propisima o zaštiti voda, a koje uključuju sljedeće:

– napraviti procjenu mogućnosti nastajanja procjednih voda u otpadu od eksploatacije mineralnih sirovina tijekom rada i u fazi nakon zatvaranja građevine/postrojenja, uključujući i sadržaj onečiščujućih tvari u procjednoj vodi i odrediti vodnu ravnotežu građevine/postrojenja za gospodarenje otpadom

– spriječiti ili smanjiti na najmanju moguću mjeru stvaranje procjedne vode, kao i onečišćenja površinskih i podzemnih voda i tla otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina

– skupljati i obrađivati onečišćene procjedne vode iz građevine/postrojenja kako bi se mogle dovesti do kakvoće koja udovoljava propisima o kakvoći vode za ispuštanje u vodeni recipijent

(2) Operater mora održavati emisiju onečišćujućih tvari u zrak  u skladu s propisima o zaštiti zraka.

(3) Mjere sprečavanja smanjenja kakvoće voda i mjere za prevenciju i smanjenje emisije onečišćujućih tvari u zrak  određuju se dozvolom za gospodarenje otpadom.

(4) Ukoliko je temeljem provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš utvrđeno da prikupljanje i pročišćavanje procjedne vode nije nužna, ili da građevina/postrojenje ne utječe na tlo, podzemne i/ili površinske vode, operater ne mora udovoljiti zahtjevima navedenim u stavku 1. alinejama 2. i 3. ovog članka.

(5) Ukoliko se otpad, u krutom, muljevitom ili tekućem stanju, odlaže u vodeni recipijent, koji nije akumulacija izgrađena u tu svrhu, nužno je poštivanje svih odredbi propisa o upravljanju i zaštiti voda od onečišćenja. Ukoliko operater koristi akumulaciju, spomenuta mora biti građena na način koji osigurava da ne dođe do izlijevanja sadržaja onečišćene vode koja bi mogla uzrokovati onečišćenje okoliša.

(6) Ako se otpad od eksploatacije mineralnih sirovina odlaže na površinu ili u unutrašnjost iskorištenog eksploatacijskog polja, koje može biti poplavljeno nakon zatvaranja, operater mora poduzeti mjere kako bi spriječio onečišćenje vode i tla u skladu sa odredbama stavaka 1. i 5. ovog članka. Operater dostavlja nadležnom tijelu sve potrebne podatke prema posebnom propisu koji uređuje zaštitu voda.

(7) U slučaju građevine/postrojenja koja je akumulacija kategorije A, a u kojoj je prisutan cijanid, operater mora osigurati da se koncentracija lako topivih cijanida u akumulaciji smanji na najnižu moguću mjeru korištenjem najboljih raspoloživih tehnika ne prelazeći koncentraciju od 10 mg/L.

Na zahtjev nadležnog tijela, operater, putem procjene opasnosti kojom se uzimaju u obzir uvjeti vezani za lokaciju, dokazuje da te granične vrijednosti koncentracije nije potrebno dodatno smanjivati.

FINANCIJSKO JAMSTVO

Članak 27.

(1) Prije početka rada građevine/postrojenja, operater mora dostaviti financijsko jamstvo nadležnom tijelu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom kako bi:

-  se osigurale sve obveze navedene u dozvoli za gospodarenje otpadom

– u bilo koje vrijeme postojala spremna sredstva za sanaciju zemljišta onečišćenog radom građevine/postrojenja u skladu s planom gospodarenja otpadom iz članka 8. ovoga Pravilnika a koji je uvjet za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz članka 18. ovoga Pravilnika.

(2) Izračun iznosa financijskog jamstva određuje se na temelju vjerojatnosti utjecaja građevine/postrojenja na okoliš, uzimajući u obzir posebice kategoriju građevine/postrojenja, karakteristike otpada i buduću namjenu saniranog zemljišta, a uz pretpostavku da će neovisna i kvalificirana treća strana procijeniti i izvršiti sve potrebne radove za sanaciju.

(3) Iznos financijskog jamstva se mora prilagođavati u skladu s radovima nužnim za sanaciju zemljišta onečišćenog radom građevine/postrojenja, u skladu s planom gospodarenja otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina.

(4) Nakon donošenja odluke o zatvaranju građevine/postrojenja, nadležno tijelo će izdati rješenje kojim će operatera osloboditi obveza iz stavka 1. ovog članka.

PREKOGRANIČNI UTJECAJI POSLJEDICA RADA GRAĐEVINE/POSTROJENJA KATEGORIJE A

Članak 28.

(1) Ukoliko nadležno tijelo u postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom za građevine/postrojenja kategorije A ocjeni da bi rad građevine/postrojenja mogao imati značajan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi u drugoj državi ili na zahtjev druge države, nadležno tijelo obavještava nadležno tijelo druge države u isto vrijeme kada je pokrenula javno savjetovanje sukladno članku 21. ovoga Pravilnika i dostavlja sve pribavljene podatke u okviru zahtjeva za dozvolu iz članka 18. ovoga Pravilnika.

(2) Proslijeđeni podaci predstavljaju temelj za sva potrebna savjetovanja u okviru bilateralnih odnosa dviju država članica na temelju uzajamnosti i istovrijednosti.

(3) Javnost druge države koja bi mogla biti izložena značajnom utjecaju na okoliš omogućava se sudjelovanje u postupku izdavanja ili izmjene dozvole sukladno opisanom postupku iz članka 21. ovoga Pravilnika.  

(4) U slučaju nesreće u koju je bila uključeno postrojenje za gospodarenje otpadom, kako je utvrđeno u stavku 1. ovog članka, nadležno tijelo dostavlja drugoj državi koja bi mogla biti izložena značajnom utjecaju na okoliš podatke koje je dostavio operater kako bi se na najmanju mjeru smanjile posljedice nesreće na ljudsko zdravlje te procijenio i na najmanju mjeru smanjio opseg stvarne i moguće štete za okoliš.

INSPEKCIJSKI NADOZOR

Članak 29.

(1) Inspekcijski nadzor provodi se prije početka rada i jednom godišnje za vrijeme rada i nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom kojem je izdana dozvola sukladno članku 18. ovoga Pravilnika radi utvrđivanja uvjeta usklađenosti s dozvolom.

(2) Operater je odgovoran za ispunjavanje svih uvjeta i poštivanje odredbi propisanih dozvolom za gospodarenje otpadom, neovisno o  rezultatima inspekcijskog nadzora.

(3) Inspekcija zaštite okoliša dužna je voditi evidenciju nadzora postrojenja za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina sukladno klasifikaciji postrojenja, evidenciju svih povreda ovoga Pravilnika, utvrđenih nedostataka i primijenjenih  mjera donesenih u svrhu otklanjanja nedostataka.  

EVIDENCIJE GRAĐEVINA/POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM OD EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Članak  30

(1) Operater je dužan prijaviti Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu sva postrojenja za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina kojima je upravljao, a koja su zatvorena.

(2) Ministarstvo nadležno za rudarstvo i ministarstvo nadležno za energetiku dužno je dostaviti Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu sve lokacije napuštenih postrojenja za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina, koje uzrokuju značajne negativne utjecaje na okoliš ili mogu srednjoročno ili kratkoročno predstavljati ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju ili okolišu.

(3) Evidenciju građevina/postrojenja za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina vodi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu na osnovu podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka  i  članka 20. stavka 2. ovoga Pravilnika.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            

(4) Podaci iz evidencije iz stavka 3. ovog članka moraju biti dostupni javnosti.

Članak 31

(1) Hrvatska agencija za okoliš i prirodu uspostavlja evidenciju koja uključuje sljedeće:

- planove gospodarenja otpadom za koje je izdana suglasnost nadležnog tijela, neovisno o tome jesu li postrojenja u radu ili zatvorena

- planove gospodarenja otpadom za koje je odbijena suglasnost s obrazloženjem razloga odbijanja suglasnosti

- vanjske planovi sa naznakom lokacije postrojenja i naziva operatera

- dozvole za gospodarenje otpadom sa naznakom lokacije postrojenja i naziva operatera

- popis zatvorenih i napuštenih postrojenja

(2) Hrvatska agencija za okoliš i prirodu dužna je pravodobno voditi popis građevina/postrojenja za gospodarenje otpadom od eksploatacije mineralnih sirovina sukladno Prilogu IV ovoga Pravilnika.  

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Operater je dužan uskladiti se s odredbama ovoga Pravilnika u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.  

Članak 33.

Prilog I, Prilog II, Prilog III i Prilog IV tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 34.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

KLASA: 351-01/18-04/04

URBROJ: 517-03-2-1-18-12

Zagreb, 27.7.2018.

Ministar

dr. sc. Tomislav Ćorić

PRILOG I

SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU I INFORMIRANJE ZAINTERESIRANE JAVNOSTI PRILIKOM IZRADE VANJSKOG PLANA

1. SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

Sustav upravljanja sigurnošću plan sprečavanja velikih nesreća i unutarnji plan za hitne slučajeve operatera trebaju biti proporcionalni opasnostima od velikih nesreća koje predstavlja građevina/postrojenje. Za potrebe implementacije spomenutih planova i sustava, treba voditi računa o slijedećem:

(1) Plan sprečavanja velikih nesreća treba uključivati ciljeve operatera kao i principe postupanja upravljanju opasnostima od velikih nesreća.

(2) Sustav upravljanja sigurnošću treba biti dio općeg sustava upravljanja, što uključuje organizacijsku strukturu, odgovornosti, načine postupanja, procedure, procese i sredstva za određivanje, kao i uvođenje Plana sprečavanja velikih nesreća.

(3) Sustav upravljanja sigurnošću uključuje:

– organizacija i osoblje – uloge i odgovornosti svog osoblja uključenog u upravljanje većim rizicima, i to na svim razinama organizacije

– određivanje potreba za edukacijom osoblja uključenog u upravljanje većim rizicima, kao i osiguravanje spomenute edukacije

– uključivanje zaposlenika, a kad je to potrebno podizvođača i ostalih koji sudjeluju u radu

– određivanje i procjena velikih rizika – usvajanje i implementacija postupaka za sustavno određivanje velikih rizika koji proizlaze iz redovnog i izvanrednog postupanja, i procjena vjerojatnosti njihovog događaja kao i značajnosti njihovih posljedica

– nadzor upravljanja – usvajanje i implementacija postupaka i uputa za sigurni rad, uključujući i održavanje postrojenja, procesa, opreme i privremenog prestanka s radom

– upravljanje promjenama – usvajanje i implementacija postupaka za planiranje promjena ili dizajna nove građevine/postrojenje

– planiranje hitnih slučajeva – usvajanje i implementacija postupaka određivanja predvidivih hitnih slučajeva koristeći analizu sustava, te priprema, testiranje i dopune planova za hitne slučajeve koji bi se koristili u slučaju potrebe

– praćenje izvedbe – usvajanje i implementacija postupaka kontinuirane procjene usklađenosti sa ciljevima Plana sprečavanja velikih nesreća i sustava upravljanja sigurnošću operatera, te mehanizmi za utvrđivanje i poduzimanje mjera za usklađenje u slučaju neusklađenosti. Ovi postupci bi trebali uključivati sustav izvješćivanja o većim nesrećama ili događajima koji su skoro doveli do veće nesreće, posebice one koji uključuju propuste u mjerama zaštite, istragu istih, kao i zaključke o naučenom

– audit i pregled – usvajanje i implementacija postupaka periodične sustavne procjene Plana sprečavanja velikih nesreća, te učinkovitost i prikladnost Sustava upravljanja sigurnošću. Operater mora posjedovati dokumentaciju iz koje se vidi provedba sustava upravljanja sigurnošću, plana sprečavanja velikih nesreća i unutarnjeg plana za hitne slučajeve.

2. INFORMACIJE KOJE TREBAJU BITI DOSTUPNE ZAINTERESIRANOJ JAVNOSTI PRI IZRADI VANJSKOG PLANA

1. naziv operatera i adresa građevine/postrojenja

2. podaci i položaj osobe koja daje informacije

3. izjava da se na građevinu/postrojenje odnose odredbe ovoga Pravilnika, te, kad je to primjenjivo da su relevantne informacije u skladu sa odredbama članka 16. stavka 3. ovoga Pravilnika dostavljene nadležnom tijelu

4. jasno i jednostavno obrazloženje djelatnosti koje se obavljaju u građevini

5. uobičajena ili izvorna imena ili opća klasifikacija opasnosti koju mogu uzrokovati tvari i pripravci koji će biti prisutni u građevini/postrojenju, kao i otpad koji bi mogao uzrokovati veću nesreću i naznake njihovih osnovnih opasnih svojstava

6. opće informacije o prirodi opasnosti od velikih nesreća, uključujući i njene moguće posljedice za okolno stanovništvo i okoliš

7. odgovarajuće informacije o tome kako će okolno stanovništvo biti upozoreno i obaviješteno o velikim nesrećama

8. odgovarajuće informacije o mjerama koje stanovništvo treba poduzeti i kako se ponašati u slučaju velikih nesreća

9. potvrda da je operater obvezan uspostaviti odgovarajuće procedure, pogotovo komunikacijske kanale za pravodobnu dojavu službama zaštite i spašavanja kako bi se u slučaju veće nesreće posljedice smanjile na najmanju mjeru

10. uputu sa referencom na odgovarajući Plan za hitne slučajeve koji je izrađen radi provedbe mjera u slučaju nesreće na odgovarajućem području

11. uputu gdje se mogu dobiti i ostale odgovarajuće informacije

PRILOG II

KARAKTERIZACIJA OTPADA OD EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Otpad koji se zbrinjava u građevini/postrojenju mora se karakterizirati na način da se osigura dugotrajna fizikalna i kemijska stabilnost strukture građevine/postrojenja, kao i sprečavanje velikih nesreća.

Karakterizacija otpada uključuje u skladu s kategorijom građevine/postrojenja slijedeće:

(1) opis očekivanih fizikalnih i kemijskih karakteristika otpada koji će se odlagati bilo kratkotrajno ili dugotrajno sa posebnim osvrtom na stabilnost otpada ispod površine, pod utjecajem atmosferskih i meteoroloških pojava, a uzimajući u obzir vrstu mineralnih sirovina koje se izlužuju, kao i svojstva i sastav jalovine i/ili otpada koji će se zbrinjavati u građevini/postrojenju

(2) klasifikaciju otpada prema posebnom propisu o katalogu otpada, a posebno u odnosu na njegova opasna svojstva

(3) opis kemijskih spojeva koje će se koristiti prilikom obrade mineralne sirovine, kao i njihova stabilnost

(4) opis metoda zbrinjavanja otpada

(5) način transporta otpada.

PRILOG III

KRITERIJI ZA KLASIFIKACIJU GRAĐEVINA/POSTROJENJA ZA ZBRINJAVANJE OTPADA OD EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Građevina/postrojenje mora se klasificirati kao kategorija A u sljedećim slučajevima:

– ako se temeljem prethodne procjene opasnosti ustanovi da propust ili pogrešna izvedba, kao npr. urušavanje jalovišta ili pucanje brane može prouzročiti veliku nesreću, uzimajući u obzir čimbenike kao što su trenutna ili buduća veličina građevine/postrojenja, količina otpada, lokacija građevine/postrojenja i utjecaj građevine/postrojenja na okoliš

– ako se u građevini/postrojenju zbrinjava opasni otpad koji je propisan posebnim propisom

– ako sadrži tvari ili pripravke koji se smatraju opasnim prema posebnim propisu.

Prilog IV

* navesti primjenjuje li se postupak praćenja zatvorenog postrojenja

** ako nije izdana suglasnost na plan navesti razlog

*** ako je odgovor „NE“ upisati o kojem se postrojenju radi: postrojenje za inertni otpad, postrojenje za neopasni otpad

**** NRT – potrebno upisati postupak obrade i NRT ( najbolja raspoloživa tehnika iz Radnih dokumenata o najboljoj raspoloživoj tehnici „Upravljanje jalovinom i otpadnim kamenom iz rudarske djelatnosti“ i „ Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika“) koji je primijenjen