I. OPĆE ODREDBE

Predmet zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, uređuju se obveznici postupanja prema odredbama ovog Zakona, obveza podnošenja i sadržaj izvješća o imovinskom stanju, postupak provjere podataka iz tih izvješća, trajanje obveza iz ovog Zakona, izbor, sastav i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te druga pitanja od značaja za sprječavanje sukoba interesa.

(2) Svrha ovog Zakona je sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti.

Članak 2.

(1) U obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa.

(2) Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice:

-          ako bi određene činjenice ili okolnosti koje proizlaze iz privatnog života dužnosnika mogle utjecati na neovisnost i nepristranost dužnosnika u obnašanju javne dužnosti  (potencijalni sukob interesa),

-          ako su  akve okolnosti i činjenice utjecale ili se može smatrati da su utjecale na neovisnost i nepristranost dužnosnika u obnašanju javne dužnosti (stvarni sukob interesa).

 Obveznici postupanja 

Članak 3.

(1) Dužnosnici u smislu ovoga Zakona su:

1. Predsjednik Republike Hrvatske,

2. predsjednik i potpredsjednici Hrvatskoga sabora i zastupnici u Hrvatskom saboru,

3. predsjednik i članovi Vlade Republike Hrvatske (potpredsjednici i ministri u Vladi Republike Hrvatske),

4. predsjednik, zamjenik predsjednika i suci Ustavnog suda Republike Hrvatske,

5. državni tajnici i pomoćnici ministara,

6. predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske i zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske,

7. glavni ravnatelj policije,

8. ravnatelj Porezne uprave,

9. ravnatelj Carinske uprave,

10. glavni državni revizor i njegovi zamjenici,

11. guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke,

12. pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici,

13. pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici,

14. pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegovi zamjenici,

15. pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici,

16. tajnik Hrvatskoga sabora i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora

17. glavni tajnik Vlade Republike Hrvatske i zamjenik glavnog tajnika Vlade Republike Hrvatske,

18. glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske,

19. tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

20. glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske,

21. ravnatelji državnih upravnih organizacija,

22. glavni državni rizničar,

23. predstojnik Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora,

24. direktori ili ravnatelji agencija, javnih ustanova, direkcija, zavoda i ostalih pravnih osoba s javnim ovlastima čiji je osnivač Republika Hrvatska, te njihovi zamjenici,

25. dužnosnici u Uredu predsjednika Republike Hrvatske koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama posebnih propisa,

26. načelnik i zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske,

27. glavni inspektor obrane,

28. predsjednik, potpredsjednici i članovi Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske,

29. predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu tih trgovačkih društava,

30. župani i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici,

31. gradonačelnici, općinski načelnici i njihovi zamjenici,

32. predsjednik, zamjenici i članovi Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave,

33. predsjednik i članovi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa,

34. predsjednik i članovi uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj,

35. glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije.

(2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na  osobe koje  kao dužnosnike imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Republike Hrvatske, osim osoba koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o obrani, Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i Zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske.

(3) Odredbe iz članaka 8., 9. i 10., članaka 21. do 25. i članaka 41. do 43. ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju se i na rukovodeće državne službenike koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prethodno provedenog natječaja.

Značenje pojmova

Članak 4.

(1) Primanjem dužnosnika, u smislu ovog Zakona, smatra se novčani primitak za obnašanje javne dužnosti osim naknade putnih i drugih troškova za obnašanje javne dužnosti, novčani primitak na koji dužnosnik ima pravo po prestanku obnašanja javne dužnosti te novčani primitak ostvaren po osnovi radnog odnosa.  

(2) Član obitelji dužnosnika u smislu ovog Zakona je bračni ili izvanbračni drug i životni partner dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre dužnosnika te posvojitelj, odnosno posvojenik dužnosnika.

(3) Poslovni odnos u smislu ovog Zakona odnosi se na ugovore o javnoj nabavi, državne potpore, druge oblike stjecanja sredstava od tijela javne vlasti, na koncesije i ugovore javno-privatnog partnerstva i na sve druge obvezno pravne odnose, osim državnih potpora u slučaju elementarnih nepogoda.

(4) Poslovni subjekti u smislu ovog Zakona su trgovačka društva, ustanove i druge pravne osobe te drugi subjekti poslovnih odnosa kao što su trgovci pojedinci, obrtnici i nositelji samostalnih djelatnosti te nositelji i članovi drugih poslovnih subjekata osnovanih na temelju zakona.

(5) Povezane osobe u smislu ovog Zakona su osobe navedene u stavku 2. ovog članka te ostale osobe koje se prema osobnim, poslovnim, financijskim i drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom.

(6) Darom u smislu ovog Zakona smatra se novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade. Darovima se ne smatraju uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja te državna i međunarodna priznanja, odlikovanja i nagrade.

(7) Pod redovitim i stalnim zanimanjem smatra se svako obavljanje poslova više od dva puta tjedno u punom radnom vremenu u razdoblju od najmanje jedne godine.

(8) Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod. 

Načela djelovanja

Članak 5.

(1) Dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana.

(2) Dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali.

(3) Dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost.

(4) Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti.

II. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

Postupanje dužnosnika u dvojbi o postojanju sukoba interesa

Članak 6.

(1) U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(2) Povjerenstvo će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva dati obrazloženo mišljenje na zahtjev dužnosnika.

(3) U procjeni postojanja sukoba interesa posebno će se voditi računa o prirodi dužnosti koju dužnosnik obavlja kao i o svim okolnostima konkretnog slučaja.

(4) Nakon izbora ili imenovanja na javnu dužnost dužnosnik je dužan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio potencijalni sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi dužnosnik je dužan razriješiti ga tako da zaštiti javni interes. U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa dužnosnik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa.

(5) Dužnosnik je dužan u roku od 60 od dana stupanja na dužnost uskladiti sve svoje privatne odnose sa obvezama koje proizlaze iz ovog Zakona.

Zabranjena djelovanja dužnosnika 

Članak 7.

Dužnosnicima je zabranjeno:

a)      primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti,

b)      ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom,

c)      zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti,

d)     primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti,

e)      tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,

f)       zaposliti ili obećati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara,

g)      utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi,

h)      koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,

i)        primiti dar ili obećanje dara koji bi ga na bilo koji način doveo u odnos zavisnosti prema darovatelju ili doveo u mogući sukob interesa ili utjecao na neovisno obnašanje javne dužnosti, te dar u novcu, vrijednosnicu ili dragocjenu kovinu bez obzira na vrijednost,

j)        na koji drugi način koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.

Obavještavanje o imovinskom stanju dužnosnika  

Članak 8.

(1) Dužnosnici su obvezni u roku od 45 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti izvješće Povjerenstvu s podacima o dužnosti koju obavljaju, o ostalim dužnostima koje obnašaju, odnosno djelatnostima koje obavljaju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stupanja na dužnost i s podacima o svojoj imovini te imovini svoga bračnog ili izvanbračnog  druga i životnog partnera te malodobne djece, sa stanjem na taj dan.

(2) Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana po prestanku obnašanja javne dužnosti podnijeti izvješće Povjerenstvu o svojoj imovini, a ako je tijekom obnašanja javne dužnosti došlo do bitne promjene glede imovinskog stanja ili osobnog statusa dužnosnika dužni su podnijeti izvješće Povjerenstvu, istekom godine u kojoj je promjena nastupila.

(3) Objavljeni podaci iz podnesenih izviješća o imovinskom stanju javno su dostupni na mrežnim stranicama Povjerenstva 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti, osim ukoliko dužnosnik obnaša drugu javnu dužnost na temelju koje je u obvezi podnositi izvješće.

(4) Dužnosnici koji su na izborima ponovno izabrani ili imenovani na istu dužnost, obvezni su u roku od 45 dana od dana stupanja na dužnost, na početku novog mandata, podnijeti izvješće Povjerenstvu o svojoj imovini te imovini bračnog ili izvanbračnog i životnog partnera te   malodobne djece, sa stanjem na taj dan.

(5) Osobe iz članka 3. stavka 3. ovog Zakona podnose izviješća o imovinskom stanju Povjerenstvu u roku od 45 dana od dana imenovanja te svake četvrte godine za vrijeme trajanja službe s podacima o svojoj imovini te imovini svoga bračnog ili izvanbračnog i  životnog partnera te malodobne djece, sa stanjem na taj dan. Ako je tijekom trajanja službe došlo do bitne promjene stanja glede imovinskog stanja, dužni su o tome podnijeti izvješće Povjerenstvu, istekom godine u kojoj je promjena nastupila. Osobe iz članka 3. stavka 3. ovog Zakona su obvezne u roku 30 dana po razrješenju podnijeti izvješće o svojoj imovini sa stanjem na taj dan.

(6) Podaci o imovini iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini.

Sadržaj Izvješća o imovinskom stanju

Članak 9.

(1) Podaci iz Izvješća obuhvaćaju:

-          razlog i datum podnošenja,

-          opće informacije o dužnosniku, njegovom bračnom/životnom partneru i maloljetnoj djeci,

-          podatke o dužnostima,

-          podatke o drugim poslovima dužnosnika tijekom obnašanja dužnosti,

-          podatke o poslovima koje je dužnosnik obavljao 12 mjeseci prije stupanja na dužnost,

-          podatke o prihodima, obvezama i potraživanjima,

-          podatke o imovini. Pri unosu podataka o imovini dužnosnik je dužan navesti izvor i način stjecanja,

-          podatke o članstvu i funkcijama u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama.

(2) Razlog podnošenja Izvješća o imovinskom stanju dužnosnika može biti: početak obnašanja dužnosti, ponovni izbor na istu dužnost, promjena, kraj obnašanja dužnosti.

(3) Opće informacije o dužnosniku obuhvaćaju sljedeće podatke: ime, prezime, datum rođenja, OIB, stručnu spremu, zvanje, stranačku pripadnost, podatak o bračnom stanju, podatak o tome ima li djece, podatak o mjestu i adresi prebivališta, podatak o tome ima li ili ne boravište, ostali kontakt podaci (registracijski e-mail, broj telefona i mobitela). Podaci o OIB-u, datumu rođenja, adresi prebivališta i boravišta te ostali kontakt podaci dužnosnika se ne objavljuju. Opće informacije o bračnom ili izvanbračnom drugu i životnom partneru te maloljetnoj djeci dužnosnika obuhvaćaju sljedeće podatke: ime, prezime, datum rođenja i OIB, ovi podaci se ne objavljuju.

(4) Podaci o dužnostima obuhvaćaju podatke o:  dužnosti za koju se podnosi Izvješće, drugim javnim dužnostima za koje ne postoji obveza podnošenja Izvješća s navođenjem: naziva, adrese i OIB-a pravne osobe, službenog broja telefona, službenog broja faxa, e-maila, i službenog broja mobitela, datuma početka i predviđenog kraja mandata, načina obnašanja dužnosti i stvarnog kraja mandata te podatak o pravu na povratak na rad kod prethodnog poslodavca temeljem sklopljenog sporazuma. Podaci o službenom mobitelu i elektronskoj pošti se ne objavljuju.

(5) Podaci o drugim poslovima dužnosnika tijekom obnašanja dužnosti sadrže: naziv radnog mjesta, OIB i adresu poslodavca te datum stupanja u radni odnos.

(6) Podaci o poslovima koje je dužnosnik obavljao 12 mjeseci prije stupanja na dužnost sadrže: naziv radnog mjesta, OIB i adresu poslodavca te datum stupanja u radni odnos i datum prestanka radnog odnosa.

(7) Podaci o prihodima obuhvaćaju: podatke o mjesečnim bruto i neto primanjima od dužnosti za koju se podnosi Izvješće, podatke o neto plaći ostvarenoj kod drugog poslodavca, podatke o ostalim prihodima, subvencije, donacije, poticaji,  podatke o neto plaći i drugim neto primicima bračnog ili izvanbračnog druga i životnog partnera na godišnjoj razini. Uz podatke o prihodima navodi se naziv i OIB poslodavca odnosno isplatitelja. Podaci o imenu i prezimenu i OIB-u fizičke osobe isplatitelja se ne objavljuju. 

(8) Podaci o obvezama obuhvaćaju obveze dužnosnika i bračnog ili izvanbračnog druga i životnog partnera te sadrže: vrstu obveze/zaduženja, nosioca obveze, naziv i OIB vjerovnika obveze, iznos duga, valutu duga, godinu zaduženja, rok vraćanja u mjesecima, iznos mjesečnog anuiteta, ugovorenu kamatnu stopu. Podaci o imenu, prezimenu i OIB -u vjerovnika fizičke osobe se ne objavljuju.   

(9) Podaci o potraživanjima obuhvaćaju potraživanja dužnosnika i bračnog ili izvanbračnog druga i životnog partnera te sadrže podatke o: nazivu i OIB-u dužnika, neto iznosu u HRK, vremenski raspon povrata i vrstu potraživanja. Podaci o nazivu i OIB-u dužnika fizičke osobe se ne objavljuju.   

(10) Podaci o imovini sadrže podatke o: nekretninama, pokretninama koje se upisuju u javni registar, ostalim pokretninama, udjelima, ulozima, dionicama i vrijednosnim papirima, novčanoj kunskoj i deviznoj štednji.

(11) Podaci o nekretninama sadrže podatke o: vrsti nekretnine, državi u kojoj se nalazi, adresi, mjernoj jedinici površine i površini, katastarskoj općini, približnoj tržišnoj vrijednosti nekretnine izraženu u HRK u trenutku podnošenja Izvješća, vrsti vlasništva, broju ZK uloška, katastarskoj čestici, obliku vlasništva, izvorima i načinu stjecanja te vlasničkom udjelu. Adresa nekretnine, zemljišno-knjižni uložak i katastarska čestica nekretnine se ne objavljuju.

(12) Podaci o pokretninama koje se upisuju u javni registar sadrže podatke o: vrsti pokretnine, tipu ili marki, godini proizvodnje, vrijednosti pokretnine u trenutku podnošenja Izvješća, obliku vlasništva, izvorima i načinu stjecanja te vlasničkom dijelu. Pod pokretninama koje se upisuju u javni registar podrazumijevaju se: vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi.

(13) Podatke o ostalim pokretninama dužnosnik je dužan navesti u Izvješću ukoliko je vrijednost pojedine pokretnine ili više pokretnina koje čine cjelinu veća od 30.000,00 kuna, a sadrže podatke o: vrsti pokretnine, marki, tipu ili opisu pokretnine, vrijednosti pokretnine u trenutku podnošenja Izvješća, obliku vlasništva, izvorima i načinu stjecanja te postotku vlasništva. Pod ostalim pokretninama podrazumijevaju se: radni strojevi, lovačko oružje, športska oprema, umjetnine, nakit i drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, životinje i druge stečene pokretnine.

(14) Podaci o udjelima, ulozima, dionicama i vrijednosnim papirima u poslovnim subjektima sadrže podatke o: vrsti udjela, nazivu, OIB -u i sjedištu poslovnog subjekta, broju dionica, nominalnoj vrijednosti pojedinačne dionice, udio vlasništva u kapitalu u postocima, vrijednost udjela u HRK na dan podnošenja Izvješća, vrsti vrijednosnog papira, nominalnoj vrijednost poslovnog papira, oblik vlasništva, izvorima i načinu stjecanja te postotku vlasništva.

(15) Podaci o  novčanoj kunskoj i deviznoj štednji navode se ukoliko premašuju iznos godišnje neto plaće dužnosnika, a obuhvaćaju podatke o: iznosu štednje, valuti, obliku i udjelu u vlasništvu, izvorima i načinu stjecanja, postotku vlasništva.

(16) Podaci o ostalim članstvima i funkcijama dužnosnika u drugim pravnim osobama, udruženjima, organizacijama sadrže podatke o: nazivu, OIB-u i sjedištu pravne osobe, datumu učlanjenja, datumu kraja članstva i funkciji u pravnoj osobi.

(17) Povjerenstvo od dužnosnika može zahtijevati da o podacima iz stavaka 1. do 16. ovog članka priloži i odgovarajuću dokumentaciju.

(18) Podaci iz stavaka 1. do 16. ovog članka su javni, osim podataka za koje je izričito navedeno da se ne objavljuju.

(19) Obrazac izvješća iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Povjerenstvo.

(20) U svrhu provjere podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, sukladno odredbama ovog Zakona, nadležna tijela u Republici Hrvatskoj dužna su bez odgode, na zahtjev Povjerenstva, dostaviti zatražene obavijesti i dokumentaciju. 

Obavještavanje o izvorima i načinu stjecanja imovine

Članak 10.

Nastupajući u javnosti dužnosnici su dužni istinito i potpuno odgovoriti na pitanja o imovini, izvorima sredstava i načinu njezina stjecanja, a koja se odnose na njega i osobe o čijem je imovinskom stanju obvezan izvijestiti prema ovome Zakonu.

Članak 11.

(1) Ako Povjerenstvo utvrdi da dužnosnik nije ispunio obveze iz članka 8. i članka 9. stavka 1. ovog Zakona pisanim putem će zatražiti od dužnosnika ispunjenje obveze.

(2) Rok za ispunjenje obveze iz stavka 1. ovog članka ne može biti duži od 15 dana od dana primitka pisanog zahtjeva.

(3) Ako dužnosnik ne ispuni obvezu u roku iz stavka 2. ovog članka Povjerenstvo će pokrenuti postupak protiv dužnosnika zbog kršenja odredbi iz članka 8. i 9. ovog Zakona.

Javni registri 

Članak 12.

(1) Registri su baze podataka koji se vode u elektroničkom obliku.

(2) Radi obavljanja zadaća iz svoje nadležnosti Povjerenstvo ustrojava, vodi, ažurira i na mrežnim stranicama objavljuje sljedeće registre:

1.      Zajednički registar svih dužnosnika koji sadrži podatke o dužnosniku ime i prezime, dužnost koju dužnosnik obnaša i tijelo u kojem dužnosnik obnaša dužnost, početak i kraj mandata, te odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa temeljem koje se isti smatra dužnosnikom,

2.      Registar rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske koji sadrži podatke o rukovodećim državnim službenicima ime, prezime, poslovi ili funkcija koju rukovodeći državni službenik obnaša i tijelo u kojem rukovodeći državni službenik obavlja službu, početak i kraj mandata, te odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa temeljem koje se isti smatra dužnosnikom,

3.      Registar ustanova i izvanproračunskih fondova koje su od posebnog državnog interesa ili od posebnog interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koji sadrži podatke: naziv pravne osobe, oblik ustrojstva, adresa, OIB, naziv tijela od čijeg su posebnog interesa, predstavničko tijelo koje je donijelo odluku, stupanje na snagu i objava odluke. 

4.      Registar poslovnih subjekata koji podliježu ograničenjima koji sadrži podatke: naziv poslovnog subjekta, oblik ustrojstva, adresa, OIB, navođenje dužnosnika (ime, prezime) ili člana obitelji dužnosnika (ime, prezime), visina poslovnog udjela dužnosnika ili člana obitelji dužnosnika u poslovnom subjektu, podaci o tijelima u odnosu na koja postoji zabrana ili ograničenje poslovanja.

(3) Svrha ustrojavanja registara iz stavka 2. ovog članka je povezivanje i usporedba podataka koje ti registri sadrže sa bazama podataka drugih nadležnih tijela te olakšavanje analize dobivenih rezultata u postupku provjere podatka iz podnesenih izviješća o imovinskom stanju dužnosnika, kao i olakšavanje provođenja drugih zadataka iz nadležnosti Povjerenstva.

Registar izvješća o imovinskom stanju 

Članak 13.

(1) Povjerenstvo vodi registar izvješća o imovinskom stanju dužnosnika.

(2) Za svakog dužnosnika vodi se zasebna mapa u Registru izvješća o imovinskom stanju u koju se ulažu podnesena izviješća o imovinskom stanju kao i ostala dokumentacija koju je dužnosnik uz izvješće o imovini dužan priložiti.

(3) Povjerenstvo vodi elektronske evidencije o podnesenim izvješćima o imovinskom stanju s podacima navedenim u članku 9. ovog Zakona.

Primanje darova

Članak 14.  

(1) Dužnosnik smije zadržati dar simbolične vrijednosti i to najviše u vrijednosti do 500,00 kuna od istog darovatelja.

(2) Darovi protokolarne naravi koji prelaze iznos od 500,00 kuna te ostali darovi koje dužnosnik ne zadrži kada na to ima pravo, vlasništvo su Republike Hrvatske.

(3) Način postupanja s darovima koji su vlasništvo Republike Hrvatske propisuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Obavljanje drugih poslova dužnosnika 

Članak 15.

(1) Za vrijeme obnašanja javne dužnosti na koju je izabran, odnosno imenovan dužnosnik ne smije obnašati drugu javnu dužnost, osim ako je zakonom drugačije propisano.

(2) Dužnosnici koji za vrijeme obnašanja javne dužnosti primaju plaću ili naknadu za dužnost koju obnašaju, ne smiju primati naknadu za obnašanje druge javne dužnosti, osim ako je to zakonom izričito propisano.

(3) Dužnosnici koji profesionalno obnašaju javnu dužnost za vrijeme njezina obnašanja ne mogu uz naknadu ili radi ostvarivanja prihoda obavljati druge poslove u smislu redovitog i stalnog zanimanja, osim ako je to zakonom izričito propisano.

(4) Uz profesionalno obnašanje javne dužnosti, dužnosnici mogu uz naknadu ili radi ostvarivanja prihoda povremeno i privremeno obavljati druge poslove, vodeći računa da obavljanje tih poslova nije u suprotnosti s načelima i odredbama ovog Zakona.

(5) Dužnosnici su obvezni prijaviti Povjerenstvu prihode iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka.

(6) Dužnosnici su obvezni u izviješću o imovinskom stanju navesti sve poslove koje obavljaju, neovisno o tome da li obavljanjem drugih poslova i djelatnosti ostvaruju naknadu ili prihod.

(7) Ukoliko Povjerenstvo u postupku utvrdi da je došlo do povreda odredbi ovog članka, naložit će dužnosniku da prestane s obavljanjem tih djelatnosti u roku od najmanje 15 do najviše 60 dana.

Članstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima

Članak 16.

  (1) Dužnosnici ne smiju biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova, odnosno nadzornih odbora izvanproračunskih fondova niti obavljati poslove upravljanja u poslovnim subjektima.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka dužnosnici koji obnašaju dužnosti predsjednika i članova uprava trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, smiju biti članovi nadzornih odbora u trgovačkim društvima koja su u većinskom vlasništvu tih društava, bez primanja naknade.

(3) Dužnosnici smiju biti članovi u najviše do dva upravna vijeća ustanova, odnosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondova koji su od posebnog državnog interesa ili su od posebnog interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, osim ako posebnim zakonom nije određeno da je dužnosnik član upravnog vijeća ustanove, odnosno nadzornog odbora izvanproračunskog fonda po položaju. Za članstvo u upravnim vijećima ustanova, odnosno nadzornim odborima izvanproračunskih fondova dužnosnik nema pravo na naknadu, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

(4) Hrvatski sabor utvrđuje popis pravnih osoba od posebnog državnog interesa, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(5) Predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave utvrđuje popis pravnih osoba od posebnog interesa za tu jedinicu.

(6) Dužnosnici smiju biti članovi upravnih i nadzornih tijela, najviše dviju, neprofitnih udruga i zaklada, ali bez prava na naknadu ili primanje dara u toj ulozi, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

Članstvo i udjeli dužnosnika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja 

Članak 17.

(1) Poslovni subjekt u kojem dužnosnik ima 0,5% ili više udjela u vlasništvu ne smije stupiti u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u kojem dužnosnik obnaša dužnost, niti smije biti član zajednice ponuditelja ili podisporučitelj u tom poslovnom odnosu.

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se na poslovne subjekte u kojima član obitelji dužnosnika ima 0,5% ili više udjela u vlasništvu, u slučaju kada je član obitelji dužnosnika na bilo koji način, izravno ili neizravno, stekao predmetni udio, odnosno dionice od dužnosnika u razdoblju od dvije godine prije imenovanja odnosno izbora na javnu dužnost pa do prestanka njezinog obnašanja.

(3) Dužnosnik je dužan u roku od 30 dana od stupanja na dužnost izvijestiti Povjerenstvo o nazivu, osobnom identifikacijskom broju i sjedištu poslovnog subjekta iz stavka 1. i 2. ovog članka. Dužnosnik je dužan redovito izvještavati Povjerenstvo o svim nastalim promjenama podataka o poslovnim subjektima u odnosu na koje ne smiju stupati u poslovni odnos sukladno stavku 1. i 2. ovog članka u roku od 30 dana od nastale promjene.

(4) Povjerenstvo će na svojim mrežnim stranicama objaviti i redovito ažurirati popis poslovnih subjekata koji podliježu ograničenjima iz stavka 1. i 2. ovog članka. Tijela javne vlasti dužna su objaviti i redovito ažurirati na svojim mrežnim stranicama popis poslovnih subjekata u odnosu na koja ne smiju stupati u poslovni odnos sukladno stavku 1. i 2. ovog članka. Tijela javne vlasti koja nemaju vlastitu mrežnu stranicu dužna su u službenom glasilu objaviti i redovito ažurirati popis poslovnih subjekata u odnosu na koja ne smiju stupati u poslovni odnos, sukladno stavku 1. i 2. ovog članka.

(5) Pravni poslovi, odnosno pravni akti koji su sklopljeni, odnosno doneseni protivno odredbama stavka 1. i 2. ovog članka su ništetni. Povjerenstvo će bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđenja ništetnosti pravnog posla, odnosno pravnog akta.

(6) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na aktivnosti na temelju poslovnih odnosa koji su zaključeni prije nego je dužnosnik započeo s obnašanjem dužnosti. Započinjanjem obnašanja dužnosti, dužnosnik je dužan u roku od 45 dana uskladiti svoje aktivnosti po već prije zaključenim poslovnim odnosima u cilju otklanjanja mogućeg i sprječavanja predvidljivog sukoba interesa.

Članak 18.

(1) U slučaju kada tijelo u kojem dužnosnik obnaša javnu dužnost, stupa u poslovni odnos s poslovnim subjektom u kojem član obitelji dužnosnika ima 0,5 % ili više udjela u vlasništvu, dužnosnik je dužan o tome pravodobno obavijestiti Povjerenstvo.

(2) Povjerenstvo će u roku od 15 dana od dana zaprimanja obavijesti izraditi mišljenje zajedno s uputama o načinu postupanja dužnosnika i tijela u kojem dužnosnik obnaša javnu dužnost u cilju izbjegavanja sukoba interesa dužnosnika i osiguranja postupanja u skladu s ovim Zakonom.

(3) Ako to zahtijevaju okolnosti konkretnog slučaja, Povjerenstvo će mišljenje iz stavka 2. ovog članka izraditi i dostaviti bez odgađanja, najkasnije u roku od 5 dana od dana zaprimanja obavijesti.

(4) Dužnosnik, odnosno tijelo u kojem dužnosnik obnaša dužnost je obvezno, prije stupanja u poslovni odnos, dostaviti Povjerenstvu cjelokupnu dokumentaciju iz koje je vidljivo kako su provedene upute Povjerenstva iz stavka 2. ovog članka.

(5) Povjerenstvo posebnom odlukom, bez odgađanja, a najkasnije u roku od 5 dana od dana dostave mišljenja iz stavka 2. ovog članka, sukladno odredbama ovog Zakona o postupku pred Povjerenstvom, utvrđuje jesu li upute Povjerenstva iz stavka 2. ovog članka provedene na način koji omogućuje izbjegavanje sukoba interesa dužnosnika i osigurava njegovo zakonito postupanje u konkretnom slučaju.

(6) Pravni poslovi, odnosno pravni akti koji su sklopljeni, odnosno doneseni bez prethodne obavijesti Povjerenstvu iz stavka 1. ovog članka, protivno uputama Povjerenstva iz stavka 2. ovog članka, dostavom nepotpune ili neistinite dokumentacije iz stavka 4. ovog članka ili na bilo koji drugi način protivno odredbama ovoga članka su ništetni. Povjerenstvo će bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđenja ništetnosti pravnog posla, odnosno pravnog akta.

Obavještavanje o nedopuštenom utjecaju na nepristranost dužnosnika

Članak 19.

(1) Dužnosnici kojima je suprotno odredbama ovog Zakona, ponuđen dar ili kakva druga korist povezana s obnašanjem javne dužnosti obvezni su to prijaviti nadležnim tijelima, u roku od 8 dana od dana kada je dar ili kakva druga korist ponuđena.

(2) Ako dužnosnik ne postupi sukladno odredbi stavka 1. ovog članka, Povjerenstvo će protiv dužnosnika pokrenuti postupak.

Ograničenja nakon prestanka obnašanja javne dužnosti 

Članak 20.

(1) Dužnosnik u roku od jedne godine nakon prestanka obnašanja dužnosti ne smije prihvatiti imenovanje ili izbor ili sklopiti ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu s tijelom u kojem je obnašao dužnost ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojem je obnašao dužnost.

(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovog članka ne smije imenovati ili izabrati na dužnost dužnosnika ili s njim sklopiti ugovor kojim dužnosnik stupa u radni odnos u roku od jedne godine od prestanka dužnosti protivno odredbama ovog članka.

(3) Obveze koje za dužnosnika proizlaze iz članaka 7., 8., 9., 11. i 17. ovog Zakona počinju danom stupanja na dužnost i traju godinu dana od dana prestanka obnašanja dužnosti.

(4) U slučaju iz stavka 1. ovog članka Povjerenstvo može dužnosniku dati suglasnost na imenovanje, izbor ili sklapanje ugovora ukoliko iz okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da ne postoji sukob interesa.

(5) Odredbe iz stavaka 1. i 2. ovog članka, ne primjenjuju se:

-          u slučaju povratka dužnosnika na poslove na kojima je radio prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove kod poslodavca kod kojeg je bio u radnom odnosu prije stupanja na dužnost, a koje mu pravo pripada u smislu zakona koji uređuje obveze i prava državnih dužnosnika, odnosno zakona koji uređuje lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,

-          u slučaju imenovanja ili izbora ili zasnivanja radnog odnosa s tijelom javne vlasti, pravnom osobom čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u kojoj Republika Hrvatska, jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima većinski udio (većinsko vlasništvo) ili je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u smislu članka 16. stavka 4. ovog Zakona,

-          u odnosu na dužnosnika čije je obnašanje dužnosti trajalo dulje od tri mjeseca, a kraće od jedne godine, ne primjenjuje po proteku roka od šest mjeseci od prestanka dužnosti,

-          u odnosu na dužnosnika čije je obnašanje dužnosti trajalo kraće od tri mjeseca, ne primjenjuje po proteku roka od jedan mjesec od prestanka dužnosti.

(6) Kad Povjerenstvo utvrdi povredu iz odredaba iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka, bez odgađanja će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

                        Provjera podataka iz Izvješća o imovinskom stanju dužnosnika 

Članak 21.

(1) Povjerenstvo vrši provjeru izvršenja obveze podnošenja Izvješća o imovinskom stanju, te podataka iz podnesenih izvješća dužnosnika o imovinskom stanju.

(2) Postupak provjere podataka iz podnesenih izvješća o imovinskom stanju dužnosnika je zatvoren za javnost.

(3) Konačne rezultate provedene provjere Povjerenstvo će objaviti na mrežnim stranicama Povjerenstva.

Članak 22.

Provjera podataka iz podnesenih izvješća o imovinskom stanju dužnosnika može biti:

–        prethodna (administrativna) provjera,

–        redovita provjera.

Članak 23.

(1) Prethodna (administrativna) provjera uključuje:

–        provjeru statusa podnositelja izvješća o imovinskom stanju u smislu postojanja obveze podnošenja izvješća iz članka 8. i 9. ovog Zakona,

–        provjeru je li dužnosnik u zakonskom roku podnio izvješće,

–        provjeru je li izvješće o imovinskom stanju potpisano od dužnosnika i ovjereno od tijela u kojem dužnosnik obnaša javnu dužnost ili je li elektronski potpisano,

–        provjeru pravilnog i potpunog ispunjavanja obrasca izvješća o imovinskom stanju od strane dužnosnika.

(2) Prethodna (administrativna) provjera se vrši za svako podneseno izvješće o imovinskom stanju dužnosnika, odmah po zaprimanju istoga, na početku mandata, kod svake bitne promjene imovinskog stanja podataka iz izvješća o imovinskom stanju, te na kraju mandata, a prije unosa podataka u Registar dužnosnika i njihove objave na mrežnim stranicama Povjerenstva.

(3) Ako je dužnosnik prilikom prvog podnošenja izvješća o imovinskom stanju propustio potpisati izvješće ili izvješće podnese bez ovjere nadležnog tijela Povjerenstvo će dužnosnika pozvati da u roku od 8 dana ispravi uočene nedostatke. Ako nakon poziva Povjerenstva dužnosnik u propisanom roku ne otkloni ove nedostatke, smatrat će se da izvješće nije niti podneseno.

Članak 24.

(1) Redovita provjera podataka predstavlja provjeru podataka iz članka 8. i 9. ovog Zakona koja se obavlja prikupljanjem, razmjenom podataka i usporedbom prijavljenih podataka o imovini iz podnesenih izvješća o imovinskom stanju dužnosnika s pribavljenim podacima od Porezne uprave i drugih nadležnih tijela Republike Hrvatske, te nadležnih tijela drugih država i međunarodnih organizacija sukladno odredbama ovog Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovog Zakona.

(2) Redovita provjera podataka iz izviješća o imovinskom stanju dužnosnika obavezno se provodi na početku mandata i nakon prestanka obnašanja javne dužnosti, a može se provoditi i kontinuirano tijekom trajanja mandata i 12 mjeseci nakon prestanka obnašanja javne dužnosti.

Članak 25.

(1) Ako iz postupka provjere proizlazi da dužnosnik u Izvješću o imovinskom stanju nije u potpunosti i pravovremeno naveo sve podatke koje je bio dužan navesti, Povjerenstvo će zatražiti od dužnosnika da u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva ukloni nedostatke i nepravilnosti u Izvješću.

(2) Ako dužnosnik u roku iz stavka 1. ovog članka, ne ukloni nedostatke i nepravilnosti i Izvješću, Povjerenstvo će protiv dužnosnika pokrenuti postupak zbog povrede članaka 8. i 9. ovog Zakona.

(3) Ako rezultati provedenog postupka provjere upućuju na znatan nesklad ili nerazmjer između prijavljenih prihoda i imovine stečene za vrijeme trajanja mandata, Povjerenstvo će o tome obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu radi daljnjeg postupanja. 

III. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA

Pravni status i sastav Povjerenstva

Članak 26.

(1) Radi provedbe ovog Zakona osniva se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

(2) Povjerenstvo je stalno, neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga rada i nadležnosti, određenih ovim Zakonom. Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka iz njegovog djelokruga rada.

(3) Povjerenstvo se sastoji od predsjednika Povjerenstva i četiri člana Povjerenstva.

(4) Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na mandat od pet godina na način i po postupku utvrđenom ovim Zakonom.

Sredstva za rad Povjerenstva

Članak 27.

Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se u državnom proračunu.

Nadležnost Povjerenstva

Članak 28.

(1) Nadležnosti Povjerenstva su:

–        pokretanje postupaka sukoba interesa i donošenje odluka o tome je li određeno djelovanje ili propust dužnosnika predstavlja povredu odredbi ovog Zakona,

–        donošenje Pravilnika kojim se uređuje način rada i odlučivanje Povjerenstva, donošenje odluka, davanje mišljenja, propisivanje obrazaca i ustrojavanje registra radi primjene pojedinih odredaba ovog Zakona,

–        provjera podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika sukladno odredbama ovog Zakona,

–        izrada smjernica i uputa dužnosnicima u svrhu učinkovitog sprječavanja sukoba interesa,

–        redovito provođenje edukacije dužnosnika u pitanjima sukoba interesa i podnošenja izvješća o imovinskom stanju,

–        suradnja s nadležnim tijelom za izradu zakona u području sprječavanja sukoba interesa dužnosnika te podnošenje inicijativa nadležnim tijelima za predlaganje izmjena i dopuna zakona,

–        suradnja s nevladinim organizacijama i ostvarivanje međunarodne suradnje u području sprječavanja sukoba interesa,

–        obavljanje drugih poslova određenih ovim Zakonom.

(2) Povjerenstvo izvješćuje Hrvatski sabor o svom radu jednom godišnje i to najkasnije do 1. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Pravilnik iz stavka 1. podstavka 2. ovog članka Povjerenstvo donosi uz suglasnost Hrvatskoga sabora.

Izbor predsjednika i članova Povjerenstva

Članak 29.

(1) Predsjednika i članove Povjerenstva bira Hrvatski sabor tajnim glasovanjem većinom glasova svih zastupnika na temelju lista kandidata koje sastavlja Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove Hrvatskoga sabora (u daljnjem tekstu: Odbor).

(2) Predsjednik Povjerenstva i članovi Povjerenstva biraju se na temelju javnog poziva.

(3) Mandat predsjednika i članova Povjerenstva počinje danom stupanja na dužnost.

Postupak izbora kandidata

Članak 30.

(1) Šest mjeseci prije isteka mandata predsjednika, odnosno članova Povjerenstva, Odbor pokreće postupak za izbor novog predsjednika, odnosno člana Povjerenstva.

(2) Odbor će objaviti javni poziv za kandidate za predsjednika, odnosno članove Povjerenstva. Rok za prijavu kandidata na objavljeni poziv je 15 dana.

(3) Javni poziv se objavljuje u »Narodnim novinama«, mrežnoj stranici Hrvatskoga sabora i jednim dnevnim novinama koje se prodaju na cjelokupnom području Republike Hrvatske. U javnom pozivu se navode uvjeti za izbor predsjednika i članova Povjerenstva određeni ovim Zakonom, rok za podnošenje prijedloga kandidata te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijedlog.

(4) Na temelju zaprimljenih prijava, Odbor će bez odgađanja utvrditi liste kandidata koji udovoljavaju uvjetima za predsjednika, odnosno članove Povjerenstva. Liste se objavljuju na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora.

(5) Odbor će obaviti razgovore sa svakim od kandidata s liste iz stavka 4. ovog članka u roku od 15 dana od dana objave lista. Javnost ima pravo nazočiti održavanju razgovora s kandidatima. Za kandidate se provodi temeljna sigurnosna provjera.

(6) Na temelju održanih razgovora, Odbor će sastaviti jedinstvenu završnu listu sastavljenu u pravilu od dvostruko više kandidata za predsjednika te jedinstvenu završnu listu sastavljenu u pravilu od dvostruko više kandidata za članove Povjerenstva. Kandidati sa jedinstvene završne liste dužni su po pozivu podnijeti Odboru izvješće o imovinskom stanju iz članka 8. i 9. ovog Zakona.

(7) Jedinstvene završne liste se objavljuju na sjednici Odbora s navođenjem kratkog obrazloženja za uvrštavanje pojedinog kandidata na listu. Posebno se navodi je li neki kandidat uvršten na listu na temelju jednoglasne odluke Odbora.

(8) Jedinstvene završne liste dostavljaju se Hrvatskome saboru, koji će sukladno dostavljenim listama provesti izbor predsjednika i članova Povjerenstva.

(9) Hrvatski sabor će tajnim glasovanjem provesti izbor predsjednika i članova Povjerenstva između predloženih kandidata. Za predsjednika Povjerenstva izabrat će se onaj kandidat koji dobije većinu glasova svih zastupnika. Za članove Povjerenstva izabrat će se četiri kandidata koji dobiju većinu glasova svih zastupnika.

(10) Nakon izbora predsjednika i članova Povjerenstva Odbor će na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora objaviti njihova izvješća o imovinskom stanju iz stavka 6. ovog članka.

Uvjeti za izbor predsjednika i članova Povjerenstva 

Članak 31.

(1) Za predsjednika, odnosno člana Povjerenstva može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1.      ima državljanstvo Republike Hrvatske i prebivalište na području Republike Hrvatske,

2.      ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe 300 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski studij kojim se stjecala visoka stručna sprema po ranijim propisima,

3.      ima najmanje osam godina radnog iskustva u struci i istaknute rezultate u radu,

4.      koja nije osuđivana za kaznena djela i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti,

5.      u trenutku kandidiranja, a ni u razdoblju od 5 godina do dana kandidiranja nije bio član političke stranke niti je u tom razdoblju kao nezavisan obnašao dužnost u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti na državnoj razini ili izvršnoj vlasti u lokalnoj ili područnoj (regionalnoj) samoupravi.

(2) Predsjednik Povjerenstva mora imati završen diplomski sveučilišni studij pravne struke (magistar prava) i položen pravosudni ispit.

Položaj predsjednika i članova Povjerenstva 

Članak 32.

(1) Predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, a članovi Povjerenstva u visini plaće članova Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske.

(2) Predsjednik i članovi Povjerenstva ne mogu sudjelovati u političkim aktivnostima, obavljati drugu javnu dužnost ili biti zaposleni u drugom tijelu javne vlasti ili trgovačkom društvu, odnosno drugom poslovnom subjektu, niti se baviti drugim djelatnostima osim navedenim u članku 15. stavku 3. ovog Zakona.

(3) Predsjednik i članovi Povjerenstva imaju pravo povratka na rad na poslove na kojima su radili prije izbora ili na druge odgovarajuće poslove kod poslodavca kod kojeg je radio prije izbora na dužnost.

(4) Predsjednik i članovi Povjerenstva prije stupanja na dužnost o pravu povratka na rad sklapaju sporazum sa poslodavcem kojim će se pobliže odrediti uvjeti i rokovi ostvarivanja prava povratka na rad.

(5) Na predsjednika i članove Povjerenstva odgovarajuće se primjenjuju opći propisi o radu.

Trajanje obnašanja dužnosti 

Članak 33.

(1) Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na mandat od pet godina.

(2) Predsjednik i članovi Povjerenstva mogu biti izabrani na svoju dužnost najviše dva puta.

(3) Ako predsjednik ili pojedini član Povjerenstva ne budu izabrani u Zakonom propisanom roku, mandat dotadašnjeg predsjednika ili pojedinog člana Povjerenstva produžuje se do izbora novog predsjednika ili pojedinog člana Povjerenstva, a najduže šest mjeseci.

Ovlasti predsjednika  

Članak 34.

(1) Predsjednik Povjerenstva organizira i upravlja radom Povjerenstva

(2) Predsjednik Povjerenstva određuje jednog od članova Povjerenstva kao svog zamjenika u slučaju spriječenosti ili odsutnosti.

(3) Predsjednik Povjerenstva može zadužiti pojedinog člana Povjerenstva za određeno područje rada iz nadležnosti Povjerenstva,

(4) Predsjednik Povjerenstva saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva,

(5) Predsjednik Povjerenstva potpisuje akte donesene na sjednicama Povjerenstva,

(6) Predsjednik Povjerenstva skrbi o pravilnoj i učinkovitoj provedbi postupaka pred Povjerenstvom te obavlja druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim podzakonskim propisima koje donosi Povjerenstvo.

(7) Predsjednik priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Povjerenstva i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Povjerenstva.

Prestanak dužnosti predsjednika i članova Povjerenstva

Članak 35.

(1) Dužnost predsjedniku i članovima Povjerenstva prestaje prije isteka vremena na koji su izabrani u slučaju smrti i u slučajevima razrješenja od dužnosti.

(2) Predsjednik i član Povjerenstva bit će razriješen od dužnosti u sljedećim slučajevima:

1.      na vlastiti zahtjev,

2.      u slučaju trajnoga gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti,

3.      ako prestanu postojati uvjeti potrebni za izbor navedeni u članku 31. stavku 1. točki 1., 4. i 5. ovog Zakona,

4.      u slučaju kršenja odredbi ovog Zakona.

(3) Postojanje razloga za razrješenje iz stavka 2. ovog članka predsjednika i člana Povjerenstva prije isteka mandata utvrđuje Odbor. Odluku o razrješenju od dužnosti predsjedniku i članovima Povjerenstva donosi Hrvatski sabor.

(4) Ako predsjednik i član Povjerenstva zatraži da bude razriješen dužnosti, a Hrvatski sabor ne donese odluku o tom zahtjevu u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, predsjedniku i članu Povjerenstva dužnost prestaje po sili zakona istekom roka od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(5) U slučaju prestanka dužnosti predsjedniku Povjerenstva, članovi Povjerenstva biraju između sebe vršitelja dužnosti predsjednika koji tu dužnost obavlja do izbora novog predsjednika.

(6) U roku od 30 dana od dana prestanka dužnosti predsjedniku i članu Povjerenstva Odbor pokreće postupak za izbor novog predsjednika odnosno člana Povjerenstva.

(7) Predsjednik i članovi Povjerenstva su obvezni u roku od 30 dana od dana prestanka obnašanja dužnosti podnijeti izvješće Odboru o svojoj imovini, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene glede imovinskog stanja dužni su o tome podnijeti izvješće Odboru istekom godine u kojoj je promjena nastupila.

Donošenje odluka

Članak 36.

Povjerenstvo odlučuje na sjednicama Povjerenstva većinom glasova svih članova Povjerenstva.

Postupak pred Povjerenstvom 

Članak 37.

(1) Temeljem vjerodostojne, osnovane i neanonimne prijave ili u slučajevima kada raspolaže saznanjima o mogućem sukobu interesa dužnosnika kao i na osobni zahtjev dužnosnika, Povjerenstvo će otvoriti predmet. Obavijest o otvaranju predmeta Povjerenstvo je dužno dostaviti dužnosniku.

2) U roku od 30 dana od dana otvaranja predmeta iz stavka 1. ovog članka, Povjerenstvo je dužno donijeti odluku o pokretanju ili nepokretanju postupka, te o svojoj odluci obavijestiti podnositelja prijave i dužnosnika.

3) Dužnosnik je dužan u roku od 15 dana od dana primitka odluke Povjerenstva o pokretanju, postupka dostaviti očitovanje o navodima iz prijave.

(4) Podnositelju prijave iz stavka 1. ovog članka, na njegov zahtjev jamči se zaštita anonimnosti.

(5) Povjerenstvo ima pravo pribaviti činjenice i dokumentaciju djelovanjem drugih tijela javne vlasti. Nadležna tijela u Republici Hrvatskoj dužne su bez odgode, na njegov zahtjev, dostaviti zatražene obavijesti i dokumentaciju.

(6) Osim kad je Zakonom drugačije propisano, postupak pred Povjerenstvom, osim postupka glasovanja, otvoren je za javnost. Konačne rezultate provedenog postupka Povjerenstvo je dužno javno obznaniti.

(7) Odluke Povjerenstva moraju biti obrazložene. Odluke Povjerenstva objavljuju se na mrežnim stranicama Povjerenstva.                    

Članak 38.

(1) Povjerenstvo može pokrenuti postupak protiv dužnosnika najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti. Povjerenstvo može voditi postupak protiv dužnosnika najduže 18 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovog članka ne odnose se na dužnosnika koji nakon prestanka obnašanja javne dužnosti u odnosu na koju je počinio povredu ovog Zakona, obnaša drugu javnu dužnost iz članka 3. ovog Zakona.

Stručna služba Povjerenstva

Članak 39.

(1) Povjerenstvo ima stručnu službu - Ured Povjerenstva, koja obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove.

(2) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ureda Povjerenstva (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada stručne službe, utvrđuju se radna mjesta i opis poslova, broj službenika te stručni i drugi uvjeti potrebni za raspored na radna mjesta.

(3) Na zaposlene u stručnoj službi primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike.

(4) Pravilnik iz stavka 2. ovog članka donosi Povjerenstvo većinom glasova svih članova.

Članak 40.

(1) Radom Ureda Povjerenstva rukovodi predstojnik Ureda koji usmjerava i usklađuje rad Ureda i za njegov rad odgovara Povjerenstvu.

(2) Predstojnik Ureda Povjerenstva je državni službenik kojeg se raspoređuje na to radno mjesto rješenjem.

(3) Predstojnik Ureda Povjerenstva ima položaj čelnika tijela u odnosu na zaposlene u Uredu Povjerenstva.

Izricanje sankcija 

Članak 41.

(1) Za povredu odredbi ovog Zakona Povjerenstvo osobama iz članka 3. ovog Zakona može izreći sljedeće sankcije:

1.      opomena,

2.      obustava isplate dijela neto primanja.

(2) Za povredu odredbi članka 7., članka 11. stavka 3., članka 15. stavaka 1., 2. i 3, članka 16. stavaka 1., 2., 3. i 6., članka 17. stavaka 1. i 2., članka 18. stavaka 1. i 4., članka 20. stavaka 1., 2. i 3., članka 25. stavka 2. ovog Zakona, Povjerenstvo može izreći sankcije iz stavka 1. ovog članka.

 (3) Za utvrđeno postojanje sukoba interesa u smislu članka 2. ovog Zakona ili povredu načela djelovanja u smislu članka 5. ovog Zakona Povjerenstvo donosi utvrđujuće (deklaratorne) odluke.

(4) Ako je primjereno naravi povrede, Povjerenstvo može tijekom postupka naložiti dužnosniku da otkloni uzroke postojanja sukoba interesa u određenom roku te, ako dužnosnik to učini, može obustaviti postupak ili isti dovršiti i ispunjenje naloga uzeti u obzir prilikom izricanja sankcije.

Opomena

Članak 42.

Opomena se može izreći dužnosniku ako se prema njegovom postupanju i odgovornosti te prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku kršenja odredbi ovog Zakona.

Obustava isplate dijela neto mjesečnog primanja

Članak 43.

(1) Sankcija obustave isplate dijela neto mjesečnog primanja dužnosnika ne može trajati dulje od dvanaest mjeseci, a iznos obuhvaćen obustavom ne smije prelaziti jednu polovinu neto mjesečnog primanja dužnosnika, a ukupno ustegnut iznos ne može biti manji od 2.000,00 kn niti veći od 50.000,00 kuna.

(2) Odluka o sankciji dostavlja se osobno dužnosniku. Izvršnu odluku Povjerenstvo dostavlja radi provedbe službi koja obavlja obračun primitka dužnosnika.

(3) Kad sankcija obustave isplate dijela neto mjesečnog primanja dužnosnika nije u cijelosti ili djelomično plaćena kako je određeno odlukom Povjerenstva, naplata će se prisilno izvršiti putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona.

Članak 44.

(1) Protiv odluka Povjerenstva iz članaka 41. do 43. ovog Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(2) Sud će u upravnom sporu odlučiti u roku od 60 dana od dana pokretanja spora.

IV. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 45.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 od 50.000,00 kuna kaznit će se dužnosnik koji u roku od jedne godine nakon prestanka dužnosti prihvati imenovanje ili izbor ili sklopi ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojem je obnašao dužnost (članak 20. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka uz izrečenu novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih dužnosti ili djelatnosti fizičkoj osobi u trajanju od jedne godine.

Članak 46.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja protivno odredbama članka 20. stavka 1. ovog Zakona imenuje ili izabere na dužnost dužnosnika ili s njim sklopi ugovor kojim dužnosnik stupa u radni odnos u roku od jedne godine od prestanka dužnosti.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 od 50.000,00 kuna.

Članak 47.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja suprotno odredbi iz članka 9. stavka 20. i članka 37. stavka 5. ovog Zakona ne dostavi Povjerenstvu zatražene obavijesti i dokumentaciju.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od  5.000,00 do 20.000,00 kuna.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

Predsjednik i članovi Povjerenstva izabrani prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa (“Narodne novine”, broj 26/11, 12/12, 126/12 - Odluka USRH i 57/15) nastavljaju obnašati dužnost do kraja mandata na koji su izabrani.

Članak 49.

Povjerenstvo će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, donijeti Pravilnik iz članka 28. stavka 1. podstavka 2. ovog Zakona. 

Članak 50.

(1) Povjerenstvo će u roku od 30 dana od dana  stupanja na snagu Pravilnika iz članka 28. stavka 1. podstavka 1. ovog Zakona,  uskladiti sadržaj obrasca iz članka 9. ovog Zakona. 

2) Dužnosnici iz članka 3. stavka 1. točaka 24. (u dijelu koji se odnosi na ravnatelje javnih ustanova i ostalih pravnih osoba s javnim ovlastima), 34., 35. i 36. ovog Zakona, dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, podnijeti izvješće o imovinskom stanju. 

Članak 51.

Postupci pokrenuti prema odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa (“Narodne novine”, broj 26/11, 12/12, 126/12 – Odluka i rješenje USRH i 57/15) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 52.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sprječavanju sukoba interesa (“Narodne novine”, broj 26/11, 12/12, 126/12 - Odluka USRH i 57/15).

Stupanje na snagu

Članak 53.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

OBRAZLOŽENJE

Članak 1.

Ovim člankom utvrđuje se predmet i svrha Zakona.  

Članak 2.

Ovim člankom utvrđuje se opća obveza dužnosnika da tijekom obavljanja javne dužnosti ne smiju stavljati privatni interes iznad javnoga, te se definira sukob interesa kao potencijalni sukob interesa i stvarni sukob interesa. 

Članak 3.

Ovim člankom definiraju se tko su sve dužnosnici u smislu ovog Zakona i utvrđuje primjena odredbi na osobe koje kao dužnosnike imenuju Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i Predsjednik Republike Hrvatske i na rukovodeće državne službenike.

Članak 4.

Ovim člankom definiraju se pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu: primanje dužnosnika, članovi obitelji dužnosnika, poslovni odnos, poslovni subjekt, povezane osobe, dar, druga javna dužnost te redovno i stalno zanimanje. Također se navodi da se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu jednako odnose na muški i ženski rod.  

Članak 5.

Ovim člankom utvrđuju se načela djelovanja dužnosnika za vrijeme obnašanja dužnosti.

Članak 6.

Ovim člankom uređuje se postupanje dužnosnika u dvojbi o postojanju sukoba interesa te obveza dužnosnika da u roku od 60 dana od stupanja na dužnost uskladi sve svoje privatne odnose s obvezama iz ovog Zakona. 

Članak 7.

Ovim člankom utvrđuju se postupanja dužnosnika koja se smatraju zabranjenim djelovanjem dužnosnika sukladno ovom Zakonu.  

Članak 8.

Ovim člankom utvrđuje se obveza dužnosnika i drugih obveznika primjene ovog Zakona na podnošenje Povjerenstvu izvješća o imovinskom stanju dužnosnika kao i rokovi za izvršenje te obveze.