I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom propisuju se obvezni sadržaj te postupci izrade, izvještavanja, praćenja i vrednovanja akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 2.

Pojedini pojmovi uporabljeni u ovoj Uredbi imaju sljedeće značenje:

1. biblioteka pokazatelja je registar pokazatelja kojeg uspostavlja i održava Koordinacijsko tijelo, a koriste ga tijela zadužena za izradu, provedbu i praćenje provedbe akata strateškog planiranja,

2. elementi strateškog okvira su razvojni smjer, strateški i posebni ciljevi, mjere, aktivnosti i projekti te povezani pokazatelji učinka, ishoda i rezultata,

3. komunikacijska strategija je dokument kojim se određuju komunikacijski ciljevi koje nositelj izrade akta strateškog planiranja želi postići komunikacijom s javnošću i definiraju ključne komunikacijske poruke, ciljne skupine i komunikacijski kanali,

4. komunikacijski akcijski plan je dokument kojim se definira okvir za postizanje komunikacijskih ciljeva određenih komunikacijskom strategijom te koji detaljno razrađuje mjere i aktivnosti informiranja i vidljivosti na operativnoj razini u svrhu provedbe komunikacijskih ciljeva,

5. mreža koordinatora za strateško planiranje je platforma za razmjenu znanja i iskustava vezano uz procese strateškog planiranja kojom upravlja Koordinacijsko tijelo, a sastoji se od koordinatora za strateško planiranje središnjih tijela državne uprave, regionalnih i lokalnih koordinatora (u daljnjem tekstu: Mreža koordinatora),

6. prijedlog za pokretanje postupka izrade akta strateškog planiranja je obrazac koji ispunjavaju središnja tijela državne uprave radi podnošenja prijedloga Vladi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) za odobrenje pokretanja postupka izrade dugoročnog ili srednjoročnog akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja,

7. priručnik o strateškom planiranju detaljno opisuje metodologiju i postupke u procesu pripreme, izrade, donošenja, provedbe, praćenja i vrednovanja akata strateškog planiranja i način upravljanja cjelokupnim sustavom strateškog planiranja i upravljanja razvojem (u daljnjem tekstu: Priručnik),

8. provedbeni program jedinice lokalne samouprave je kratkoročni akt strateškog planiranja povezan s višegodišnjim proračunom kojeg donosi gradonačelnik, odnosno općinski načelnik, u roku od 120 dana od stupanja na dužnost, a odnosi se na mandatno razdoblje te opisuje prioritetne mjere i aktivnosti za provedbu ciljeva iz povezanih, hijerarhijski viših akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

9. provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave je kratkoročni akt strateškog planiranja povezan s višegodišnjim proračunom kojeg donosi župan, u roku od 120 dana od stupanja na dužnost, a odnosi se mandatno razdoblje te opisuje prioritetne mjere i aktivnosti za provedbu ciljeva iz povezanih, hijerarhijskih viših akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

10. provedbeni program središnjeg tijela državne uprave je kratkoročni akt strateškog planiranja povezan s višegodišnjim proračunom kojeg priprema središnje tijelo državne uprave u roku od 120 dana od formiranja nove Vlade ili stupanja na dužnost novog čelnika tijela, a odnosi se na  mandatno razdoblje te opisuje prioritetne mjere i aktivnosti za provedbu ciljeva utvrđenih u programu Vlade, nacionalnim razvojnim planovima i drugim relevantnim aktima strateškog planiranja od nacionalnog značaja.

Članak 3.

Akti strateškog planiranja iz članka 1. ove Uredbe izrađuju se i provode u skladu s načelima strateškog planiranja i upravljanja razvojem iz Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem ( „Narodne novine“, broj 123/17) (u daljnjem tekstu: Zakon).

II. DUGOROČNI AKTI STRATEŠKOG PLANIRANJA

Svrha dugoročnih akata strateškog planiranja

Članak 4.

Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije su dugoročni akti strateškog planiranja koji se donose sa svrhom određivanja glavnih razvojnih smjerova i strateških ciljeva za provedbu razvojnih politika u razdoblju od najmanje deset godina.

Obavezni sadržaj dugoročnih akata strateškog planiranja

Članak 5.

(1) Nacionalna razvojna strategija obvezno sadrži poglavlja sa sadržajem kako slijedi:

a) vizija razvoja Republike Hrvatske,

b) opis razvojnih potreba i razvojnih potencijala,

c) nacionalni razvojni smjerovi,

d) strateški ciljevi,

e) popis ključnih pokazatelja učinka (iz biblioteke pokazatelja) i ciljanih vrijednosti pokazatelja,

f) opis provedbenih mehanizama i popis strateških projekata od nacionalnog značaja za provedbu strateških ciljeva,

g) procjena fiskalnog učinka s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu strateških ciljeva i strateških projekata od nacionalnog značaja,

h) okvir za praćenje i vrednovanje i

i) izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.

(2) Sektorske i višesektorske strategije obvezno sadrže poglavlja sa sadržajem kako slijedi:

a) vizija razvoja jednog ili više upravnih područja, usklađenu s nacionalnim razvojnim smjerovima iz nacionalne razvojne strategije,

b) opis razvojnih potreba i razvojnih potencijala,

c) strateški ciljevi jednog ili više upravnih područja,

d) popis ključnih pokazatelja učinka (iz biblioteke pokazatelja) i ciljanih vrijednosti pokazatelja,

e) opis područja intervencije u okviru provedbenih mehanizama i popis projekata za provedbu strateških ciljeva upravnog područja,

f) procjena fiskalnog učinka s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu strateških ciljeva i projekata od važnosti za upravno područje,

g) okvir za praćenje i vrednovanje i

h) izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.

Pokretanje postupka izrade dugoročnih akata strateškog planiranja

Članak 6.

(1) Postupak izrade nove nacionalne razvojne strategije započet će najmanje dvije godine prije isteka razdoblja važenja postojeće nacionalne razvojne strategije.

(2) Razdoblje važenja nacionalne razvojne strategije odlukom o donošenju utvrđuje Hrvatski sabor .

(3) Izrada sektorske ili višesektorske strategije, ukoliko drugačije ne proizlazi iz posebnog zakona ili obvezujućeg međunarodnog akta, može se pokrenuti odlukom Vlade, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za odgovarajuće upravno područje .

(4) Vlada odlukom utvrđuje nositelja izrade i obuhvat sektorske ili višesektorske strategije, a razdoblje važenja sektorske ili višesektorske strategije odlukom o donošenju utvrđuje Hrvatski sabor.

(5) Središnje tijelo državne uprave nadležno za odgovarajuće upravno područje prijedlog za pokretanje izrade sektorske ili višesektorske strategije, ukoliko drugačije ne proizlazi iz posebnog zakona ili obvezujućeg akta, podnosi na obrascu i sukladno uputama Koordinacijskog tijela, koje su sadržani u Priručniku.

Obveza informiranja i vidljivosti

Članak 7.

(1) Nositelji izrade akata strateškog planiranja iz članka 6. stavka 4. ove Uredbe, obavezno izrađuju i donose komunikacijsku strategiju i komunikacijski akcijski plan za akte strateškog planiranja, radi odgovarajućeg informiranja, komunikacije i vidljivosti postupka planiranja javnih politika.

(2) Komunikacijska strategija i komunikacijski akcijski plan donose se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu odluke Vlade iz članka 6. stavka 4. ove Uredbe.

Izvještavanje, praćenje i vrednovanje

Članak 8.

(1) Koordinacijsko tijelo prati i izvještava Vladu o napretku u provedbi strateških ciljeva i ostvarivanju pokazatelja uspješnosti iz nacionalne razvojne strategije, na temelju podataka o provedbi koje daju središnja tijela državne uprave te, prema potrebi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Koordinacijsko tijelo priprema godišnje izvješće o napretku u provedbi nacionalne razvojne strategije za podnošenje Hrvatskome saboru.

(3) Nositelj izrade sektorske ili višesektorske strategije iz članka 6. stavka 4. ove Uredbe jednom godišnje podnosi Vladi izvješće o napretku u provedbi strateških ciljeva i ostvarivanju pokazatelja uspješnosti iz sektorske ili višesektorske strategije.

(4) Prije podnošenja izvješća o napretku iz stavka 3. ovoga članka, nadležno središnje tijelo državne uprave dostavlja ga na mišljenje Koordinacijskome tijelu.

(5) Koordinacijsko tijelo može, na temelju procjene napretka, u dogovoru s nadležnim središnjim tijelom državne uprave, Vladi predložiti mjere za otklanjanje uočenih zastoja u provedbi.

(6) Provedba dugoročnih akata strateškog planiranja predmet je vrednovanja, sukladno članku 48. Zakona.

(7) Detaljni postupci i rokovi za izvještavanje i praćenje napretka u provedbi dugoročnih akata strateškog planiranja propisat će se Pravilnikom, sukladno članku 15. stavku 3. Zakona.

(8) Zajednička načela, kriteriji i standardi provedbe postupaka vrednovanja dugoročnih akata strateškog planiranja propisat će se Pravilnikom, sukladno članku 48. stavku 4. Zakona.

III. SREDNJOROČNI AKTI STRATEŠKOG PLANIRANJA

Svrha srednjoročnih akata strateškog planiranja

Članak 9.

Srednjoročni akti strateškog planiranja donose se sa svrhom razrade planova za realizaciju dugoročnih nacionalnih, sektorskih ili međusektorskih razvojnih smjerova i strateških ciljeva za plansko razdoblje koje traje od pet do deset godina.

Članak 10.

(1) Nacionalni planovi su srednjoročni akti strateškog planiranja koje donosi Vlada.

(2) Razvojni planovi su srednjoročni akti strateškog planiranja koje donose izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Obavezni sadržaj srednjoročnih akata strateškog planiranja

Članak 11.

(1) Nacionalni planovi obvezno sadrže poglavlja sa sadržajem kako slijedi:

a) srednjoročna vizija razvoja, usklađena s relevantnim dugoročnim aktima strateškog planiranja,

b) opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala,

c) opis prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju,

d) posebni ciljevi,

e) popis ključnih pokazatelja ishoda (iz biblioteke pokazatelja) i ciljanih vrijednosti pokazatelja,

f) terminski plan provedbe projekata od strateškog značaja, s naznačenim ključnim koracima i rokovima u provedbi,

g) procjena fiskalnog učinka s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu posebnih ciljeva i projekata od strateškog značaja,

h) usklađenost s Nacionalnom razvojnom strategijom,

i) okvir za praćenje i vrednovanje i

j) izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.

(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način na sadržaj regionalnih i lokalnih razvojnih planova.

Pokretanje postupka izrade srednjoročnih akata strateškog planiranja

Članak 12.

(1) Vlada, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za odgovarajuće upravno područje, odlukom utvrđuje obvezu izrade nacionalnog plana, nositelja izrade, obuhvat i razdoblje važenja nacionalnog plana.

(2) Središnje tijelo državne uprave prijedlog za pokretanje izrade nacionalnog plana podnosi na obrascu i sukladno uputama Koordinacijskog tijela koje su sadržane u Priručniku.

Članak 13.

(1) U određenim slučajevima, zbog posebnosti određenog sektora, srednjoročni akt strateškog planiranja može obuhvatiti razdoblje duže od deset godina.

(2) U slučaju primjene stavka 1. ovog članka, sektorski nadležno središnje tijelo državne uprave treba taj podatak naznačiti u svom prijedlogu za pokretanje izrade nacionalnog plana, kojeg podnosi sukladno članku 12. stavku 2. ove Uredbe.

Članak 14.

(1) Lokalni i regionalni razvojni planovi izrađuju se na osnovu odluke izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Lokalne i/ili regionalne razvojne planove mogu zajednički pripremiti dvije ili više jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave.

Obveza informiranja i vidljivosti

Članak 15.

(1) Nositelji izrade akata strateškog planiranja iz članka 6. stavak 4. ove Uredbe, obavezno izrađuju i donose komunikacijsku strategiju i komunikacijski akcijski plan za akte strateškog planiranja, radi odgovarajućeg informiranja, komunikacije i vidljivosti postupka planiranja javnih politika.

(2) Komunikacijska strategija i komunikacijski akcijski plan donose se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu odluke iz članka 12. stavka 1. ili članka 14. stavka 1. ove Uredbe.

Izvještavanje, praćenje i vrednovanje

Članak 16.

(1) Nositelj izrade nacionalnog plana iz članka 6. stavka 4. ove Uredbe izvješće o napretku u provedbi posebnih ciljeva i ostvarivanja pokazatelja ishoda iz nacionalnog plana jednom godišnje podnosi Vladi.

(2) Prije podnošenja izvješća o napretku iz stavka 1. ovoga članka, nadležno središnje tijelo državne uprave dostavlja ga na mišljenje Koordinacijskome tijelu.

(3) Koordinacijsko tijelo može, na temelju procjene napretka, u dogovoru s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, Vladi predložiti mjere za otklanjanje uočenih zastoja u provedbi.

(4) Provedba srednjoročnih akata strateškog planiranja predmet je vrednovanja, sukladno članku 48. Zakona.

(5) Detaljni postupci i rokovi za izvještavanje i praćenje napretka u provedbi srednjoročnih akata strateškog planiranja propisat će se Pravilnikom, sukladno članku 15. stavku 3. Zakona.

(6) Zajednička načela, kriteriji i standardi provedbe postupaka vrednovanja srednjoročnih akata strateškog planiranja propisat će se Pravilnikom, sukladno članku 48. stavku 4. Zakona.

(7) Stavci 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na sadržaj regionalnih i lokalnih razvojnih planova.

III. KRATKOROČNI AKTI STRATEŠKOG PLANIRANJA

Obuhvat kratkoročnih akata strateškog planiranja

Članak 17.

(1) Provedbeni programi središnjih tijela državne i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uprave obuhvaćaju i druga javnopravna tijela iz njihova djelokruga, bez obzira na pravnu osobnost.

(2) Provedbeni programi središnjih tijela državne uprave obuhvaćaju razdoblje od četiri godine, povezani su s višegodišnjim državnim proračunom i određuju prioritetne mjere i aktivnosti za provedbu ciljeva povezanih s relevantnim dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja od nacionalnog značaja i značaja za jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Prije odobrenja od strane čelnika, nacrti provedbenih programa središnjih tijela državne uprave dostavljaju se Koordinacijskom tijelu na mišljenje.

(4) Provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvaćaju razdoblje od četiri godine, povezani su s višegodišnjim proračunom jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave i određuju prioritetne mjere i aktivnosti za provedbu ciljeva povezanih s relevantnim dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja od nacionalnog značaja i značaja za jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Obavezni sadržaj kratkoročnih akata strateškog planiranja

Članak 18.

(1) Provedbeni programi središnjih tijela državne uprave obvezno sadrže poglavlja sa sadržajem kako slijedi:

a) vizija središnjeg tijela državne uprave,

b) mandat i misija središnjih tijela državne uprave,

c) opis kratkoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala,

d) prioriteti središnjih tijela državne uprave i obrazloženje za odabir prioriteta

e) odabir strateških ciljeva i odgovarajućih posebnih ciljeva iz hijerarhijski viših akata strateškog planiranja,

f) terminski plan provedbe mjera, aktivnosti i projekata za provedbu posebnih ciljeva,

g) ključni pokazatelji ishoda i pokazatelji rezultata s ciljnim vrijednostima,

h) procjena fiskalnog učinka i financijski plan za provedbu mjera, aktivnosti i projekata i

i) opis okvira za praćenje provedbe.

(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način na sadržaj provedbenih programa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Program Vlade

Članak 19.

Odredbe ove Uredbe ne primjenjuju se na Program Vlade koji mandatar za sastav Vlade predstavlja Hrvatskom saboru prilikom glasovanja o povjerenju, sukladno članku 110. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske.

Pokretanje postupka izrade kratkoročnih akata strateškog planiranja

Članak 20.

(1) Središnja tijela državne uprave svoje provedbene programe pripremaju u skladu s Priručnikom koji izrađuje i donosi Koordinacijsko tijelo.

(2) Čelnik središnjeg tijela državne uprave odobrava provedbeni program središnjeg tijela državne uprave u roku od 120 dana od dana stupanja na dužnost nove Vlade.

(3) U slučaju izmjene čelnika tijela u razdoblju trajanja mandata Vlade, novi čelnik tijela mora preispitati postojeći i, po potrebi, odobriti novi provedbeni program u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, novi provedbeni program ne mora biti pripremljen ako je u trenutku preuzimanja dužnosti čelnika tijela do slijedećih redovnih izbora preostalo manje od jedne godine.

(5) Koordinacijsko tijelo može predložiti Vladi da određena središnja tijela državne uprave oslobodi obveze izrade provedbenog programa središnjeg tijela državne uprave.

(6) Stavci od 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Članak 21.

(1) Središnja tijela državne uprave mogu pripremiti i druge kratkoročne akte planiranja koji sadrže neke od elemenata strateškog okvira, u dogovoru sa koordinatorom za strateško planiranje i Koordinacijskim tijelom.

(2) Na kratkoročne akte planiranja iz stavka 1. ovoga članaka primjenjuje se članak 22. ove Uredbe.

Izvještavanje i praćenje

Članak 22.

(1) Središnja tijela državne uprave kontinuirano prate napredak u provedbi mjera, aktivnosti i projekata za ostvarivanje posebnih ciljeva navedenih u njihovim provedbenim programima.

(2) Središnja tijela državne uprave izvješće o napretku u provedbi mjera, aktivnosti i projekata te ostvarivanju pokazatelja rezultata iz kratkoročnih akata strateškog planiranja, polugodišnje dostavljaju Koordinacijskom tijelu.

(3) Koordinacijsko tijelo priprema i podnosi Vladi godišnje izvješće o napretku u ostvarenju rezultata provedbenih programa središnjih tijela državne uprave.

(4) Koordinacijsko tijelo može, na temelju procjene napretka, u dogovoru s nadležnim središnjim tijelom državne uprave, Vladi predložiti mjere za otklanjanje uočenih zastoja u provedbi.

(5) Stavci 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na sadržaj regionalnih i lokalnih razvojnih planova.

Članak 23.

Provedbeni programi središnjih tijela državne uprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ažuriraju se jednom godišnje ili prema potrebi, u cilju prilagođavanja promjenama u politici ili fiskalnom okruženju te nepredviđenim okolnostima.

Članak 24.

Sve aktivnosti praćenja i izvještavanja koje provode središnja tijela državne uprave i jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave vezane uz sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem koordiniraju koordinatori za strateško planiranje, regionalni i lokalni koordinatori.

Priručnik

Članak 25.

(1) Priručnik sadrži detaljne tehničke i metodološke upute te predloške za pripremu, izradu, donošenje, provedbu, praćenje i vrednovanje akata strateškog planiranja sukladno ovoj Uredbi, Zakonu i podzakonskim aktima iz članka 51. Zakona.

(2) Priručnik sadrži opis poveznice postupaka strateškog planiranja u smislu ove Uredbe i Zakona, sa sljedećim procesima:

a) praćenje ostvarivanja programa rada Vlade, sukladno članku 16. stavku 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 150/11, 119/14, 93/16),

b) izrada i praćenje izvršenja Plana zakonodavnih aktivnosti, sukladno članku 10. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17),

c) izrada programa konvergencije, sukladno Zakonu o proračunu ("Narodne novine", broj 87/08, 136/12, 15/15),

d) izrada proračuna i financijskog plana te izvršavanje proračuna, sukladno Zakonu o proračunu ("Narodne novine", broj 87/08, 136/12, 15/15),

e) izrada i praćenje provedbe Nacionalnog programa reformi, sukladno Zakonu o proračunu ("Narodne novine", broj 87/08, 136/12, 15/15),

f) ciklus Europskog semestra i provedba preporuka po državama članicama, sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika i Uredbi (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i

g) ispunjavanje (pred)uvjeta vezano uz Sporazum o partnerstvu i korištenje sredstava Europske unije (u daljnjem tekstu: EU).

(3) Priručnik sadrži opis godišnjeg ciklusa planiranja, uzimajući u obzir poveznicu s procesima iz stavka 2. ovoga članka i smjernice o korištenju biblioteke pokazatelja.

(4) Prilikom izrade Priručnika Koordinacijsko tijelo će uzeti u obzir administrativno opterećenje institucija odgovornih za praćenje i izvještavanje o provedbi akata strateškog planiranja, s ciljem pojednostavljenja zahtjeva za izvješćivanjem gdjegod je to izvedivo.

(5) Priručnik će se na odgovarajući način primjenjivati na procese strateškog planiranja u jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave.

(6) Koordinacijsko tijelo će periodički, prema potrebi, ažurirati Priručnik.

Suradnja javnih tijela u procesu strateškog planiranja

Članak 26.

(1) Koordinacijsko tijelo će uspostaviti organizacijsku jedinicu za obavljanje svih poslova koordinacije sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem, sukladno ovoj Uredbi.

(2) U smislu suradnje s Koordinacijskim tijelom u procesu strateškog planiranja, središnja tijela državne uprave odgovorna su za:

a) određivanje koordinatora za strateško planiranje i osiguravanje aktivne uključenosti koordinatora u sve ključne aktivnosti vezane uz strateško planiranje unutar središnjeg tijela državne uprave i

b) pravodobno i precizno davanje podataka o provedbi i izvršenju u sklopu postupaka praćenja i izvještavanja.

(3) Središnja tijela državne uprave koja koordiniraju procese povezane s procesom strateškog planiranja iz članka 25. stavka 2. ove Uredbe, odgovorna su za:

a) uzimanje u obzir obveza iz dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja za pripremu dokumenata povezanih s procesom kojeg koordiniraju,

b) uspostavu suradnje s Koordinacijskim tijelom, prema potrebi, kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost između različitih metodologija planiranja,

c) usklađivanje metodologija, uključujući postupke, terminologiju, pokazatelje i rokove, kako bi se osigurala koherencija povezanih procesa i smanjilo administrativno opterećenje i

d) uključivanje, na odgovarajući način, nadležnih javnopravnih tijela u postupak izrade dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja.

(4) Povezani procesi i koordinacijske obveze, uključuju:

a) postavljanje prioriteta, provedbu programa Vlade i koordinaciju sustava donošenja Vladinih odluka koje obavljaju Ured predsjednika Vlade, Glavno tajništvo Vlade i ostali uredi Vlade,

b) makroekonomsko i fiskalno planiranje, pripremu i izvršenje proračuna i programa konvergencije koje koordinira Ministarstvo financija,

c) pripremu i provedbu Sporazuma o partnerstvu i koordinaciju procesa korištenja sredstava EU-a koje koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU,

d) pripremu i provedbu Nacionalnog programa reformi koje koordinira radno tijelo i/ili središnje tijelo državne uprave kojeg odredi Vlada i

e) procese koji podupiru okvir EU-a za gospodarsko upravljanje koje koordinira radno tijelo i/ili središnje tijelo državne uprave kojeg odredi Vlada.

Mreža koordinatora i Forum za strateško planiranje

Članak 27.

(1) Koordinacijsko tijelo će osigurati da se izobrazba, tehničke i metodološke upute te razmjena informacija na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini, odvijaju putem uspostavljene Mreže koordinatora.

(2) Koordinacijsko tijelo će,, najmanje jednom godišnje, organizirati Forum za strateško planiranje, u kojeg će uključiti sve koordinatore za strateško planiranje.

(3) Svrha Foruma je upoznati koordinatore za strateško planiranje sa svim metodološkim i eventualnim drugim izmjenama unutar procesa strateškog planiranja i informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem, identifikacija potencijalnih poboljšanja i razmjena dobrih praksi.

(4) Koordinacijsko tijelo koordinira pružanje sličnih smjernica i razmjenu informacija s regionalnim i lokalnim koordinatorima.

Postojeći akti strateškog planiranja

Članak 28.

(1) Središnja tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju uskladiti sve akte strateškog planiranja od nacionalnog značaja i značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su usvojeni i/ili doneseni prije stupanja na snagu Zakona i podrazumijevaju razdoblje provedbe nakon 31. prosinca 2020. godine, s ovom Uredbom i odredbama Zakona ili ih staviti izvan snage do 31. prosinca 2020. godine.

(2) Koordinacijsko tijelo će surađivati s nadležnim središnjim tijelima državne uprave radi utvrđivanja popisa akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja koji će biti predmetom usklađivanja sukladno stavku 1. ovoga članka.

(3) Akt strateškog planiranja koji se značajno mijenja sukladno stavku 1. ovoga članka mora biti ponovno poslan na usvajanje Vladi i/ili jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Koordinacijsko tijelo će pripremiti i dostaviti Vladi popis akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja koje je potrebno revidirati ili staviti izvan snage do 31. prosinca 2020. godine.

(5) Regionalni i lokalni koordinatori koordiniraju proces revizije i ažuriranja postojećih akata strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 29.

(1) Koordinacijsko tijelo će Priručnik iz članka 2. točke 7. ove Uredbe donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

(2) Ova Uredba stupa na snagu dan nakon dana objave u „Narodnim novinama“.

KLASA: XXX

URBROJ: XXX

Zagreb, __________________

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v.r.

OBRAZLOŽENJE

U prosincu 2017. na snagu je stupio Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17) .

Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je s ciljem povećanja učinkovitosti i djelotvornosti javnog upravljanja, sukladno Strategiji razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine te Nacionalnom programu reformi za 2017. godinu. Zakonom se postavlja integrirani sustav planiranja razvoja koji obuhvaća strateško planiranje i realizaciju programa, aktivnosti i projekata i tako stvara temelj za učinkovito, djelotvorno, odgovorno i održivo upravljanje razvojem Republike Hrvatske. Dodatno, Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine bit će osnova za programiranje korištenja EU fondova u idućem financijskom razdoblju EU-a i pregovore s Europskom komisijom oko opsega financijske alokacije za sektorske i regionalne operativne programe u novoj financijskoj perspektivi post-2020.

Sustav strateškog planiranja Vladi Republike Hrvatske i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, omogućava oblikovanje i provedbu javnih politika u svrhu postizanja fiskalne učinkovitosti i mjerljivog i održivog razvoja. Sukladno tome, može se reći da su ciljevi sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem:

- osigurati usklađenost u formuliranju i donošenju javnih politika kroz akte strateškog planiranja i u postupcima djelovanja javnih tijela zaduženih za provedbu javnih politika,

- uspostaviti cjeloviti, jasni i dosljedni okvir za određivanje nacionalnih razvojnih prioriteta,

- optimizacija alokacije financijskih sredstava i drugih resursa, u svrhu ostvarivanja nacionalnih razvojnih prioriteta,

- omogućiti donošenje učinkovitih, transparentnih i održivih javnih politika temeljenih na dokazima,

- osigurati dosljednost i kvalitetu u postupku izrade i provedbe akata strateškog planiranja,

- osigurati sustavno praćenje i vrednovanje uspješnosti provedbe akata strateškog planiranja i

- osigurati metodološku usklađenost i osigurati međusobnu povezanost političkog, financijskog i zakonodavnog okvira koji podupiru sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem.

Kako bi se navedeni ciljevi mogli ostvariti, Zakon propisuje da su tijela zadužena za izradu akata strateškog planiranja prilikom izrade akata strateškog planiranja obvezna slijediti smjernice za izradu akata strateškog planiranja kojima se definiraju precizna načela za izradu, provedbu, praćenje provedbe, izvještavanje i vrednovanje učinaka akata strateškog planiranja.

Smjernice za izradu akata strateškog planiranja, sukladno članku 15. Zakona, na prijedlog Koordinacijskog tijela, uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Ovom Uredbom propisuju se obvezni sadržaj te postupci izrade, izvještavanja, praćenja i vrednovanja akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Provedbom odredbi predmetne Uredbe postići će se bolja učinkovitost rada javne uprave u smislu kvalitetnijeg planiranja i usmjerenosti na rezultate i učinke.

Slijedom navedenog Ministarstvo, u svojstvu Koordinacijskog tijela za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem, predlaže donošenje Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.