1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo financija

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina

1.3.

Datum:

1. kolovoza 2018.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Porezna uprava, Središnji ured, Sektor za normativnu djelatnost, edukaciju i međunarodnu suradnju

Služba za OIB, fiskalizaciju, lokalne poreze i ostala javna davanja

mr.sc. Zlatko Fabijančić, T el:  01/4809-000

zlatko.fabijancic @porezna-uprava.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

DA

Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020.

Opis mjere:

1.2. Razvoj obrtništva i poduzetništva

7.2. Porezni sustav

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Zakon o porezu na promet nekretnina stupio je na snagu 1.1.2017. i njime je, između ostalog, smanjena stopa poreza na promet nekretnina s 5% na 4%. U razdoblju 2014.-2017. uočen je nastavak pozitivnog trenda povećanja broja poreznih obveznika odnosno više ukupne porezne osnovice. Kako bi se taj pozitivan trend nastavio, dodatno će se rasteretiti porezne obveznike te smanjiti stopa poreza na promet nekretnina s 4% na 3%. Očekuje se kako će dodatno smanjenje stope poreza na promet nekretnina poticajno utjecati na odluku građana na kupnju nekretnine, ali i na rješavanje zemljišno-knjižnog stanja.  

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Cilj je propisati smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa sadašnjih 4% na 3%.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa 4% na 3% dovest će do rasterećenja dijela građana/kupaca koji se odluče na kupnju nekretnine.

Prosječna cijena stana u svibnju 2018. u Gradu Zagrebu iznosila je 13.200,00 kn/m² (oko 1800,00 €) što znači da porezni obveznik za stan od 60 m² izdvaja u prosjeku 792.000,00 kn.

Trenutno iznos obveze poreza na promet nekretnina na takvu nekretninu iznosi 31.680,00 kn (stopa 4%), a nakon izmjene Zakona iznos obveze poreza na promet nekretnina za istu nekretninu iznosit će 23.760,00 kn (stopa 3%).  

Očekuje se da će navedeno rasterećenje poreznih obveznika poticajno utjecati i na rješavanje zemljišno-knjižnog stanja što će posljedično dovesti do povećanja broja ostvarenih prometa nekretnina.

Provedenom analizom utvrđeno je da je ukupan broj poreznih obveznika u 2014. bio oko 222 tisuće, u 2015. oko 239 tisuće, u 2016. oko 254 tisuće dok je u 2017. iznosio oko 242 tisuće. Dakle, u razdoblju od 2014. do 2016. ukupni broj poreznih obveznika (koji ne odgovara nužno broju ostvarenih prometa nekretnina) kontinuirano je rastao (za oko 7%  svake godine). Iako se u 2017. broj poreznih obveznika smanjio za 4,85% u odnosu na 2016. taj broj je i dalje  veći od broja poreznih obveznika u 2015.

Isti trend može se uočiti i ako se uspoređuje ukupna porezna osnovica kroz promatrano razdoblje. Tako je porezna osnovica u 2015. iznosila oko 19,6 milijardi kn, u 2016. 23,6 milijarde kn dok je u 2017. iznosila 20,1 milijarde kn. Uspoređujući 2015., 2016. i 2017. godinu, podaci pokazuju najveću  poreznu osnovicu u 2016. što je posljedica najave ukidanja oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina na kupnju prve nekretnine zbog čega se dio građana koji su ispunjavali uvjete za oslobođenje odlučio na kupnju nekretnine što je u konačnici rezultiralo većim brojem kupoprodaja u odnosu na ostale godine. Također, bitno je napomenuti da se od 1.1.2017. plaća stopa poreza na promet nekretnina u iznosu od 4% te da je dio građana odlučio pričekati s kupnjom nekretnina  kako bi platio manji porez (odnosno dio kupoprodaja prebacio se iz 2016. u 2017.).

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Analizom je utvrđeno da djelomične i pojedinačne intervencije u samo neke porezne oblike dovode do visoke razine porezne nesigurnosti, nedovoljnog poznavanja poreznog sustava te nejasnih i nedosljednih zakonskih odredbi koje kao krajnji rezultat imaju izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Stoga je tijekom 2016., na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava, započeta provedba porezne reforme s promjenom 16 propisa koji su stupili na snagu 1. siječnja 2017. čime je započeo prvi krug porezne reforme. Drugi krug je započeo 1. siječnja 2018.  dok se primjena trećeg kruga porezne reforme planira od 1. siječnja 2019.. Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.

Cilj izmjene Zakona je daljnje porezno rasterećenje prijenosa nekretnina kako bi se dodatno rasteretilo kupce koji se odluče na kupovinu nekretnina te poticanje rješavanja zemljišno-knjižnog stanja . 

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Smanjenjem davanja za porez na promet nekretnina kupci/porezni obveznici će se lakše i brže odlučiti na kupnju nekretnine, a također se očekuje da će smanjena stopa utjecati na rješavanje zemljišno-knjižnog stanja .

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Učinci će se moći vidjeti po stupanju na snagu Zakona.

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

Izmjena Zakona o porezu na promet nekretnina.

Obrazloženje:

Izrada izmjene Zakona o porezu na promet nekretnina nužna je zbog postizanja postavljenog cilja – rasterećenje poreznih obveznika te poticanje rješavanja zemljišno-knjižnog stanja.

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Nema nenormativnog rješenja obzirom da je stopa poreza na promet nekretnina propisana zakonom te se svrha može postići samo izmjenom zakona.

Obrazloženje:

Provedba postupka utvrđivanja i naplate poreza na promet nekretnina propisana je Zakonom te isto nije moguće postići nenormativnim rješenjem.

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

Ne

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Ne

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Ne

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Ne

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

Djelovanje na tržište

Ne

Da

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Provedenom analizom utvrđeno je da je ukupan broj poreznih obveznika u 2014. bio oko 222 tisuće, u 2015. oko 239 tisuće, u 2016. oko 254 tisuće dok je u 2017. iznosio oko 242 tisuće. Usporedbom 2014., 2015. i 2017. vidljivo je stalno povećanje broja obveznika poreza na promet nekretnina. U 2016. je bio najveći broj poreznih obveznika što je i očekivano obzirom na najavljeno ukidanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine dok je u 2017. nastavljen pozitivan trend rasta kupoprodaja iz 2014. i 2015. godine. Napominje se da je 2017. smanjena stopa poreza na promet nekretnina na 4% te da unatoč ukidanju oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine kojom građanin rješava vlastito stambeno pitanje nije dovelo do poremećaja na tržištu nekretnina. Očekuju se trend rasta poreznih obveznika (posljedično i pozitivna kretanja na tržištu nekretnina) i nakon stupanja na snagu izmjena Zakona odnosno smanjenja poreza na promet nekretnina na 3%.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Provedba izmjena Zakona rezultirat će rasterećenjem dijela građana/kupaca koji se odluče na kupnju nekretnine. Ovom promjenom porezne stope jedinicama lokalne samouprave ne očekuje se smanjenje razina prihoda budući će se isto nadomjestiti dodatnim prihodom obzirom da se očekuje nastavak pozitivnog trenda na tržištu nekretnina.

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Primjena Zakona neće imati utjecaja na tržišno natjecanje.

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Radi se o izmjeni Zakona vezanoj uz rasterećenja obveznika poreza na promet nekretnina te ista neće imati utjecaja na tržišno natjecanje.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

Ne

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Ne

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Ne

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Radi se o izmjeni Zakona vezanoj uz rasterećenja obveznika poreza na promet nekretnina te će isti plaćati nižu stopu poreza na promet nekretnina.

Utvrdite veličinu adresata:

Ne

Ne

Ne

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Da

Ne

Ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Radi se o izmjeni Zakona vezanoj uz rasterećenja obveznika poreza na promet nekretnina te ista neće imati značajnijih socijalnih učinaka osim na onaj dio građana koji se odluče na kupnju nekretnine. Analiza pokazuje da je p rosječna cijena stana u svibnju 2018. u Gradu Zagrebu iznosila 13.200,00 kn/m² (oko 1800,00 €) što znači da porezni obveznik za stan od 60 m² izdvaja u prosjeku 792.000,00 kn. Trenutno iznos obveze poreza na promet nekretnina na takvu nekretninu iznosi 31.680,00 kn (stopa 4%), a nakon izmjene Zakona iznos obveze poreza na promet nekretnina za istu nekretninu iznosit će 23.760,00 kn (stopa 3%).

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Ne

Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

Ne

Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Ne

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Ne

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Ne

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Ne

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Radi se o izmjeni Zakona vezanoj uz rasterećenja obveznika poreza na promet nekretnina te ista neće imati utjecaj na rad i tržište rada.

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Radi se o izmjeni Zakona vezanoj uz rasterećenja obveznika poreza na promet nekretnina te ista neće imati utjecaj na rad i tržište rada.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

Ne

Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Radi se o izmjeni Zakona vezanoj uz rasterećenja obveznika poreza na promet nekretnina te ista neće imati učinak na zaštitu okoliša.

Utvrdite veličinu adresata:

Ne

Ne

Ne

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Radi se o izmjeni Zakona vezanoj uz rasterećenja obveznika poreza na promet nekretnina te ista  neće imati učinak na zaštitu okoliša.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Radi se o izmjeni Zakona vezanoj uz rasterećenja obveznika poreza na promet nekretnina te ista neće imati učinak na zaštitu ljudskih prava.

Utvrdite veličinu adresata:

Ne

Ne

Ne

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i velikii poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Radi se o izmjeni Zakona vezanoj uz rasterećenja obveznika poreza na promet nekretnina te ista neće imati učinak na zaštitu ljudskih prava.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

Ne

Obrazloženje: Izmjena Zakona neće imati učinak na male i srednje poduzetnike.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

Ne

Obrazloženje: Izmjena Zakona neće imati učinak na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

Ne

Obrazloženje: Izmjena Zakona neće imati učinak na financijske rezultate poslovanja poduzetnika.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

Ne

Obrazloženje: Izmjena Zakona neće imati učinak na mikro poduzetnike.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Dosadašnje normativno rješenja je obuhvatilo sve potrebe za prilagodbom dok ovom izmjenom ne dolazi do potreba za bilo kojom prilagodbom, a koja bi djelovala na rashodovnu stranu poduzetnika. Naime, izmjena obuhvaća smanjenje stope oporezivanja te stoga ima pozitivan učinak, odnosno rasterećuje kupce.

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

Ne

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

Ne

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

Ne

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

Ne

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

Ne

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

Ne

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

Ne

8.9.

Provođenje SCM metodologije

Ne

Potpis: dr. sc. Zdravko Marić

Datum: 1. kolovoza 2018.

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.