NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA
a) Ocjena stanja
Zakonom o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16; u daljnjem tekstu: Zakon), koji je u primjeni od 1. siječnja 2005. godine, propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja porezne osnovice, porezna stopa, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo. Zakon je mijenjan i dopunjen Zakonom o izmjenama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 90/05), te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 57/06) kojima su brisane odredbe koje su propisivale olakšice, oslobođenja i poticaje za obveznike poreza na dobit. Tako brisane olakšice, oslobođenja i poticaji nisu ukinuti, već su sada propisani posebnim propisima kao što su: Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, Zakon o poticanju ulaganja, Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Tijekom 2008. godine, zbog usklađivanja hrvatskog poreznog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, donesen je Zakon o dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 146/08) koji sadrži posebne odredbe kojima se utvrđuje način oporezivanja u slučaju spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenosa imovine i zamjene dionica te načina oporezivanja kamata i autorskih naknada. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 80/10) izvršene su izmjene s ciljem suzbijanja porezne evazije i jačanja porezne discipline te je uvedeno oporezivanje porezom po odbitku pri plaćanju naknada za usluge društvima s poreznih utočišta. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 22/12) uvedena je u sustav poreza na dobit porezna olakšica za reinvestiranu dobit, uz uvođenje obveze plaćanje poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti nerezidentima i to primjenom stope od 12%, pri čemu je bilo potrebno izvršiti usklađivanje s direktivom prema kojoj se utvrđuje porezni tretman dividendi i udjela u dobiti koje matična društva ostvaruju od povezanih društava iz različitih država članica. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 148/13), uvedena je u sustav poreza na dobit porezna olakšica za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara. Nadalje, propisan je drugačiji način priznavanja rashoda kod kreditnih institucija u slučaju otpisa potraživanja po osnovi odobrenih stambenih kredita građanima i u slučaju otpisa potraživanja po osnovi odobrenih poduzetničkih kredita. Izvršeno je usklađivanje s Direktivom Vijeća 2014/86/EU od 8. srpnja 2014. kojom je izmijenja Direktiva Vijeća 2011/96/EU u pogledu priznavanja prihoda od dividendi sprečavanjem hibridne neusklađenosti. Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 50/16) izvršeno je usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2015/121 od 27. siječnja 2015. kojom je ponovno izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/96/EU te je propisan porezni tretman neautentičnih aranžmana, odnosno minimalno pravilo protiv zlouporabe. Nadalje, tijekom 2016. godine u sklopu porezne reforme, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 115/16) propisana je mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, ukinuta je porezna olakšica za reinvestiranu dobit te na područjima jedinica lokalne samouprave II. skupine. Međutim, najvažnija izmjena iz 2016. godine odnosila se na snižavanje porezne stope sa 20% na 18% i 12% za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 3 milijuna kuna.
b) Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Ovim Prijedlogom zakona izvršava se obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (eng: The Anti Tax Avoidance Directive, ATAD), u djelu odredbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Navedena Direktiva predstavlja samo jedan dio mjera kojima je cilj sprečavanje uočene nepredviđene primjene propisa o oporezivanju dobiti, međunarodnog poreznog prava, kao i općeprihvaćenih modela i smjernica koje je izrađivala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Cooperation and Development: OECD). Naime, u razdoblju nakon osnivanja Europske unije brojne aktivnosti su bile usmjerene na rušenje prepreka u razvoju jedinstvenog tržišta, a pored toga došlo je i do razvoja međunarodnog poreznog prava. Međutim, sve postavljene norme međunarodnog poreznog prava kao i usvojenih direktiva koje su rješavale pitanje oporezivanja dobiti funkcionirale su dobro u doba rjeđih prekograničnih aktivnosti i tradicionalnih poslovnih modela. Tek su s razvojem gospodarstva i globalizacijom trgovine na vidjelo počele izlaziti njegove slabosti. Naime, dok se dobit multinacionalnih kompanija, zbog postavljenih normi, danas još uvijek oporezuje na nacionalnoj razini, gospodarsko okruženje postaje sve više globalizirano, mobilno i digitalno. Zbog različitih sustava oporezivanja dobiti u raznim državama događa se da porezni obveznici koji posluju u više država preko svojih povezanih osoba, sofisticiranim i nepredviđenim metodama poreznog planiranja, lako premještaju dobit iz države u kojoj ta dobit nastaje u državu koja ima određene porezne pogodnosti, a da pri tome ne krše određene propise.
Riječ je o uočenom globalnom problemu, zbog čega je pokrenut zajednički projekt G20 i OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti (engl. base erosion and profit shifting: dalje u tekstu BEPS). OECD je identificirao 15 različitih mjera BEPS-a koje bi trebale smanjiti i suzbiti porezno planiranje koje je ocijenjeno kao agresivno i neutralizirati mogućnost premještanja dobiti na porezno pogodnija područja. Petnaest mjera iz projekta BEPS odnose se na: 1) Rješavanje izazova u području digitalne ekonomije, pronalaženje načina za oporezivanje, 2) Neutralizaciju hibridne neusklađenosti, 3) Uvođenje pravila o kontroliranim društvima, 4) Uvođenje pravila za odbitak kamate, 5) Suzbijanje štetne porezne prakse, povoljnijeg poreznog tretmana, 6) Sprečavanje zlouporabe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, 7) Uspostava mjera koje će spriječiti izbjegavanje statusa poslovne jedinice, 8), 9) i 10) Razvoj pravila o transfernim cijenama koje se odnose na nematerijalnu imovinu, alokaciju rizika i kapitala i visoko rizičnih transakcija, 11) Izrada metodologije izvješća i ekonomske analize, 12) Objavljivanje shema za agresivno porezno planiranje od strane kreatora i sprečavanje agresivnog poreznog planiranja, 13) Izmjena dokumentacije o transfernim cijenama, 14) Mehanizmi za efikasnije rješavanje sporova, 15) Multilateralni instrument za izmjenu međunarodnih ugovora.
Uzimajući u obzir preporuke OECD-a i drugih uočenih potreba, izrađena je Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 (ATAD) koja donosi nova pravila za sprečavanje premještanja dobiti, a odnose se na:
1. Opće pravilo o suzbijanju zlouporabe
2. Pravilo o ograničavanju kamate
3. Pravilo o kontroliranim stranim društvima
4. Hibridnu neusklađenost
5. Izlazno oporezivanje
Bilo je predviđeno da navedena pravila stupe na snagu 1. siječnja 2019. godine, osim izlaznog oporezivanja koje stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine. Međutim, navedena direktiva je i prije stupanja na snagu izmijenjena Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama (ATAD 2) i koja je pored izmijene sadržaja, odgodila primjenu odredbi koje se odnose na hibridnu neusklađenost do 2020. i 2022. godine.
Stoga se ovim prijedlogom Zakona izvršava usklađivanje s odredbama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. (pravilo 2. i 3.) dok je opće pravilo o suzbijanju zlouporabe već implementirano u Zakon, i primjenjuje se od 2016. godine.
Naime, uvažavajući intenzivan rad OECD-a na navedenim mjerama BEPS-a, te uzimajući u obzir da je Europska komisija već iznijela prijedlog za utvrđivanje pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti, i pozvala države članice da pristupe izmjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, može se očekivati kako će i nakon ovog Prijedloga zakona, neovisno o poznatoj obvezi usklađivanja s izmjenom Direktive Vijeća (EU) 2017/952, uskoro doći i do novih izmjena Zakona. Navedeno ovisi o tijekovima rasprava u svezi novih prijedloga direktiva, izmjena postojećih, ali i izmjena na području međunarodnog poreznog prava. Obzirom da intenzivan rad OECD-a i aktivnosti Europske komisije u pogledu izrade novih međunarodnih poreznih pravila, kao i izmjene u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, mogu utjecati na provedbu pravila koja se odnose na izlazno oporezivanje i hibridne neusklađenosti ovim Prijedlogom zakona propisuju se samo odredbe čija primjena je obvezna od 1. siječnja 2019.
Kada je riječ o mjerama koje se odnose na sprečavanje premještanja dobiti koje su definirane navedenim Direktivama i mjerama OECD-a, bitno je istaknuti da se uglavnom odnose na porezne obveznike iz sustava grupe povezanih osoba koja posluju na području više država članica Europske unije i trećih zemalja, odnosno na multinacionalne kompanije, a ne na samostalne porezne obveznike. Zbog navedenoga u dijelu usklađivanja Zakona s pravnom stečevinom Europske unije, nove odredbe će primjenjivati samo mali dio poreznih obveznika, te se za većinu poreznih obveznika ne uvode značajne promjene koje donosi ovaj Prijedlog zakona.
Jedinstveno pravilo o ograničavanju kamata sada se uvodi u svim državama članicama Europske unije, a temeljem angažmana OECD-a očekuje se kako će kao jedinstveno pravilo biti uvedeno na globalnoj razini. Zakon već sadrži dva posebna pravila o ograničenju odbitka kamate između povezanih osoba, a odnose se na stanjenu kapitalizaciju prema članku 8. Zakona i na postupak utvrđivanja porezno priznate kamatne stope prema članku 14. Zakona. Ta ciljana pravila obzirom da se odnose na povezane osobe zadržavaju se i dalje jer pružaju primjerenu razinu zaštite porezne osnovice, ali se uvodi i novo dodatno pravilo o ograničenju odbitka kamate prema Direktivi Vijeća (EU) 2016/1164, a koje će se primijeniti na zajmove primljene i od nepovezanih osoba. Novo pravilo o odbitku kamate za zajmove između povezanih osoba, povezane osobe će primijeniti nakon primjene članka 8. i članka 14. Zakona.
Međutim, odredbe članka 8. i članka 14. Zakona, sukladno navedenoj Direktivi, mogu se zadržati do isteka prve pune fiskalne godine nakon datuma objave sporazuma između članica OECD-a na službenoj internetskoj stranici o minimalnom standardu u pogledu mjere 4. akcijskog plana za BEPS, ali najkasnije do 1. siječnja 2024.
Prema ovom Prijedlogu zakona, prekoračeni troškovi zaduživanja znače (predstavljaju) iznos za koji troškovi zaduživanja poreznog obveznika koji se mogu odbiti odnosno utvrditi kao porezno priznati, prekoračuju oporezivi prihod od kamata ili drugi ekonomski istovjetni oporezivi prihod.
Porezni obveznik može, sukladno ovom Prijedlogu zakona, kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškove zaduživanja samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa.
Ovim Prijedlogom zakona odredbu o prekoračenim troškovima zaduživanja neće primijeniti samo osobe koje su samostalni subjekti i koje ne primaju ili odobravaju zajmove povezanim fizičkim ili drugim osobama, odnosno ako primaju kredite i zajmove isključivo od nepovezanih osoba. Za samostalne subjekte se pretpostavlja da nemaju mogućnosti poreznim planiranjem, i to manipulacijama s troškovima kamata, prenositi ili umanjivati dobit. Zbog postavljenog kriterija za prekoračene troškove zaduživanja, jasno je da će odredbu moguće primijeniti samo veliki porezni obveznici. Isto tako, predloženu odredbu prema preporukama iz Direktive neće primjenjivati financijski subjekti, obzirom da taj sektor, kada je riječ o troškovima zaduživanja, ima posebne značajke koje zahtijevaju prilagođeniji pristup. Naime, na tom području nisu doneseni dovoljno čvrsti zaključci na raspravama u međunarodnom kontekstu i kontekstu Europske unije, stoga u ovom trenutku još nije moguće predvidjeti posebna pravila za financijska društva. Dakle, očekuje se kako će se na međunarodnom nivou utvrditi posebna pravila za financijska društva te će tada doći i do usvajanja novih direktiva i izmjene Zakona u tom području.
Nadalje, ovim Prijedlogom zakona u sustav oporezivanja dobiti uvodi se novo pravilo o kontroliranim inozemnim društvima (eng. Controlled foreign companies; CFC). Prema ovom Prijedlogu zakona kontroliranim inozemnim društvom smatra se subjekt ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi čija dobit ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi, pod uvjetom da porezni obveznik sam ili zajedno s povezanim društvima sudjeluje izravno ili neizravno s više od 50% glasačkih prava ili je izravni ili neizravni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na primitak više od 50% dobiti tog subjekta, i ako je stvarni porez na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili manji od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici u skladu s primjenjivim sustavom poreza na dobit u državi članici poreznog obveznika i stvarnog poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili.
Prema pravilu o kontroliranom inozemnom društvu (CFC) ostvarena neraspoređena dobit kontroliranog društva kćeri koje plaća nisku stopu poreza pripisuje se poreznom obvezniku, matičnom društvu, u Republici Hrvatskoj. Prema ovom Prijedlogu zakona porezni obveznik će u poreznu osnovicu uključiti dobit kontroliranog inozemnog društva. Riječ je oporezivanju inozemnog kontroliranog društva za kojega nije utvrđeno da je rezident prema Zakonu, odnosno za kojega nije utvrđeno da se mjesto stvarnog nadzora i uprave nalazi u Republici Hrvatskoj.
Uvažavajući međunarodne pravne norme, kontroliranim inozemnim društvom, može se smatrati samo određeni subjekt ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi Europske unije, a u trećim državama samo ako oporezivanje neraspoređene dobiti ne priječi ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugi propisi.
Ovisno o udjelu poreznog obveznika u kontroliranom inozemnom društvu oporezivat će se i udio u dobiti, ali na način da se izbjegne dvostruko oporezivanje ukoliko u inozemstvu dođe do plaćanja poreza. Međutim, ovim prijedlogom Zakona oporezivat će se neraspoređena dobit samo inozemnog kontroliranog društva koje ostvaruje prihode od kamata, financijske imovine, intelektualnog vlasništava, prihod od osiguranja, bankarstva i sl. Dakle, riječ je o prihodima koji imaju karakteristike pasivnih, lako prenosivih, prihoda i koji mogu sadržavati rizik od izbjegavanja poreza.
Važno je istaknuti kako se prema ovom Prijedlogu zakona neće oporezivati kontrolirano inozemno društvo koje obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine, nekretnina, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima. Dakle, oporezivala bi se kontrolirana inozemna društva koja su osnovana više s ciljem premještanja dobiti ili korištenja poreznih pogodnosti druge države, najčešće poreznih utočišta ili financijskih centara.
Također se ne bi oporezivala društva čiji prihodi predviđeni za oporezivanje prema pravilu o kontroliranim inozemnim društvima ne prelaze 30% prihoda i finacijske institucije koje transakcijama između povezanih osoba ostvaruju manje od 30% prihoda, osim ako se nalaze u državama koje se za porezne svrhe smatraju nekooperativnim jurisdikcijama za porezne svrhe prema EU popisu.
Mogućnost primjene pravila o kontroliranim inozemnim društvima, pravila o odbitku kamate i drugih mjera koje se aktivno provode dovode do neutralizacije pogodnosti dosadašnjih poreznih utočišta. Naime, u posljednje vrijeme su i te države učinile brojne pozitivne pomake u smislu porezne transparentnosti, pravednog oporezivanja, provedbe standarda protiv BEPS-a odnosno sveukupno provedbe načela dobrog poreznog upravljanja.
U skladu sa Zaključcima ECOFIN-a od 5. prosinca 2017. godine, kojima je uspostavljen, na jasno definiranim kriterijima, EU popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe te koji nalažu primjenu obrambenih mjera, a u zakonodavnom dijelu daju mogućnost, ovim Prijedlogom zakona propisuje se učinkovita obrambena mjera na nacionalnoj razini kako bi se obeshrabrile nekooperativne prakse u jurisdikcijama koje se nalaze na EU popisu i poslovanje sa subjektima u tim jurisdikcijama. Prema ovom Prijedlogu zakona dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% proširila bi se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država.
Osim navedenog, ovim Prijedlogom zakona izvršava se i usklađivanje sa zakonima koji su stupili na snagu nakon zadnjih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit. Nadalje, ovim Prijedlogom Zakona pojednostavljuje se postupak oporezivanja u slučaju kada ugovorenu naknadu za nastupe inozemnih umjetnika i športaša koriste inozemne osobe koje nisu fizičke, te se daje mogućnost oporezivanja porezom po odbitku.
c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Izmjenama i dopunama Zakona, prema ovom Prijedlogu zakona očekuje se kako će na globalnoj razini doći do sprečavanja premještanja dobiti, te će se onemogućiti odnosno obeshrabriti premještanje dobiti ostvarene na području Republike Hrvatske na područje neke druge države. Obzirom da u poreznom sustavu Republike Hrvatske već postoje pravila vezana uz odbitak kamata kao i opće pravilo protiv zlouporabe, te mogućnost oporezivanja nerezidentnog društva, ne očekuje se utjecaj na prihode od poreza na dobit nakon uvođenja navedenih odredbi. Međutim, očekuje se uspostava pravednijeg sustava oporezivanja dobiti.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Prijedloga zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Članak 1.
U Zakonu o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16) u članku 1.a podstavku 6. iza riječi: „(SL L 219/40, 25.7.2014.)“ slovo „i“ briše se i stavlja se zarez.
U podstavku 7. iza riječi: „(SL L 21/1, 28.1.2015.)“ briše se točka i dodaje se slovo „i“.
Iza podstavka 7. dodaje se podstavak 8. koji glasi:
„- Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193/1, 19. 7. 2016.).“.
Članak 2.
U članku 2. stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Investicijski fondovi bez pravne osobnosti koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojem su osnovani, nisu obveznici poreza na dobit.“.
Članak 3.
Članak 4. mijenja se i glasi:
„(1) Poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezidenta) iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se u skladu s općim poreznim propisom.“.
Članak 4.
U članku 9. stavak 9. mijenja se i glasi:
„(9) Porezno priznatim rashodom smatraju se otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja.“.
Članak 5.
U članku 15. stavku 2. iza riječi: “čija je poslovna jedinica“ dodaje se zarez i riječi: „pri tome uzimajući u obzir obavljene funkcije, imovinu koju koristi te sve rizike koje je preuzela bilo kojim putem“.
Članak 6.
Iza glave VII. dodaje se glava VII.a s člancima 30.a do 30.c i naslovima iznad njih:
„VII.a Pravila protiv premještanja dobiti
1. Pravilo o ograničenju kamate
Članak 30.a
(1) Porezni obveznik kao porezno priznati rashod može utvrditi prekoračene troškove zaduživanja nastale u poreznom razdoblju samo do:
1. 30% dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) ili
2. 3.000.000,00 EUR ako se tako dobije veći iznos nego prema točki 1. ovoga stavka.
(2) Smatra se da porezni obveznik ostvaruje prekoračene troškove zaduživanja kada troškovi zaduživanja prekoračuju oporezivi prihod od kamate ili drugi ekonomski istovjetni oporezivi prihod.
(3) U smislu stavka 1. ovoga članka troškovima zaduživanja smatraju se kamate na sve oblike duga, drugi troškovi ekonomski istovjetni kamati i troškovi koji su nastali u vezi s prikupljanjem sredstava, što među ostalim uključuje plaćanja u okviru zajmova kojima se sudjeluje u dobiti, pripisane kamate na instrumente poput zamjenjivih obveznica i obveznica bez kupona, iznosi u okviru alternativnih financijskih aranžmana kao što je islamsko bankarstvo, element financijske pristojbe plaćanja financijskog leasinga, kapitalizirana kamata koja je uključena u vrijednost imovine, ili amortizacija kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povrat financiranja u skladu s pravilima o transfernim cijenama, ako je primjenjivo, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, pozitivne ili negativne tečajne razlike pri pozajmljivanju i instrumenti povezani s prikupljanjem sredstava, naknade za jamstva za financijske aranžmane, mehanizmi naknade i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje,
(4) Za potrebe stavka 1. ovoga članka pri izračunu EBITDA uzimaju se u obzir samo oporezivi prihodi, te se dobiti prije poreza dodaju porezno priznati troškovi amortizacije utvrđeni prema ovom Zakonu te ukupni troškovi zaduživanja.
(5) Odredbe o ograničenju odbitka kamate iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje:
a) samostalni porezni obveznik odnosno onaj koji nije dio konsolidirane grupe za računovodstvene potrebe i koji nema nijednu povezanu osobu u smislu članka 30.b stavka 8. ovoga Zakona, ili stalnu poslovnu jedinicu, te ako ne prima ili ne odobrava zajmove svojim članovima ili dioničarima, i
b) porezni obveznik koji je financijsko društvo.
(6) U smislu stavka 5. točke b) ovoga članka, financijsko društvo je svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem od sljedećih ustrojstveno pravnih oblika: kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za upravljanje, UAIF, investicijski fond (UCITS i AIF), društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, mirovinsko društvo, mirovinski fond, središnja druga ugovorna strana, središnji depozitorij vrijednosnih papira, a koji se utvrđuju u skladu s posebnim propisima.
(7) Porezni obveznik može pri izračunu prekoračenih troškova zaduživanja isključiti zajmove upotrijebljene za financiranje dugoročnih javnih infrastrukturnih projekata ako su nositelj projekta, troškovi zaduživanja, imovina i prihod unutar Europske unije, pri čemu se sav prihod od dugoročnog javnog infrastrukturnog projekta isključuje iz EBITDA-e poreznog obveznika.
(8) Dugoročni javni infrastrukturni projekt iz stavka 7. ovoga članka znači projekt kojim se osigurava, nadograđuje, upravlja i/ili održava imovina velikih razmjera za koju država članica smatra da je u općem javnom interesu.
(9) Porezni obveznik može prekoračene troškove zaduživanja iz stavka 1. ovoga članka utvrđene u poreznom razdoblju prenositi u slijedeća tri porezna razdoblja, ali u svakom poreznom razdoblju do iznosa utvrđenog prema stavku 1. ovoga članka.
(10) Za iznose prekoračenih troškova zaduživanja koji su veći od iznosa iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik uvećava poreznu osnovicu.
(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka porezni obveznici koji primjenjuju odredbe članka 8. i članka 14. ovoga Zakona, iznos porezno nepriznatih troškova iz stavka 1. ovoga članka umanjuju iznosima za koje se povećava porezna osnovica utvrđena prema tim člancima ovoga Zakona.
(12) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.
2. Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima
Članak 30.b
(1) Kontroliranim inozemnim društvom poreznog obveznika smatra se svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi čija dobit ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) u slučaju subjekta, ako sam porezni obveznik ili zajedno s povezanim osobama sudjeluje izravno ili neizravno s više od 50% glasačkih prava ili je izravni ili neizravni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na primitak više od 50% dobiti tog subjekta; i
(b) stvarni porez na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili u inozemstvu (drugoj državi članici) manji je od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici prema Zakonu, i stvarnog poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili.
(3) Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatra kontroliranim inozemnim društvom u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, porezni obveznik je dužan u poreznu osnovcu uključiti neraspodijeljenu dobit subjekta ili stalne poslovne jedinice koja proizlazi iz sljedećih kategorija prihoda:
1. kamata ili drugog prihoda od financijske imovine,
2. naknada za licence ili bilo kojeg drugog prihoda od intelektualnog vlasništva,
3. dividende, udjela u dobiti i prihoda od raspolaganja dionicama ili udjelima,
4. financijskog leasinga,
5. osiguranja, bankarstva i ostalih financijskih djelatnosti,
6. od prodaje i usluga, nastalih od roba i usluga nabavljenih od povezanih društava i prodanih povezanim društvima, s malo ili nimalo dodane gospodarske vrijednosti.
(4) Stavak 3. ovoga članka se ne primjenjuje ako kontrolirano inozemno društvo obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i zgrada, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima.
(5) Ako prihodi iz stavka 3. ovoga članka čine jednu trećinu ili manje od jedne trećine ukupnih prihoda subjekta ili stalne poslovne jedinice, subjekt ili stalna poslovna jedinica ne smatra se kontroliranim inozemnim društvom.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka financijska društva utvrđena prema članku 30.a stavku 6. ovoga Zakona, ne smatraju se kontroliranim inozemnim društvima ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda iz stavka 3. ovoga članka proizlazi iz transakcija s poreznim obveznikom ili njegovim povezanim društvima.
(7) Odredbe stavka 5. i stavka 6. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju kada se subjekt ili stalna poslovna jedinica nalazi u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.
(8) Za potrebe utvrđivanja kontroliranog inozemnog društva, povezanim osobama iz stavka 1. točke a) ovoga članka smatraju se:
a) subjekti u kojemu porezni obveznik izravno ili neizravno posjeduje udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala od 25% ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog subjekta,
b) fizičke osoba ili subjekti koji izravno ili neizravno posjeduju udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala poreznog obveznika od 25% ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog poreznog obveznika, i
(c) ako fizička osoba ili subjekt izravno ili neizravno posjeduje udio od 25% ili više u poreznom obvezniku i jednom ili više subjekata, svi dotični subjekti, uključujući poreznog obveznika, smatraju se povezanim osobama.
(9) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.
3. Izračun dobiti kontroliranog inozemnog društva
Članak 30.c
(1) Iznos dobiti kontroliranog inozemnog subjekta ili stalne poslovne jedinice koja se, prema članku 30.b stavku 3. ovoga Zakona, uključuje u poreznu osnovicu poreznog obveznika izračunava se na način propisan za porezne obveznike rezidente, a udio poreznog obveznika u dobiti izračunava se na način definiran u članku 30.b stavku 1. točki a) ovoga Zakona. Gubici subjekta ili stalne poslovne jedinice se ne uključuju u poreznu osnovicu.
(2) Podatke potrebne za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava iz članak 30.b ovoga Zakona i iznosu dobiti koja se prema stavku 1. ovoga članka uključuje u poreznu osnovicu dužan je uz prijavu poreza na dobit dostaviti svaki porezni obveznik koji sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru, kapitalu ili ostvaruje pravo na sudjelovanje u dobiti, subjekta ili stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu.
(3) Ako je kontrolirani inozemni subjekt ili stalna poslovna jedinica platila porez na dobit za porezno razdoblje u kojemu je ta dobit bila sukladno članku 30.b stavku 3. ovoga Zakona uključena u poreznu osnovicu, plaćeni porez se uračunava u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(4) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.“.
Članak 7.
U članku 31. stavak 10. mijenja se i glasi:
„(10) Porez po odbitku iz stavka 1. ovoga članka plaća se po stopi od 15% na naknade za nastupe (usluge) inozemnih umjetnika i športaša u slučaju kada se naknada plaća prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu umjetnika i/ili sportaša.“.
Iza stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:
„(12) Iznimno od odredbi ovoga članka, porez po odbitku plaća se po stopi od 20% na sve usluge, te na sve vrste naknada oporezivih prema ovom članku, kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja, u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.“.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 8.
(1) Ovaj Zakon primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2019. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2019. godine, osim odredbi članka 4. ovoga Zakona koje se primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2018. godinu i nadalje.
(2) Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
(3) Odredbe Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17 i 2/18) ostaju na snazi u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
Članak 9.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Članak 10.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom uvodi se u sustav poreza na dobit Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193/1, 19. 7. 2016.).
Uz članak 2.
Ovim člankom izvršava se usklađivanje s novim Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima koji daje mogućnost osnivanja zatvorenog alternativnog investicijskog fonda bez pravne osobnosti, kako bi bili u istom poreznom položaju kao otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS).
Uz članak 3.
Ovaj članak propisuje kako se stalna poslovna jedinica nerezidenta utvrđuje prema Općem poreznom zakonu.
Uz članak 4.
Ovim člankom pojašnjava se kako su vjerovnicima otpisi koje izvrše dužnicima tijekom sklapanja nagodbe prema Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, porezno priznati rashodi.
Uz članak 5.
Ovim člankom se propisuje način utvrđivanja dobiti stalne poslovne jedinice nerezidenta radi usklađenja s novim preporukama i smjernicama OECD-a.
Uz članak 6. (30.a do 30.c)
Ovim člankom propisuje se novo pravilo o ograničenju odbitka kamate. Porezni obveznik može, sukladno ovom Prijedlogu zakona, kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškove zaduživanja samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa. Također se propisuje kako odredbu o prekoračenim troškovima zaduživanja neće primijeniti samo osobe koje su samostalni subjekti i koje ne primaju ili odobravaju zajmove povezanim fizičkim ili drugim osobama, odnosno ako primaju kredite i zajmove isključivo od financijskih institucija. Isto tako propisuje se kako ovu odredbu prema preporukama iz Direktive neće primjenjivati financijska društva obzirom da taj sektor ima posebne značajke koje zahtijevaju prilagođeniji pristup.
Ovim člankom propisuje se tko se smatra kontroliranim inozemnim društvom tuzemnog poreznog obveznika i što je predmet oporezivanja. Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatra kontroliranim inozemnim društvom porezni obveznik je dužan u poreznu osnovicu, poreznog razdoblja, uključiti neraspodijeljenu dobit subjekta ili stalne poslovne jedinice koja proizlazi iz sljedećih kategorija prihoda: kamata, naknada za licence, dividende i sl.
Osim toga, propisuje se kako se neće oporezivati kontrolirano inozemno društvo koje obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i zgrada, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima. Nadalje, propisuju se i izuzeća za društva čiji prihodi od naprijed navedenih prihoda ne prelaze 30% prihoda ili izuzeća te financijske društva koje samo 30% prihoda ostvaruju od povezanih osoba.
Ovim se člankom također propisuje kako se iznos dobiti koji se uključuje u poreznu osnovicu poreznog obveznika izračunava prema Zakonu o porezu na dobit, odnosno na način propisan za porezne obveznike rezidente, a udio poreznog obveznika u dobiti izračunava se prema postotku udjela u kapitalu ili glasačkom pravu.
Nadalje propisuje se kako kontrolirani inozemni subjekt ili stalna poslovna jedinica koja je platila porez na dobit u drugoj državi može taj porez uračunati.
Uz članak 7.
Unatoč uspostavljenom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, temeljem Zaključaka Vijeća ECOFIN od 5.12.2017., još uvijek postoje jurisdikcije koje balansiraju i procjenjuju svoju poziciju poreznih utočišta i financijskih centara u odnosu na prihvaćanje međunarodnih standarda dobrog poreznog upravljanja i drugih međunarodnih pravila te je stoga važno osigurati djelotvorne zaštitne mehanizme za borbu protiv smanjenja poreznih osnovica država članica zbog porezne prijevare, porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza i, slijedom toga, primjenjivati učinkovite i proporcionalne obrambene mjere, kako na razini EU, tako i na nacionalnoj razini, a kako bi se učinkovito obeshrabrile nekooperativne prakse u jurisdikcijama koje se nalaze na EU popisu.
Ovim člankom se propisuje obrambena mjera u obliku obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% na sve vrste naknada za usluge te drugih naknada koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja, u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Uz članak 8.
Ovim se člankom propisuje primjena ovog Zakona u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2019. godinu te primjena ovog Zakona za 2018. godinu u odnosu na odredbe članka 4. ovoga Zakona. Osim toga, ministru financija daje se ovlast usklađenja odredbi ovoga Zakona s provedbenim propisima Zakona o porezu na dobit te se propisuje kako odredbe važećeg Pravilnika o porezu na dobit ostaju na snazi u dijelovima koji nisu u suprotnost s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 9.
Ministarstvo financija se obvezuje provesti procjenu učinaka propisa u roku od dvije godine prema postupku propisanom člancima 13. i 14. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, br. 44/17.) i člancima 17., 18. i 19. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (Narodne novine, br. 52/17.).
Uz članak 10.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
a) Ocjena stanja
Zakonom o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16; u daljnjem tekstu: Zakon), koji je u primjeni od 1. siječnja 2005. godine, propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja porezne osnovice, porezna stopa, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo. Zakon je mijenjan i dopunjen Zakonom o izmjenama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 90/05), te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 57/06) kojima su brisane odredbe koje su propisivale olakšice, oslobođenja i poticaje za obveznike poreza na dobit. Tako brisane olakšice, oslobođenja i poticaji nisu ukinuti, već su sada propisani posebnim propisima kao što su: Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, Zakon o poticanju ulaganja, Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Tijekom 2008. godine, zbog usklađivanja hrvatskog poreznog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, donesen je Zakon o dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 146/08) koji sadrži posebne odredbe kojima se utvrđuje način oporezivanja u slučaju spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenosa imovine i zamjene dionica te načina oporezivanja kamata i autorskih naknada. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 80/10) izvršene su izmjene s ciljem suzbijanja porezne evazije i jačanja porezne discipline te je uvedeno oporezivanje porezom po odbitku pri plaćanju naknada za usluge društvima s poreznih utočišta. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 22/12) uvedena je u sustav poreza na dobit porezna olakšica za reinvestiranu dobit, uz uvođenje obveze plaćanje poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti nerezidentima i to primjenom stope od 12%, pri čemu je bilo potrebno izvršiti usklađivanje s direktivom prema kojoj se utvrđuje porezni tretman dividendi i udjela u dobiti koje matična društva ostvaruju od povezanih društava iz različitih država članica. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 148/13), uvedena je u sustav poreza na dobit porezna olakšica za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara. Nadalje, propisan je drugačiji način priznavanja rashoda kod kreditnih institucija u slučaju otpisa potraživanja po osnovi odobrenih stambenih kredita građanima i u slučaju otpisa potraživanja po osnovi odobrenih poduzetničkih kredita. Izvršeno je usklađivanje s Direktivom Vijeća 2014/86/EU od 8. srpnja 2014. kojom je izmijenja Direktiva Vijeća 2011/96/EU u pogledu priznavanja prihoda od dividendi sprečavanjem hibridne neusklađenosti. Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 50/16) izvršeno je usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2015/121 od 27. siječnja 2015. kojom je ponovno izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/96/EU te je propisan porezni tretman neautentičnih aranžmana, odnosno minimalno pravilo protiv zlouporabe. Nadalje, tijekom 2016. godine u sklopu porezne reforme, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 115/16) propisana je mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, ukinuta je porezna olakšica za reinvestiranu dobit te na područjima jedinica lokalne samouprave II. skupine. Međutim, najvažnija izmjena iz 2016. godine odnosila se na snižavanje porezne stope sa 20% na 18% i 12% za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 3 milijuna kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
b) Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Ovim Prijedlogom zakona izvršava se obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (eng: The Anti Tax Avoidance Directive, ATAD), u djelu odredbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Navedena Direktiva predstavlja samo jedan dio mjera kojima je cilj sprečavanje uočene nepredviđene primjene propisa o oporezivanju dobiti, međunarodnog poreznog prava, kao i općeprihvaćenih modela i smjernica koje je izrađivala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Cooperation and Development: OECD). Naime, u razdoblju nakon osnivanja Europske unije brojne aktivnosti su bile usmjerene na rušenje prepreka u razvoju jedinstvenog tržišta, a pored toga došlo je i do razvoja međunarodnog poreznog prava. Međutim, sve postavljene norme međunarodnog poreznog prava kao i usvojenih direktiva koje su rješavale pitanje oporezivanja dobiti funkcionirale su dobro u doba rjeđih prekograničnih aktivnosti i tradicionalnih poslovnih modela. Tek su s razvojem gospodarstva i globalizacijom trgovine na vidjelo počele izlaziti njegove slabosti. Naime, dok se dobit multinacionalnih kompanija, zbog postavljenih normi, danas još uvijek oporezuje na nacionalnoj razini, gospodarsko okruženje postaje sve više globalizirano, mobilno i digitalno. Zbog različitih sustava oporezivanja dobiti u raznim državama događa se da porezni obveznici koji posluju u više država preko svojih povezanih osoba, sofisticiranim i nepredviđenim metodama poreznog planiranja, lako premještaju dobit iz države u kojoj ta dobit nastaje u državu koja ima određene porezne pogodnosti, a da pri tome ne krše određene propise.
Riječ je o uočenom globalnom problemu, zbog čega je pokrenut zajednički projekt G20 i OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti (engl. base erosion and profit shifting: dalje u tekstu BEPS). OECD je identificirao 15 različitih mjera BEPS-a koje bi trebale smanjiti i suzbiti porezno planiranje koje je ocijenjeno kao agresivno i neutralizirati mogućnost premještanja dobiti na porezno pogodnija područja. Petnaest mjera iz projekta BEPS odnose se na: 1) Rješavanje izazova u području digitalne ekonomije, pronalaženje načina za oporezivanje, 2) Neutralizaciju hibridne neusklađenosti, 3) Uvođenje pravila o kontroliranim društvima, 4) Uvođenje pravila za odbitak kamate, 5) Suzbijanje štetne porezne prakse, povoljnijeg poreznog tretmana, 6) Sprečavanje zlouporabe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, 7) Uspostava mjera koje će spriječiti izbjegavanje statusa poslovne jedinice, 8), 9) i 10) Razvoj pravila o transfernim cijenama koje se odnose na nematerijalnu imovinu, alokaciju rizika i kapitala i visoko rizičnih transakcija, 11) Izrada metodologije izvješća i ekonomske analize, 12) Objavljivanje shema za agresivno porezno planiranje od strane kreatora i sprečavanje agresivnog poreznog planiranja, 13) Izmjena dokumentacije o transfernim cijenama, 14) Mehanizmi za efikasnije rješavanje sporova, 15) Multilateralni instrument za izmjenu međunarodnih ugovora.
Uzimajući u obzir preporuke OECD-a i drugih uočenih potreba, izrađena je Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 (ATAD) koja donosi nova pravila za sprečavanje premještanja dobiti, a odnose se na:
1. Opće pravilo o suzbijanju zlouporabe
2. Pravilo o ograničavanju kamate
3. Pravilo o kontroliranim stranim društvima
4. Hibridnu neusklađenost
5. Izlazno oporezivanje
Bilo je predviđeno da navedena pravila stupe na snagu 1. siječnja 2019. godine, osim izlaznog oporezivanja koje stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine. Međutim, navedena direktiva je i prije stupanja na snagu izmijenjena Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama (ATAD 2) i koja je pored izmijene sadržaja, odgodila primjenu odredbi koje se odnose na hibridnu neusklađenost do 2020. i 2022. godine.
Stoga se ovim prijedlogom Zakona izvršava usklađivanje s odredbama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. (pravilo 2. i 3.) dok je opće pravilo o suzbijanju zlouporabe već implementirano u Zakon, i primjenjuje se od 2016. godine.
Naime, uvažavajući intenzivan rad OECD-a na navedenim mjerama BEPS-a, te uzimajući u obzir da je Europska komisija već iznijela prijedlog za utvrđivanje pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti, i pozvala države članice da pristupe izmjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, može se očekivati kako će i nakon ovog Prijedloga zakona, neovisno o poznatoj obvezi usklađivanja s izmjenom Direktive Vijeća (EU) 2017/952, uskoro doći i do novih izmjena Zakona. Navedeno ovisi o tijekovima rasprava u svezi novih prijedloga direktiva, izmjena postojećih, ali i izmjena na području međunarodnog poreznog prava. Obzirom da intenzivan rad OECD-a i aktivnosti Europske komisije u pogledu izrade novih međunarodnih poreznih pravila, kao i izmjene u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, mogu utjecati na provedbu pravila koja se odnose na izlazno oporezivanje i hibridne neusklađenosti ovim Prijedlogom zakona propisuju se samo odredbe čija primjena je obvezna od 1. siječnja 2019.
Kada je riječ o mjerama koje se odnose na sprečavanje premještanja dobiti koje su definirane navedenim Direktivama i mjerama OECD-a, bitno je istaknuti da se uglavnom odnose na porezne obveznike iz sustava grupe povezanih osoba koja posluju na području više država članica Europske unije i trećih zemalja, odnosno na multinacionalne kompanije, a ne na samostalne porezne obveznike. Zbog navedenoga u dijelu usklađivanja Zakona s pravnom stečevinom Europske unije, nove odredbe će primjenjivati samo mali dio poreznih obveznika, te se za većinu poreznih obveznika ne uvode značajne promjene koje donosi ovaj Prijedlog zakona.
Jedinstveno pravilo o ograničavanju kamata sada se uvodi u svim državama članicama Europske unije, a temeljem angažmana OECD-a očekuje se kako će kao jedinstveno pravilo biti uvedeno na globalnoj razini. Zakon već sadrži dva posebna pravila o ograničenju odbitka kamate između povezanih osoba, a odnose se na stanjenu kapitalizaciju prema članku 8. Zakona i na postupak utvrđivanja porezno priznate kamatne stope prema članku 14. Zakona. Ta ciljana pravila obzirom da se odnose na povezane osobe zadržavaju se i dalje jer pružaju primjerenu razinu zaštite porezne osnovice, ali se uvodi i novo dodatno pravilo o ograničenju odbitka kamate prema Direktivi Vijeća (EU) 2016/1164, a koje će se primijeniti na zajmove primljene i od nepovezanih osoba. Novo pravilo o odbitku kamate za zajmove između povezanih osoba, povezane osobe će primijeniti nakon primjene članka 8. i članka 14. Zakona.
Međutim, odredbe članka 8. i članka 14. Zakona, sukladno navedenoj Direktivi, mogu se zadržati do isteka prve pune fiskalne godine nakon datuma objave sporazuma između članica OECD-a na službenoj internetskoj stranici o minimalnom standardu u pogledu mjere 4. akcijskog plana za BEPS, ali najkasnije do 1. siječnja 2024.
Prema ovom Prijedlogu zakona, prekoračeni troškovi zaduživanja znače (predstavljaju) iznos za koji troškovi zaduživanja poreznog obveznika koji se mogu odbiti odnosno utvrditi kao porezno priznati, prekoračuju oporezivi prihod od kamata ili drugi ekonomski istovjetni oporezivi prihod.
Porezni obveznik može, sukladno ovom Prijedlogu zakona, kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškove zaduživanja samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa.
Ovim Prijedlogom zakona odredbu o prekoračenim troškovima zaduživanja neće primijeniti samo osobe koje su samostalni subjekti i koje ne primaju ili odobravaju zajmove povezanim fizičkim ili drugim osobama, odnosno ako primaju kredite i zajmove isključivo od nepovezanih osoba. Za samostalne subjekte se pretpostavlja da nemaju mogućnosti poreznim planiranjem, i to manipulacijama s troškovima kamata, prenositi ili umanjivati dobit. Zbog postavljenog kriterija za prekoračene troškove zaduživanja, jasno je da će odredbu moguće primijeniti samo veliki porezni obveznici. Isto tako, predloženu odredbu prema preporukama iz Direktive neće primjenjivati financijski subjekti, obzirom da taj sektor, kada je riječ o troškovima zaduživanja, ima posebne značajke koje zahtijevaju prilagođeniji pristup. Naime, na tom području nisu doneseni dovoljno čvrsti zaključci na raspravama u međunarodnom kontekstu i kontekstu Europske unije, stoga u ovom trenutku još nije moguće predvidjeti posebna pravila za financijska društva. Dakle, očekuje se kako će se na međunarodnom nivou utvrditi posebna pravila za financijska društva te će tada doći i do usvajanja novih direktiva i izmjene Zakona u tom području.
Nadalje, ovim Prijedlogom zakona u sustav oporezivanja dobiti uvodi se novo pravilo o kontroliranim inozemnim društvima (eng. Controlled foreign companies; CFC). Prema ovom Prijedlogu zakona kontroliranim inozemnim društvom smatra se subjekt ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi čija dobit ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi, pod uvjetom da porezni obveznik sam ili zajedno s povezanim društvima sudjeluje izravno ili neizravno s više od 50% glasačkih prava ili je izravni ili neizravni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na primitak više od 50% dobiti tog subjekta, i ako je stvarni porez na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili manji od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici u skladu s primjenjivim sustavom poreza na dobit u državi članici poreznog obveznika i stvarnog poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili.
Prema pravilu o kontroliranom inozemnom društvu (CFC) ostvarena neraspoređena dobit kontroliranog društva kćeri koje plaća nisku stopu poreza pripisuje se poreznom obvezniku, matičnom društvu, u Republici Hrvatskoj. Prema ovom Prijedlogu zakona porezni obveznik će u poreznu osnovicu uključiti dobit kontroliranog inozemnog društva. Riječ je oporezivanju inozemnog kontroliranog društva za kojega nije utvrđeno da je rezident prema Zakonu, odnosno za kojega nije utvrđeno da se mjesto stvarnog nadzora i uprave nalazi u Republici Hrvatskoj.
Uvažavajući međunarodne pravne norme, kontroliranim inozemnim društvom, može se smatrati samo određeni subjekt ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi Europske unije, a u trećim državama samo ako oporezivanje neraspoređene dobiti ne priječi ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugi propisi.
Ovisno o udjelu poreznog obveznika u kontroliranom inozemnom društvu oporezivat će se i udio u dobiti, ali na način da se izbjegne dvostruko oporezivanje ukoliko u inozemstvu dođe do plaćanja poreza. Međutim, ovim prijedlogom Zakona oporezivat će se neraspoređena dobit samo inozemnog kontroliranog društva koje ostvaruje prihode od kamata, financijske imovine, intelektualnog vlasništava, prihod od osiguranja, bankarstva i sl. Dakle, riječ je o prihodima koji imaju karakteristike pasivnih, lako prenosivih, prihoda i koji mogu sadržavati rizik od izbjegavanja poreza.
Važno je istaknuti kako se prema ovom Prijedlogu zakona neće oporezivati kontrolirano inozemno društvo koje obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine, nekretnina, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima. Dakle, oporezivala bi se kontrolirana inozemna društva koja su osnovana više s ciljem premještanja dobiti ili korištenja poreznih pogodnosti druge države, najčešće poreznih utočišta ili financijskih centara.
Također se ne bi oporezivala društva čiji prihodi predviđeni za oporezivanje prema pravilu o kontroliranim inozemnim društvima ne prelaze 30% prihoda i finacijske institucije koje transakcijama između povezanih osoba ostvaruju manje od 30% prihoda, osim ako se nalaze u državama koje se za porezne svrhe smatraju nekooperativnim jurisdikcijama za porezne svrhe prema EU popisu.
Mogućnost primjene pravila o kontroliranim inozemnim društvima, pravila o odbitku kamate i drugih mjera koje se aktivno provode dovode do neutralizacije pogodnosti dosadašnjih poreznih utočišta. Naime, u posljednje vrijeme su i te države učinile brojne pozitivne pomake u smislu porezne transparentnosti, pravednog oporezivanja, provedbe standarda protiv BEPS-a odnosno sveukupno provedbe načela dobrog poreznog upravljanja.
U skladu sa Zaključcima ECOFIN-a od 5. prosinca 2017. godine, kojima je uspostavljen, na jasno definiranim kriterijima, EU popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe te koji nalažu primjenu obrambenih mjera, a u zakonodavnom dijelu daju mogućnost, ovim Prijedlogom zakona propisuje se učinkovita obrambena mjera na nacionalnoj razini kako bi se obeshrabrile nekooperativne prakse u jurisdikcijama koje se nalaze na EU popisu i poslovanje sa subjektima u tim jurisdikcijama. Prema ovom Prijedlogu zakona dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% proširila bi se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država.
Osim navedenog, ovim Prijedlogom zakona izvršava se i usklađivanje sa zakonima koji su stupili na snagu nakon zadnjih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit. Nadalje, ovim Prijedlogom Zakona pojednostavljuje se postupak oporezivanja u slučaju kada ugovorenu naknadu za nastupe inozemnih umjetnika i športaša koriste inozemne osobe koje nisu fizičke, te se daje mogućnost oporezivanja porezom po odbitku.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Izmjenama i dopunama Zakona, prema ovom Prijedlogu zakona očekuje se kako će na globalnoj razini doći do sprečavanja premještanja dobiti, te će se onemogućiti odnosno obeshrabriti premještanje dobiti ostvarene na području Republike Hrvatske na područje neke druge države. Obzirom da u poreznom sustavu Republike Hrvatske već postoje pravila vezana uz odbitak kamata kao i opće pravilo protiv zlouporabe, te mogućnost oporezivanja nerezidentnog društva, ne očekuje se utjecaj na prihode od poreza na dobit nakon uvođenja navedenih odredbi. Međutim, očekuje se uspostava pravednijeg sustava oporezivanja dobiti.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Prijedloga zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16) u članku 1.a podstavku 6. iza riječi: „(SL L 219/40, 25.7.2014.)“ slovo „i“ briše se i stavlja se zarez.
U podstavku 7. iza riječi: „(SL L 21/1, 28.1.2015.)“ briše se točka i dodaje se slovo „i“.
Iza podstavka 7. dodaje se podstavak 8. koji glasi:
„- Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193/1, 19. 7. 2016.).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 2. stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Investicijski fondovi bez pravne osobnosti koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojem su osnovani, nisu obveznici poreza na dobit.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
Članak 4. mijenja se i glasi:
„(1) Poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezidenta) iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se u skladu s općim poreznim propisom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 9. stavak 9. mijenja se i glasi:
„(9) Porezno priznatim rashodom smatraju se otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
U članku 15. stavku 2. iza riječi: “čija je poslovna jedinica“ dodaje se zarez i riječi: „pri tome uzimajući u obzir obavljene funkcije, imovinu koju koristi te sve rizike koje je preuzela bilo kojim putem“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
Iza glave VII. dodaje se glava VII.a s člancima 30.a do 30.c i naslovima iznad njih:
„VII.a Pravila protiv premještanja dobiti
1. Pravilo o ograničenju kamate
Članak 30.a
(1) Porezni obveznik kao porezno priznati rashod može utvrditi prekoračene troškove zaduživanja nastale u poreznom razdoblju samo do:
1. 30% dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) ili
2. 3.000.000,00 EUR ako se tako dobije veći iznos nego prema točki 1. ovoga stavka.
(2) Smatra se da porezni obveznik ostvaruje prekoračene troškove zaduživanja kada troškovi zaduživanja prekoračuju oporezivi prihod od kamate ili drugi ekonomski istovjetni oporezivi prihod.
(3) U smislu stavka 1. ovoga članka troškovima zaduživanja smatraju se kamate na sve oblike duga, drugi troškovi ekonomski istovjetni kamati i troškovi koji su nastali u vezi s prikupljanjem sredstava, što među ostalim uključuje plaćanja u okviru zajmova kojima se sudjeluje u dobiti, pripisane kamate na instrumente poput zamjenjivih obveznica i obveznica bez kupona, iznosi u okviru alternativnih financijskih aranžmana kao što je islamsko bankarstvo, element financijske pristojbe plaćanja financijskog leasinga, kapitalizirana kamata koja je uključena u vrijednost imovine, ili amortizacija kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povrat financiranja u skladu s pravilima o transfernim cijenama, ako je primjenjivo, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, pozitivne ili negativne tečajne razlike pri pozajmljivanju i instrumenti povezani s prikupljanjem sredstava, naknade za jamstva za financijske aranžmane, mehanizmi naknade i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje,
(4) Za potrebe stavka 1. ovoga članka pri izračunu EBITDA uzimaju se u obzir samo oporezivi prihodi, te se dobiti prije poreza dodaju porezno priznati troškovi amortizacije utvrđeni prema ovom Zakonu te ukupni troškovi zaduživanja.
(5) Odredbe o ograničenju odbitka kamate iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje:
a) samostalni porezni obveznik odnosno onaj koji nije dio konsolidirane grupe za računovodstvene potrebe i koji nema nijednu povezanu osobu u smislu članka 30.b stavka 8. ovoga Zakona, ili stalnu poslovnu jedinicu, te ako ne prima ili ne odobrava zajmove svojim članovima ili dioničarima, i
b) porezni obveznik koji je financijsko društvo.
(6) U smislu stavka 5. točke b) ovoga članka, financijsko društvo je svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem od sljedećih ustrojstveno pravnih oblika: kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za upravljanje, UAIF, investicijski fond (UCITS i AIF), društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, mirovinsko društvo, mirovinski fond, središnja druga ugovorna strana, središnji depozitorij vrijednosnih papira, a koji se utvrđuju u skladu s posebnim propisima.
(7) Porezni obveznik može pri izračunu prekoračenih troškova zaduživanja isključiti zajmove upotrijebljene za financiranje dugoročnih javnih infrastrukturnih projekata ako su nositelj projekta, troškovi zaduživanja, imovina i prihod unutar Europske unije, pri čemu se sav prihod od dugoročnog javnog infrastrukturnog projekta isključuje iz EBITDA-e poreznog obveznika.
(8) Dugoročni javni infrastrukturni projekt iz stavka 7. ovoga članka znači projekt kojim se osigurava, nadograđuje, upravlja i/ili održava imovina velikih razmjera za koju država članica smatra da je u općem javnom interesu.
(9) Porezni obveznik može prekoračene troškove zaduživanja iz stavka 1. ovoga članka utvrđene u poreznom razdoblju prenositi u slijedeća tri porezna razdoblja, ali u svakom poreznom razdoblju do iznosa utvrđenog prema stavku 1. ovoga članka.
(10) Za iznose prekoračenih troškova zaduživanja koji su veći od iznosa iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik uvećava poreznu osnovicu.
(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka porezni obveznici koji primjenjuju odredbe članka 8. i članka 14. ovoga Zakona, iznos porezno nepriznatih troškova iz stavka 1. ovoga članka umanjuju iznosima za koje se povećava porezna osnovica utvrđena prema tim člancima ovoga Zakona.
(12) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.
2. Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima
Članak 30.b
(1) Kontroliranim inozemnim društvom poreznog obveznika smatra se svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi čija dobit ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) u slučaju subjekta, ako sam porezni obveznik ili zajedno s povezanim osobama sudjeluje izravno ili neizravno s više od 50% glasačkih prava ili je izravni ili neizravni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na primitak više od 50% dobiti tog subjekta; i
(b) stvarni porez na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili u inozemstvu (drugoj državi članici) manji je od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici prema Zakonu, i stvarnog poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili.
(3) Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatra kontroliranim inozemnim društvom u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, porezni obveznik je dužan u poreznu osnovcu uključiti neraspodijeljenu dobit subjekta ili stalne poslovne jedinice koja proizlazi iz sljedećih kategorija prihoda:
1. kamata ili drugog prihoda od financijske imovine,
2. naknada za licence ili bilo kojeg drugog prihoda od intelektualnog vlasništva,
3. dividende, udjela u dobiti i prihoda od raspolaganja dionicama ili udjelima,
4. financijskog leasinga,
5. osiguranja, bankarstva i ostalih financijskih djelatnosti,
6. od prodaje i usluga, nastalih od roba i usluga nabavljenih od povezanih društava i prodanih povezanim društvima, s malo ili nimalo dodane gospodarske vrijednosti.
(4) Stavak 3. ovoga članka se ne primjenjuje ako kontrolirano inozemno društvo obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i zgrada, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima.
(5) Ako prihodi iz stavka 3. ovoga članka čine jednu trećinu ili manje od jedne trećine ukupnih prihoda subjekta ili stalne poslovne jedinice, subjekt ili stalna poslovna jedinica ne smatra se kontroliranim inozemnim društvom.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka financijska društva utvrđena prema članku 30.a stavku 6. ovoga Zakona, ne smatraju se kontroliranim inozemnim društvima ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda iz stavka 3. ovoga članka proizlazi iz transakcija s poreznim obveznikom ili njegovim povezanim društvima.
(7) Odredbe stavka 5. i stavka 6. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju kada se subjekt ili stalna poslovna jedinica nalazi u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.
(8) Za potrebe utvrđivanja kontroliranog inozemnog društva, povezanim osobama iz stavka 1. točke a) ovoga članka smatraju se:
a) subjekti u kojemu porezni obveznik izravno ili neizravno posjeduje udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala od 25% ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog subjekta,
b) fizičke osoba ili subjekti koji izravno ili neizravno posjeduju udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala poreznog obveznika od 25% ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog poreznog obveznika, i
(c) ako fizička osoba ili subjekt izravno ili neizravno posjeduje udio od 25% ili više u poreznom obvezniku i jednom ili više subjekata, svi dotični subjekti, uključujući poreznog obveznika, smatraju se povezanim osobama.
(9) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.
3. Izračun dobiti kontroliranog inozemnog društva
Članak 30.c
(1) Iznos dobiti kontroliranog inozemnog subjekta ili stalne poslovne jedinice koja se, prema članku 30.b stavku 3. ovoga Zakona, uključuje u poreznu osnovicu poreznog obveznika izračunava se na način propisan za porezne obveznike rezidente, a udio poreznog obveznika u dobiti izračunava se na način definiran u članku 30.b stavku 1. točki a) ovoga Zakona. Gubici subjekta ili stalne poslovne jedinice se ne uključuju u poreznu osnovicu.
(2) Podatke potrebne za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava iz članak 30.b ovoga Zakona i iznosu dobiti koja se prema stavku 1. ovoga članka uključuje u poreznu osnovicu dužan je uz prijavu poreza na dobit dostaviti svaki porezni obveznik koji sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru, kapitalu ili ostvaruje pravo na sudjelovanje u dobiti, subjekta ili stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu.
(3) Ako je kontrolirani inozemni subjekt ili stalna poslovna jedinica platila porez na dobit za porezno razdoblje u kojemu je ta dobit bila sukladno članku 30.b stavku 3. ovoga Zakona uključena u poreznu osnovicu, plaćeni porez se uračunava u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(4) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
U članku 31. stavak 10. mijenja se i glasi:
„(10) Porez po odbitku iz stavka 1. ovoga članka plaća se po stopi od 15% na naknade za nastupe (usluge) inozemnih umjetnika i športaša u slučaju kada se naknada plaća prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu umjetnika i/ili sportaša.“.
Iza stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:
„(12) Iznimno od odredbi ovoga članka, porez po odbitku plaća se po stopi od 20% na sve usluge, te na sve vrste naknada oporezivih prema ovom članku, kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja, u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Prijelazne i završne odredbe
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
(1) Ovaj Zakon primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2019. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2019. godine, osim odredbi članka 4. ovoga Zakona koje se primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2018. godinu i nadalje.
(2) Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16 i 115/16) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
(3) Odredbe Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17 i 2/18) ostaju na snazi u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 1.
Ovim člankom uvodi se u sustav poreza na dobit Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193/1, 19. 7. 2016.).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 2.
Ovim člankom izvršava se usklađivanje s novim Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima koji daje mogućnost osnivanja zatvorenog alternativnog investicijskog fonda bez pravne osobnosti, kako bi bili u istom poreznom položaju kao otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 3.
Ovaj članak propisuje kako se stalna poslovna jedinica nerezidenta utvrđuje prema Općem poreznom zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 4.
Ovim člankom pojašnjava se kako su vjerovnicima otpisi koje izvrše dužnicima tijekom sklapanja nagodbe prema Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, porezno priznati rashodi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 5.
Ovim člankom se propisuje način utvrđivanja dobiti stalne poslovne jedinice nerezidenta radi usklađenja s novim preporukama i smjernicama OECD-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 6. (30.a do 30.c)
Ovim člankom propisuje se novo pravilo o ograničenju odbitka kamate. Porezni obveznik može, sukladno ovom Prijedlogu zakona, kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškove zaduživanja samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa. Također se propisuje kako odredbu o prekoračenim troškovima zaduživanja neće primijeniti samo osobe koje su samostalni subjekti i koje ne primaju ili odobravaju zajmove povezanim fizičkim ili drugim osobama, odnosno ako primaju kredite i zajmove isključivo od financijskih institucija. Isto tako propisuje se kako ovu odredbu prema preporukama iz Direktive neće primjenjivati financijska društva obzirom da taj sektor ima posebne značajke koje zahtijevaju prilagođeniji pristup.
Ovim člankom propisuje se tko se smatra kontroliranim inozemnim društvom tuzemnog poreznog obveznika i što je predmet oporezivanja. Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatra kontroliranim inozemnim društvom porezni obveznik je dužan u poreznu osnovicu, poreznog razdoblja, uključiti neraspodijeljenu dobit subjekta ili stalne poslovne jedinice koja proizlazi iz sljedećih kategorija prihoda: kamata, naknada za licence, dividende i sl.
Osim toga, propisuje se kako se neće oporezivati kontrolirano inozemno društvo koje obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i zgrada, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima. Nadalje, propisuju se i izuzeća za društva čiji prihodi od naprijed navedenih prihoda ne prelaze 30% prihoda ili izuzeća te financijske društva koje samo 30% prihoda ostvaruju od povezanih osoba.
Ovim se člankom također propisuje kako se iznos dobiti koji se uključuje u poreznu osnovicu poreznog obveznika izračunava prema Zakonu o porezu na dobit, odnosno na način propisan za porezne obveznike rezidente, a udio poreznog obveznika u dobiti izračunava se prema postotku udjela u kapitalu ili glasačkom pravu.
Nadalje propisuje se kako kontrolirani inozemni subjekt ili stalna poslovna jedinica koja je platila porez na dobit u drugoj državi može taj porez uračunati.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 7.
Unatoč uspostavljenom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, temeljem Zaključaka Vijeća ECOFIN od 5.12.2017., još uvijek postoje jurisdikcije koje balansiraju i procjenjuju svoju poziciju poreznih utočišta i financijskih centara u odnosu na prihvaćanje međunarodnih standarda dobrog poreznog upravljanja i drugih međunarodnih pravila te je stoga važno osigurati djelotvorne zaštitne mehanizme za borbu protiv smanjenja poreznih osnovica država članica zbog porezne prijevare, porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza i, slijedom toga, primjenjivati učinkovite i proporcionalne obrambene mjere, kako na razini EU, tako i na nacionalnoj razini, a kako bi se učinkovito obeshrabrile nekooperativne prakse u jurisdikcijama koje se nalaze na EU popisu.
Ovim člankom se propisuje obrambena mjera u obliku obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% na sve vrste naknada za usluge te drugih naknada koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja, u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 8.
Ovim se člankom propisuje primjena ovog Zakona u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2019. godinu te primjena ovog Zakona za 2018. godinu u odnosu na odredbe članka 4. ovoga Zakona. Osim toga, ministru financija daje se ovlast usklađenja odredbi ovoga Zakona s provedbenim propisima Zakona o porezu na dobit te se propisuje kako odredbe važećeg Pravilnika o porezu na dobit ostaju na snazi u dijelovima koji nisu u suprotnost s odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 9.
Ministarstvo financija se obvezuje provesti procjenu učinaka propisa u roku od dvije godine prema postupku propisanom člancima 13. i 14. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, br. 44/17.) i člancima 17., 18. i 19. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (Narodne novine, br. 52/17.).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 10.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija