NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA
a)Ocjena stanja
Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/13, 148/13, 83/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/14 i 136/15), kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. prosinca 2004. godine, stupio je na snagu 1. siječnja 2005. godine. Zakon o porezu na dohodak uređuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao što su: utvrđivanje poreznog obveznika, utvrđivanje izvora dohotka, utvrđivanje porezne osnovice, porezno razdoblje, primitke koji se ne smatraju dohotkom, primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i osobna oslobođenja, olakšice, oslobođenja i poticaje u sustavu oporezivanja dohotka, postupke utvrđivanja i plaćanja dohotka, dostavljanje izvješća i druge obveze.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 17. sjednici održanoj u travnju 2016. godine Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini se odnose na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.
Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike tadašnjeg poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenoga, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost što potvrđuje i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjena i dopuna poreznih propisa, što je rezultiralo nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama i nedovoljnim poznavanjem prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost koja proizvodi poreznu nesigurnost jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također, utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nedorečenog i neujednačenog postupanja.
Radi ispunjavanja navedenih ciljeva, nakon analize, u sustavu oporezivanja dohotka uočeno je da postoji visoko porezno opterećenje nesamostalnog rada (plaće) što negativno utječe na konkurentnost visokoobrazovanih radnika. Osim navedenog uočena je potreba za pojednostavljenjem određenih postupaka utvrđivanja poreza na dohodak, poglavito vezano uz odredbe koje propisuju obveznost podnošenja poreznih prijava.
Sukladno navedenom, donijet je Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017., a kojim je poboljšan sustav oporezivanja dohotka.
Između ostaloga, propisano je utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice i to na način da se porezna stopa od 24% primjenjuje na godišnju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Međutim, ako bi porezni obveznik ostvario primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, isti bi se oporezivao samo godišnjom stopom od 24%. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te se isti, ovisno o izvoru, oporezuje po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka nemaju mogućnost korištenja osobnog odbitka niti podnošenja godišnje porezne prijave. Konačnim dohotkom smatrao se i dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a porez se po osnovi tako ostvarenog dohotka plaća po stopi od 36%.
Također, uvela se mogućnost poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine, da dohodak i porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu ako ispunjavaju ostale propisane uvjete. Povećao se i prag do kojeg porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu tako da porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Mogućnost utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu propisala se i za porezne obveznike - nerezidente upisane u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, uz ispunjenje ostalih uvjeta te uvjeta propisanih posebnim propisima.
Propisalo se obračunavanje i plaćanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopama od 24% i 36% na način da se porezna stopa od 24% primjenjuje na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500,00 kuna, a stopa od 36% na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna.
Na isti način predujam poreza na dohodak obračunava se i poreznim obveznicima - umirovljenicima, pri čemu se tako obračunani predujam poreza na dohodak umanjuje za 50%. Navedeno je usvojeno kako bi se između ostalog, zaštitila kategorija poreznih obveznika - umirovljenika te kako bi se potaknuo povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku odnosno kako bi se promaknule veze hrvatskih državljana koji žive i borave u inozemstvu s Domovinom, a što je u skladu s odredbama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao i Ustavna obveza Republike Hrvatske.
Tim Zakonom se predujam poreza na dohodak umanjuje za 50% i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kako bi se dodatno poticao razvoj područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom.
Također, povećao se osnovni osobni odbitak koji je izračunan primjenom koeficijenta 1,5 na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna, a koja je bila novi institut u sustavu oporezivanja dohotka. Tako dobiveni iznos (3.750,00 kuna) zaokružuje se na stoticu te se iznos od 3.800,00 kuna smatra osnovnim osobnim odbitkom i odnosi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak. Osnovica osobnog odbitka, kao novi institut u sustavu oporezivanja dohotka, određuje se prema iznosu minimalne plaće utvrđene Uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno Zakonu o minimalnoj plaći, umanjenoj za obvezne doprinose iz plaće sukladno posebnim propisima i predstavlja polaznu veličinu za izračun svih prava i neoporezivih primitaka određenih Zakonom. Uvećanje osnovnog osobnog odbitka izračunava se primjenom koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka prema osnovi za uvećanje osnovnog osobnog odbitka
Nadalje, pojasnio se postupak podnošenja godišnje porezne prijave i posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te otklanjanje određenih nejasnoća vezanih uz primjenu Zakona. Također, odredbe ovoga Zakona su se uskladile s odredbama Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14) i Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Narodne novine, br. 86/08, 80/13 i 82/15) na način da se propisalo da prema primitku od kojeg se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a poslodavac ili isplatitelj primitka ili plaće na dan dospjelosti primitak nije isplatio, a istovremeno je, sukladno odredbama Zakona o radu, obvezan dostaviti radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se i dospijeva na naplatu istovremeno s dostavom obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku.
Propisano je da oporezivi dohodak rezidenta čini dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka) te da oporeziv dohodak nerezidenta čini navedeni dohodak koji nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka).Nerezidentu je omogućeno da ostvareni godišnji dohodak umanjuje za osnovni osobni odbitak za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u tuzemstvu.Također, propisno je da se rezidentu druge države članice EU ili EGP-a koji je u Republici Hrvatskoj ostvario oporezivi dohodak koji se utvrđuje kao godišnji dohodak, u godišnjem obračunu poreza na dohodak omogući koristiti ukupni osobni odbitak za cijelo porezno razdoblje, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njegovog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.
Nadalje, propisano je da se primitke koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama Zakona ne plaća porez na dohodak, ne uzimaju u obzir kod određivanja uzdržavanog člana. Na isti način ne uzimaju se u obzir kod određivanja uzdržavanog člana niti novčana pomoć koju ostvaruje nezaposlena osoba u visini 50% proračunske osnovice te novčana naknada osobi koja ostvaruje pravo na naknadu do visine 50% proračunske osnovice prema zakonu kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore te primici po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe.
Propisana je i odredba kojom se uzdržavanim članovima smatraju bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. godine, a do tada se primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/13, 148/13, 83/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/14 i 136/15).
Istim zakonom je propisano da se primici ostvareni po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, oporezuju samo godišnjom stopom od 24%.
Nadalje, ukupno kapitalizirana sredstva na računu umrlog člana mirovinskog fonda u trenutku isplate nasljednicima smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada (mirovinom).
Propisana je i mogućnost te uvjeti kada poslodavac može isplatiti radnicima primitke po osnovi autorskih naknada i primitke po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba.
Zakonom se izjednačavaju radnici i osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa u dijelu koji se odnosi na isplate primitka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada.
Propisano je i da se primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju niti zatezne kamate isplaćene na temelju arbitražnih odluka u skladu s posebnim propisom, zatezne kamate isplaćene prema rješenju službeničkih sudova te zatezne kamate isplaćene na temelju nagodbi sklopljenih u postupcima za mirno rješenje spora do visine zakonske stope zateznih kamata, a izdacima se smatraju i doprinosi za mirovinska osiguranja ako su sukladno odredbama Zakona o doprinosima propisani kao doprinosi koji se utvrđuju na osnovicu.
Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana isplate. Isto se odnosi i ako poslodavac preuzme obvezu obračuna i uplate poreza na dohodak.
Mogućnost dostave Porezne kartice poreznim obveznicima elektroničkim putem propisna je navedenim Zakonom, a primjenjuje se od 1. siječnja 2018.
Prošireni su porezno priznati izdaci, a ukinuto je oslobođenje prema primicima ostvarenima u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radničkog dioničarstva.
Zakonom je propisano da su obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, oslobođeni plaćanja poreza po osnovi obavljanja tih djelatnosti.
Nadalje, obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50%.
Ukinula se olakšica za II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
Zakonom je propisano da će se porez koji je rezident platio u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka uračunati u tuzemni porez na dohodak po svakom pojedinačnom inozemnom dohotku zasebno, nakon isteka kalendarske godine, prije sučeljavanja s ostalim godišnjim dohocima.
Propisano je i da će porezni obveznik moći zatražiti izuzeće od plaćanja predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom godine po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka ako istovremeno plaća predujmove poreza na dohodak odnosno porez na dohodak u inozemstvu neovisno o postojanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Isto bi se primjenjivalo i na primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca kao i na primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu.
Od 1. siječnja 2018. Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija, omogućiti isplatiteljima primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dohodak od imovinskih prava, kapitala i osiguranja uvid u podatke koji se odnose na pripadnost općini/gradu primatelja.
Primjena ovoga Zakona utjecala je na gospodarski rast odnosno rast osobne potrošnje, a pozitivno se odrazila i na kretanja na tržištu rada. U sustavu poreza na dohodak smanjeno je ukupno porezno opterećenje za sve obveznike poreza na dohodak i to povećanjem jedinstvenog osobnog odbitka s 2.600,00 kuna na 3.800,00 kuna, smanjenjem broja poreznih stopa s tri (12%, 25% i 40%) na dvije (24% i 36%) te uvođenjem jedinstvenog poreznog razreda od 17.500,00 kuna. Osim toga, povećan je i osobni odbitak za djecu i druge uzdržavane članove. Time se broj osoba koji ne plaćaju porez na dohodak povećao za oko 560 tisuća dosegnuvši tako brojku od 1,5 milijuna osoba. Osobama s višim dohotkom smanjene su porezne obveze, čime se potaknula konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada osobito u sektoru visokih tehnologija. Uz to, zaštićena je i kategorija poreznih obveznika umirovljenika umanjenjem porezne obveze za 50%, a što se odnosi i na osobe na potpomognutom području prve skupine (PP1) i u gradu Vukovaru, čime se potiče društveno - gospodarski razvoj ovih područja.
Usporedbom plaće poreznog obveznika/osoba s područja Zagreba i Vukovara s jednim uzdržavanim djetetom, razvidno je porezno rasterećenje osoba s višim dohotkom, a posebno osoba s potpomognutog područja prve skupine (PP1) i grada Vukovara, što je rezultiralo rastom neto isplata.
Rezultati donošenja novog Zakona o porezu na dohodak očituju se u smanjenju ukupnog poreznog opterećenja za sve porezne obveznike, a posebno za one koji spadaju u više dohodovne razrede. Time se potiče konkurentnost visokoobrazovanih hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito u sektoru visokih tehnologija. Također, stvoreni su i povoljniji uvjeti za hrvatska društva jer im je omogućeno zadržati stručnu radnu snagu u Republici Hrvatskoj odnosno poreznim rasterećenjem izaslanih radnika štiti se i razvija hrvatska izvozna industrija.
Povećanjem jedinstvenog osnovnog osobnog odbitka kao i faktora osobnog odbitka za djecu te uzdržavane članove i invalidnost povećao se iznos neoporezivog dijela plaće. Smanjenjem najviše porezne stope sa 40% na 36% i povećanjem poreznih razreda, na poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kn primjenjuje se porezna stopa od 36% te je postignuto porezno rasterećenje radnika s višim primanjima.
b) Pitanjakoja se trebaju urediti zakonom
Iako je u prethodnoj fazi porezne reforme za sve porezne obveznike (uključujući i poduzetnike) došlo do poreznog rasterećenja obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 2.600,00 kn na 3.800,00 kn, povećanje osobnog odbitka za uzdržavanu djecu i ostale uzdržavane članove uže obitelji i invalidnost, širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%, uočena je potreba za dodatnim poreznim rasterećenjem poreznih obveznika odnosno za dodatnim smanjenjem poreznog opterećenja rada i poduzetništva.Također, uočena je potreba za daljnjim pojednostavljenjem poreznog sustava.
Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje.
Kako bi značajnije rasle plaće hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito radnicima u sektoru visokih tehnologija te kvalificiranim radnicima poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta te na taj način spriječio odljev visokokvalificiranih radnika iz zemlje, predlaže se povećati iznos porezne osnovice za primjenu porezne stope od 24%.
Naime, prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500,00 kuna plaća se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24% (godišnju do visine 210.000,00 kuna) dok se na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36% (godišnju iznad 210.000,00).
Navedenom mjerom odnosno širenjem poreznog razreda otvorio bi se prostor poduzetnicima za povećanjem plaća te bi se na taj način utjecalo na zadržavanje mladih u zemlji i pozitivno utjecalo na konkurentnost visokoobrazovanih radnika u odnosu na zemlje u okruženju.
Također, uočena je potreba za usklađivanjem visine poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu koji plaćaju paušalni porez na dohodak određen još 2004. godine, s ciljem davanja mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja.
c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Analizom je utvrđeno da djelomične i pojedinačne intervencije u samo neke porezne oblike dovode do visoke razine porezne nesigurnosti, nedovoljnog poznavanja poreznog sustava te nejasnih i nedosljednih zakonskih odredbi koje kao krajnji rezultat imaju izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Stoga je tijekom 2016., na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava, započeta provedba porezne reforme s promjenom 16 propisa koji su stupili na snagu 1. siječnja 2017. čime je započeo prvi krug porezne reforme. Drugi krug je započeo 1. siječnja 2018. dok se primjena trećeg kruga porezne reforme planira od 1. siječnja 2019. Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
Dakle, jedan od ciljeva je dodatno rasteretiti obveznike poreza na dohodak odnosno porezno rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se potaknulo zapošljavanje odnosno kako bi se pozitivno utjecalo na tržište rada, poduzetničku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu odnosno rast plaća kvalificiranog radnika poput liječnika, IT stručnjaka, farmaceuta i dr. te kako bi se smanjilo poreznu evaziju.
Kako bi se postigli navedeni ciljevi predlaže se izvršiti izmjenu poreznog razreda, odnosno povećati iznos porezne osnovice za primjenu porezne stope od 24%. Naime, povećanjem porezne osnovice za primjenu porezne stope od 24% otvara se prostor poduzetnicima za povećanjem plaća te bi se na taj način utjecalo na zadržavanje mladih u zemlji i stvaranju preduvjeta za snažniji i dugoročno održiviji rast hrvatskog gospodarstva.
Jedan od ciljeva je omogućiti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja obzirom da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave.
Nastavak porezne reforme bit će usmjeren na daljnje pojednostavljenje poreznog sustava i dugoročnu stabilnost poreznog sustav te na sterećenje obveznika poreza na dohodak odnosno stvaranje poticajnog okruženja za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona ne treba osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM
Članak 1.
U Zakonu o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 115/16) u članku 8. stavku 1. točki 4. iza riječi: “operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala“ dodaju se riječi: „ te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove“.
Članak 2.
U članku 14. stavku 5. iza riječi: „roditelji,“ dodaju se riječi: „poočimi i pomajke,“.
U stavku 6. iza riječi: „roditelji poreznog obveznika,“ dodaju se riječi: „maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava,“.
Članak 3.
U članku 19. stavku 1. riječi: „do visine 210.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „do visine 360.000,00 kuna“, a riječi: „od 210.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 360.000,00 kuna“.
Članak 4.
U članku 21. stavku 3. iza riječi: „odobravanju kredita“ briše se zarez i riječi: „dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima“.
Članak 5.
U članku 24. stavku 3. riječi: „do visine 17.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „do visine 30.000,00 kuna“, a riječi: „iznad 17.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „iznad 30.000,00 kuna“.
Članak 6.
U članku 36. stavku 1. riječi: „pisani zahtjev“ zamjenjuju se riječima: „pisanu izjavu“.
U stavku 2. riječi: „Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga članka kojim se na vlastiti zahtjev“ zamjenjuju se riječima: „Pisanu izjavu iz stavka 1. ovoga članka kojom se“.
Članak 7.
U članku 46. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
„(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona te se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ukoliko porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.
(2) Od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak sukladno stavku 1. ovoga članka odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku 13. ovoga Zakona te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.“.
Članak 8.
Napomena: u prethodno objavljenoj verziji ovoga članka dogodila se tehnička pogreška objave na eSavjetovanju te ova odredba glasi kako slijedi:
U članku 57. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Za slučaj iz stavka 2. ovog članka, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluke kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150,00 kuna niti veća od 1.500,00 kuna .“.
Dosadašnji stavci 3., 4.,5. postaju stavci 4., 5. i 6.
Članak 9.
U članku 68. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se primici u naravi po osnovudodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz članka 21. stavaka 1. i 2. ovog Zakona daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4.,5. i 6. postaju stavci 3., 4., 5., 6. i 7.
Članak 10.
U članku 69. stavku 1. iza riječi: „kapitalu“ dodaju se riječi: „i drugi istovjetni primici koji se smatraju raspodjelom dobiti“.
Članak 11.
U članku 70. stavku 18. riječi: „po stopi od 24%“ zamjenjuju se riječima: „po stopi od 36%.
Članak 12.
Iza članka 80., dodaje se novi članak 80.a koji glasi:
„(1) Oporeziv dohodak iz članka 12. stavka 7. ovoga Zakona preuzima se na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka.
(2) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak iz stavka 1. ovoga članka koji se sukladno odredbama ovoga Zakona smatra dohotkom od samostalne djelatnosti, dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak, ali nisu dužni utvrđivati taj dohodak na temelju poslovnih knjiga i evidencija iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka neće se primjenjivati ako dohodak nije smio biti oporezivan u inozemstvu sukladno odredbama međunarodnog ugovora ili ako država izvora ne oporezuje odnosni dohodak ili ako porezni obveznik izabere u Republici Hrvatskoj utvrđivati i plaćati predujmove poreza na dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, sukladno odredbama ovoga Zakona.“.
ZAVRŠNE ODREDEBE
Članak 13.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Članak 14.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom pojašnjava se odredba o primicima koji se ne smatraju dohotkom, a odnose se na zdravstvene usluge.
Uz članak 2.
Ovim člankom pojašnjava se da se uzdržavanom djecom smatraju i djeca, odnosno pastorčad koju poočimi i pomajke uzdržavaju te da se uzdržavanim članovima smatraju maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava.
Uz članak 3.
Ovim člankom propisuje se da se godišnji porez na dohodak plaća po stopi od 24% na poreznu osnovicu do 360.000,00, a na poreznu osnovicu koja prelazi iznos od 360.000,00 kuna godišnji porez plaća se po stopi od 36%.
Uz članak 4.
Ovim člankom mijenja se način oporezivanja primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima te se isti više se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada već dohotkom od kapitala.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada plaća po stopi od 24% na mjesečnu poreznu osnovicu do 30.000,00 kuna, a na mjesečnu poreznu osnovicu koja prelazi iznos od 30.000,00 kuna predujam poreza na dohodak plaća se po stopi od 36%.
Uz članak 6.
Ovim člankom se vrši usklađivanje s odredbama Zakona o porezu na dobit te na taj načini pojednostavljuje postupak pri promjeni načina oporezivanja.
Uz članak 7.
Ovim člankom se pojašnjava obračun poreza na dohodak za kategoriju poreznih obveznika koji imaju prebivalište na potpomognutom području a ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (plaća) i/ili koji ostvaruju bilo koji oblik mirovine (ne samo umirovljenici)
Uz članak 8.
Ovim člankom obvezuju se jedinice lokalne samouprave da propišu visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.
Uz članak 9.
Ovim člankom propisuje se da se dohotkom od kapitala smatraju primici u naravi po osnovudodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama.
Uz članak 10.
Ovim člankom propisuje se da se dohotkom od kapitala smatraju i drugi istovjetni primici koji se smatraju raspodjelom dobiti“.
Uz članak 11.
Ovim člankom propisuje se porezna stopa za oporezivanje dohotka od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.
Uz članak 12.
Ovi člankom pojednostavljuje se oporezivanje dohotka ostvarenog u ili iz inozemstva radi činjenice da se na inozemnim ispravama dohodak iskazuje kao oporezivi dohodak sukladno inozemnim porezno pravnim pravilima.
Nadalje, pojednostavljuje se oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti u inozemstvu i izbjegava obveza da porezni obveznici vode poslovne knjige i u Republici Hrvatskoj po drugačijim pravilima. Ostavlja se mogućnost da porezi obveznici plaćaju predujmove poreza na dohodak i za njih dostavljaju propisane izvještaje u Republici Hrvatskoj te na taj način odaberu da se taj dohodak utvrđuje na osnovu hrvatskih poreznih propisa.
Uz članak 13.
Ministarstvo financija se obvezuje provesti procjenu učinaka propisa u roku od dvije godine prema postupku propisanom člancima 13. i 14. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, br. 44/17.) i člancima 17., 18. i 19. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (Narodne novine, br. 52/17.).
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA
a) Ocjena stanja
Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/13, 148/13, 83/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/14 i 136/15), kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. prosinca 2004. godine, stupio je na snagu 1. siječnja 2005. godine. Zakon o porezu na dohodak uređuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao što su: utvrđivanje poreznog obveznika, utvrđivanje izvora dohotka, utvrđivanje porezne osnovice, porezno razdoblje, primitke koji se ne smatraju dohotkom, primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i osobna oslobođenja, olakšice, oslobođenja i poticaje u sustavu oporezivanja dohotka, postupke utvrđivanja i plaćanja dohotka, dostavljanje izvješća i druge obveze.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 17. sjednici održanoj u travnju 2016. godine Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini se odnose na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.
Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike tadašnjeg poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenoga, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost što potvrđuje i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjena i dopuna poreznih propisa, što je rezultiralo nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama i nedovoljnim poznavanjem prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost koja proizvodi poreznu nesigurnost jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također, utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nedorečenog i neujednačenog postupanja.
Radi ispunjavanja navedenih ciljeva, nakon analize, u sustavu oporezivanja dohotka uočeno je da postoji visoko porezno opterećenje nesamostalnog rada (plaće) što negativno utječe na konkurentnost visokoobrazovanih radnika. Osim navedenog uočena je potreba za pojednostavljenjem određenih postupaka utvrđivanja poreza na dohodak, poglavito vezano uz odredbe koje propisuju obveznost podnošenja poreznih prijava.
Sukladno navedenom, donijet je Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017., a kojim je poboljšan sustav oporezivanja dohotka.
Između ostaloga, propisano je utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice i to na način da se porezna stopa od 24% primjenjuje na godišnju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Međutim, ako bi porezni obveznik ostvario primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, isti bi se oporezivao samo godišnjom stopom od 24%. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te se isti, ovisno o izvoru, oporezuje po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka nemaju mogućnost korištenja osobnog odbitka niti podnošenja godišnje porezne prijave. Konačnim dohotkom smatrao se i dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a porez se po osnovi tako ostvarenog dohotka plaća po stopi od 36%.
Također, uvela se mogućnost poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine, da dohodak i porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu ako ispunjavaju ostale propisane uvjete. Povećao se i prag do kojeg porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu tako da porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Mogućnost utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu propisala se i za porezne obveznike - nerezidente upisane u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, uz ispunjenje ostalih uvjeta te uvjeta propisanih posebnim propisima.
Propisalo se obračunavanje i plaćanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopama od 24% i 36% na način da se porezna stopa od 24% primjenjuje na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500,00 kuna, a stopa od 36% na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna.
Na isti način predujam poreza na dohodak obračunava se i poreznim obveznicima - umirovljenicima, pri čemu se tako obračunani predujam poreza na dohodak umanjuje za 50%. Navedeno je usvojeno kako bi se između ostalog, zaštitila kategorija poreznih obveznika - umirovljenika te kako bi se potaknuo povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku odnosno kako bi se promaknule veze hrvatskih državljana koji žive i borave u inozemstvu s Domovinom, a što je u skladu s odredbama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao i Ustavna obveza Republike Hrvatske.
Tim Zakonom se predujam poreza na dohodak umanjuje za 50% i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kako bi se dodatno poticao razvoj područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom.
Također, povećao se osnovni osobni odbitak koji je izračunan primjenom koeficijenta 1,5 na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna, a koja je bila novi institut u sustavu oporezivanja dohotka. Tako dobiveni iznos (3.750,00 kuna) zaokružuje se na stoticu te se iznos od 3.800,00 kuna smatra osnovnim osobnim odbitkom i odnosi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak. Osnovica osobnog odbitka, kao novi institut u sustavu oporezivanja dohotka, određuje se prema iznosu minimalne plaće utvrđene Uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno Zakonu o minimalnoj plaći, umanjenoj za obvezne doprinose iz plaće sukladno posebnim propisima i predstavlja polaznu veličinu za izračun svih prava i neoporezivih primitaka određenih Zakonom. Uvećanje osnovnog osobnog odbitka izračunava se primjenom koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka prema osnovi za uvećanje osnovnog osobnog odbitka
Nadalje, pojasnio se postupak podnošenja godišnje porezne prijave i posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te otklanjanje određenih nejasnoća vezanih uz primjenu Zakona. Također, odredbe ovoga Zakona su se uskladile s odredbama Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14) i Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Narodne novine, br. 86/08, 80/13 i 82/15) na način da se propisalo da prema primitku od kojeg se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a poslodavac ili isplatitelj primitka ili plaće na dan dospjelosti primitak nije isplatio, a istovremeno je, sukladno odredbama Zakona o radu, obvezan dostaviti radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se i dospijeva na naplatu istovremeno s dostavom obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku.
Propisano je da oporezivi dohodak rezidenta čini dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka) te da oporeziv dohodak nerezidenta čini navedeni dohodak koji nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka). Nerezidentu je omogućeno da ostvareni godišnji dohodak umanjuje za osnovni osobni odbitak za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u tuzemstvu. Također, propisno je da se rezidentu druge države članice EU ili EGP-a koji je u Republici Hrvatskoj ostvario oporezivi dohodak koji se utvrđuje kao godišnji dohodak, u godišnjem obračunu poreza na dohodak omogući koristiti ukupni osobni odbitak za cijelo porezno razdoblje, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njegovog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.
Nadalje, propisano je da se primitke koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama Zakona ne plaća porez na dohodak, ne uzimaju u obzir kod određivanja uzdržavanog člana. Na isti način ne uzimaju se u obzir kod određivanja uzdržavanog člana niti novčana pomoć koju ostvaruje nezaposlena osoba u visini 50% proračunske osnovice te novčana naknada osobi koja ostvaruje pravo na naknadu do visine 50% proračunske osnovice prema zakonu kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore te primici po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe.
Propisana je i odredba kojom se uzdržavanim članovima smatraju bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. godine, a do tada se primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/13, 148/13, 83/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/14 i 136/15).
Istim zakonom je propisano da se primici ostvareni po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, oporezuju samo godišnjom stopom od 24%.
Nadalje, ukupno kapitalizirana sredstva na računu umrlog člana mirovinskog fonda u trenutku isplate nasljednicima smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada (mirovinom).
Propisana je i mogućnost te uvjeti kada poslodavac može isplatiti radnicima primitke po osnovi autorskih naknada i primitke po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba.
Zakonom se izjednačavaju radnici i osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa u dijelu koji se odnosi na isplate primitka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada.
Propisano je i da se primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju niti zatezne kamate isplaćene na temelju arbitražnih odluka u skladu s posebnim propisom, zatezne kamate isplaćene prema rješenju službeničkih sudova te zatezne kamate isplaćene na temelju nagodbi sklopljenih u postupcima za mirno rješenje spora do visine zakonske stope zateznih kamata, a izdacima se smatraju i doprinosi za mirovinska osiguranja ako su sukladno odredbama Zakona o doprinosima propisani kao doprinosi koji se utvrđuju na osnovicu.
Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i uplatiti ga u roku od 30 dana od dana isplate. Isto se odnosi i ako poslodavac preuzme obvezu obračuna i uplate poreza na dohodak.
Mogućnost dostave Porezne kartice poreznim obveznicima elektroničkim putem propisna je navedenim Zakonom, a primjenjuje se od 1. siječnja 2018.
Prošireni su porezno priznati izdaci, a ukinuto je oslobođenje prema primicima ostvarenima u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radničkog dioničarstva.
Zakonom je propisano da su obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, oslobođeni plaćanja poreza po osnovi obavljanja tih djelatnosti.
Nadalje, obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50%.
Ukinula se olakšica za II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
Zakonom je propisano da će se porez koji je rezident platio u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka uračunati u tuzemni porez na dohodak po svakom pojedinačnom inozemnom dohotku zasebno, nakon isteka kalendarske godine, prije sučeljavanja s ostalim godišnjim dohocima.
Propisano je i da će porezni obveznik moći zatražiti izuzeće od plaćanja predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom godine po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka ako istovremeno plaća predujmove poreza na dohodak odnosno porez na dohodak u inozemstvu neovisno o postojanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Isto bi se primjenjivalo i na primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca kao i na primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu.
Od 1. siječnja 2018. Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija, omogućiti isplatiteljima primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dohodak od imovinskih prava, kapitala i osiguranja uvid u podatke koji se odnose na pripadnost općini/gradu primatelja.
Primjena ovoga Zakona utjecala je na gospodarski rast odnosno rast osobne potrošnje, a pozitivno se odrazila i na kretanja na tržištu rada. U sustavu poreza na dohodak smanjeno je ukupno porezno opterećenje za sve obveznike poreza na dohodak i to povećanjem jedinstvenog osobnog odbitka s 2.600,00 kuna na 3.800,00 kuna, smanjenjem broja poreznih stopa s tri (12%, 25% i 40%) na dvije (24% i 36%) te uvođenjem jedinstvenog poreznog razreda od 17.500,00 kuna. Osim toga, povećan je i osobni odbitak za djecu i druge uzdržavane članove. Time se broj osoba koji ne plaćaju porez na dohodak povećao za oko 560 tisuća dosegnuvši tako brojku od 1,5 milijuna osoba. Osobama s višim dohotkom smanjene su porezne obveze, čime se potaknula konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada osobito u sektoru visokih tehnologija. Uz to, zaštićena je i kategorija poreznih obveznika umirovljenika umanjenjem porezne obveze za 50%, a što se odnosi i na osobe na potpomognutom području prve skupine (PP1) i u gradu Vukovaru, čime se potiče društveno - gospodarski razvoj ovih područja.
Usporedbom plaće poreznog obveznika/osoba s područja Zagreba i Vukovara s jednim uzdržavanim djetetom, razvidno je porezno rasterećenje osoba s višim dohotkom, a posebno osoba s potpomognutog područja prve skupine (PP1) i grada Vukovara, što je rezultiralo rastom neto isplata.
Rezultati donošenja novog Zakona o porezu na dohodak očituju se u smanjenju ukupnog poreznog opterećenja za sve porezne obveznike, a posebno za one koji spadaju u više dohodovne razrede. Time se potiče konkurentnost visokoobrazovanih hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito u sektoru visokih tehnologija. Također, stvoreni su i povoljniji uvjeti za hrvatska društva jer im je omogućeno zadržati stručnu radnu snagu u Republici Hrvatskoj odnosno poreznim rasterećenjem izaslanih radnika štiti se i razvija hrvatska izvozna industrija.
Povećanjem jedinstvenog osnovnog osobnog odbitka kao i faktora osobnog odbitka za djecu te uzdržavane članove i invalidnost povećao se iznos neoporezivog dijela plaće. Smanjenjem najviše porezne stope sa 40% na 36% i povećanjem poreznih razreda, na poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kn primjenjuje se porezna stopa od 36% te je postignuto porezno rasterećenje radnika s višim primanjima.
b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Iako je u prethodnoj fazi porezne reforme za sve porezne obveznike (uključujući i poduzetnike) došlo do poreznog rasterećenja obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 2.600,00 kn na 3.800,00 kn, povećanje osobnog odbitka za uzdržavanu djecu i ostale uzdržavane članove uže obitelji i invalidnost, širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%, uočena je potreba za dodatnim poreznim rasterećenjem poreznih obveznika odnosno za dodatnim smanjenjem poreznog opterećenja rada i poduzetništva. Također, uočena je potreba za daljnjim pojednostavljenjem poreznog sustava.
Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje.
Kako bi značajnije rasle plaće hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito radnicima u sektoru visokih tehnologija te kvalificiranim radnicima poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta te na taj način spriječio odljev visokokvalificiranih radnika iz zemlje, predlaže se povećati iznos porezne osnovice za primjenu porezne stope od 24%.
Naime, prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500,00 kuna plaća se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24% (godišnju do visine 210.000,00 kuna) dok se na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36% (godišnju iznad 210.000,00).
Navedenom mjerom odnosno širenjem poreznog razreda otvorio bi se prostor poduzetnicima za povećanjem plaća te bi se na taj način utjecalo na zadržavanje mladih u zemlji i pozitivno utjecalo na konkurentnost visokoobrazovanih radnika u odnosu na zemlje u okruženju.
Također, uočena je potreba za usklađivanjem visine poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu koji plaćaju paušalni porez na dohodak određen još 2004. godine, s ciljem davanja mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja.
c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Analizom je utvrđeno da djelomične i pojedinačne intervencije u samo neke porezne oblike dovode do visoke razine porezne nesigurnosti, nedovoljnog poznavanja poreznog sustava te nejasnih i nedosljednih zakonskih odredbi koje kao krajnji rezultat imaju izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Stoga je tijekom 2016., na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava, započeta provedba porezne reforme s promjenom 16 propisa koji su stupili na snagu 1. siječnja 2017. čime je započeo prvi krug porezne reforme. Drugi krug je započeo 1. siječnja 2018. dok se primjena trećeg kruga porezne reforme planira od 1. siječnja 2019. Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.
Dakle, jedan od ciljeva je dodatno rasteretiti obveznike poreza na dohodak odnosno porezno rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se potaknulo zapošljavanje odnosno kako bi se pozitivno utjecalo na tržište rada, poduzetničku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu odnosno rast plaća kvalificiranog radnika poput liječnika, IT stručnjaka, farmaceuta i dr. te kako bi se smanjilo poreznu evaziju.
Kako bi se postigli navedeni ciljevi predlaže se izvršiti izmjenu poreznog razreda, odnosno povećati iznos porezne osnovice za primjenu porezne stope od 24%. Naime, povećanjem porezne osnovice za primjenu porezne stope od 24% otvara se prostor poduzetnicima za povećanjem plaća te bi se na taj način utjecalo na zadržavanje mladih u zemlji i stvaranju preduvjeta za snažniji i dugoročno održiviji rast hrvatskog gospodarstva.
Jedan od ciljeva je omogućiti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja obzirom da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave.
Nastavak porezne reforme bit će usmjeren na daljnje pojednostavljenje poreznog sustava i dugoročnu stabilnost poreznog sustav te n a sterećenje obveznika poreza na dohodak odnosno stvaranje poticajnog okruženja za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona ne treba osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 115/16) u članku 8. stavku 1. točki 4. iza riječi: “operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala“ dodaju se riječi: „ te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 14. stavku 5. iza riječi: „roditelji,“ dodaju se riječi: „poočimi i pomajke,“.
U stavku 6. iza riječi: „roditelji poreznog obveznika,“ dodaju se riječi: „maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 19. stavku 1. riječi: „do visine 210.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „do visine 360.000,00 kuna“, a riječi: „od 210.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 360.000,00 kuna“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 21. stavku 3. iza riječi: „odobravanju kredita“ briše se zarez i riječi: „dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
U članku 24. stavku 3. riječi: „do visine 17.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „do visine 30.000,00 kuna“, a riječi: „iznad 17.500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „iznad 30.000,00 kuna“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
U članku 36. stavku 1. riječi: „pisani zahtjev“ zamjenjuju se riječima: „pisanu izjavu“.
U stavku 2. riječi: „Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga članka kojim se na vlastiti zahtjev“ zamjenjuju se riječima: „Pisanu izjavu iz stavka 1. ovoga članka kojom se“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
U članku 46. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
„(1) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona te se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ukoliko porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.
(2) Od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak sukladno stavku 1. ovoga članka odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku 13. ovoga Zakona te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
Napomena: u prethodno objavljenoj verziji ovoga članka dogodila se tehnička pogreška objave na eSavjetovanju te ova odredba glasi kako slijedi:
U članku 57. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Za slučaj iz stavka 2. ovog članka, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti odluke kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150,00 kuna niti veća od 1.500,00 kuna .“.
Dosadašnji stavci 3., 4.,5. postaju stavci 4., 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
U članku 68. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se primici u naravi po osnovu dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz članka 21. stavaka 1. i 2. ovog Zakona daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.“.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4.,5. i 6. postaju stavci 3., 4., 5., 6. i 7.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
U članku 69. stavku 1. iza riječi: „kapitalu“ dodaju se riječi: „i drugi istovjetni primici koji se smatraju raspodjelom dobiti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 11.
U članku 70. stavku 18. riječi: „po stopi od 24%“ zamjenjuju se riječima: „po stopi od 36%.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 12.
Iza članka 80., dodaje se novi članak 80.a koji glasi:
„(1) Oporeziv dohodak iz članka 12. stavka 7. ovoga Zakona preuzima se na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka.
(2) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak iz stavka 1. ovoga članka koji se sukladno odredbama ovoga Zakona smatra dohotkom od samostalne djelatnosti, dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak, ali nisu dužni utvrđivati taj dohodak na temelju poslovnih knjiga i evidencija iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka neće se primjenjivati ako dohodak nije smio biti oporezivan u inozemstvu sukladno odredbama međunarodnog ugovora ili ako država izvora ne oporezuje odnosni dohodak ili ako porezni obveznik izabere u Republici Hrvatskoj utvrđivati i plaćati predujmove poreza na dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, sukladno odredbama ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
ZAVRŠNE ODREDEBE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 13.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 14.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 1.
Ovim člankom pojašnjava se odredba o primicima koji se ne smatraju dohotkom, a odnose se na zdravstvene usluge.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 2.
Ovim člankom pojašnjava se da se uzdržavanom djecom smatraju i djeca, odnosno pastorčad koju poočimi i pomajke uzdržavaju te da se uzdržavanim članovima smatraju maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 3.
Ovim člankom propisuje se da se godišnji porez na dohodak plaća po stopi od 24% na poreznu osnovicu do 360.000,00, a na poreznu osnovicu koja prelazi iznos od 360.000,00 kuna godišnji porez plaća se po stopi od 36%.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 4.
Ovim člankom mijenja se način oporezivanja primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima te se isti više se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada već dohotkom od kapitala.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada plaća po stopi od 24% na mjesečnu poreznu osnovicu do 30.000,00 kuna, a na mjesečnu poreznu osnovicu koja prelazi iznos od 30.000,00 kuna predujam poreza na dohodak plaća se po stopi od 36%.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 6.
Ovim člankom se vrši usklađivanje s odredbama Zakona o porezu na dobit te na taj načini pojednostavljuje postupak pri promjeni načina oporezivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 7.
Ovim člankom se pojašnjava obračun poreza na dohodak za kategoriju poreznih obveznika koji imaju prebivalište na potpomognutom području a ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (plaća) i/ili koji ostvaruju bilo koji oblik mirovine (ne samo umirovljenici)
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 8.
Ovim člankom obvezuju se jedinice lokalne samouprave da propišu visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 9.
Ovim člankom propisuje se da se dohotkom od kapitala smatraju primici u naravi po osnovu dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 10.
Ovim člankom propisuje se da se dohotkom od kapitala smatraju i drugi istovjetni primici koji se smatraju raspodjelom dobiti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 11.
Ovim člankom propisuje se porezna stopa za oporezivanje dohotka od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 12.
Ovi člankom pojednostavljuje se oporezivanje dohotka ostvarenog u ili iz inozemstva radi činjenice da se na inozemnim ispravama dohodak iskazuje kao oporezivi dohodak sukladno inozemnim porezno pravnim pravilima.
Nadalje, pojednostavljuje se oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti u inozemstvu i izbjegava obveza da porezni obveznici vode poslovne knjige i u Republici Hrvatskoj po drugačijim pravilima. Ostavlja se mogućnost da porezi obveznici plaćaju predujmove poreza na dohodak i za njih dostavljaju propisane izvještaje u Republici Hrvatskoj te na taj način odaberu da se taj dohodak utvrđuje na osnovu hrvatskih poreznih propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 13.
Ministarstvo financija se obvezuje provesti procjenu učinaka propisa u roku od dvije godine prema postupku propisanom člancima 13. i 14. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, br. 44/17.) i člancima 17., 18. i 19. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (Narodne novine, br. 52/17.).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Uz članak 14.
Propisuje se dan primjene ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija