UVOD

Europski socijalni fond je, uz Europski fond za regionalni razvoj, jedan od strukturnih fondova Europske unije kojim se članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva te se potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u Europskoj uniji.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (OP ULJP) je plansko programski dokument u kojem se detaljno opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog socijalnog fonda, jednog od glavnih instrumenta Europske unije usmjerenog na pružanje potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, a koji je usvojen Provedbenom odlukom Europske komisije od 17. prosinca 2014. godine C(2014)10150).

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja: (1) zapošljavanje i tržište rada, (2) socijalno uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje, (3) povećavanje sposobnosti institucija i učinkovitosti javne uprave i (4) promicanje koncepta dobrog upravljanja.

Ovaj Poziv provodi se u okviru OP ULJP, Prioritetne osi 4. „Dobro upravljanje“, Investicijskog prioriteta 11.ii „Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini“, Specifičnog cilja 11.ii.1 „Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja“.

1. Pojmovi i kratice

2. Predmet Poziva i opće informacije

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) definirao je da su organizacije civilnoga društva "organizacijske strukture čiji članovi imaju ciljeve i odgovornosti od općeg interesa te koji djeluju kao posrednici između javnih vlasti i građana". ¹ Organizacije civilnog društva daju prilike za sudjelovanje u društvu, demokratsko uključivanje na lokalnim razinama, odnosno za aktivno građanstvo. Organizacije koje djeluju na lokalnim razinama imaju ključnu ulogu u procesu decentralizacije javnih politika, jer pružaju rješenja temeljena na potrebama građana, doprinose izgradnji povjerenja i reciprociteta, omogućuju sudjelovanje građana u kreiranju javnih politika i osnažuju socijalne mreže. Nezaobilazne su u pružanju usluga od općeg interesa (engl. services of general interest ² ) građanima.

^{1   The opinion of the Economic and Social Committee on The role and contribution of civil society organisations in the building of Europe – CES 851/99 of 22 September 1999. Dostupno na: http://www.eesc.europa.eu/resources/docs/ces851-1999_ac_en.pdf}

^{2   Više o uslugama od općeg interesa pogledati na: https://ec.europa.eu/info/topics/single-market/services-general-interest_hr}

Sukladno Smjernicama za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice namijenjene lokalnim sudionicima ³ , društveni i ekonomski napredak na lokalnoj razini moguć je samo ako se promijeni uobičajeni pristup razvojnoj politici te ako građani na lokalnoj razini preuzmu inicijativu i stvaraju održiva partnerstva kojima će se oblikovati i provoditi lokalne razvojne politike. Participativno sudjelovanje u razvoju lokalnih zajednica i poticanje pristupa „odozdo prema gore“ omogućavaju da se politike lokalnog razvoja prilagode stvarnim potrebama građana, istovremeno jačajući osjećaj vlasništva građana nad aktivnostima.

^{3   Europska komisija, 2014. Smjernice za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice namijenjene lokalnim sudionicima. Str. 10-13. Dostupno na:}  http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/guidance_clld_local_actors_hr.pdf

Ovim Pozivom potiče se razvoj i održivost već postojećih programa, aktivnosti i projekata društvenih centara u zajednici ⁴ te razvoj novih programa i centara kao prostora sudjelovanja. Društveni centri u zajednici, odnosno njihovi programi, aktivnosti i projekti koji se financiraju u sklopu ovog poziva temelje se na sljedećim načelima: 1.) civilno- javnom partnerstvu kao osnovnom modelu razvoja i ustrojstva društvenog centra, 2.) sudioničkom (participativnom) upravljanju ⁵ kao modelu odlučivanja i razvoja društvenih centara i njihovih programa, aktivnosti i projekata te 3.) provedbi programa, aktivnosti, projekata i rada društvenih centara u prostorima u javnom vlasništvu.  

Prostori u javnom vlasništvu (jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državnom vlasništvu) koji se dodjeljuju na korištenje organizacijama civilnoga društva omogućuju im provođenje aktivnosti od interesa za opće dobro. Ovi prostori predstavljaju jedan od temeljnih resursa za ubrzavanje razvoja, ostvarivanje napretka, jačanja zajedništva i izgradnju uzajamnog povjerenja u lokalnim zajednicama. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore u povećanje njihove iskorištenosti koristeći participativne modele upravljanja. Možebitnom prenamjenom prostora u javnom vlasništvu u prostore za rad s osobama s invaliditetom, za provedbu radionica za unaprjeđenje vještina osoba isključenih s tržišta rada, za rad s mladima koji tek ulaze na tržište rada, za provedbu tečajeva, osposobljavanja i/ili usavršavanja, osim društvenog, potiče se i gospodarski razvoj lokalne zajednice, a dugoročno i razvoj na razini županije, odnosno države.

Hrvatska posjeduje dugu tradiciju djelovanja organizacija ustrojenih po modelu društveno-kulturnih centara koja seže u 19. stoljeće ⁶ , a koji su djelovali  kao prostori sudjelovanja građana u društvenom i kulturnom životu lokalne zajednice ⁷ . U svom širem značenju oni podrazumijevaju veliki raspon institucija i strukturiranog djelovanja OCD-ova koji se razlikuju po nazivu, sadržaju i aktivnostima koje provode. Oblici organizacija društveno-kulturnih centara, kao i spektar djelatnosti koje provode, se razlikuju, no zajednička odrednica im je mobilizacija građana na aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim djelatnostima na razini lokalne zajednice.

^{4 U okviru ovog Poziva, koristi se naziv društveni centri kao prijevod engleskog termina “community centre”.}  

^{5   Pod sudioničkim upravljanjem smatra se oblik upravljanja koji naglašava važnost demokratskog uključivanja i aktivnog uključivanja građana u donošenje odluka, posebno kroz deliberativne prakse (prema Fischer, F. (2012.) Participatory Governance: From Theory To Practice. The Oxford Handbook of Governance).}

^{6 Žiljak, Tihomir, 2003. “Osnaživanje gradskog susjedstva i lokalne zajednice kulturnim razvojem – mogućnosti kulturnih centara”, Društvena istraživanja, god. 12, br. 6. Str. 1097-1121.}

^{7   Otvoreni grad  Prema interkulturnom društvenom centru, 2016., str.3.}

Za potrebe ovog Poziva društvene centre možemo definirati kao institucije u kojima se neprekidno odvijaju raznovrsne društvene aktivnosti namijenjene različitim kategorijama građana, a koje otvaraju prostor za aktivno sudjelovanje i razvoj društveno-kulturnog života i građanske participacije pripadnika lokalne zajednice.

Jedan od osnovnih izazova s kojima se susreću organizacije civilnoga društva u ostvarivanju svojih programskih aktivnosti na lokalnoj razini proizlaze iz tradicionalnih modela upravljanja prostorima u javnom vlasništvu. Ovi modeli očituju se u praksama poput davanja zapuštenog prostora u koncesiju ili prodaju privatnom vlasniku, te praksama sukladno kojima javni prostori ostaju u vlasništvu grada/županije/države, a tijela sama odlučuju kako će se prostori koristiti te hoće li biti u funkciji građana. U oba modela građani su isključeni iz odlučivanja te se primarno svode na pasivne/potencijalne korisnike sadržaja i usluga koje nudi ovako upravljani prostor. Kroz model participativnog upravljanja prostorima u javnom vlasništvu građanima se omogućuje da direktno sudjeluju u rješavanju problema i zadovoljavanju potreba u zajednici te da osmišljavaju modele kvalitetnijeg upravljanja u lokalnoj zajednici ⁸ što u konačnici vodi jačanju uzajamnog povjerenja i zajedništva, odnosno podizanju kvalitete društvenog života zajednice.

Civilno-javno partnerstvo, koje se ostvaruje kroz društveno-kulturne centre, pojavljuje se kao alternativa privatnim inicijativama i javnim ustanovama. ⁹ Kroz ovaj model nudi se novi oblik organiziranja društvenog i kulturnog sadržaja te novi oblik upravljanja prostorom. Ključni izazovi u ovakvom obliku upravljanja i pružanja društvenog i kulturnog sadržaja leže u potrebi izgradnje dostatnih kapaciteta organizacija civilnoga društva za upravljanje prostorom koja je posljedica nedostatnih financijskih i ljudskih kapaciteta potrebnih za razvoj sadržaja i obavljanja administrativnih i upravljačkih poslova nužnih za dobro upravljanje prostorima centara.

^{8   Žuvela, Ana, 2015. “Kulturna politika I mjesta kulturnog stvaralaštva – startne pozicije”, u: Zaklada “Kultura nova”, Prema institucionalnom pluralizmu: Razvoj društveno-kulturnih centara, Str. 49-53.}

^{9   Mišković, Davor, 2015. “Kontekst kao sadržaj”, u: Zaklada “Kultura nova”, Prema institucionalnom pluralizmu: Razvoj društveno-kulturnih centara, Str. 7-10.}

Na razini Europske unije postoje primjeri financiranja razvoja centara za razvoj zajednice (engl. community development centers) sredstvima Europske unije za integrirani urbani razvoj ¹⁰ , pri čemu su zapušteni javni prostori obnovljeni i obogaćeni sadržajima kojima se podupire gospodarski razvoj (radionice za poduzetništvo, poduzetnički inkubatori, za nezaposlene), socijalna infrastruktura (skrb za djecu, radionice za mlade), zaštita okoliša (podizanje javne svijesti o recikliranju), socijalno uključivanje („banka vremena“). Hrvatska ima bogato iskustvo s eksperimentalnim modelima izgradnje društveno-kulturnih centara baziranih na modelu civilno-javnog partnerstva ¹¹ .

Na putu revitalizacije društvenih centara i jačanja njihove uloge kao poveznika u zajednici kroz uspostavu prostora za emancipaciju kulturnih, solidarnih, intelektualnih, građanskih i društvenih potencijala pojedinaca u svrhu jačanja zajednice, nalazi se više ozbiljnih izazova i prepreka. Kratkoročni izazovi proizlaze iz dotrajalosti i neodrživosti tipski građenih prostora, od kojih mnogi datiraju iz razdoblja kasnih 40-tih i ranih 50-tih godina prošlog stoljeća, te nešto mlađih objekata izgrađenih tijekom 70-tih; paradoksa koji proizlazi iz činjenice da unatoč brojnim inicijativama koje dolaze iz organizacija civilnoga društva te prijedloga programa i aktivnosti za koje im nedostaju adekvatni prostori, mnoge nekretnine u javnom vlasništvu ostaju neiskorištene i prazne; organizacijske i kadrovske ustajalosti djelatnika u postojećim društvenim centrima; nedovoljno održivih i nejasno strukturiranih partnerstva na relaciji OCD-ova i lokalnih zajednica, te kroničnih nedostataka financijskih sredstava za održavanje hladnog pogona i financiranja velikog spektra aktivnosti i usluga koje društveno (kulturni) centri provode. S druge strane, dugoročni izazovi proizlaze iz nejasnog i nedefiniranog institucionalnog i normativnog okvira koji bi omogućio dugoročnu održivost, javnu vidljivost i promidžbu društvenih centara koji proizlaze iz lokalne zajednice, upravljani su od strane građana u lokalnoj zajednici i usmjereni su ka zadovoljavanju kulturnih i društvenih potreba lokalne zajednice kroz konstantnu produkciju sadržaja u suradnji s građanima i potporu jedinica lokalne samouprave.

^{10   Prezentacija “Integrated urban development supported by EU Funds” s radionice organizirane u okviru projekta “Support in enhancing regional and territorial dimension in programming documents for EU Funds 2014-2020”, 2014. Dostupno putem poveznice na: https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/Vijesti//4%20-%20Examples%20of%20integrated%20urban%20development.pdf}

^{11   Društveni centar Čakovec, 2016. Programska knjižica, Platforma za Društveni centar Čakovec: Čakovec; KA-Matrix, Hrvatski dom (kao) društveno – kulturni centar, KA-Matrix: Karlovac; Boljunčić-Gracin i dr. (u) 2016. Društveni centar Rojc, Udruga za razvoj audio vizualne umjetnosti Metamedij: Pula.}

Brojna istraživanja ukazuju na višestruku učinkovitost djelatnosti društvenih centara u ostvarivanju interesa od općeg dobra: tako društveni centri mogu predstavljati platformu kroz koju se njeguju identiteti različitih kategorija imigrantskih i marginaliziranih zajednica i pospješuje njihova integracija u društvo; ¹ dok druga istraživanja otkrivaju da društveni centri kultiviraju građansku vrlinu kroz razvoj zajednice, pružaju mogućnosti dodatnog obrazovanja, otvaraju prostore za rekreaciju, razvoj identiteta susjedstva te osjećaj interkulturalne i međugeneracijske solidarnosti. ¹³ Ove studije posebice ističu društvene centre kao javne prostore koji omogućavaju rasprave i sudjelovanje građana u procesima odlučivanja i definiranja problema i pitanja važnih za lokalnu zajednicu.

Društveni centri mogu biti katalizator razvoja građanstva i građanskih kompetencija, posebice ukoliko se oni strateški ustroje kao važni instrumenti razvoja zajednice. Pri tomu se razvoj zajednice definira kao proces u kojem pripadnici lokalne zajednice donose odluke o pokretanju društvenih akcija usmjerenih prema ekonomskim, društvenim, kulturnim i ekološkim promjenama na razini lokalne zajednice ili susjedstva.

Ovim Pozivom želi se doprinijeti razvoju društvenih centara u zajednici kao javnih prostora u kojima se članovi lokalne zajednice okupljaju radi provedbe grupnih aktivnosti, korištenja različitih oblika socijalne podrške, dobivanja informacija o pitanjima važnim za kvalitetu života građana, odnosno različitih aktivnosti koje su od interesa za kvalitetno funkcioniranje lokalne zajednice. Pozivom se namjerava poticati i unaprijediti transparentnost u planiranju korištenja i dodjeli prostora u javnom vlasništvu, a koji se dodjeljuju organizacijama civilnoga društva na korištenje. Programi revitalizacije prostora trebaju obuhvaćati programe i projekte od interesa za opće dobro čije provođenje kroz dugoročni ili vremenski ograničeni rok djelovanja daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost kojom se unaprjeđuje kvaliteta života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice.

^{12   Primjer Ciparskog društvenog centra u sjevernom Londonu: Georgiou, Myria, 2001. “Crossing the Boundaries of the Ethnic Home”, Gazzette Vol. 63. No. 4. Sage Publications: London, Thousand Oaks and New Dehli. Str. 311-329.}

^{13   Glover, D. Troy, 2004. “The ‘Community’ Centre and the Social Construction of Citizenship”, Leisure Sciences, 26:1, str. 63-83.}

3. Ciljevi Poziva na dostavu projektnih prijedloga

Opći cilj Poziva je povećati raspon usluga organizacija civilnoga društva koje su od općeg interesa za građane kojima se unapređuje kvaliteta življenja u lokalnoj zajednici.

Specifični ciljevi Poziva:

1. Unaprijediti suradnju OCD-a i lokalne zajednice u korištenju javnih prostora;

2. Povećati iskorištenost javnih prostora za društveni život na lokalnoj razini kroz civilno-javna partnerstva i međusektorsku suradnju;

3. Unaprijediti kapacitete OCD-a za razvoj vođen zajednicom.

4. Pokazatelji provedbe

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva, kao i uspješnosti provedbe cjelokupnog Operativnog programa, mjereno sljedećim pokazateljima provedbe:

Prijavitelj u projektnu prijavu mora navesti i pridonijeti pokazatelju SO408 - Broj (lokalnih) organizacija civilnoga društva koje sudjeluju u aktivnostima izgradnje kapaciteta relevantnih za svoje područje rada. Projekti koji izravno ne doprinose ovom pokazatelju neće se smatrati prihvatljivima za financiranje.

5. Financiranje

Ukupna financijska sredstva u okviru ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose  60.000.000,00 kn. Najviša stopa sufinanciranja iznosi 85% ukupnih prihvatljivih troškova i osigurana je temeljem OP ULJP iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF-a) dok će se obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15% osigurati iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 700.000,00 kn , a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 2.000.000,00 kn.

Intenzitet potpore po pojedinom Projektu može iznositi do 100% prihvatljivih  roškova, što znači da prijavitelj i partneri nisu dužni osigurati sufinanciranje iz vlastitih sredstava.

Sredstva za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne predstavljaju potpore male vrijednosti, niti državne potpore za prijavitelje niti njihove partnere. Prijavitelji i partneri ne smiju dodijeljena sredstva koristiti za ulaganje ili širenje sadržaja komercijalnog karaktera.

Prijavitelji na Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne smiju prijaviti aktivnosti projekta za čiju su provedbu u potpunosti već dobili sredstva iz drugih javnih izvora, odnosno takve će se aktivnosti smatrati neprihvatljivima.

Prijavitelj može dostaviti više od jedne prijave, ali mu se ne može odobriti za financiranje više od jednog projektnog prijedloga.

Ako prijavitelj podnese više projektnih prijava koje zadovoljavaju uvjete ovog Poziva i prihvatljive su za financiranje, za potpisivanje Ugovora bit će odabrana prijava s većim brojem bodova.

Ako dvije ili više prijava istog prijavitelja imaju isti broj bodova, prijavitelj odlučuje koja će prijava biti odabrana za potpisivanje Ugovora.

Prijavitelj može istovremeno biti partner u drugoj prijavi. Partneri mogu sudjelovati u više od jedne prijave.

6. Kriteriji prihvatljivosti

6.1. Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja

Prijavitelj može biti organizacija civilnoga društva sa sljedećim pravnim statusom:

a) udruga – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o udrugama (NN 74/14, 70/17),

b) zaklada – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o zakladama i fundacijama (NN 36/95, 64/01) ili

c) pravna osoba vjerske zajednice – osnovana, registrirana i djeluje sukladno Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/02, 73/13)

Prijavitelji moraju također ispunjavati sljedeće uvjete ( označava obavezu ispunjavanja uvjeta za pojedinu pravnu osobu ):

^{14   Zakon o udrugama (NN 74/14) u članku 32. stavak 4. aktivnostima od interesa za opće dobro smatra osobito aktivnosti udruga koje pridonose zaštiti i promicanju ljudskih prava, zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina, zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, starijih i nemoćnih, jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstvu i borbi protiv nasilja i diskriminacije, promicanju vrijednosti Domovinskog rata, zaštiti, brizi i izobrazbi djece i mladih te njihovu aktivnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti, razvoju demokratske političke kulture, zaštiti i promicanju prava manjinskih društvenih skupina, promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama i humanitarnoj djelatnosti, poticanju i razvoju socijalnog poduzetništva, zaštiti prava potrošača, zaštiti okoliša i prirode i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, održivom razvoju, razvoju lokalne zajednice, međunarodnoj razvojnoj suradnji, zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnosti, tehničke i informatičke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja te drugim aktivnostima koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro.}

6.2. Kriteriji prihvatljivosti partnera

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu. U provedbi projekta mora biti najmanje jedna udruga (neovisno je li u ulozi prijavitelja ili partnera).

Partneri mogu biti:

I. organizacije civilnoga društva navedene u poglavlju 6.1.;

II. ustanove koje djeluju sukladno Zakonu o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08);

III. zadruge osnovane sukladno članku 66., stavku 1 Zakona o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14);

IV. poduzeća osnovana od strane neprofitnih organizacija osnovana sukladno Zakonu o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15);

V. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Partneri iz točke I. trebaju zadovoljiti sve uvjete prihvatljivosti kao i prijavitelji iz poglavlja 6.1.

Partneri iz točaka II. – V. moraju ispunjavati sljedeće uvjete ( označava obavezu ispunjavanja uvjeta pojedine pravne osobe):

Pravna osobnost partnera provjeravat će se u:

 sudskom registru za ustanove; zadruge i poduzeća osnovana od strane neprofitnih organizacija

 popisu županija, gradova i općina koji se vodi pri Ministarstvu uprave za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ¹⁵

^{15   http://data.gov.hr/dataset/popis-zupanija-gradova-i-opcina}

Partneri aktivno sudjeluju u provedbi projekta, a troškovi koje pritom ostvaruju prihvatljivi su u istoj mjeri kao i troškovi koje ostvaruje prijavitelj.

6.3. Kriteriji prihvatljivosti projekta

Lokacija

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan područja Republike Hrvatske.

Trajanje

Planirano trajanje projekata je između 18 i 24 mjeseca.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive projektne aktivnosti su:

- upravljanje projektom i administracija;

- umrežavanje OCD-a i osnivanje društvenih centara za provođenje društveno korisnih aktivnosti;

- razvoj i provedba programa društvenih centara u zajednici, odnosno programa OCD-a koji doprinose razvoju zajednice (djelujući kao društveni centri u zajednici) u prostorima u javnom vlasništvu, temeljenih na potrebama građana, koji uključuju:

o pružanje i razvoj socijalnih usluga i aktivnosti koje jačaju socijalnu integraciju marginaliziranih i socijalno osjetljivih skupina;

o programi, aktivnosti i radionice promicanja građanskih kompetencija i društveno korisnih radova u zajednici;

o programi promicanja zdravlja i prevencije bolesti;

o individualne i grupne rasprave o stvarnim potrebama u lokalnoj zajednici;

o organiziranje  “co-working” prostora za organizacije civilnoga društva, uključujući zapošljavanje koordinatora aktivnosti centra;

◊ zagovaračke aktivnosti i programi u svrhu promicanja javno-civilnog partnerstva u upravljanju javnim prostorom poput: sastanaka, okruglih stolova, seminara, radionica, webinara i konferencija o razvoju učinkovitih modela civilno-javnog partnerstva u upravljanju prostorima u javnom vlasništvu na lokalnoj razini;

- aktivnosti koje olakšavaju i/ili uspostavljaju civilno-javni nadzor upravljanja javnim prostorima (poput radionica, razgovora, tribina, konferencija, simulacija i drugo);

- osmišljavanje, razvoj i uvođenje suvremenih metoda i alata koji olakšavaju sudjelovanje građana u procesu upravljanja prostorima u javnom vlasništvu u lokalnoj zajednici i/ili na regionalnoj razini;

- aktivnosti koje doprinose uspostavi i razvoju društvenog poduzetništva u okviru društvenog centra

- mali adaptacijski zahvati, odnosno uređenje prostora u javnom vlasništvu za organiziranje aktivnosti OCD-a;

- promidžba i vidljivost.

Projektne aktivnosti koje su u vezi sa spomenutim aktivnostima te koje jasno doprinose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva Poziva na dostavu projektnih prijedloga, također mogu biti prihvatljive za financiranje.

Prijavitelj mora pri provedbi projektnih aktivnosti osigurati poštovanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

Neprihvatljive aktivnosti

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice,

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente,

- aktivnosti koje se tiču isključivo pravne zaštite,

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću,

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većim dijelom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade,

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija,

- aktivnosti vezane uz ostvarivanje prihoda odnosno dobiti, a osobito aktivnosti kojima se ostvaruje prihod naplatom usluga od ciljanih skupina,

- donacije u dobrotvorne svrhe,

- zajmovi drugim organizacijama ili pojedincima itd.,

- aktivnosti i projekti koji su povezani s političkim ili vjerskim aktivnostima.

6.4. Okvirni raspored procesa prijave