1. UVOD

1.1 Svrha i cilj

Radioaktivne tvari se danas koriste na čitavom nizu područja kao što su medicina, znanost, industrijska proizvodnja, poljoprivreda i proizvodnja energije. U njihovoj primjeni može doći do izvanrednih događaja koji zahtijevaju brz, a nerijetko i vrlo složen odgovor kako bi se ublažilo posljedice po ljudsko zdravlje, okoliš i imovinu. Odgovarajući odgovor je nužan i u slučaju izvanrednih događaja koji su posljedica nelegalnih aktivnosti, npr. prilikom krađe izvora ionizirajućeg zračenja ili terorističkog napada s korištenjem radioaktivnog materijala.

U Republici Hrvatskoj nema nuklearnih postrojenja, niti je njihova izgradnja u planu. No, brodovi na nuklearni pogon povremeno ulaze u hrvatske teritorijalne vode. Uz to, u susjednim Sloveniji i Mađarskoj su u pogonu dvije nuklearne elektrane s 5 reaktora, dok je u ostalim europskim državama u radu još 179 energetskih reaktora. Nadalje, u Hrvatskoj se izvori ionizirajućeg zračenja široko primjenjuju u medicini, industriji i znanstvenom istraživanju. Zbog sveg navedenog, kao i zbog mogućih nelegalnih aktivnosti s radioaktivnim tvarima, pripravnost za radiološki ili nuklearni izvanredni događaj je nužna.

Ovim se planom uspostavlja sustav pripravnosti i odgovora na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj koji je (1) razmjeran prisutnim opasnostima, (2) integriran u sustave pripravnosti i odgovora na ostale vrste izvanrednih događaja i (3) usklađen s međunarodno prihvaćenim rješenjima. Donošenjem Plana ispunjavaju se preduvjeti za sistematičan, koordiniran i učinkovit odgovor te se daje podloga za razvoj planskih dokumenata na nižim razinama.

2.2 Obuhvat

Planom su obuhvaćeni radiološki i nuklearni izvanredni događaji kakvi bi mogli nastupiti u Republici Hrvatskoj, kao i izvanredni događaji u drugim državama s potencijalom uzrokovanja značajnijih posljedica na hrvatskom teritoriju. U obzir su uzeti i događaji s vrlo niskom vjerojatnosti pojave. Plan ne obuhvaća pripravnost i odgovor na napad nuklearnim oružjem.

3.3 Struktura i sadržaj

Po strukturi i sadržaju Plan odgovara zahtjevima iz Direktive Vijeća 2013/59/Euratom [1] , kao i preporukama sadržanima u sigurnosnim standardima i drugim dokumentima iz područja pripravnosti i djelovanja u slučaju radiološke ili nuklearne nesreće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Plan ne sadrži detaljne podatke nužne za odgovarajući odgovor na izvanredni događaj. Takvi podaci se nalaze u planovima nižih razina i u radnim procedurama.

4.4 Zakonska podloga

Plan je temeljen na Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti [2] i na Uredbi o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te postupanjima u slučaju izvanrednog događaja [3]. Članak 60. Zakona obavezuje na izradu Uredbe, a člankom 9. Uredbe propisuje se izrada Plana pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj . Prema istom članku, Plan izrađuje DZRNS, a u konačnici ga donosi Vlada Republike Hrvatske.

Plan je usklađen sa zakonodavstvom s područja zaštite i spašavanja, odnosno sa Zakonom o sustavu civilne zaštite [4] i relevantnim podzakonskim aktima.

5.5 Sudionici u pripravnosti i odgovoru

Planom se utvrđuju uloge i odgovornosti sudionika sustava pripravnosti i odgovora na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj. To su [3] :

 nositelji odobrenja

o za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, uključujući prijevoz izvora ionizirajućeg zračenja,

o za obavljanje nuklearne djelatnosti,

o za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora,

 subjekti u poslovanju

o s otpadnim metalom,

o s hranom i/ili vodom za piće,

o s hranom za životinje,

 središnja tijela državne uprave:

o Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost,

o središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite,

o Državni hidrometeorološki zavod,

o ministarstvo nadležno za zdravstvo,

o ministarstvo nadležno za unutarnje poslove,

o ministarstvo nadležno za poljoprivredu,

o ministarstvo nadležno za obranu,

o ministarstvo nadležno za financije,

o ministarstvo nadležno za gospodarstvo,

o ministarstvo nadležno za socijalnu politiku i

o ministarstvo nadležno za vanjske i europske poslove.

 predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

 operativne snage sustava civilne zaštite:

o stožeri civilne zaštite,

o operativne snage vatrogastva,

o operativne snage Hrvatskog Crvenog križa,

o operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanje,

o postrojbe i povjerenici civilne zaštite,

o koordinatori na lokaciji,

o pravne osobe u sustavu civilne zaštite,

 ovlašteni stručni tehnički servisi,

 stručnjaci za zaštitu od ionizirajućeg zračenja,

 ovlašteni izvršitelji nuklearne sigurnosti i

 drugi koji mogu pridonijeti provođenju mjera zaštite.

6.6 Povezanost s drugim planovima

U razvoju sustava pripravnosti i odgovora na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj uvažen je tzv. all-hazards pristup. To znači da se težilo taj sustav u što većoj mjeri integrirati u sustav pripravnosti i odgovora za ostale vrste izvanrednih događaja (potres, poplavu, požar, nesreće s toksičnim, zapaljivim ili eksplozivnim tvarima, ...) i koristiti postojeće resurse. U skladu s time, ovaj se Plan uklapa u integralni nacionalni plan za različite vrste nesreća ( Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske [5] ), a u suglasju je i s planovima za pojedine izvanredne događaje koji mogu nastupiti usporedno s radiološkim ili nuklearnim (Slika 1-1).

Plan služi kao osnovna podloga za izradu (1) planova na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, (2) planova nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti i djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te (3) planova ostalih sudionika u sustavu pripravnosti i odgovora. Na osnovu tih planova se dalje izrađuju procedure za postupanje u izvanrednom događaju.

Slika 1-1  Povezanost s drugim planovima

7.7 Revidiranje i distribucija

Ovaj Plan je "živući" dokument koji je nužno revidirati kako periodički tako i prema potrebi. Za revidiranje je zadužen DZRNS. Prema članku 7. Uredbe [3] , obaveza DZRNS-a je najmanje jednom u svakih 5 godina provesti analizu kojom će se utvrditi je li došlo do promjena na području radioloških i nuklearnih opasnosti. Ukoliko jest, u roku od 6 mjeseci se provodi revizija koncepata odgovora (članak 8.) te u idućih 6 mjeseci revizija Plana (članak 9.). Reviziji Plana se pristupa i ako dođe do promjena u međunarodnim standardima te ukoliko se tijekom uvježbavanja ili odgovora na izvanredni događaj utvrde nedostaci. U postupak revizije DZRNS uključuje sve sudionike na koje će predviđene promjene imati utjecaja.

DZRNS formira i ažurira distribucijsku listu Plana i osigurava dostupnost važeće revizije Plana svim sudionicima u pripravnosti i odgovoru na izvanredni događaj.

2. PLANSKE OSNOVE

1.1 Općenito o radiološkim i nuklearnim izvanrednim događajima

1.1.1 Osnovne definicije

Radioaktivnost je prirodni fenomen, a izvori ionizirajućeg zračenja prirodnog podrijetla su široko rasprostranjeni u okolišu. Radioaktivnost i radioaktivni materijali mogu biti i umjetnog podrijetla, namijenjeni npr. za upotrebu u medicini, industriji, poljoprivredi, znanstvenom istraživanju ili nuklearnoj energetici.

Radiološki ili nuklearni izvanredni događaj je neuobičajena situacija ili događaj koji uključuje izvor ionizirajućeg zračenja, a koji traži brzo djelovanje radi ublažavanja ozbiljnih štetnih posljedica po ljudsko zdravlje i sigurnost, kvalitetu života, imovinu ili okoliš, ili opasnost koja bi mogla prouzročiti navedene štetne posljedice [2]. Do takve situacije može doći npr. u slučaju ispuštanja radioaktivnog materijala u okoliš, zbog oštećenja ovojnice radioaktivnog izvora ili prilikom gubitka kontrole nad izvorom.

Pod "nuklearnim" izvanrednim događajima najčešće se podrazumijevaju oni vezani uz reaktorska postrojenja, dok se ostali izvanredni događaji s potencijalnim izlaganjem ionizirajućem zračenju nazivaju "radiološkim".

1.2.2 Načini izlaganja ionizirajućem zračenju

Za radiološki ili nuklearni izvanredni događaj karakteristični su sljedeći načini izlaganja ionizirajućem zračenju [7]:

 vanjsko izlaganje kao posljedica boravka u blizini izvora ionizirajućeg zračenja (npr. izravno zračenje radioaktivnog izvora s oštećenom ovojnicom, zračenje radioaktivnog oblaka ili zračenje radioaktivnog materijala deponiranog na tlu),

 unos radioaktivnosti u tijelo gutanjem (npr. konzumiranjem kontaminirane hrane, vode ili mlijeka),

 udisanje radioaktivnog materijala (npr. zbog zadržavanja u radioaktivnom oblaku) i

 izlaganje zbog kontaminacije kože ili odjeće.

1.3.3 Učinci ionizirajućeg zračenja

Izlaganje ljudskog tkiva ili organa ionizirajućem zračenju može prouzročiti odumiranje stanica u tolikoj mjeri da će funkcija tkiva/organa biti ugrožena. Učinke takve vrste se naziva determinističkim. Oni će se pojaviti samo ukoliko je primljena doza iznad granične vrijednosti, a biti će to izraženiji (ozbiljniji) što je doza veća. Granične vrijednosti se razlikuju u ovisnosti o tkivu/organu i kreću se u rasponu od jednog do nekoliko greja (Gy) (izuzetak su granične vrijednosti za plod koje su nešto niže). Radi se, dakle, o izuzetno visokim dozama zračenja, koje uz to moraju biti primljene u kratkom vremenskom intervalu [7].

Izlaganje ionizirajućem zračenju može uzrokovati i promjene na stanicama, nakon kojih će one zadržati sposobnost dijeljenja. Ljudski organizam je vrlo učinkovit u detektiranju i uništavanju abnormalnih stanica. Ipak, moguće je da izmijenjena stanica nakon latentnog perioda postane karcinomska (ukoliko je tjelesna) ili da prouzroči nasljedne promjene (ukoliko je spolna). Takvi učinci ionizirajućeg zračenja se nazivaju stohastičkim. Vjerojatnost pojave stohastičkih učinaka je proporcionalna primljenoj dozi ionizirajućeg zračenja, dok je njihova ozbiljnost neovisna o dozi. Postojanje granične vrijednosti (donjeg praga) za pojavu stohastičkih učinaka nije dokazano [7].

2.2 Općenito o pripravnosti i odgovoru na radiološke i nuklearne izvanredne događaje

2.1.1 Ciljevi pripravnosti i odgovora

Pod pripravnosti za radiološki ili nuklearni izvanredni događaj ( emergency preparedness ) podrazumijeva se sposobnost poduzimanja mjera zaštite i drugih mjera kojima će se učinkovito ublažiti posljedice za ljudski život i zdravlje, okoliš i imovinu. U skladu s time, cilj pripravnosti je postići odgovarajuću sposobnost za učinkovit odgovor u slučaju izvanrednog događaja, i to na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Ta se sposobnost među ostalim odnosi na nadležnosti i odgovornosti, organizaciju i ljudstvo, koordinaciju, planove i procedure, alate, opremu i objekte, obučavanje i uvježbavanje, te na sustav upravljanja [6].

Odgovor na izvanredni događaj ( emergency response ) podrazumijeva poduzimanje mjera zaštite i drugih mjera za ublažavanje posljedica za ljudski život i zdravlje, okoliš i imovinu. Odgovorom je potrebno stvoriti preduvjete za nastavak normalnih socijalnih i ekonomskih aktivnosti. Ciljevi odgovora na izvanredni događaj su [6]:

1) povratiti kontrolu nad situacijom i ublažiti posljedice,

2) spriječiti gubitak života,

3) izbjeći ili svesti na najmanju mjeru ozbiljne determinističke učinke,

4) pružiti prvu pomoć, te osigurati hitnu medicinsku skrb i obradu radioloških ozljeda,

5) umanjiti rizik od stohastičkih učinaka,

6) informirati javnost i održavati povjerenje javnosti,

7) ublažiti, koliko je praktično moguće, neradiološke posljedice,

8) zaštititi, koliko je praktično moguće, imovinu i okoliš i

9) pripremiti se, koliko je praktično moguće, za nastavak s normalnim socijalnim i ekonomskim aktivnostima.

2.2.2 Osnovna načela postupanja

Osnovna načela postupanja u radiološkom ili nuklearnom izvanrednom događaju su (1) načelo opravdanosti i (2) načelo optimizacije. Ona su vezana uz činjenicu da svaka mjera zaštite uz pozitivne učinke (misli se ponajprije na sprječavanje izlaganja ionizirajućem zračenju ili smanjenje primljenih doza ionizirajućeg zračenja) nužno donosi i negativne učinke (gospodarske, socijalne i druge) .

Prema načelu opravdanosti, u izvanrednom događaju se primjenjuju samo one mjere zaštite i druge mjere za koje se ocjenjuje da će pozitivni učinci biti veći od negativnih, odnosno koristi veće od šteta. Načelo optimizacije kaže da je način provedbe, opseg i trajanje pojedine mjere nužno optimizirati u cilju postizanja što je moguće veće neto koristi [6].

Uz dva navedena načela važno je i načelo odgovornosti za radiološku ili nuklearnu sigurnost, prema kojemu je za sigurnost primarno odgovoran onaj koji obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja, odnosno nuklearnu djelatnost.

2.3.3 Kategorije pripravnosti

Pri uspostavljanju sustava pripravnosti i odgovora na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj potrebno je uvažiti tzv. stupnjeviti pristup ( graded approach ), prema kojem primijenjena rješenja moraju biti razmjerna vjerojatnostima pojave izvanrednih događaja i potencijalnim posljedicama, odnosno rizicima. Prema smjernicama IAEA [6], stupnjeviti pristup se uvodi kategorizacijom izvora opasnosti, odnosno njihovim svrstavanjem u pet kategorija pripravnosti (Tablica 2-1).

Kategorije pripravnosti I, II i III se odnose na objekte i postrojenja te su poredane prema padajućoj razini opasnosti. Objekti i postrojenja kategorija I i II mogu zahtijevati odgovor na izvanredni događaj na lokaciji pod nadzorom nositelja odobrenja kao i izvan nje, a oni kategorije III samo na lokaciji pod nadzorom nositelja odobrenja. Kategorija IV uključuje izvore opasnosti kakvi se mogu neočekivano pojaviti na lokacijama koje nije moguće unaprijed predvidjeti. U tu su kategoriju uključeni i svi izvori opasnosti na teritoriju drugih država koji ne ulaze u kategoriju V. Kategorija V uključuje objekte prve i druge kategorije na teritoriju drugih država, kojima tzv. planske zone i udaljenosti zahvaćaju teritorij Republike Hrvatske.

Tablica 2-1  Kategorije pripravnosti za izvanredni događaj

2.4.4 Klasificiranje izvanrednog događaja

Klase radioloških ili nuklearnih izvanrednih događaja se koristi ponajprije u svrhu omogućavanja brzog pokretanja učinkovitog odgovora, često u uvjetima nedostatka bitnih informacija o događaju. U okviru ovog Plana primjenjuje se klasifikacijski sustav razvijen od strane IAEA [6]. U njemu je uspostavljeno pet klasa izvanrednog događaja: (1) opća opasnost, (2) opasnost na lokaciji, (3) opasnost za objekt ili postrojenje, (4) pozornost i (5) drugo. U tablici 2-2 se za svaku klasu navode kategorije pripravnosti za koje je primjenjiva te se pojašnjava postupanje po proglašenju.

Tablica 2-2  Klase izvanrednog događaja

* Ova klasa pokriva široki spektar izvanrednih događaja, pa je u cilju primjene stupnjevitog pristupa nužna dodatna podjela.

Opisani sustav klasifikacije ne treba dovoditi u vezu s INES ljestvicom. Tu ljestvicu se koristi za potrebe komunikacije s javnošću i ona ne predstavlja osnovu za postupanje u izvanrednom događaju [6].

2.5.5 Stadiji i faze u izvanrednom događaju

U cilju lakšeg planiranja za izvanredni događaj korisno je razlučiti tri stadija [9]: (1) stadij pripravnosti, (2) stadij odgovora i (3) stadij oporavka (Slika 2-1).

Tijekom stadija pripravnosti razvijaju se sposobnosti za učinkovit odgovor na vrste izvanrednih događaja od interesa. Pojavom izvanrednog događaja taj stadij se prekida i započinje stadij odgovora, za koji je karakteristično izvanredno ozračenje ( emergency exposure ).

Stadij odgovora se može podijeliti na tri faze koje se, među ostalim, razlikuju po dostupnosti informacija i traženoj brzini djelovanja:

1) Hitna faza - Započinje identificiranjem radiološkog ili nuklearnog izvanrednog događaja. Zahtijeva žurno odlučivanje u uvjetima nedostatka informacija, kao i učinkovitu primjenu hitnih mjera zaštite i drugih mjera (po potrebi i preventivno). Može potrajati od nekoliko sati do više dana.

2) Rana faza - Započinje kada je radiološka situacija karakterizirana dovoljno dobro da se može odlučivati o potrebi poduzimanja ranih mjera zaštite i drugih mjera te poduzeti takve mjere. Trajanje se kreće u rasponu od nekoliko dana do više tjedana.

3) Faza prijelaza - Započinje kada je situacija dovedena pod kontrolu. Obuhvaća detaljnu karakterizaciju radiološke situacije te planiranje i provedbu aktivnosti koje će omogućiti proglašenje završetka izvanrednog događaja. Za razliku od hitne i rane faze u kojima je naglasak na brzom djelovanju, u fazi prijelaza se otvara mogućnost za planiranje, optimiziranje zaštitnih strategija i provedbu savjetovanja. Može potrajati od nekoliko dana do više mjeseci.

Proglašenjem završetka izvanrednog događaja prekida se stadij odgovora i započinje stadij oporavka. Istovremeno započinje period postojećeg ( exisiting exposure ) ili planiranog ozračenja ( planned exposure ). Postojeće ozračenje će uslijediti nakon izvanrednog događaja u kojemu je došlo do značajnog ispuštanja radioaktivnosti u okoliš (primjer su nesreće u Chernobylu, Fukushimi i Goiani). Izvanredni događaji u kojima ne dolazi do značajnog ispuštanja radioaktivnosti u okoliš najčešće neće rezultirati dugotrajnim izlaganjem stanovništva, pa će nakon stadija odgovora uslijediti period planiranog ozračenja. On se, ovisno o tome o kakvom se događaju radilo, može odnositi na nastavak normalnog rada, sanaciju, dekomisiju ili povlačenje izvora ionizirajućeg zračenja iz upotrebe.

Slika 2-1  Stadiji i faze u izvanrednom događaju

2.6.6 Mjere zaštite i druge mjere

Mjere koje se poduzima u slučaju radiološkog ili nuklearnog izvanrednog događaja mogu se prema namjeni podijeliti na "mjere zaštite" ( protective measures/actions ) i "druge mjere" ( other measures/actions) [6] .

Mjere zaštite su namijenjene sprečavanju ili smanjenju izlaganja ionizirajućem zračenju, odnosno primljenih doza. Dodatno se dijele na "hitne" ( urgent ) primjenjive u hitnoj fazi izvanrednog događaja i "rane" ( early ) namijenjene ranoj fazi.

Hitne mjere zaštite je nužno primijeniti žurno (najčešće unutar nekoliko sati) da bi bile učinkovite. Ukoliko se s primjenom kasni, učinkovitost će brzo opadati. Najčešće hitne mjere zaštite navedene su u prvom stupcu tablice 2-3 [9]. Većinu tih mjera se može primijeniti preventivno, odnosno prije ispuštanja radioaktivnosti ili prije nego što je došlo do izlaganja zračenju. Odluke o primjeni se često temelje na ograničenim informacijama i konzervativnim pretpostavkama o razvoju situacije i krajnjim posljedicama.

Rane mjere zaštite će biti učinkovite ukoliko ih se poduzme unutar nekoliko dana do nekoliko tjedana. Tipične rane mjere zaštite su dane u drugom stupcu tablice 2-3 [9]. Odluke o ranim mjerama se baziraju na puno više informacija od onih za hitne mjere.

U fazi prijelaza naglasak se s brzog djelovanja seli na detaljnije procjene stanja usmjerene ka smanjenju dugoročnog izlaganja zračenju i poboljšanju životnih uvjeta. U toj fazi se mjerama zaštite poduzetim u prethodnim fazama može jednostavno produljiti primjena, a mogu se i ojačati, proširiti, ublažiti ili ukinuti. Također, moguća je primjena širokog spektra novih/dodatnih mjera.

Tablica 2-3  Tipične hitne i rane mjere zaštite

Za razliku od "mjera zaštite" usmjerenih k izravnim učincima ionizirajućeg zračenja, "druge mjere" su namijenjene ponajprije prevladavanju neradioloških posljedica. Primjer su psihološko savjetovanje i pomoć, liječnički pregledi, evidentiranje potencijalno ozračenih osoba te dugoročni medicinski nadzor.

3.3 Izvori opasnosti u Republici Hrvatskoj

Izvore radiološke ili nuklearne opasnosti u Republici Hrvatskoj utvrđuje se provedbom Procjene nuklearne i radiološke opasnosti za Republiku Hrvatsku [10] i njenim revidiranjem. Prema članku 7. Uredbe [3] , Procjenu izrađuje DZRNS te ju revidira najmanje jednom svakih pet godina.

Rezultati Procjene ukazuju na to da izvore opasnosti s potencijalom uzrokovanja nuklearnog izvanrednog događaja predstavljaju nuklearne elektrane u bližem i daljem okruženju te brodovi na nuklearni pogon kada se nalaze u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske. Izvori opasnosti koji bi mogli prouzročiti radiološke izvanredne događaje su zatvoreni i otvoreni radioaktivni izvori u primjeni (s mogućnošću gubitka ili krađe), prijevoz radioaktivnog materijala, zbrinjavanje radioaktivnog otpada, radioaktivni izvori bez posjednika, kontaminirani materijali, terorističke aktivnosti koje bi uključivale radioaktivne materijale te pad satelita s radioaktivnim materijalom. Detaljniji opis izvora opasnosti dan je u poglavljima koja slijede.

Tablica 2-4 prikazuje izvore radiološke i nuklearne opasnosti u Republici Hrvatskoj razvrstane po kategorijama pripravnosti. Prema članku 6. Uredbe , zadatak DZRNS-a je voditi registar objekata prve, druge, treće i pete kategorije.

Tablica 2-4  Izvori opasnosti u Republici Hrvatskoj po kategorijama pripravnosti

3.1.1 Nuklearne elektrane

U svijetu su koncem 2017. godine u pogonu bila 453 energetska nuklearna reaktora, 56 reaktora je bilo u izgradnji te još oko 90 u planu za izgradnju [37] . Kada je riječ o reaktorima u pogonu, Republici Hrvatskoj su najbliži onaj u NE Krško (Slovenija, udaljenost oko 10 km), četiri reaktora u NE Pakš (Mađarska, 70 km), po dva reaktora u NE Mochovce i NE Buhunice (Slovačka, 240 km ) te četiri reaktora u NE Dukovany (Češka, 280 km). Osnovni podaci o tim reaktorima dani su u tablici 2-5. Uz 13 reaktora iz tablice u Europi se nalazi još njih 171, dok su ostali locirani na drugim kontinentima.

Tablica 2-5  Najbliže nuklearne elektrane s pripadajućim reaktorima

Izvanredni događaji u nuklearnim elektranama mogu nastupiti kao rezultat kvarova ili ljudskih pogrešaka, a mogu biti prouzročeni i vanjskim utjecajima kao što su potres, poplava, ekstremne meteorološke prilike ili teroristički napad. Dođe li do ispuštanja radioaktivnog materijala iz postrojenja u okoliš, posljedice mogu biti velike i manifestirati se na širokom području. U najvećem broju slučajeva ozbiljnost posljedica će opadati s povećanjem udaljenosti od postrojenja.

Najteži oblici nuklearnih nesreća mogu prouzročiti ozlijede i gubitke života već u prvim satima nakon ispuštanja, i to na udaljenostima do oko 5 km od postrojenja. Ti će se učinci pojaviti kao rezultat udisanja radioaktivnog materijala, izravnog zračenja iz oblaka ili izlaganja zračenju radionuklida deponiranih na tlu. Na udaljenostima do približno 30 km udisanje radioaktivnog materijala može znatno povećati rizik obolijevanja od karcinoma. Do pojave tzv. hot spot-ova , unutar kojih doze premašuju kriterije za poduzimanje pojedinih mjera zaštite, može doći na udaljenostima do oko 100 km. I na većim udaljenostima depozicija radioaktivnog materijala može izazvati takvu kontaminaciju hrane, mlijeka i vode za piće da je nužno uvesti ograničenja u konzumaciji prehrambenih proizvoda.

Važno je naglasiti da uz opisane učinke ionizirajućeg zračenja izvanredni događaji u nuklearnim elektranama mogu prouzročiti ozbiljne psihološke, ekonomske i sociološke učinke.

3.2.2 Brodovi na nuklearni pogon

Republika Hrvatska nema nuklearni brod, niti ga planira graditi ili nabavljati. Međutim, vojni nuklearni brodovi drugih zemalja su već ulazili u hrvatske teritorijalne vode. Tako su u posjetu Hrvatskoj boravili američki nuklearni nosači zrakoplova USS Eisenhower (Dubrovnik, 2000.), USS Enterprise (Split, 2006.) i USS Hary S. Truman (Split, 2015.), kao i francuska nuklearna podmornica klase Rubis (Split, 2016.). Očekuje se da će se povremeni posjeti vojnih nuklearnih bodova nastaviti i u budućnosti. S druge strane, dolazak civilnih nuklearnih brodova se ne predviđa, s obzirom da je riječ isključivo o ledolomcima aktivnim na području Arktika.

Iako nije moguće doći do službenih podataka, procjenjuje se da se snaga reaktora u vojnim nuklearnim brodovima kreće u rasponu od 100 do 200 MW _t . Izuzetak su američki nosači aviona klase Nimitz sa reaktorskom snagom od oko 550 MW _t . Kako su reaktori u nuklearnim brodovima bitno manje snage od onih u nuklearnim elektranama, posljedice u slučaju nesreće bi također bile manje, odnosno dosezale bi manje udaljenosti od onih navedenih u prethodnom poglavlju. Povoljno je i to što nuklearni brodovi najčešće borave na sidrištu nekoliko kilometara od obale, pa se oko njih na taj način osigurava svojevrsna sigurnosna zona. Ipak, u slučaju teške nesreće potreba za primjenom mjera zaštite i drugih mjera se ne može isključiti.

3.3.3 Zatvoreni i otvoreni radioaktivni izvori

3.3.1.1 Radioaktivni izvori u primjeni

U Republici Hrvatskoj se radioaktivni izvori koriste u zdravstvu, industriji i znanstveno-istraživačkim djelatnostima. Prema podacima iz očevidnika koji vodi DZRNS, u Hrvatskoj je u rujnu 2017. godine bilo evidentirano 35 pravnih ili fizičkih osoba koje upotrebljavaju zatvorene radioaktivne izvore prve do četvrte kategorije. U njihovom posjedu nalazilo se ukupno 143 izvora, od čega 3 prve kategorije, 13 druge kategorije, 28 treće kategorije i 99 četvrte kategorije. Nadalje, u Hrvatskoj se na dvadesetak lokacija upotrebljavaju ili proizvode otvoreni radioaktivni izvori, i to u sklopu zdravstvenih i znanstveno-istraživačkih djelatnosti.

Izvanredni događaji u industriji ili radioterapiji u najvećem su broju slučajeva rezultat zaglavljivanja radioaktivnog izvora u radnom položaju, dok su u znanstveno-istraživačkim ustanovama posljedica raspršivanja ili razlijevanja radioaktivnog materijala. Takvi događaji mogu prouzročiti izravno ozračenje te kontaminaciju osoba, prostora ili opreme. Zahvaćeno područje će najčešće biti ograničeno, no postoji mogućnost neželjenog širenja kontaminacije.

Ozbiljnost posljedica će ovisiti o karakteristikama radioaktivnog izvora i o nizu drugih okolnosti, a može se kretati u rasponu od zanemarivog ozračenja do višestrukih gubitaka života. Uz štetne posljedice ionizirajućeg zračenja, izvanredni događaji mogu izazvati i zabrinutost među stanovništvom, neprimjerene reakcije te ozbiljne psihološke i ekonomske učinke.

3.3.2.2 Prijevoz radioaktivnog materijala

U Republici Hrvatskoj trenutno djeluje samo jedan proizvođač radioaktivnih izvora (i to otvorenih), pa izvori koji su u primjeni u najvećoj mjeri pristižu iz drugih zemalja. Najfrekventniji granični prijelazi za dobavu su Macelj i Bregana za cestovni prijevoz te Zračna luka Franjo Tuđman za avioprijevoz. Uz prijevoz radioaktivnih izvora od graničnih prijelaza do lokacija uporabe, preko hrvatskog teritorija se obavlja i provoz izvora za primjenu u Srbiji i Bosni i Hercegovini (primjer su bolnice u Mostaru, Sarajevu, Zenici i Tuzli te istraživački centar u Vinči). Uobičajene izlazne točke su granični prijelazi Vinjani Donji, Metković i Bajakovo. Naposljetku, hrvatskim teritorijem se povremeno prevoze i uređaji za industrijsku radiografiju, koji najčešće sadrže opasne radioaktivne izvore druge kategorije. Kada se sve navedeno zbroji, u Hrvatskoj se svake godine obavi nekoliko stotina prijevoza otvorenih ili zatvorenih radioaktivnih izvora.

Nesreće u prijevozu se događaju, pa tako i one koje uključuju radioaktivne izvore. Prijevoz izvora podliježe strogim odredbama postavljenim u cilju osiguranja odgovarajuće zaštite - što je izvor potencijalno opasniji zahtijeva se viša razina mjera radiološke i nuklearne sigurnosti. Zbog toga najveći broj nesreća ne predstavlja radiološku opasnost. No, ukoliko dođe do značajnijeg ispuštanja radioaktivnog materijala, oštećenja ovojnice zatvorenog radioaktivnog izvora ili gubitka kontrole kritičnosti, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere zaštite.

3.3.3.3 Gubitak ili krađa radioaktivnog izvora

U Republici Hrvatskoj još nije prijavljen gubitak ili krađa radioaktivnog izvora, no u svijetu se svake godine bilježi znatan broj takvih slučajeva. Nadalje, svake godine se bilježi nekoliko smrtnih slučajeva među osobama koje su, neznajući za opasnost, došle u kontakt s izgubljenim ili ukradenim izvorom.

Dođe li do gubitka ili krađe radioaktivnog izvora, rizik za stanovništvo će ovisiti o njegovim karakteristikama, među ostalim o aktivnosti. Nužno je poći od pretpostavke da će izvor doći u ruke osoba koje nisu svjesne opasnosti i koje svojim postupanjem mogu dovesti do oštećenja ovojnice i širenja kontaminacije. Rukovanje s izvorima koji su izvan spremnika može rezultirati trajnim ozljedama od izravnog zračenja, udisanja ili unosa radioaktivnosti u tijelo gutanjem. Otvoreni izvori i izvori s oštećenom ovojnicom imaju potencijal uzrokovanja kontaminacije širih razmjera. Već i kratkotrajno rukovanje s aktivnostima koje su 10 do 100 puta veće od opasnih prema IAEA [11] može izravno ugroziti život.

3.4.4 Zbrinjavanje radioaktivnog otpada

U Republici Hrvatskoj trenutno postoje dva zatvorena skladišta radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora: (1) u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) u Zagrebu i (2) u Institutu Ruđer Bošković (IRB), također u Zagrebu.

Skladište u IMI-ju je bilo operativno u periodu od 1959. do 2000. godine. Nakon toga je zatvoreno, a prikupljeni radioaktivni otpad je kondicioniran za skladištenje. U skladištu se nalazi oko 0,5 m ³ kratkoživućeg otpada ukupne aktivnosti od oko 6 x 10 ¹¹ Bq te oko 1 m ³ dugoživućeg otpada s aktivnosti od oko 9 x 10 ¹¹ Bq.

Skladište u IRB-u je započelo s radom 1967. godine, a 2013. godine je zatvoreno. U njemu je smješteno oko 7 m ³ kratkoživućeg otpada ukupne aktivnosti od oko 6,8 x 10 ¹¹ Bq te oko 3 m ³ dugoživućeg otpada s aktivnosti od oko 1,1 x 10 ¹² Bq. U planu je sadržaj oba skladišta prebaciti u središnje skladište radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, čim bude uspostavljeno.

Iako su skladišta radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora pasivni objekti, izvanredni događaji su mogući, a uzroci mogu biti vanjski i unutarnji. Primjer vanjskih uzroka su požari, poplave i potresi, dok se u unutarnje uzroke ubrajaju npr. degradacija spremnika zbog korozije, oštećenje spremnika prilikom rukovanja i kvar na ventilacijskom sustavu. Izvanredni događaj u skladištu može prouzročiti izravno ozračenje te kontaminaciju osoba, prostora ili opreme. Ozbiljnost posljedica će ovisiti o karakteristikama otpada te o drugim okolnostima. U najvećem broju slučajeva mjere zaštite će biti nužne isključivo unutar objekta.

3.5.5 Radioaktivni izvori bez posjednika, povišena razina zračenja ili kontaminacija

Svaki radioaktivni izvor bez odgovarajućeg nadzora predstavlja potencijalnu opasnost. Razina opasnosti ponajprije ovisi o kategoriji izvora te, ukoliko se radi o zatvorenom radioaktivnom izvoru, o stanju ovojnice. Najveći potencijal za izazivanje ozbiljnih posljedica imaju visokoaktivni izvori s oštećenom ovojnicom. Rukovanje s izvorima poput onih koji se koriste za ozračivanje krvnih pripravaka, hrane i sl. ili za radioterapiju može rezultirati smrtonosnim dozama primljenim već unutar nekoliko minuta.

Oštećenje ovojnice može dovesti i do raspršenja radioaktivnog materijala te do lokalne kontaminacije. Kontaminacija se može dalje širiti kako ljudskim aktivnostima tako i vjetrom, ventilacijskim sustavima, požarom i na druge načine. U svijetu su zabilježeni slučajevi kada se kontaminaciju otkrilo tek nakon više godina.

Nerijetko se zbog neodgovarajućeg nadzora radioaktivni izvor nađe u otpadnom metalu. Ukoliko se prisutnost izvora ne detektira na vrijeme, može doći do kontaminacije proizvoda od metala i do njihovog stavljanja na tržište. Problem se često otkrije slučajno, detekcijom kontaminacije ljudi, vozila, paketa ili proizvoda ili dijagnosticiranjem radijacijskih ozljeda od strane liječnika. Uzrok kontaminacije ponekad ostaje nepoznat.

Izvori bez posjednika se povremeno pronalaze i u Republici Hrvatskoj, a također se s vremena na vrijeme detektira povišena razina zračenja i/ili kontaminacija. Do sada nisu zabilježena ozbiljna prekomjerna ozračenja, a nije bilo niti potrebe za poduzimanjem opsežnijih mjera za zaštitu stanovništva.

3.6.6 Terorističke aktivnosti koje uključuju radioaktivni materijal

Terorističke aktivnosti koje bi uključivale radioaktivni materijal ne mogu se sa potpunom sigurnošću isključiti nigdje, pa ni u Republici Hrvatskoj. Pojavni oblici ove vrste izvanrednog događaja su raznovrsni, s različitim vrstama i magnitudama posljedica. U nastavku se daje kratki opis potencijalnih opasnosti za tri scenarija: (1) detoniranje naprave za raspršivanje radioaktivnosti ( radiological dispersal device - RDD ), (2) kontaminiranje vode za piće i (3) kontaminiranje prehrambenih proizvoda.

3.6.1.1 Detoniranje naprave za raspršivanje radioaktivnosti

Kada je u pitanju detoniranje RDD-a, primarna prijetnja za ljudsko zdravlje potječe od izravnih učinaka eksplozije, a ne od izlaganja ionizirajućem zračenju. Najveća radiološka opasnost proizlazi iz neželjenog udisanja radioaktivnog materijala raspršenog eksplozijom i doticanja radioaktivnih dijelova RDD-a. Opasno (s radiološkog stanovišta) može biti i rukovanje s neeksplodiranom napravom. Ukoliko je ukupna aktivnost upotrijebljenog radioaktivnog materijala manja od granične za opasne izvore ³ , radiološka opasnost će biti zanemariva. Za ozbiljnije utjecaje na ljudski život i zdravlje (za nezaštićene osobe) nužne su naprave s aktivnosti koja je 10 ili više puta veća od opasne prema IAEA [11].

Štetni učinci vezani uz udisanje ograničeni su na područje radioaktivnog oblaka, te na udaljenosti do 100 m od mjesta eksplozije. Boravak u ograničenom trajanju u neposrednoj blizini neeksplodirane naprave ne bi trebao predstavljati opasnost, ali držanje naprave u ruci može prouzročiti ozlijede već kroz nekoliko minuta. Općenito, za ovu vrstu izvanrednog događaja se ne očekuje povećanje učestalosti pojave karcinoma kakvo bi bilo moguće detektirati. To vrijedi i ako bi se koristile veće količine radioaktivnog materijala. No, ukoliko tijekom izvanrednog događaja koji uključuje RDD izostane odgovarajuće informiranje javnosti i drugih subjekata, može doći do neželjenih reakcija sa znatnim ekonomskim posljedicama.

3.6.2.2 Kontaminiranje vode za piće

Smatra se da nije moguće kontaminirati zalihe vode za piće volumena većeg od 1000 m ³ u tolikoj mjeri da bi rane doze ugrožavale život ili da bi bilo opravdano provoditi dugotrajni medicinski nadzor. No, kontaminirati zalihe vode za piće iznad dopuštenih razina (vidi poglavlje 2.8) je izvedivo. Važno je napomenuti da je vodu u kojoj su koncentracije 100 i više puta veće od dopuštenih još uvijek moguće konzumirati bez posljedica kroz kraći vremenski period. Ograničenja u konzumaciji vode za piće mogu rezultirati neprimjerenim reakcijama javnosti i ekonomskim štetama, pogotovo ukoliko informiranje javnosti nije provedeno na odgovarajući način. Ni nakon ove vrste izvanrednog događaja se ne očekuje detekcija povećane učestalosti pojave karcinoma, čak ni za velike količine korištenog radioaktivnog materijala.

3.6.3.3 Kontaminiranje prehrambenih proizvoda

Kontaminiranje prehrambenih proizvoda koje bi rezultiralo značajnijim izlaganjem velikog broja osoba ionizirajućem zračenju je malo vjerojatno. Znatno je veća vjerojatnost uzrokovanja značajnog izlaganja zračenju malog broja osoba (npr. kontaminiranjem pojedinačnih proizvoda u trgovinama). Kontaminacija koja bi premašivala međunarodne standarde za trgovinu (vidi poglavlje 2.8) je u svakom slučaju ostvariva. Pojava kontaminiranih ili potencijalno kontaminiranih dobara u lokalnoj distribuciji ili međunarodnoj trgovini mogla bi imati teške ekonomske posljedice.

3.7.7 Pad satelita s radioaktivnim materijalom

Radioaktivni materijali se kao izvor energije koriste u civilnim i vojnim satelitima te u svemirskim istraživačkim modulima. Najčešće se koristi radijacijski toplinski generator, u kojem se radioaktivnim raspadom stvara toplinska energija koja se dalje pretvara u električnu. Sovjetski Savez je lansirao i nekoliko uređaja pogonjenih malim fisijskim reaktorima.

U radijacijskim toplinskim generatorima se primarno koriste α emiteri dugog vremena poluraspada. U prošlosti se eksperimentiralo s Po-210 (T _½ 138 dana), danas se gotovo isključivo koristi Pu-238 (T _½ 87,7 godina), a očekuje se da će se u budućnosti sve više koristiti Am-241 (T _½ 432 godine). U fisijskim reaktorima se koristi obogaćeni uranij. Navedeni radionuklidi predstavljaju vrlo malu opasnost u smislu vanjskog ozračenja, ali veliku opasnost u slučaju unosa u tijelo udisanjem ili gutanjem.

U slučaju pada, odnosno tijekom prolaska kroz atmosferu, dolazi do teškog oštećenja satelita. Pri tom se radioaktivni materijal, kojega je u pravilu manje od 1 m ³ , raspršuje po velikoj površini. U većini slučajeva područje pada nije moguće točno utvrditi.

Rizik za ljudsko zdravlje je vrlo nizak, a pojavljuje se u slučaju nesvjesnog rukovanja s radioaktivnim ostacima. U dosadašnjim nesrećama su izmjerene površinske brzine doza ionizirajućeg zračenja u iznosu do 5 Gy/h, što bi moglo biti dovoljno za ozbiljne posljedice pa i gubitak života. Ipak, do sada nije potvrđen niti jedan slučaj značajnijeg ozračenja ili značajnije kontaminacije hrane i vode za piće.

4.4 Koncepti odgovora

Koncept odgovora ( concept of operations ) je kratki opis postupanja po pojavi određene vrste izvanrednog događaja, koji predstavlja osnovu za daljnje planiranje. Razradom i usvajanjem koncepata omogućuje se da svi sudionici u sustavu pripravnosti i odgovora dijele istu viziju o postupanju.

Radiološki i nuklearni izvanredni događaji kakvi bi se prema ref. [10] mogli pojaviti u Republici Hrvatskoj obuhvaćeni su s ukupno 11 koncepata odgovora (vidi tablicu 2-6). Četiri koncepta se odnose na nuklearne izvanredne događaje i nose oznake N1 do N4. Preostalih 7 koncepata je razvijeno za potrebe radioloških izvanrednih događaja, a označeni su sa R1 do R7. Za većinu koncepata su razrađeni i podkoncepti vezani uz klasu ili druge značajke izvanrednog događaja. Podkoncepti omogućavaju primjenu stupnjevitog pristupa u punom smislu.

Tablica 2-6  Koncepti odgovora

⁽¹⁾ Misli se na bilo koju nuklearnu elektranu izuzev NE Krško i NE Pakš.

⁽²⁾ Stanje u kojemu je došlo ili postoji sumnja da je došlo do značajnog smanjenja razine zaštite na brodu i izvan njega.

⁽³⁾ Stanje u kojemu je u velikoj mjeri smanjena razina zaštite na brodu i u njegovoj neposrednoj blizini.

⁽⁴⁾ Stanje u kojem je došlo ili je izgledno da će doći do ispuštanja radioaktivnog materijala ili izlaganja ionizirajućem zračenju te u kojem je potrebno poduzeti hitne mjere zaštite na brodu i izvan njega.

⁽⁵⁾ "Vozač" je zaposlenik pri nositelju odobrenja za obavljanje djelatnosti prijevoza radioaktivnih izvora, a "operater" osoba koja pri nositelju odobrenja za obavljanje djelatnosti uporabom radioaktivnih izvora rukuje s pokretnim radioaktivnim izvorom.

⁽⁶⁾ Misli se na opasne izvore u smislu pravilnika koji se donosi temeljem članka 61. stavka 4. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti .

⁽⁷⁾ Dodatna podjela nije predviđena. Pojava osobe s akutnim simptomima izlaganja zračenju jasno ukazuje na to da se jedan ili više opasnih radioaktivnih izvora nalazi izvan kontrole, odnosno da je situacija vrlo ozbiljna.

⁽⁸⁾ Dodatna podjela nije predviđena. Opseg mjera ovisi među ostalim o vrsti i količini radioaktivnog materijala u satelitu, te o tome je li uopće moguće utvrditi područje pada i pronaći ostatke.

Koncepti N1, N2, N3, N4, R1, R2 i R7 opisuju postupanje od početka do završetka izvanrednog događaja. Ovisno o događaju, koncepti R4 i R6 mogu opisivati postupanje od početka do završetka izvanrednog događaja ili nastavak postupanja nakon koncepata R3 i R5. Koncept R3 ( gubitak ili krađa radioaktivnog izvora) obuhvaća postupanje do završetka potrage za izvorom nakon čega je, ovisno o rezultatima potrage, predviđeno primijeniti koncepte R4 ili R6. Isto vrijedi i za koncept R5 ( detekcija medicinskih simptoma ozračenja) . Ukoliko dođe do pronalaska radioaktivnog izvora, detekcije povišene razine ionizirajućeg zračenja ili kontaminacije te se pojavi sumnja na terorizam, potrebno je koncept R4 kombinirati s konceptom R6. Slika 2-2 prikazuje koncepte odgovora i njihove kombinacije.

Slika 2-2  Koncepti odgovora i njihove kombinacije

Svaki od razvijenih koncepata odgovora je opisan u nastavku. Valja napomenuti kako su izvanredni događaji po definiciji nepredvidljivi, pa je moguća takva situacija koja se neće u potpunosti moći uklopiti niti u jedan od predviđenih koncepata. U tom slučaju je predviđeno kombinirati koncepte i koristiti raspoložive resurse na najbolji mogući način.

4.1.1 N1 - Izvanredni događaj u NE Krško

Postupanje u slučaju izvanrednog događaja u NE Krško veže se uz klase koje proglašava operater nuklearnog postrojenja. U primjeni su četiri klase:

0 - Nenormalni događaj ( Unusual Event )

1 - Pozornost ( Alert )

2 - Opasnost na lokaciji ( Site Area Emergency )

3 - Opća opasnost ( General Emergency )

Klase Pozornost, Opasnost na lokaciji i Opća opasnost su definirane u skladu sa smjernicama IAEA (vidi poglavlje 2.2.4). Nenormalni događaj je klasa koja je, kao najblaži oblik izvanrednog događaja, preuzeta iz prakse u SAD-u. Označava stanje u kojemu bi u slučaju nepoduzimanja mjera ili poduzimanja neodgovarajućih mjera moglo doći do smanjenja nuklearne sigurnosti ili koje ukazuje na mogućnost ugrožavanja fizičke sigurnosti elektrane. Pri tom nema ispuštanja radioaktivnog materijala u okoliš u takvom opsegu da bi bilo potrebno pokrenuti radiološka mjerenja ili poduzimati mjere zaštite.

Iz definicija pojedinih klasa izvanrednog događaja je razvidno da na hrvatskom teritoriju potrebu za primjenom mjera zaštite stanovništva treba očekivati ponajprije pri proglašenju klase Opća opasnost. No, odgovarajući odgovor je nužan u sva četiri slučaja.

4.1.1.1 N1A - Nenormalni događaj

Nenormalni događaj je stanje koje se pojavljuje relativno često i nema izravnog utjecaja na nuklearnu sigurnost. Pri proglašenju je potrebno prenijeti informaciju glavnim sudionicima sustava odgovora, pratiti razvoj događaja te osigurati odgovarajuće informiranje javnosti (uključujući i reagiranje na dezinformacije).

4.1.2.2 N1B - Pozornost

O proglašenju stanja Pozornost potrebno je izvijestiti sve sudionike sustava odgovora te ih informirati o razvoju događaja. Također, potrebno je podići razinu pripravnosti u sustavu. Kao i u slučaju stanja Nenormalni događaj , nužno je osigurati odgovarajuće informiranje javnosti.

4.1.3.3 N1C - Opasnost na lokaciji

Opasnost na lokaciji je stanje u kojemu sudionici sustava odgovora, kao i stanovništvo, trebaju obaviti pripreme radnje za poduzimanje hitnih mjera zaštite. Uz to, pri proglašenju ovoga stanja potrebno je pratiti stanje radioaktivnosti u okolišu. S obzirom na to da uže okruženje NE Krško ne uključuje hrvatski teritorij, praćenje stanja radioaktivnosti se poduzima ponajprije kao bi se potvrdilo da mjere zaštite nisu nužne.

4.1.4.4 N1D - Opća opasnost

Opća opasnost je stanje koje je sa stanovišta odgovora bitno kompleksnije od ostale tri klase izvanrednog događaja. Kompleksnost se ne očituje samo u širokom spektru mjera zaštite i drugih mjera, nego i u potrebi za brzim djelovanjem. Ukoliko se proglasi takvo stanje, predviđen je sljedeći odgovor:

 Unutar 30 minuta kontaktna točka zaprima obavijest o proglašenju klase Opća opasnost te ju prenosi donositeljima odluka odgovornim za zaštitu stanovništva

 Unutar 45 minuta donositelji odluka započinju poduzimati hitne mjere zaštite:

o upućuju stanovništvo unutar UPZ-a da:

 se zakloni u zatvorene prostore do evakuacije;

 primijeni profilaksu stabilnim jodom;

 poduzme mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

 na siguran način evakuira UPZ ako postoji mogućnost značajnog ispuštanja;

o upućuju stanovništvo unutar UPZ-a koje nije moguće žurno evakuirati da:

 primijeni profilaksu stabilnim jodom;

 se zakloni u zatvorene prostore, zatvori prozore i vrata i sluša upute emitirane putem medija (zaklanjanje ne bi trebalo provoditi u trajanju duljem od jednoga dana);

 se pripremi za evakuaciju kako bi ju se moglo provesti na siguran način;

o upućuju odgovorne da prekinu sav promet kroz UPZ;

o upućuju stanovništvo u EPD-u da poduzme mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

o upućuju stanovništvo u ICPD-u da:

 započne hranjenje domaćih životinja zaštićenom (pokrivenom) hranom (ukoliko je to izvedivo);

 zaštiti hranu i zalihe vode za piće (npr. sprječavanjem dotoka kišnice);

 obustavi konzumaciju lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši, kišnice i hrane za životinje koja nije neophodna za život ljudi i životinja sve dok se ne utvrdi razina kontaminacije usporedbom sa OIL7;

 obustavi distribuciju svih dobara dok se ne utvrdi razina kontaminacije;

 Unutar jednog sata stanovništvo započinje s poduzimanjem hitnih mjera zaštite

 Unutar nekoliko sati:

o (jedan) službeni glasnogovornik se obraća medijima;

o iniciraju se zajedničke konferencije za novinare na kojima će sudjelovati odgovorne osobe s lokalne i nacionalne razine;

o izdaje se konzistentno i razumljivo priopćenje za javnost u kojemu se daju informacije o razini rizika za ljudsko zdravlje, kao i odgovori na postavljena pitanja;

o prate se reakcije javnosti i medija kako bi se identificiralo neodgovarajuće postupke i uočilo nova pitanja na koja je potrebno odgovoriti;

 Unutar nekoliko sati:

o na područjima izvan UPZ-a uspostavljaju se centri u kojima se obavlja evidentiranje, radiološka mjerenja usmjerena na kožu i štitnjaču (uz primjenu OIL4 i OIL8), dekontaminacija i liječnički pregled stanovništva evakuiranog iz UPZ-a;

o bolnice se informira o mogućnosti pristizanja kontaminiranih pacijenata;

o liječnici se upućuju na suradnju sa specijalistima educiranim za obradu ozračenih i kontaminiranih osoba;

o prema potrebi traži se pomoć od IAEA ili WHO;

 Unutar jednog dana unutar EPD-a se pokreću radiološka mjerenja u cilju identificiranja područja na kojima je premašen OIL1 i na tim područjima se:

o primjenjuje profilaksa stabilnim jodom (samo ako ne usporava evakuaciju);

o organizira evakuacija stanovništva na siguran način;

o poduzimaju mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

o zabranjuje konzumacija i distribucija lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši, kišnice i hrane za životinje;

o obustavlja distribucija svih dobara dok se ne utvrdi razina kontaminacije;

o osigurava evidentiranje, mjerenje kontaminacije, dekontaminacija i liječnički pregled;

Dodatno, unutar nekoliko dana se obavlja procjena primljenih doza kako bi se utvrdilo je li potrebno obaviti medicinsku obradu, savjetovanja i praćenje.

 Unutar jednog dana započinje se s primjenom kontrolnih mehanizama kako bi se pokazalo da sva dobra na tržištu udovoljavaju međunarodnim standardima i kako bi se sve zainteresirane uvjerilo da su takvi mehanizmi u primjeni

 Unutar jednog tjedna implementiraju se programi uzorkovanja i analize kako bi se potvrdilo da uz postojeće mehanizme za kontrolu hrane, vode za piće i mlijeka koncentracije radionuklida ne premašuju OIL7

 Unutar jednog tjedna do jednog mjeseca provode se unutar EPD-a radiološka mjerenja da bi se identificirala područja na kojima je premašen OIL2 i na tim područjima se:

o započinje s pripremama za preseljenje stanovništva i usporedno uvode mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

o zabranjuje konzumacija i distribucija lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši i kišnice;

o obavlja evidentiranje stanovništva;

o organizira preseljenje stanovništva na siguran način, počevši od najugroženijih područja;

o obavlja procjena primljenih doza kako bi se utvrdilo je li potrebno obaviti medicinske preglede, savjetovanja i praćenje;

 Prema potrebi obavljaju se dodatna mjerenja kako bi se utvrdilo je li potrebno i na kojim područjima uvesti nove mjere zaštite (npr. mjere kojima se smanjuje kontaminacija poljoprivrednih proizvoda)

 Po ispunjenju uvjeta ukidaju se pojedine mjere zaštite i druge mjere

4.2.2 N2 - Izvanredni događaj u NE Pakš

Izvanredni događaji u NE Pakš klasificiraju se kao:

 Pozornost (Alert) ,

 Opasnost za objekt/postrojenje (Facility Emergency),

 Opasnost na lokaciji (Local Emergency) i

 Opća opasnost (General Emergency).

Klase su definirane u skladu sa smjernicama IAEA (vidi poglavlje 2.2.4). Sa stanovišta postupanja na području Republike Hrvatske koncept odgovora za slučaj izvanrednog događaja u NE Pakš razlikuje se od onoga za NE Krško utoliko što zbog veće udaljenosti pojedine mjere zaštite nije potrebno poduzimati, a za djelovanje je na raspolaganju nešto više vremena. S druge strane, za očekivati je da bi obavijesti o događanjima u NE Pakš pristizale u Hrvatsku s većom zadrškom od onih iz NE Krško.

4.2.1.1 N2A - Pozornost ili Opasnost za objekt/postrojenje

Država na čijem teritoriju se nalazi nuklearni objekt ili postrojenje nije obavezna informirati međunarodnu zajednicu o pojavi stanja Pozornost ili Opasnost za objekt/postrojenje . Ta stanja, naime, ne mogu rezultirati značajnijim prekograničnim utjecajima niti bi zahtijevala primjenu mjera zaštite širih razmjera, a upravo to su kriteriji za uzbunjivanje putem sustava USIE odnosno ECURIE. Iz toga proizlazi da hrvatska strana nužno ne mora biti upozorena na pojavu navedenih klasa izvanrednog događaja u NE Pakš. Ipak, za očekivati je da bi Republika Mađarska u takvoj situaciji u sustave USIE i/ili ECURIE uputila tzv. informativnu poruku ( information message ).

Po pristizanju obavijesti, potrebno je izvijestiti glavne sudionike sustava odgovora, staviti pojedine komponente sustava odgovora u pripravnost (ovisno o razvoju događaja), pratiti stanje te osigurati odgovarajuće informiranje javnosti. Praćenje stanja je posebno važno za stanje Pozornost , koje može vodi u teže oblike izvanrednog događaja s mogućnošću značajnih utjecaja izvan lokacije nuklearne elektrane.

4.2.2.2 N2B - Opasnost na lokaciji

Proglašenje klase izvanrednog događaja Opasnost na lokaciji najvjerojatnije će (ne nužno) rezultirati uzbunjivanjem putem sustava USIE i ECURIE, kao i izravnim uzbunjivanjem susjednih država (među kojima i Republike Hrvatske) temeljem bilateralnih sporazuma. Po primitku obavijesti nužno je izvijestiti sve sudionike sustava odgovora, aktivirati pojedine njegove komponente te započeti s pripremama za poduzimanje hitnih mjera zaštite. Potrebno je pokrenuti i praćenje stanja radioaktivnosti u okolišu kako bi se potvrdilo da mjere zaštite (još) nisu nužne.

4.2.3.3 N2C - Opća opasnost

Ukoliko se u NE Pakš proglasi klasa izvanrednog događaja Opća opasnost predviđeno je ovakvo postupanje:

 Unutar 60 minuta kontaktna točka zaprima obavijest o proglašenju stanja Opća opasnost te ju prenosi donositeljima odluka odgovornim za zaštitu stanovništva

 Unutar 90 minuta donositelji odluka započinju poduzimati hitne mjere zaštite:

o upućuju stanovništvo u EPD-u da poduzme mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

o upućuju stanovništvo u ICPD-u da:

 započne hranjenje domaćih životinja zaštićenom (pokrivenom) hranom (ukoliko je to izvedivo);

 zaštiti hranu i zalihe vode za piće (npr. sprječavanjem dotoka kišnice);

 obustavi konzumaciju lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši, kišnice i hrane za životinje koja nije neophodna za život ljudi i životinja sve dok se ne utvrdi razina kontaminacije usporedbom sa OIL7;

 obustavi distribuciju svih dobara dok se ne utvrdi razina kontaminacije;

 Unutar dva sata stanovništvo započinje s poduzimanjem hitnih mjera zaštite

 Unutar nekoliko sati:

o (jedan) službeni glasnogovornik se obraća medijima;

o iniciraju se zajedničke konferencije za novinare na kojima će sudjelovati odgovorne osobe s lokalne i nacionalne razine;

o izdaje se konzistentno i razumljivo priopćenje za javnost u kojemu se daju informacije o razini rizika za ljudsko zdravlje, kao i odgovori na postavljena pitanja;

o prate se reakcije javnosti i medija kako bi se identificiralo neodgovarajuće postupke i uočilo nova pitanja na koja je potrebno odgovoriti;

 Unutar jednog dana unutar EPD-a se pokreću radiološka mjerenja u cilju identificiranja područja na kojima je premašen OIL1 i na tim područjima se:

o primjenjuje profilaksa stabilnim jodom (samo ako ne usporava evakuaciju);

o organizira evakuacija stanovništva na siguran način;

o poduzimaju mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

o zabranjuje konzumacija i distribucija lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši, kišnice i hrane za životinje;

o obustavlja distribucija svih dobara dok se ne utvrdi razina kontaminacije;

o osigurava evidentiranje, mjerenje kontaminacije, dekontaminacija i liječnički pregled;

Dodatno, unutar nekoliko dana se obavlja procjena primljenih doza kako bi se utvrdilo je li potrebno obaviti medicinsku obradu, savjetovanja i praćenje.

 Unutar jednog dana započinje se s primjenom kontrolnih mehanizama kako bi se pokazalo da sva roba na tržištu udovoljava međunarodnim standardima i kako bi se sve zainteresirane uvjerilo da su takvi mehanizmi u primjeni

 Unutar nekoliko dana pokreću se radiološka mjerenja izvan ICPD-a da bi se identificirala područja na kojima se premašuje OIL3 i na tim područjima se:

o prekida distribucija i konzumacija lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši, kišnice i hrane za životinje koja nije neophodna za život ljudi i životinja sve dok se ne utvrdi razina kontaminacije usporedbom s OIL7;

o obustavlja distribucija svih dobara dok se ne utvrdi razina kontaminacije;

Dodatno, unutar idućih nekoliko dana se osigurava zamjenska hrana neophodna za život (ukoliko to nije moguće provodi se preseljenje stanovništva) te se obavlja evidentiranje i procjena primljenih doza kako bi se utvrdilo je li potrebno obaviti medicinsku obradu, savjetovanja i praćenje.

 Unutar jednog tjedna implementiraju se programi uzorkovanja i analize kako bi se potvrdilo da uz postojeće mehanizme za kontrolu hrane, vode za piće i mlijeka koncentracije radionuklida ne premašuju OIL7

 Unutar jednog tjedna do jednog mjeseca provode se unutar EPD-a radiološka mjerenja da bi se identificirala područja na kojima se premašuje OIL2 i na tim područjima se:

o započinje s pripremama za preseljenje stanovništva i usporedno uvode mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

o zabranjuje konzumacija i distribucija lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši i kišnice;

o obavlja evidentiranje stanovništva;

o organizira preseljenje stanovništva na siguran način, počevši od najugroženijih područja;

o obavlja procjena primljenih doza kako bi se utvrdilo je li potrebno obaviti medicinske preglede, savjetovanja i praćenje;

 Prema potrebi obavljaju se dodatna mjerenja kako bi se utvrdilo je li potrebno i na kojim područjima uvesti nove mjere zaštite (npr. mjere kojima se smanjuje kontaminacija poljoprivrednih proizvoda)

 Po ispunjenju uvjeta ukidaju se pojedine mjere zaštite i druge mjere

4.3.3 N3 - Izvanredni događaj u nuklearnoj elektrani na većoj udaljenosti

Pod "nuklearnim elektranama na većima udaljenostima" podrazumijeva se sve nuklearne elektrane izuzev NE Krško i NE Pakš (vidi poglavlje 2.3.1). Za ta postrojenja je zajedničko da im planske zone (PAZ, UPZ, EPD i ICPD) ne zahvaćaju hrvatski teritorij. S obzirom na to da Republika Hrvatska nema potpisanih sporazuma o razmjeni informacija s državama s kojima ne graniči, ne može se računati na izravno izvješćivanje u slučaju izvanrednog događaja. To znači da će se izvješćivanje o proglašenju klase Opća opasnost i eventualno Opasnost na lokaciji odvijati putem sustava ECURIE i/ili USIE. Obavijest o proglašenju klase Pozornost može stići kao informativna poruka putem navedenih sustava, kroz medije ili na drugi način.

4.3.1.1 N3A - Pozornost ili Opasnost na lokaciji u europskoj elektrani ili Opća opasnost u udaljenijoj elektrani

Po proglašenju klase izvanrednog događaja Pozornost ili Opasnost na lokaciji u europskoj nuklearnoj elektrani ili po proglašenju klase Opća opasnost u elektrani lociranoj na nekom drugom kontinentu nužno je pratiti tijek događaja te prema potrebi osigurati informiranost glavnih sudionika u sustavu odgovora. Također, nužno je osigurati informiranje javnosti, pogotovo kada se za izvanredni događaj pokaže interes. Praćenje stanja radioaktivnosti u okolišu će se pokrenuti samo iznimno, i to kako bi se potvrdilo da mjere zaštite nisu nužne te umirilo javnost.

4.3.2.2 N3B - Opća opasnost u europskoj nuklearnoj elektrani

Ukoliko se u europskoj nuklearnoj elektrani proglasi stanje Opća opasnost, predviđeno je postupiti na sljedeći način:

 Unutar 2 sata kontaktna točka zaprima obavijest o proglašenju stanja Opća opasnost te ju prenosi donositeljima odluka odgovornim za zaštitu stanovništva

 Unutar 3 sata započinje se s praćenjem kretanja ispuštenog radioaktivnog materijala, utvrđivanjem potencijalno ugroženih područja na teritoriju Republike Hrvatske te razmatranjem mjera zaštite i drugih mjera

 Unutar nekoliko sati:

o (jedan) službeni glasnogovornik se obraća medijima;

o iniciraju se konferencije za novinare;

o izdaje se konzistentno i razumljivo priopćenje za javnost u kojemu se daju informacije o razini rizika za ljudsko zdravlje, kao i odgovori na postavljena pitanja;

o prate se reakcije javnosti i medija kako bi se identificiralo neodgovarajuće postupke i uočilo nova pitanja na koja je potrebno odgovoriti;

 Unutar jednog dana započinje se s primjenom kontrolnih mehanizama kako bi se pokazalo da sva roba na tržištu udovoljava međunarodnim standardima i kako bi se sve zainteresirane uvjerilo da su takvi mehanizmi u primjeni

 Unutar nekoliko dana obavljaju se radiološka mjerenja da kako bi se identificirala područja na kojima se premašuje OIL3 i na tim područjima se:

o prekida distribucija i konzumacija lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši, kišnice i hrane za životinje koja nije neophodna za život ljudi i životinja sve dok se ne utvrdi razina kontaminacije usporedbom s OIL7;

o obustavlja distribucija svih dobara dok se ne utvrdi razina kontaminacije;

Dodatno, unutar idućih nekoliko dana se osigurava zamjenska hrana neophodna za život (ukoliko to nije moguće provodi se preseljenje stanovništva) te se obavlja evidentiranje i procjena primljenih doza kako bi se utvrdilo je li potrebno obaviti medicinsku obradu, savjetovanja i praćenje.

 Unutar jednog tjedna implementiraju se programi uzorkovanja i analize kako bi se potvrdilo da uz postojeće mehanizme za kontrolu hrane, vode za piće i mlijeka koncentracije radionuklida ne premašuju OIL7

 Prema potrebi obavljaju se dodatna mjerenja kako bi se utvrdilo je li potrebno i na kojim područjima uvesti nove mjere zaštite (npr. mjere kojima se smanjuje razina kontaminacije poljoprivrednih proizvoda)

 Po ispunjenju uvjeta ukidaju se pojedine mjere zaštite i druge mjere

Valja naglasiti da se opisani koncept odgovora odnosi na situaciju kada tijekom izvanrednog događaja dolazi do značajnog ispuštanja radioaktivnog materijala u okoliš i kada je teritorij Republike Hrvatske zahvaćen radioaktivnim oblakom. U drugim (povoljnijim) situacijama pojedine mjere neće biti nužne.

4.4.4 N4 - Izvanredni događaj na brodu na nuklearni pogon

U teritorijalnim vodama Republike Hrvatske nikada nije boravio civilni nuklearni brod, a vjerojatnost da se to dogodi u bližoj budućnosti je izuzetno mala (vidi poglavlje 2.3.2). Zbog toga se u nastavku daje koncept odgovora na izvanredni događaj na vojnom nuklearnom brodu, uz napomenu da je najveći dio primjenjiv i za civilni brod. Osnovne razlike su (1) raspolaganje s više informacija o karakteristikama broda u slučaju civilnog broda, (2) čvršći trup što može značiti nešto bolju zaštitu u slučaju vojnog broda i (3) drugačiji tijek informacija o izvanrednom događaju (u jednom slučaju preko civilnih, a u drugom preko vojnih kanala).

Po najavi dolaska nuklearnog vojnog broda u teritorijalne vode Republike Hrvatske tijelu nadležnom za radiološku i nuklearnu sigurnost se putem ministarstva nadležnog za obranu dostavlja potvrda o sigurnosti postrojenja te podaci o vrsti broda i lokaciji sidrenja. Na osnovi prikupljenih (najčešće vrlo ograničenih) podataka definiraju se planske zone i udaljenosti (PAZ, UPZ, EPD i ICPD). Pritom se uvažava poseban status vojnih objekata. Uz planske zone i udaljenosti definira se i program radioloških mjerenja koja će se provoditi u okolini broda. Ukoliko dođe do izvanrednog događaja, informacije do civilnih službi dolaze posredstvom ministarstva nadležnog za obranu.

Nije za očekivati da bi se na nuklearnom brodu primjenjivale kase izvanrednog događaja koje prepoznaje IAEA. Puno vjerojatnije je da bi u slučaju izvanrednog događaja stanje trebalo procijeniti prema dostupnim informacijama. U svrhu planiranja predviđena su ova stanja:

 ekvivalent klasi Pozornost - Stanje u kojemu je došlo ili postoji sumnja da je došlo do značajnog smanjenja razine zaštite na brodu i izvan njega,

 ekvivalent klasi Opasnost za objekt/postrojenje - Stanje u kojemu je u velikoj mjeri smanjena razina zaštite na brodu i u njegovoj neposrednoj blizini i

 ekvivalent klasi Opća opasnost - Stanje u kojem je došlo ili je izgledno da će doći do ispuštanja radioaktivnog materijala ili izlaganja ionizirajućem zračenju te u kojem je potrebno poduzeti hitne mjere zaštite na brodu i izvan njega.

4.4.1.1 N4A - Ekvivalent klasi Pozornost

U slučaju pojave stanja koje je ekvivalentno klasi Pozornost , potrebno je pokrenuti praćenje razvoja situacije, obavijestiti sve sudionike sustava odgovora na izvanredni događaj te podići razinu pripravnosti u sustavu odgovora. Nužno je i osigurati odgovarajuće informiranje javnosti (uključujući i reagiranje na dezinformacije).

4.4.2.2 N4B - Ekvivalent klasi Opasnost na lokaciji

Po pojavi stanja koje je ekvivalentno klasi Opasnost na lokaciji potrebno je početi s pripremama za provođenje mjera zaštite. Uz to, potrebno je na odgovarajući način proširiti program radioloških mjerenja, ponajprije u cilju dobivanja potvrde da mjere zaštite (još) nisu nužne. Kao i u slučaju stanja ekvivalentnog klasi Pozornost , valja osigurati odgovarajuće informiranje javnosti. Ukoliko se brod nalazi u luci, može biti opravdano provesti preventivu evakuaciju svih onih koji nemaju ulogu u odgovoru na izvanredni događaj iz njegove neposredne blizine.

4.4.3.3 N4C - Ekvivalent klasi Opća opasnost

U slučaju proglašenja stanja koje je ekvivalent klasi Opća opasnost predviđeno je sljedeće postupanje:

 Kontaktna točka zaprima obavijest o izvanrednom događaju te ju prenosi donositeljima odluka odgovornim za zaštitu stanovništva

 Unutar 45 minuta donositelji odluka započinju poduzimati hitne mjere zaštite:

o upućuju stanovništvo unutar PAZ-a da:

 poduzme mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

 se na siguran način evakuira iz PAZ-a i UPZ-a;

o upućuju stanovništvo unutar UPZ-a da:

 se zakloni u zatvorene prostore do evakuacije;

 poduzme mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

 na siguran način evakuira iz UPZ-a ako postoji mogućnost značajnog ispuštanja;

o upućuju stanovništvo unutar PAZ-a i UPZ-a koje nije moguće žurno evakuirati da:

 se zakloni u zatvorene prostore, zatvori prozore i vrata i sluša upute emitirane putem medija (zaklanjanje ne bi trebalo provoditi u trajanju duljem od jednoga dana);

 se pripremi za evakuaciju kako bi ju se moglo provesti na siguran način;

o upućuju odgovorne da prekinu sav promet kroz PAZ i UPZ;

o upućuju stanovništvo u EPD-u da poduzme mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

o upućuju stanovništvo u ICPD-u da:

 započne hranjenje domaćih životinja zaštićenom (pokrivenom) hranom (ukoliko je to izvedivo);

 zaštiti hranu i zalihe vode za piće (npr. sprječavanjem dotoka kišnice);

 obustavi konzumaciju lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši, kišnice i hrane za životinje koja nije neophodna za život ljudi i životinja sve dok se ne utvrdi razina kontaminacije usporedbom sa OIL7;

 obustavi distribuciju svih dobara dok se ne utvrdi razina kontaminacije;

 Unutar jednog sata stanovništvo započinje s poduzimanjem hitnih mjera zaštite

 Unutar nekoliko sati:

o (jedan) službeni glasnogovornik se obraća medijima;

o iniciraju se zajedničke konferencije za novinare na kojima će sudjelovati odgovorne osobe s lokalne i nacionalne razine;

o izdaje se konzistentno i razumljivo priopćenje za javnost u kojemu se daju informacije o razini rizika za ljudsko zdravlje, kao i odgovori na postavljena pitanja;

o prate se reakcije javnosti i medija kako bi se identificiralo neodgovarajuće postupke i uočilo nova pitanja na koja je potrebno odgovoriti;

 Unutar nekoliko sati:

o na područjima izvan UPZ-a uspostavljaju se centri u kojima se obavlja evidentiranje, radiološka mjerenja usmjerena na kožu i štitnjaču (uz primjenu OIL4 i OIL8), dekontaminacija i liječnički pregled stanovništva evakuiranog iz PAZ-a i UPZ-a;

o bolnice se informira o mogućnosti pristizanja kontaminiranih pacijenata;

o liječnici se upućuju na suradnju sa specijalistima educiranim za obradu ozračenih i kontaminiranih osoba;

o prema potrebi traži se pomoć od IAEA ili WHO;

 Unutar jednog dana unutar EPD-a se pokreću radiološka mjerenja u cilju identificiranja područja na kojima je premašen OIL1 i na tim područjima se:

o primjenjuje profilaksa stabilnim jodom (samo ako ne usporava evakuaciju);

o organizira evakuacija stanovništva na siguran način;

o poduzimaju mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

o zabranjuje konzumacija i distribucija lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši, kišnice i hrane za životinje;

o obustavlja distribucija svih dobara dok se ne utvrdi razina kontaminacije;

o osigurava evidentiranje, mjerenje kontaminacije, dekontaminacija i liječnički pregled;

Dodatno, unutar nekoliko dana se obavlja procjena primljenih doza kako bi se utvrdilo je li potrebno obaviti medicinsku obradu, savjetovanja i praćenje.

 Unutar jednog dana započinje se s primjenom kontrolnih mehanizama kako bi se pokazalo da sva dobra na tržištu udovoljavaju međunarodnim standardima i kako bi se sve zainteresirane uvjerilo da su takvi mehanizmi u primjeni

 Unutar jednog tjedna implementiraju se programi uzorkovanja i analize kako bi se potvrdilo da uz postojeće mehanizme za kontrolu hrane, vode za piće i mlijeka koncentracije radionuklida ne premašuju OIL7

 Unutar jednog tjedna do jednog mjeseca provode se unutar EPD-a radiološka mjerenja da bi se identificirala područja na kojima je premašen OIL2 i na tim područjima se:

o započinje s pripremama za preseljenje stanovništva i usporedno uvode mjere za sprječavanje unosa radioaktivnosti gutanjem;

o zabranjuje konzumacija i distribucija lokalno proizvedene ili pribavljene hrane (gljive, divljač, ...), mlijeka od životinja na ispaši i kišnice;

o obavlja evidentiranje stanovništva;

o organizira preseljenje stanovništva na siguran način, počevši od najugroženijih područja;

o obavlja procjena primljenih doza kako bi se utvrdilo je li potrebno obaviti medicinske preglede, savjetovanja i praćenje

 Prema potrebi obavljaju se dodatna mjerenja kako bi se utvrdilo je li potrebno i na kojim područjima uvesti nove mjere zaštite (npr. mjere kojima se smanjuje razina kontaminacije poljoprivrednih proizvoda)

 Po ispunjenju uvjeta ukidaju se pojedine mjere zaštite i druge mjere

4.5.5 R1 - Izvanredni događaj u obavljanju djelatnosti s fiksnim radioaktivnim izvorom

Ovdje je riječ o izvanrednim događajima u objektima ili postrojenjima treće kategorije pripravnosti (vidi poglavlje 2.3.3). Za takve objekte/postrojenja su, prema smjernicama IAEA, predviđene dvije klase izvanrednog događaja: (1) Pozornost i (2) Opasnost za objekt/postrojenje (poglavlje 2.2.4). U nastavku se daju koncepti odgovora za oba slučaja.

4.5.1.1 R1A - Pozornost

Primjenom akcijskih razina (EAL) sadržanih u planu pripravnosti i odgovora na izvanredni događaj, operater prepoznaje pojavu izvanrednog događaja i unutar 15 minuta provodi klasifikaciju. Žurno se poduzima mjere za spašavanje života (ukoliko je potrebno) kao i mjere za sprječavanje pogoršanja situacije odnosno za ublažavanje posljedica. Nadalje, aktivira se interni sustav odgovora (uključujući i interne žurne službe ukoliko postoje) te se nastoji što prije utvrditi uzrok i opseg izvanrednog događaja.

Unutar 30 minuta osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja pri nositelju odobrenja ( odgovorna osoba ) putem kontaktne točke obavještava dežurnog inspektora za radiološku i nuklearnu sigurnost te ovlašteni stručni tehnički servis s kojim nositelj odobrenja ima ugovor o pružanju stručne potpore u slučaju izvanrednog događaja. Potom se pokreću radiološka mjerenja unutar objekta/postrojenja i ukoliko je potrebno u njegovoj neposrednoj blizini, kako bi se potvrdilo da nije bilo prekomjernog ozračenja niti ispuštanja radioaktivnog materijala u okoliš.

Ovlašteni stručni tehnički servis pristiže na mjesto događaja unutar jednog do nekoliko sati (ovisno o lokaciji), ispituje ispravnost opreme/uređaja i sudjeluje u provedbi radioloških mjerenja. Dežurni inspektor, koji također pristiže na mjesto događaja unutar jednog do nekoliko sati, procjenjuje poduzete mjere i po potrebi radi ispitivanja opreme/uređaja i provedbe potrebnih mjerenja poziva drugi (neovisni) ovlašteni stručni tehnički servis.

Jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave upravlja odgovorom na izvanredni događaj izvan područja objekta/postrojenja putem stožera zaštite i spašavanja. Prema potrebi, stožer stavlja u stanje pripravnosti pojedine komponente sustava odgovora te nositelju odobrenja osigurava potporu žurnih službi. Nadalje, ukoliko se za događaj pokaže širi interes, stožer provodi informiranje javnosti uz potporu nositelja odobrenja i tijela nadležnog za radiološku i nuklearnu sigurnost.