Predmet zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje vođenje Središnjeg registra državne imovine (u daljnjem tekstu: Središnji registar), ciljevi vođenja Središnjeg registra, podaci koji se prikupljaju i evidentiraju u Središnjem registru, obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar i druga pitanja vezana za Središnji registar.

Pravna narav i sadržaj Središnjeg registra

Članak 2.

(1) Središnji registar predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju državne imovine.

(2) Pod pojmom državne imovine u smislu stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se sva nefinancijska i financijska imovina države i to: imovina u vlasništvu Republike Hrvatske, imovina jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovina trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovina ustanova kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovina ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i imovina pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavni oblici državne imovine koji su tim pravnim osobama na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje ili korištenje (u daljnjem tekstu: državna imovina), bez obzira na visinu vlasničkih udjela.

(3) Podaci o imovini iz stavka 2. ovoga članka se dostavljaju, unose i vode u skladu s klasifikacijom pojavnih oblika imovine prema rasporedu računa Računskog plana za proračunsko računovodstvo, Računskog plana za neprofitne organizacije i kontnog plana poduzetnika.

Nadležno tijelo

Članak 3.

Središnji registar vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva.

Obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar i njihove obveze

Članak 4.

(1) Obveznici dostave i unosa podataka jesu:

– proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna

– jedinice lokalne samouprave

– jedinice područne (regionalne) samouprave

– proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– trgovačka društva, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– pravne osobe s javnim ovlastima.

(2) Obveznici iz stavka 1. ovoga članka dužni su:

– voditi svoju evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje, neovisno o nositelju vlasničkih prava te imovine

– dostaviti i unijeti podatke o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom upravljaju ili raspolažu u Središnji registar uz naznaku isprave na temelju koje je upis, promjena ili brisanje izvršeno, sukladno postupku koji će se propisati Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom.

(3) Dostavu i unos podataka o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona u Središnji registar može za proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva, zavode i druge pravne osobe čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za ustanove kojima je jedan od osnivača jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršiti nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Podatke vezane uz promjene u vlasništvu i drugim stvarnim pravima svih pojavnih oblika državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, kao i podatke o ispravama na temelju kojih je promjena izvršena, obveznici su dužni dostaviti u Središnji registar bez odgode, a najkasnije u roku od 60 dana od izvršene promjene.

(5) Obveznici dostave podataka koji do stupanja na snagu ovog Zakona nisu dostavili podatke o imovini u Središnji registar, dužni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona dostaviti cjelokupnu evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje.

Ciljevi vođenja Središnjeg registra

Članak 5.

(1) Ciljevi vođenja Središnjeg registra su:

– evidencija, uvid u opseg i strukturu pojavnih oblika državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona

– učinkovitije upravljanje i nadzor nad raspolaganjem i stanjem državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona

– kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona te praćenje koristi i učinaka upravljanja pojavnim oblicima imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) U svrhu ispunjenja cilja iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka dostavljaju se podaci o:

– imovini u vlasništvu obveznika iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona

– državnoj imovini iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom obveznici dostave i unosa podataka upravljaju, raspolažu ili koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa.

(3) U svrhu ispunjenja ciljeva iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka dostavljaju se podaci o:

– državnoj imovini iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom obveznici unosa podataka upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa

– imovini koju koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju, neovisno o nositelju vlasničkih prava.

Javna objava i dostava podataka iz Središnjeg registra

Članak 6.

(1) Podaci Središnjeg registra objavljuju se na mrežnim stranicama sukladno odredbama Uredbe iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ne objavljuju se podaci iz Središnjeg registra koji su klasificirani temeljem zakona kojim se uređuje tajnost podataka.

(3) Središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva dužno je omogućiti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete, u smislu mjera i standarda informacijske sigurnosti, pristup svim podacima o pojavnim oblicima imovine države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Središnjem registru i to: ovlaštenim osobama Vlade Republike Hrvatske, ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom i ministarstva nadležnog za financije.

Provedbeni propisi

Članak 7.

(1) Vlada Republike Hrvatske će uredbom pobliže urediti ustrojstvo i način vođenja, te sadržaj Središnjeg registra, način prikupljanja podataka za Središnji registar, te utvrditi podatke koji se javno ne objavljuju.

(2) Čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva donijet će Pravilnik o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom.

Prekršajne odredbe

Članak 8.

(1) Prekršaj čine obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar iz članka 4. ovoga Zakona, osim obveznika čija je prekršajna odgovornost isključena temeljem posebnog propisa, ako bez odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana od izvršene promjene ne dostave u Središnji registar sve podatke vezane uz promjenu podataka o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar iz članka 4. ovoga Zakona u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba obveznika dostave i unosa podataka u Središnji registar, a koji na bilo koji način upravljaju, raspolažu ili koriste državnu imovinu na temelju zakona i/ili drugog propisa, u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) U slučaju prekršaja iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni tužitelj za podnošenje prekršajnog naloga protiv prekršitelja je središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva u smislu odredbi članaka 109. i 111. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17).

Nadzor

Članak 9.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona vrši središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 10.

Središnji registar državne imovine koji je uspostavljen kao upisnik i vodi se sukladno odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 94/13, 130/14, 18/16 i 89/17) s danom stupanja na snagu ovoga Zakona nastavlja s radom sukladno odredbama Uredbe o registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/11), a do stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 11.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbu iz članka 7. stavka 1 ovoga Zakona.

(2) Čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz stavka 1. ovoga članka Pravilnik iz članka 7. stavka 2 ovoga Zakona.

Članak 12.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva preuzima od Ministarstva državne imovine poslove vođenja Središnjeg registra, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju Ministarstva vezanu za vođenje Središnjeg registra, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Ministarstva državne imovine vezane za vođenje Središnjeg registra, kao i državne službenike Ministarstva državne imovine koji su obavljali preuzete poslove vezano za Središnji registar.

Članak 13.

Državni službenici Ministarstva državne imovine koji su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova, prelaze na rad u Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i zadržavaju plaće prema dosadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema novoj uredbi o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i novom pravilniku o unutarnjem redu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva donesenom na temelju te uredbe.

Članak 14.

(1) Vlada Republike Hrvatske uskladit će uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva državne imovine i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Čelnici Ministarstva državne imovine i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva uskladit će pravilnike o unutarnjem redu s uredbama iz stavka 1. ovoga članka u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 15.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

I.RAZLOZI  ZBOG  KOJIH  SE  ZAKON  DONOSI

Registar državne imovine prvi put je bio uređen Zakonom o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, br. 145/10 i 70/12) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. godine, a bio je na snazi do 30. lipnja 2013. godine kada je na snagu stupio Zakon o upravljanju i raspolaganu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 4/13, 130/14, 18/16 i 89/17). Tim zakonom taksativno su pobrojani pojavni oblici državne imovine, te je propisano da Središnji registar vodi pravni prednik Ministarstva državne imovine - Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

Analiza je pokazala da su odredbe o Registru u važećem Zakonu problematične između ostaloga i što se u pogledu terminologije miješaju pojavni oblici imovine i načini korištenja iste. Primjerice, Registar bi trebao sadržavati i popis imovine u pojavnom obliku koncesije što nije moguće. Naime, koncesija nije oblik državne imovine već oblik pravnog posla kojim se raspolaže imovinom, a koja je izvan pravnog prometa, poput pomorskog dobra. Ono što je imovina Republike Hrvatske kod koncesije je koncesijska naknada, a važno je naglasiti da je Zakonom o koncesijama (Narodne novine, broj 69/17) određeno da Ministarstvo financija vodi Registar koncesija u kojeg se upisuju sve koncesije.

Pored navedenog, analiza je pokazala da je problematična i odredba da se u Registru vodi popis državne imovine u obliku evidencije postupaka koji se vode temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02). Navedeno je problematično iz jednog sličnog razloga kao i kod koncesija, a to je da navedena evidencija nije oblik državne imovine, a osim toga postupke povrata temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine vode uredi državne uprave u županijama i Gradski ured Grada Zagreba koji nemaju navedene evidencije u cijelosti ustrojene.

Kako je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, br. 93/16 i 104/16) ustrojem Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koji obavlja poslove koji se odnose na razvoj, standardizaciju, sigurnost i preporuke za korištenje državne informacijske infrastrukture, koordinira razvitak i primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u sustavima elektroničkog obrazovanja, elektroničkog zdravstva, elektroničkog poslovanja i drugim srodnim područjima, razvija standarde informacijske opreme u javnom sektoru i obavlja poslove radi ostvarenja uvjeta za informiranje i ponovnu uporabu dokumenata i informacija, odlučeno je da se vođenje Registra državne imovine povjeri Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.

Temelj za provedbu navedenog prijedloga stvoren je stupanjem na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, broj 52/18) kojim je propisano da će Ministarstvo voditi isključivo evidenciju o imovini kojom upravlja, a da će te podatke dostavljati u Registar državne imovine, kao i svi drugi obveznici dostave podataka.

II. PITANJA KOJA SE RJEŠAVAJU OVIM  ZAKONOM

Prijedlogom zakona se određuje da Središnji registar državne imovine (u daljnjem tekstu: Središnji registar) vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Prijedlog zakona propisuje da je Središnji registar sveobuhvatna i cjelovita, metodološki standardizirana i kontinuirano ažurirana evidencija državne imovine koja obuhvaća svu nefinancijsku i financijsku imovinu države i to: imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, imovinu jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovinu trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i imovina pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavne oblike državne imovine koji su tim pravnim osobama na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje ili korištenje.

Prijedlog zakona također definira i obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveznici ne ispunjavaju svoje obveze.

Zakonom također treba propisati da se tehnički i provedbeni detalji, kao što su ustrojstvo i način vođenja, te sadržaj Središnjeg registra, način prikupljanja podataka za Središnji registar, te podaci koji se javno ne objavljuju, pobliže uređuju i definiraju uredbom.

S obzirom na činjenicu da se ovim Prijedlogom zakona mijenja nadležnost tijela državne uprave, njegovim stupanjem na snagu nastat će se obveza usklađenja Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave s odredbama ovoga Zakona, kao i potreba usklađenja uredbi o unutarnjem ustrojstvu, te pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva državne imovine i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva s odredbama ovoga Zakona.

III. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Uz članak 1.

Ovim se člankom određuje obuhvat primjene ovoga Zakona.

Uz članak 2.

Člankom 2. se propisuje da se pod pojmom državne imovine podrazumijeva sva nefinancijska i financijska imovina države.

To podrazumijeva:

 imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske

 imovinu jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

 imovinu trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

 imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

 imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

 imovinu pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavni oblici državne imovine koji su tim pravnim osobama na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje i/ili korištenje.

Određuje se da se navedeni podaci dostavljaju, unose i vode u skladu s klasifikacijom pojavnih oblika imovine prema rasporedu računa Računskog plana za proračunsko računovodstvo, Računskog plana za neprofitne organizacije i kontnog plana poduzetnika.

Uz članak 3.

Ovim člankom se određuje da Središnji registar vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Uz članak4.

Ovim člankom se određuje da su Obveznici dostave i unosa podataka:

– proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna

– jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– trgovačka društva, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

– pravne osobe s javnim ovlastima.

Određuje se i da su obveznici dužni su:

– voditi svoju evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje, neovisno o nositelju vlasničkih prava te imovine

– dostaviti i unijeti podatke o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju u Središnji registar uz naznaku isprave na temelju koje je upis, promjena ili brisanje izvršeno

Propisuje se da dostavu i unos podataka o pojavnim oblicima državne imovine u Središnji registar može za proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva, zavode i druge pravne osobe čiji je osnivač jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, kao i za ustanove kojima je jedan od osnivača jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, izvršiti nadležna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, a da se podaci o promjenama u vlasništvu i drugim stvarnim pravima svih pojavnih oblika državne imovine moraju dostaviti u Središnji registar bez odgode, a najkasnije u roku od 60 dana od izvršene promjene.

Također, propisan je rok od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona da obveznici koji do sada nisu dostavljali podatke u Središnji registar, to učine.

Uz članak 5.

Ovim člankom određeni su ciljevi vođenja Središnjeg registra, a oni su:

– evidencija, uvid u opseg i strukturu pojavnih oblika državne

– učinkovitije upravljanje i nadzor nad raspolaganjem i stanjem državne

– kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom

– praćenje koristi i učinaka upravljanja pojavnim oblicima imovine.

Uz članak 6.

Ovim člankom se propisuje da se podaci iz Središnjeg registra objavljuju se na mrežnim stranicama Središnjeg državno ureda za razvoj digitalnog društva, da se podaci iz Središnjeg registra o imovini koji su zakonom, ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom, proglašeni klasificiranim podacima neće se objaviti, te da je Središnji državni ured dužan omogućiti elektroničkim putem siguran pristup svim podacima (onima koji se objavljuju i onima koji se ne objavljuju) ovlaštenim osobama Vlade Republike Hrvatske, ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom i ministarstva nadležnog za financije.

Uz članak 7.

Ovim člankom se propisuju podzakonski akti koje će na temelju ovoga Zakona donijeti Vlada Republike Hrvatske i državni tajnik Središnjeg državnog ureda.

Uz članak 8.

Ovim člankom se propisuje da prekršaj čine obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar ako bez odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana od izvršene promjene ne dostave u Središnji registar sve podatke vezane uz promjenu podataka o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa.

Određene su i kazne za obveznika i odgovorne osobe obveznika za navedeni prekršaj u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna, odnosno od 1.000,00 do 10.000,00 kuna, a da je ovlašteni tužitelj za podnošenje prekršajnog naloga Središnji državni ured

Uz članak 9.

Ovim člankom se određuje da nadzor nad provedbom ovoga Zakona vrši Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Uz članak 10.

Ovim člankom se propisuje da se Središnji registar državne imovine koji je uspostavljen i vodi se sukladno odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske nastavlja voditi sukladno odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 11.

Ovim člankom se određuju rokovi za donošenje podzakonskih propisa koje donosi Vlada Republike Hrvatske i državni tajnik Središnjeg državnog ureda.

Uz članke 12. i 13.

Odredbom ovoga članka propisano je da danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Središnji državni ured preuzima od Ministarstva državne imovine poslove vođenja Središnjeg registra, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju Ministarstva vezanu za vođenje Središnjeg registra, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Ministarstva državne imovine vezane za vođenje Središnjeg registra, kao i državne službenike Ministarstva državne imovine koji su obavljali preuzete poslove vezano za Središnji registar, a da državni službenici Ministarstva državne imovine koji su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova, prelaze na rad u Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i zadržavaju plaće prema dosadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema novoj uredbi o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i novom pravilniku o unutarnjem redu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva donesenom na temelju te uredbe.

Uz članak 14.

Ovim člankom određeno je da će Vlada Republike Hrvatske predložiti usklađenje uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva državne imovine i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva u skladu s odredbama ovoga Zakona, te se čelnici tih tijela obvezuju na usklađenje pravilnika o unutarnjem redu.

Uz članak 15.

Odredbom ovoga članka propisuje se trenutak stupanja na snagu ovoga Zakona.

IV.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Naime, sredstva koja su potrebna za provedbu ovoga Zakona do sada su bila predviđana na pozicijama Ministarstva državne imovine, te ih je potrebno za 2018. godinu prebaciti, a u narednim godinama planirati na pozicijama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Također, provedba ovoga Zakona neće izazvati povećanje troškova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s obzirom da će podatke koje su već dužne voditi dostavljati u Središnji registar.

V.   RAZLIKE  IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU OVIM KONAČNIM PRIJEDLOGOM   U ODNOSU NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA  ZAKONA, TE RAZLOZI  ZBOG  KOJIH  SU  TE  RAZLIKE  NASTALE

Prijedlog Zakona o središnjem registru državne imovine  prihvaćen je u Hrvatskome saboru na 8. sjednici 13. srpnja 2018. godine, nakon što je razmotren na saborskoj sjednici i na sjednicama radnih tijela. U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona unijete su određene izmjene u cilju uvažavanja stajališta iznesenih tijekom prvog čitanja Prijedloga zakona, a sa svrhom poboljšanja odredbi Konačnog prijedloga zakona. U odnosu na Prijedlog zakona predlagatelj je u tekstu Konačnog prijedloga zakona izmijenio sljedeće:

- u članku 2. dodatno je propisano da  je potrebno dostaviti podatke   o imovini za sve  pravne osobe u kojima Republika Hrvatske ima vlasničke udjele, brz obzira na visinu vlasničkih udjela, na prijedlog zastupnika Stjepana Čuraja

- u članku 4. stavku 2. podstavku 1., te članku 5., stavku 3. podstavku 2 . pojam „titular vlasništva“ zamijenjen je pojmom „nositelj vlasničkih prava“, na prijedlog Odbora za zakonodavstvo

- u članku 4. stavku 4. propisano je da su obveznici dužni dostaviti promjene o imovini kojom upravljaju u roku od 60 dana, umjesto 30 dana, na prijedlog zastupnika Stjepana Čuraja

- u članku 4. dodan je stavak 5 . kojim se određuje da oni obveznici koji do sada nisu dostavili podatke u Središnji registar moraju iste dostaviti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, na prijedlog zastupnika Stjepana Čuraja

- u članku 8. stavku 2 . smanjen je iznos propisane kazne za nedostavljanje podataka u Središnji registar sa 10.000,00 do 100.000,00 KN na 5.000,00 do 50.000,00 KN na prijedlog zastupnika Marka Vešligaja, te Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora

VI.  PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA KOJI SU BILI  DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA, A  KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO  I  ZBOG KOJIH  RAZLOGA

Primjedbe iznesene na raspravi pred nadležnim saborskim odborima, kao i u saborskoj raspravi razmotrene su,  e su u dijelu u kojem su prihvaćene                                                                                         unesene u tekst, dok sljedeće primjedbe koje nije bilo moguće prihvatiti iznosimo u nastavku. Također, potrebno je naglasiti da su obrađene primjedbe i prijedlozi koje su konkretnog karaktera, te vezane za predmet ovog Zakona.

- primjedba zastupnika Ivana Vilibora Sinčića  da je s obzirom na proširenje broja obveznika dostave podataka u Središnji registar potrebno organizirati edukacije iz razloga što navedeno nije potrebno propisivati Zakonom. Edukacije će biti  dio pripreme za provedbu Zakona.

- primjedba zastupnika Marka Vešligaja da Ministarstvo državne imovine, a ne Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva treba voditi Središnji registar, jer je razlog promjene nadležnosti upravo povećanje efikasnosti  vođenja evidencije državne imovine kroz povjeravanje tih poslova specijaliziranom tijelu, kako je to navedenu u uvodnom dijelu Zakona

- primjedba Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora  o provodljivosti ovog Zakona zbog neusklađenosti zemljišnih knjiga i katastra jer isto nije predmet uređenja ovog propisa, niti je u nadležnosti Ministarstva državne imovine kao stručnog nositelja ovog zakonskog prijedloga.