PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A
Radna nelektorirana i nekorigirana verzija
A.OPIS PREDMETA
Srpska nacionalna manjina najbrojnija je nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj koja je stoljećima izgrađivala svoj kulturni identitet istovremeno obogaćujući njezin multikulturalni prostor svojom bogatom i raznovrsnom kulturom.
Materinski jezik je najvredniji izraz identiteta jer učeći o svom jeziku i kulturi bolje upoznajemo sebe, svoj narod, svoje nasljeđe, više cijenimo sebe i postajemo sposobniji uvažavati ostale kulture i narode.
Pripadnici nacionalnih manjina svoje pravo na obrazovanje na jeziku i pismu manjine ostvaruju na temelju propisanih zakonskih akata, Ustava i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Srpski jezik je kurikularni predmet i jezik sporazumijevanja, učenja i poučavanja u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj koje obrazuju učenike pripadnike srpske nacionalne manjine po Modelu A i sve one koji se žele obrazovati po tom modelu.
Srpski jezik u Modelu A ima posebno mjesto jer se cjelokupno učenje i poučavanje odvija na materinskom jeziku. Učenje i poučavanje svih predmeta (izuzev hrvatskog jezika) odvija se na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a u nastavi stranih jezika prijevodi tekstova obvezno se pišu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Svrha učenja srpskog jezika je čuvanje, njegovanje i prenošenje tradicije i kulture, poticanje razvoja integriteta i identiteta, osjećaja nacionalne pripadnosti, ali i pripadnosti europskoj zajednici.
Materinski jezik predstavlja bogatstvo u koje je utkano cjelokupno iskustvo, znanje i kultura jednog naroda, pa stoga učenje i poučavanje materinskog jezika ima suštinski značaj za intelektualni, emocionalni i društveni razvoj učenika. Vladanje materinskim jezikom je temeljna kompetencija koja predstavlja polazište za učenje svih drugih predmeta i zato se uči na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima.
U vremenu globalizacije, vrlo snažno izražene i kroz širenje engleskog kao svjetskog jezika, svrha poučavanja materinskog jezika je da se kod učenika razvija svijest, odgovornost i potreba za njegovanjem i čuvanjem materinskog jezika kao temeljnog izraza identiteta, istovremeno ih upućujući da shvate društveno- kulturnu realnost.
Učenjem i poučavanjem Srpskog jezika učenici upoznaju najznačajnije pisce i djela srpske književnosti, osposobljavaju se za samostalnu interpretaciju različitih umjetničkih, ali i neumjetničkih tekstova, postupno proširuju saznajne vidike, razvijaju kritičko mišljenje, originalna gledišta, kreativnost, samopouzdanje i preuzimaju inicijativu, aktivnu i odgovornu ulogu u svom obrazovanju.
Kroz predmetni kurikulum Srpskog jezika učenici se odgajaju u duhu općeg humanističkog progresa i tolerancije, potiču na razvijanje trajnog interesa za nova saznanja, obrazovanje i cjeloživotno učenje.
Kao predmet, Srpski je jezik usklađen s potrebama suvremenog društva, temelji se na komunikacijskom pristupu, usmjeren je na razvoj ljubavi prema čitanju, na usvajanje pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja, razvijanje strategije učenja putem čitanja, kao i na medijsko obrazovanje učenika te postupno i kontinuirano razvijanje čitalačke pismenosti. Predmetni kurikulum učiteljima pruža mogućnost usuglašavanja planiranih nastavnih sadržaja sa sadržajima drugih predmeta kad god je to svrsishodno, što učenicima pruža potpunija i trajnija znanja, vještine i sposobnosti.
Kurikulum predmeta Srpski jezik uvažava različite razvojne mogućnosti učenika, njihove potrebe i interese. primjenjivanje principa znanstvenosti, primjerenosti, očiglednosti i postupnosti, uz učeničku svjesnu aktivnost, istraživanje i stvaranje, polazišta su u organizaciji nastave materinskog jezika, koja će učenike oplemenjivati i odgajati za estetsko i humano.
Po uspješnom završetku srednjoškolskog obrazovanja učenici imaju mogućnost opredijeliti se za svijet rada ili nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili, ukoliko to žele, u Republici Srbiji, upravo zahvaljujući školovanju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
B.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA SRPSKI JEZIK
Učenik:
1.Razvija ljubav prema materinskom jeziku te poštuje, njeguje i unapređuje kako kulturnu baštinu i vlastiti jezični, kulturni i nacionalni identitet, tako i vrijednosti različitih jezičnih i kulturnih zajednica te se osposobljava za život u multikulturalnom društvu.
2.Usvaja gramatička i pravopisna pravila i vlada jezikom radi sporazumijevanja u različitim komunikacijskim situacijama, putem različitih medija i u različite svrhe.
3.Stječe naviku i potrebu za čitanjem radi učenja i uživanja, samostalno tumači i vrednuje različite umjetničke i neumjetničke tekstove, kritički promišlja različite informacije i sadržaje, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost te namjeru autora, njeguje i razvija etičke i estetske vrijednosti.
4.Stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, teorijska znanja o jeziku i pravopisu uspješno primjenjuje u praksi, kreativno se izražava, razvija i njeguje stvaralački, istraživački i kritički duh.
5.Preuzima odgovornost za svoje usmeno i pisano izražavanje i odgovornost za svoje učenje, samostalno rješava probleme i donosi odluke, primjenjuje stečena znanja i vještine u novim situacijama, poduzetan je te spreman na suradnju i timski rad.
C.DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK
Učenje i poučavanje Srpskog jezika odvija se kroz četiri znanstveno utemeljene i međusobno povezane domene:
Književnost
Jezik
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura i mediji
U svim domenama razvija se komunikacijska jezična kompetencija, odnosno četiri sposobnosti sporazumijevanja: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje.
Kroz ove domene razvija se učenik koji poštuje različitosti, ljudska prava i slobode, ima aktivan i odgovoran odnos prema društvu u kojem živi, odgovoran je za svoje obrazovanje, izbore i odluke. Argumentirano zastupa svoje stavove i mišljenja, uvažavajući suprotna stajališta, spreman je na suradnju i rješavanje problema.
Domena Književnost temelji se na čitanju književnog teksta i na estetici recepcije, u skladu s jednim od osnovnih principa moderne nastave usmjerene na učenika. Kako tekst tek u svijesti čitatelja postaje umjetničko djelo, prije rada na književnom tekstu treba stvoriti snažan doživljajni kontekst, a tek nakon recepcije i interpretacije mogu se ostvariti određena književnoteorijska i ostala uopćavanja.
Ova domena razvija ljubav prema čitanju, sposobnost da učenik interpretira ono što je pročitao i da uspoređuje razna književna djela. Osim obveznih lektirnih djela vrlo je važno da se učeniku ostavi i mogućnost slobodnog izbora, kako bi se poticalo čitanje radi osobnog zadovoljstva i stvaranje čitalačke navike.
Domena Jezik temelji se na shvaćanju i obrazlaganju jezičnih pojava, koje učenik uočava u njihovoj praktičnoj funkciji ostvarenoj u pisanom tekstu ili živoj govornoj komunikaciji. Vrlo je važno jezične zakonitosti savladati prvo na materinskom jeziku, što je preduvjet za učenje svih drugih jezika. Kroz ovu domenu učenik njeguje jezičnu kulturu, usvaja pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja te prepoznaje i osuđuje govor mržnje.
Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo potiče kreativno stvaralaštvo učenika te razvija sposobnost učenika da se u govoru i pisanju pridržava svih pravila dobre komunikacije, da iskaže interes za sugovornika kao i spremnost na toleranciju. Potiče se intelektualna radoznalost, razvija se suradničko učenje, samostalnost i odgovornost.
Komunicirajući, učenik ne izražava samo svoje misli i osjećaje, već i stupanj duhovnog razvoja, a učitelj uvažava svakog učenika, njegove ideje i individualne sposobnosti.
Domena Kultura i mediji - Kultura podrazumijeva sustav vrijednosti, stavova i običaja određene društvene zajednice, a najvažniji kulturni alat koji oplemenjuje čovjeka i omogućuje mu da se izrazi je umjetnost.
Kroz ovu domenu učenik se upoznaje s radom kulturnih ustanova, razvija naviku posjećivanja kulturno-umjetničkih događaja te ga se potiče da i sam aktivno sudjeluje u različitim kulturnim manifestacijama. Učenik razvija estetsku kompetenciju, upoznaje kulturu i umjetnost te njeguje tradiciju svog naroda.
Ova domena razvija i medijsku pismenost kao vještinu i sposobnost postavljanja pravih pitanja o onome što se gleda, čita ili sluša, odnosno pitanja koja su temelj istinske demokracije: Tko je konstruirao ovu poruku i zašto je šalje? Osim što razvija sposobnost analize i vrednovanja medijskih poruka, učenik razvija i sposobnost odašiljanja poruka putem medija. Učenik također uviđa razliku između visoke i popularne kulture te proučava popularnu kulturu i njezin utjecaj na razvoj stavova i vrijednosti.
Kroz ovu domenu učenik shvaća značaj i ulogu medija, cenzuru i propagandu, pravo na informaciju i pravo na privatnost te suštinske postulate etike medija.
Književnost
Kroz ovu domenu učenik se upoznaje s razvojem i reprezentativnim djelima srpske književnosti, procjenjuje njezino mjesto u europskom kontekstu te europske utjecaje, ali i njezin doprinos europskoj književnosti. Učenik usvaja osnovna znanja iz teorije i povijesti književnosti kako bi njegov doživljaj i razumijevanje problematike djela bili što potpuniji, s vremenom samostalno interpretira i prosuđuje književni tekst te izražava, objašnjava i argumentirano brani svoje stavove. Ova domena obrazuje učenika koji može, na temelju svog čitalačkog iskustva, u mnoštvu knjiga koje su nam danas dostupne odabrati djela koja vrijedi čitati, u skladu s estetskim i etičkim mjerilima.
Najvažniji zadatak domene Književnost jest da razvije ljubav prema simpatičkom čitanju i potiče čitanje kao životni stil primjenjujući suvremene metode, da bi učenici čitanje doživjeli kao radost i uživanje, a ne kao napor.
Ivo Andrić je rekao: „Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život.“ Prema tome, kroz domenu Književnost učenik obogaćuje svoj unutarnji svijet, svoj rječnik, spoznaje sebe i druge, razvija sposobnost empatije, kritičko mišljenje i divergentno razmišljanje, a stečena znanja i vještine primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama.
Jezik
Kroz ovu domenu učenik upoznaje razvoj i osnovne zakonitosti srpskog standardnog jezika te razmatra jezik kao društvenu pojavu i komponentu nacionalnog identiteta.
Učenik razlikuje standardni jezik i dijalekt, sociolekt i idiolekt, razlikuje funkcionalne stilove i zna ih primijeniti u različitim kontekstima i komunikacijskim situacijama. Usvojena gramatička i pravopisna znanja i vještine, učenik uspješno primjenjuje pri analizi i oblikovanju teksta te istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na temelju konteksta.
Učenik kreira tekstove koji imaju praktičnu namjenu (pozivnice, molbe, formulari i slično), razumije i upotrebljava javne obavijesti, odnosno, na temelju implicitnih znanja o jeziku, razvija čitalačku pismenost i funkcionalna znanja.
Kao sredstvo izražavanja i sporazumijevanja, jezik je temelj za intelektualni, moralni, emocionalni, društveni i kulturni razvoj pojedinca te ova domena razvija socijalizacijske sposobnosti učenika i jezičnu toleranciju.
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura izražavanja i stvaralaštvo razvija učenika koji pravilno i smisleno izražava vlastite misli, osjećaje i stavove, pridržavajući se svih pravila dobrog govora i pisanja, poštujući vrijeme onih koji ga slušaju i uvažavajući njihovu potrebu da budu slušani. Kultura izražavanja traži veliku kulturu duha pa je nužno kod učenika poticati asertivan odnos prema sugovorniku.
Ova domena njeguje kreativno pisanje, obogaćuje učenikov rječnik, razvija njegov jezični i stilski izraz. Učenik razvija kulturu usmenog i pisanog izražavanja i vještine opisivanja, prepričavanja, izvještavanja, raspravljanja, referiranja. Potiče se literarno, dramsko-scensko i novinarsko stvaralaštvo.
Ova domena njeguje interpretativno, istraživačko, kritičko, izražajno, ali i stvaralačko čitanje i kazivanje, pomoću kojeg se učenik oslobađa treme, razvija samopoštovanje i samouvjerenost te gradi svoj stil govorenja.
Potiče se kreativno stvaralaštvo učenika, poduzetnost, individualnost, znatiželja, mašta, otvorenost i hrabrost, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu te razvoj divergentnog mišljenja.
Da bi se razvio u jedinstvenu osobnost koja će biti sposobna doprinijeti razvoju društva, učeniku se treba omogućiti sloboda izražavanja i ispoljavanja vlastitog kritičkog stava.
Kultura i mediji
Suvremena nastava ne smije ignorirati veliki utjecaj i ulogu medija u današnjem društvu. Da bi učenik mogao kritički sagledati medije, mora biti medijski pismen i mora imati razvijeno kritičko mišljenje.
Domena Kultura i mediji temelji se na principu istraživanja teksta, odnosno na interpretaciji velikog broja verbalnih i vizualnih simbola koje svakodnevno primamo putem medija. Učenik se osposobljava za komunikaciju s medijima, razumijevanje i vrednovanje medijskih poruka. Upoznaje klasične i moderne izvore znanja i informacija i osposobljava se za samostalno učenje.
Učenik razvija naviku da posjećuje kulturne događaje i tako razvija svoj kreativni potencijal i estetski senzibilitet te promišlja o utjecaju kulture, popularne kulture i tradicije na vlastiti kulturni identitet. Ova domena kod učenika razvija percepciju, koncentraciju i vizualnu memoriju, kao i samopouzdanje, empatiju, solidarnost i toleranciju prema onima koji su drugačiji.
Učenik se potiče na stvaranje medijskih poruka i kreativno izražavanje, a svojim umjetničkim stvaralaštvom doprinosi oblikovanju kulture svoje neposredne i šire okoline.
D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Većina odgojno-obrazovnih ishoda razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole pa se pojedine komponente razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno-obrazovnim ciklusima koji slijede. Tijekom jednog nastavnog sata mogu se ostvariti ishodi više ili čak svih domena, a također ostvarivanje jednog ishoda može se protezati tijekom nekoliko sati.
Dio nekih ishoda je preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje ili preporuka književnih ili neknjiževnih tekstova na kojima se radi. U domeni Kultura i mediji nalazi se i prijedlog kulturnih događaja i ustanova za ostvarenje ishoda Učenik gradi/razvija svoj kulturni i nacionalni identitet.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog ishoda. Sadržaji preko kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Književnost većinom su književna djela čiji se popis nalazi nakon tablice ishoda.
razine usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četiri kategorije (zadovoljavajući, dobar, vrlo dobar i izvrstan).
Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
A.
Domena Književnost
B.
Domena Jezik
C.
Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo
D.
Domena Kultura i mediji
A.1.
Domena Književnost, prvi razred
A.1.1.
Domena Književnost, prvi razred, ishod jedan
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
izvrsna
1. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.1.1.
Učenik prepoznaje pjesmu, priču i kratke narodne umotvorine
- uočava vezu slike i teksta u slikovnici
- prepoznaje pjesmu primjerenu uzrastu te stihove i strofe
- prepoznaje osnovni osjećaj u pjesmi
- prepoznaje glavni događaj, mjesto i vrijeme dešavanja radnje u priči
- uočava likove i njihove istaknute osobine
- razumije sadržaj i odgovara na jednostavna pitanja u vezi s tekstom
- prepoznaje različite oblike kazivanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje, razgovor
- prepoznaje pitalicu, zagonetku, brzalicu
- prepoznaje pjesmu, priču i kratke narodne umotvorine i odgovara na jednostavna pitanja
- prepoznaje pjesmu, priču, kratke narodne umotvorine i izvodi jednostavne zaključke u vezi s tekstom
- prepoznaje pjesmu, priču, kratke narodne umotvorine na temelju tekstovnih obilježja
- određuje slijed događaja u tekstu
- izvodi složenije zaključke u vezi s tekstom
- prepoznaje pjesmu, priču, kratke narodne umotvorine na temelju tekstovnih obilježja
- uočava uzročno-posljedičnu povezanost događaja te ocjenjuje ponašanje likova
A.1.2.
Učenik prepoznaje dramski tekst
- prepoznaje dramski tekst koji je namijenjen izvođenju na pozornici
- prepoznaje glavni događaj
- uočava likove i njihove istaknute osobine
- prepoznaje dramski tekst
- odgovara na jednostavna pitanja u vezi s tekstom
- prepoznaje i razlikuje dramski tekst od drugih njemu poznatih tekstova
- izvodi jednostavne zaključke u vezi s dramskim tekstom
- objašnjava po čemu se dramski tekst razlikuje od drugih njemu poznatih tekstova
- prepoznaje dramsku radnju
- izvodi složenije zaključke u vezi s dramskim tekstom
- uspoređuje dramski tekst s drugim njemu poznatim tekstovima i objašnjava razlike
- iznosi svoj stav o dramskom tekstu objašnjavajući i vrednujući događaje i postupke likova
A.1.3.
Učenik razvija čitalačku naviku
- čita kratko književno djelo primjereno uzrastu (npr. slikovnice) za razvijanje čitalačkih navika
- uočava naslov, ime autora, razumije sadržaj i ilustracije u knjizi
- na temelju preporuke učitelja ili knjižničara čita kraće književne tekstove primjerene uzrastu
- samostalno bira kraći književni tekst koji će čitati
DOMENA: JEZIK (B)
B.1.1.
Učenik vlada elementima početnog čitanja i pisanja na materinskom jeziku
- razlikuje glasove, šumove i zvukove
- sluša govorne poruke
- uočava glasove u riječima te im određuje mjesto, broj i redoslijed
- pravilno izgovara glasove (ć, č, đ, dž, h i r), suglasničke grupe i brzalice
- prepoznaje jezične elemente (glas, slovo)
- prepoznaje jezične cjeline i usvaja pravilan izgovor (riječ, rečenica), analizira ih i sintetizira
- dekodira slova i povezuje ih u riječ
- oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova i povezuje ih u riječi
- prepisuje riječi i rečenice
- prepoznaje da se u obitelji i školi sporazumijeva na materinskom jeziku
- samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu
jednosložnih i dvosložnih riječi
- pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova te uz pomoć učitelja piše riječi i kraće rečenice
- dekodira slova i povezuje ih u riječ, iščitava rečenice
- samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu
dvosložnih i trosložnih riječi
- pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova, piše riječi i kraće
rečenice
- povezuje slova u riječ, čita rečenice i
kraći tekst
- samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu
višesložnih riječi
- pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova te samostalno piše riječi i kraće rečenice
- samostalno, ali sporije, čita cjelovit tekst
- samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu
višesložnih riječi te navodi nove primjere
- estetski i grafički pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova i samostalno piše riječi i rečenice
- jačinom i tempom prirodnog govora tečno, intonativno točno čita cjelovit tekst
B.1.2.
Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi
- poznaje značenje riječi koje upotrebljava u razgovornim situacijama (u kući, školi i sl.)
- služi se rječnikom u čitanci
- uočava ulogu glasova u razlikovanju značenja riječi i riječi koje znače nešto umanjeno ili uvećano
- poznaje značenje riječi, ali ih u svakodnevnim razgovornim situacijama ne upotrebljava pravilno
- skroman fond riječi
- poznaje značenje riječi koje upotrebljava u svakodnevnim razgovornim situacijama
- skroman fond riječi
- nove riječi pravilno
primjenjuje u
svakodnevnim razgovornim
situacijama
- fond riječi primjeren uzrastu
- samostalno pronalazi odgovarajuće riječi (npr. sinonime) koje pravilno primjenjuje u svakodnevnim razgovornim situacijama
- bogat fond riječi
B.1.3.
Učenik prepoznaje različite vrste rečenica
- prepoznaje prema intonaciji izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- uočava u tekstu izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu na temelju rečeničnih znakova
- prepoznaje izjavne, upitne i usklične rečenice prema izgovoru (intonaciji), a u tekstu uz pomoć učitelja
- prepoznaje, prema izgovoru (intonaciji) i u tekstu (na temelju rečeničnih znakova), izjavne, upitne i usklične rečenice
- razlikuje izjavne, upitne i usklične rečenice u svakodnevnim razgovornim situacijama i u tekstu
- samostalno i originalno kombinira i primjenjuje različite rečenice u svakodnevnim razgovornim situacijama
- uspoređuje rečenice u tekstu
B.1.4.
Učenik upotrebljava veliko slovo i osnovne rečenične znakove
- označava velikim slovom početak rečenice
- upotrebljava veliko slovo u pisanju osobnih imena i prezimena, imena naselja (jednočlana)
- označava završetak rečenice točkom, upitnikom i uskličnikom
- navodi pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova i primjenjuje ih u jednostavnim primjerima uz pomoć učitelja
- navodi pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova i primjenjuje ih u jednostavnim primjerima uz minimalne pogreške
- samostalno i točno navodi i primjenjuje pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova u jednostavnim primjerima
- na samostalno navedenim primjerima objašnjava pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.1.1.
Učenik sluša govor/tekst i sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i želje
- sluša i razumije govor i pročitani tekst uočavajući lijepe riječi
- imenuje predmete, poznaje značenje riječi (opći pojmovi) te ih pravilno upotrebljava u razgovoru
- odgovara na pitanja i sudjeluje u razgovoru
- upotrebljava riječ Vi iz poštovanja i učtivosti
- prepričava kraće i jednostavnije tekstove te na zanimljiv način počinje i završava svoje pričanje
- priča o događaju ili doživljaju (iskustveno bliskom) na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika
- snalazi se u svakodnevnim govornim situacijama (pozdravljanje i predstavljanje u telefonskom razgovoru)
- sluša jednostavno strukturiran govor/tekst te uz pomoć učitelja odgovara na pitanja o sadržaju poštujući pravilaučtivog ophođenja
- sluša i razumije jednostavan strukturiran govor/tekst te točno i punom rečenicom odgovara na pitanja o sadržaju poštujući pravila učtivog ophođenja
- započinje razgovor, učtivo se obraća sugovorniku i sudjeluje u razgovoru na temelju danih preporuka/poticajnih pitanja
- samostalno i originalno započinje razgovor na zadanu ili slobodnu temu
poštujući pravila učtivog
ophođenja
C.1.2.
Učenik razvija vještinu čitanja
- čita riječi, rečenice i kraće tekstove pisane ćirilicom naglas i u sebi
- prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji (glasno i tiho, brzo i sporo čitanje)
- u čitanju uočava znakove interpunkcije (točka, zarez, upitnik, uskličnik)
- čita kraći tekst po ulogama
- sporo čita riječi i kraće rečenice, ali razumije pročitano
- jednostavno strukturirane tekstove čita uz pomoć učitelja
- čita rečenice i jednostavno strukturirane tekstove čineći manji broj grešaka i razumije pročitano
- čita kraće tekstove brzinom normalnog govora i razumije pročitano
- čita duži tekst prilagođavajući čitanje tekstovnoj situaciji i razumije pročitano
C.1.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
- prepisuje riječi i kratke rečenice (rečenice sa dopunjavanjem, rečenice od zadanih riječi) pisanim ćiriličnim slovima
- piše diktat za primjenu pravopisnih pravila
- opisuje predmete i bića (samo bitna obilježja) na temelju zajedničkog promatranja ili po sjećanju
- prepoznaje osnovne forme pisane komunikacije
- prepisuje riječi i kratke rečenice sa danim zadatkom pisanim ćiriličnim slovima
- pravilno se potpisuje
- prepoznaje pozivnicu, čestitku i oglase te ih piše uz pomoć učitelja
- piše odgovore na pitanja pisanim ćiriličnim slovima, poštujući veliko slovo na početku i znakove interpunkcije na kraju rečenice
- razlikuje i piše pozivnicu, čestitku i oglas prema danim preporukama
- sastavlja i piše pisanim ćiriličnim slovima gramatički ispravne rečenice na temelju zadanih riječi
- samostalno razlikuje i piše pozivnicu, čestitku i oglas
- samostalno sastavlja i piše pisanim ćiriličnim slovima gramatički ispravne rečenice
-samostalno razlikuje osnovne forme pisane komunikacije i na kreativan i originalan način piše pozivnicu, čestitku i oglas
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.1.1.
Učenik prepoznaje animirani film
- imenuje animirani film kao oživljene i ozvučene slike u pokretu
- prepoznaje filmska izražajna sredstva: boju, zvuk i pokret
- prepoznaje kratki lutkarski i crtani film primjeren uzrastu
- izražava vlastiti doživljaj filma
- određuje redoslijed događaja u filmu
- priča filmsku priču kratkog crtanog i lutkarskog filma
- prepoznaje glavne i sporedne likove u filmu
- uspoređuje osobine likova
- objašnjava poruku filma
- prepoznaje lutkarski i crtani film i izražava vlastiti doživljaj
- prepoznaje glavni lik u filmu
- uz pomoć učitelja priča filmsku priču
- uz poticaj prikazuje tijek događaja u stripu
- prepoznaje lutkarski i crtani film i izražava vlastiti doživljaj - izdvaja glavni lik od sporednih likova u filmu
- prema poticajnim pitanjima priča filmsku priču
- samostalno prikazuje tijek događaja u stripu
- razlikuje lutkarski i crtani film
-identificira likove u filmu i uočava osobine glavnog lika
- prema redoslijedu događaja priča filmsku priču
- uz poticaj prikazuje tijek događaja crtežom u prostornom nizu
- objašnjava svojim riječima razliku lutkarskog i crtanog filma
- identificira likove u filmu i uspoređuje njihove izrazite osobine
- na zanimljiv način priča filmsku priču
- objašnjava poruku filma
- samostalno prikazuje tijek događaja crtežom u prostornom nizu
D.1.2.
Učenik prepoznaje kazališnu predstavu
- prepoznaje i imenuje pozornicu i gledalište
- prepoznaje lutkarsku predstavu
- izražava vlastiti doživljaj
- prepoznaje glavne i sporedne likove lutkarske predstave
- uočava da glumci pokreću i „posuđuju“ glas lutkama
- oživljava scensku lutku
- izvodi kraći odlomak dramskog teksta
- prepoznaje lutkarsku predstavu i izražava vlastiti doživljaj
- prepoznaje i imenuje glavni lik u lutkarskoj predstavi
- uz pomoć učitelja prepoznaje dramsku radnju
- uz pomoć učitelja oživljava scensku lutku
- prepoznaje pozornicu kao mjesto izvođenja lutkarske predstave - izražava vlastiti doživljaj
-izdvaja glavni lik od sporednih likova
- prema poticajnim pitanjima prepoznaje dramsku radnju
- oživljava scensku lutku samo pokretom
- razlikuje pozornicu/scenu od gledališta,
- identificira likove u predstavi i uočava osobine glavnog lika
- samostalno uočava dramsku radnju
- oživljava scensku lutku koja u dramskom tekstu ima sporednu ulogu
- objašnjava svojim riječima razliku lutkarskog filma i lutkarske predstave
- identificira likove u lutkarskoj predstavi i uspoređuje njihove izrazite osobine
- oživljava scensku lutku koja u dramskom tekstu ima glavnu ulogu
D.1.3.
Učenik upoznaje knjižnicu
- prepoznaje školsku knjižnicu
- pronalazi željenu knjigu
- pozajmljuje, čuva i na vrijeme vraća knjige iz školske knjižnice (lektirne naslove i druge knjige primjerene uzrastu)
- razlikuje knjižnicu od knjižare
- uz poticaj učitelja posjećuje knjižnicu radi pozajmljivanja lektirnih naslova
- uz pomoć učitelja vodi dnevnik čitanja
- samostalno posjećuje knjižnicu radi pozajmljivanja lektirnih naslova
- prema danim preporukama vodi dnevnik čitanja
- samostalno posjećuje knjižnicu radi pozajmljivanja lektirnih naslova i drugih knjiga primjerenih uzrastu (prema preporuci učitelja i knjižničara)
- samostalno vodi dnevnik čitanja
- samostalno posjećuje knjižnicu radi pozajmljivanja lektirnih naslova i drugih knjiga primjerenih uzrastu
- samostalno i na kreativan način vodi dnevnik čitanja
D.1.4.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni
identitet
- njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs)
- posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije npr. Sveti Sava, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika i druge, a u pojedinim i sudjeluje
- posjećuje i razlikuje kulturne ustanove (dječje kazalište, muzeje, pravoslavne manastire)
- razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
- izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
- uz poticaj učitelja posjećuje
školske i izvanškolske manifestacije
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
- uz poticaj učitelja posjećuje kulturne događaje i ustanove, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj na kreativan način
- sudjeluje u pojedinim školskim i izvanškolskim manifestacijama
2. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.2.1.
Učenik razlikuje pjesmu, priču dramski tekst i kratke narodne umotvorine
- prepoznaje osnovni osjećaj i temu teksta
- razlikuje književne pojmove prema osnovnim karakteristikama: pjesma, stih, strofa, proza, bajka, basna, dijalog, lik/junak, dramska radnja, dramski sukob
- uočava jednostavne pjesničke slike
- razlikuje glavne od sporednih likova i uspoređuje njihove osobine
- izdvaja i imenuje uže cjeline (odjeljke) teksta
- prepoznaje pouku u basni;
- otkriva i objašnjava poruku u tekstu
- prepoznaje onomatopejske i poredbene sadržaje u tekstu
- razlikuje obilježja pitalice, zagonetke, brzalice
- razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine
- razlikuje glavne od sporednih likova
- odgovara na jednostavna pitanja
- razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine na temelju tekstovnih obilježja
- razlikuje glavne od sporednih likova
- prepoznaje slijed događaja u tekstu
- izvodi jednostavne zaključke u vezi s tekstom
- razlikuje književne pojmove
- uočava jednostavne pjesničke slike
- uočava kronologiju i povezanost događaja u tekstu
- uočava osobine likova na temelju njihovih postupaka
- izvodi složenije zaključke u vezi s tekstom
- objašnjava književne pojmove
- uočava pjesničke slike
- prepoznaje osnovni osjećaj i temu te imenuje uže cjeline (odjeljke) teksta
- zauzima stav prema postupcima likova
- objašnjava poruku teksta
- prepoznaje onomatopeju i usporedbu u tekstu
A.2.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
- samostalno bira kratko književno djelo za razvijanje čitalačke navike
- u sadržaju razlikuje pripovijedanje, opis i dijalog
- uz poticaj učitelja čita kratko književno djelo primjereno uzrastu
- samostalno bira i čita književna djela primjerena uzrastu
DOMENA: JEZIK (B)
B.2.1.
Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi
- pronalazi značenje riječi u rječniku i leksikonu
- sastavlja vlastiti mali rječnik (u svesku)
- razlikuje glasove i slogove (samoglasnike, suglasnike, slogotvorno „r“)
- rastavlja riječi na slogove;
- razlikuje riječi sličnog i riječi suprotnog značenja
- razlikuje materinski jezik od drugih jezika
- poštuje svoj jezik i poštuje druge jezike
- prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje, ali ih ne primjenjuje često u svakodnevnim razgovornim situacijama
- skroman fond riječi
- prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje, te uz poticaj primjenjuje nove riječi u svakodnevnom govoru
- skroman fond riječi
- samostalno objašnjava odgovarajuće riječi (npr. sinonime) koje pravilno primjenjuje u svakodnevnim razgovornim situacijama
- fond riječi primjeren uzrastu
- aktivira svoj fond riječi u svakodnevnim razgovornim situacijama
- bira riječi koje pravilno prilagođava govornim situacijama
B.2.2.
Učenik prepoznaje imenice i glagole
- prepoznaje imenice kao riječi kojima se imenuju bića, predmete i pojave
- prepoznaje glagole kao riječi koje označavaju radnju te potvrdni i niječni oblik glagola
- preoblikuje imenice u glagole i obrnuto
- prepoznaje imenice i glagole u jednostavnim primjerima uz pomoć učitelja
- razlikuje imenice i glagole u jednostavnim primjerima
- samostalno uočava i razlikuje, u govoru/tekstu, imenice od glagola i grupira ih prema zadanim
kriterijima
- samostalno razlikuje imenice od glagola, grupira ih i preoblikuje prema zadanim
kriterijima
te navodi nove primjere
B.2.3.
Učenik razlikuje vrste rečenica po komunikativnoj funkciji i obliku
- razlikuje izjavne, upitne, usklične i zapovjedne rečenice
- razlikuje potvrdan i niječan sadržaj rečenice na temelju forme
- prepoznaje u govoru/tekstu rečenice jednostavne strukture na temelju intonacije, znakova interpunkcije i oblika
- razlikuje u govoru/tekstu rečenice na temelju intonacije, znakova interpunkcije i oblika te uz poticaj piše rečenice jednostavne strukture
- samostalno objašnjava rečenice po značenju i obliku te daje jednostavne nove primjere na temelju modela
- uspoređuje rečenice po značenju i obliku, daje nove primjere te samostalno i točno piše različite rečenice
B.2.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
- upotrebljava veliko slovo u pisanju jednočlanih i višečlanih naziva (naselja, ulica, trgova i praznika)
- rastavlja riječi na slogove i rastavlja riječi na kraju retka upotrebljavajući crticu
- uočava da se riječce ne i li pišu odvojeno
- uočava da se pri nabrajanju pišu zarez i dvije točke
- navodi pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, rastavljanja riječi i velikog slova, a primjenjuje ih samo uz poticaj čineći veći broj grešaka
- uz poticaj primjenjuje pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, riječca, rastavljanja riječi i velikog slova uz manji broj grešaka
- samostalno u jednostavnim primjerima primjenjuje pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, riječca, rastavljanja riječi i velikog slova
- samostalno i točno primjenjuje pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, riječca, rastavljanja riječi i velikog slova te daje nove primjere
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.2.1.
Učenik sluša, izražava vlastiti doživljaj tuđeg govora i iznosi svoje misli, osjećaje i stavove
- pažljivo sluša i razumije jednostavno strukturiran govor/tekst
- izražava vlastiti doživljaj: sviđanje/nesviđanje govora ili razgovora u slušanim emisijama za djecu (video zapis)
- pristojno razgovara s odraslim sugovornikom u telefonskom razgovoru
- prilagođava red riječi govornoj situaciji
- komunicira neverbalnim znacima
- glumi
- prepričava sadržaje kraćih tekstova, filmova, kazališnih predstava (slobodno i po zajedničkom planu)
- priča o događaju ili doživljaju po sjećanju na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika koje predstavljaju cjelovit događaj
- izvještava o prošlom događaju (sažeto)
- odgoneta zagonetke, pitalice
- kazuje napamet naučene pjesme
- sudjeluje u raspravi uz pomoć učitelja
- sluša govor/tekst te uz poticaj odgovara na pitanja u vezi sadržaja
- sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu uz pomoć učitelja poštujući pravila
učtivog ophođenja
- sluša govor/tekst, točno odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem
- sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu na temelju danih preporuka/poticajnih pitanja poštujući pravila učtivog ophođenja
- sluša
govor/tekst, objašnjava o čemu se govori u slušanom govoru/tekstu
- samostalno razgovara o temama bliskim vlastitom iskustvu poštujući pravila učtivog ophođenja
- sluša
govor/tekst, objašnjava sadržaj i izražava vlastiti doživljaj
- samostalno razgovara o različitim temama bliskim vlastitom iskustvu poštujući pravila učtivog ophođenja
C.2.2.
Učenik razvija vještinu čitanja i razumijevanja pročitanog
- čita naglas i u sebi, razumije pročitano
- pronalazi u tekstu odgovore na postavljena pitanja kao i smiješne riječi i neobične izraze
- čita tekst po ulogama
- usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, dijalog)
- čita naglas kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano te uz pomoć učitelja pronalazi
odgovore na postavljena pitanja
- čita naglas kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano te na temelju danih preporuka/
poticajnih pitanja pronalazi odgovore u vezi s tekstom
- čita naglas i u sebi kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano i objašnjava o čemu tekst govori
- čita naglas i u sebi kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano objašnjava očemu tekst govori te iznosi vlastito mišljenje o pročitanom tekstu
C.2.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
- piše čitko i uredno poštujući usvojena pravopisna pravila
- piše diktat za primjenu pravopisnih pravila i autodiktat
- opisuje predmete i likove na temelju neposrednog promatranja prema planu opisa (zajednički, individualni)
- izvještava o obavljenom zadatku (zajednička akcija, sportski susreti, natjecanja u školi i sl.)
- piše adresu (primatelja i pošiljatelja)
- rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (jednostavni primjeri)
- samostalno sastavlja kraću priču od zadanih riječi
- komunicira putem zapisane poruke (pismo, čestitka, oglas, plakat)
- vodi dnevnik čitanja
- prepisuje i piše riječi i kratke rečenice sa danim zadatkom pisanim ćiriličnim slovima poštujući veliko slovo na početku i znakove interpunkcije na kraju rečenice
- prepoznaje i uz pomoć učitelja piše kraće pisane poruke
- uz pomoć učitelja piše dnevnik čitanja
- piše odgovore na pitanja punim rečenicama pisanim ćiriličnim slovima, poštujući usvojena pravopisna pravila
- uz poticaj razlikuje i piše kraće pisane poruke
- uz poticaj piše dnevnik čitanja
- sastavlja i piše pisanim ćiriličnim slovima gramatički ispravne rečenice
- samostalno razlikuje i piše kraće pisane poruke
- samostalno piše dnevnik čitanja
- samostalno sastavlja i piše pisanim ćiriličnim slovima gramatički ispravne rečenice i kraće tekstove
- komunicira putem zapisane poruke
- samostalno razlikuje i na kreativan i originalan način piše kraće pisane poruke
- piše dnevnik čitanja na zanimljiv i kreativan način
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.2.1.
Učenik razlikuje kazališnu predstavu od animiranih filmova
- razlikuje animirane filmove: lutkarski, crtani, kolažni, računalni)
- prepričava sadržaj animiranog filma
- određuje redoslijed događaja u animiranom filmu
- razlikuje glavne i sporedne dramske likove
- ilustrira sadržaje iz filma (glavne i sporedne likove)
- razlikuje glavne i sporedne uloge u predstavi
- izvodi odlomak dramskog teksta
- imenuje animirane filmove i kazališne predstave te ih razlikuje uz pomoć učitelja
- odgovara na jednostavna pitanja
- čita tekst po ulogama
- samostalno razlikuje animirane filmove od kazališne predstave
- prepričava sadržaj kraćeg animiranog filma i kazališne predstave prema redoslijedu događaja
- izvodi kraću sporednu ulogu dramskog teksta
- objašnjava razliku animiranog filma i kazališne predstave
- na kreativan način prepričava sadržaj animiranog filma i kazališne predstave
- glumi sporednu ulogu dramskog teksta
- objašnjava razliku filmske animacije i likove od kazališne glume i glumaca
- iznosi vlastiti sud o odgledanim scenskim ostvarenjima
- glumi glavnu ulogu dramskog teksta
D.2.2.
Učenik razlikuje knjige, dječje časopise i novine
- razlikuje gradsku/seosku knjižnicu od školske knjižnice
- posuđuje i vraća knjige
- s obzirom na periodiku objavljivanja razlikuje knjige, dječje časopise i novine (npr. školske)
- razlikuje dijelove knjige i dijelove časopisa
- stvara „svoje“ novine
- razlikuje školsku knjižnicu od gradske
- razlikuje knjige, dječje časopise i novine s obzirom na periodiku objavljivanja
- imenuje dijelove knjige i časopisa uz pomoć učitelja
- prikazuje jedan događaj kroz strip
- razlikuje knjige, dječje časopise i novine s obzirom na periodiku objavljivanja
i sadržaje
- samostalno imenuje dijelove knjige i časopisa
- piše kraću obavijest (vijest)
- uz poticajna pitanja opisuje razliku između knjige, dječjeg časopisa i novine
- piše kratak izvještaj o prošlom događaju
- svojim riječima opisuje i objašnjava razliku između knjige, dječjeg časopisa i novine
- stvara „svoje“ novine
D.2.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)
- posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
- posjećuje i razlikuje kulturne ustanove
- razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
- izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
- uz poticaj učitelja posjećuje
školske i izvanškolske manifestacije
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
- uz poticaj učitelja posjećuje kulturne događaje i ustanove, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj na kreativan način
- sudjeluje u pojedinim školskim i izvanškolskim manifestacijama
3. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.3.1.
Učenik razlikuje narodnu i autorsku književnost
- identificira obilježja basne
- razlikuje u bajci realne i fantastične sadržaje
- prepoznaje dječji roman kao duži prozni tekst
- razlikuje onomatopejske i poredbene sadržaje u tekstu i govoru
- uočava i izdvaja temu u poetskom i proznom tekstu
- razlikuje lirsku i epsku pjesmu
- zapaža ideju u epskom djelu
- uočava ritam i rimu u strofi i pjesmi
- zapaža povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje
- uočava osnovne osobine lika prema izgledu, ponašanju i govoru
- prepoznaje kronološki redoslijed događaja u epskom djelu
- razlikuje opisivanje od dijaloga u tekstu
- razlikuje kratke narodne umotvorine
- prepoznaje dječji roman, razlikuje epsku i lirsku pjesmu i prepoznaje temu teksta
- uz pomoć učitelja zapaža povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje te njihove osnovne osobine
- prepoznaje dječji roman, razlikuje epsku i lirsku pismu i izdvaja temu teksta
- na temelju poticajnih pitanja uočava povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje
te njihove osnovne osobine
- prepoznaje dječji roman, razlikuje epsku i lirsku pjesmu te izdvaja i objašnjava temu teksta
- samostalno uočava povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje i
izdvaja upečatljive osobine lika prema izgledu i ponašanju
- prepoznaje dječji roman, objašnjava osnovne razlike epske i lirske pjesme
- objašnjava temu te izdvaja ideje teksta
- objašnjava povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje iobjašnjava upečatljive osobine lika na temelju njegovog izgleda ponašanja i govora
- razlikuje onomatopejske i poredbene sadržaje u tekstu
A.3.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
- samostalno bira književna djela za razvijanje čitalačkih navika
- izražava svoj stav o pročitanom sviđanje/nesviđanje
- uz poticaj učitelja čita književna djela primjerena uzrastu
- samostalno bira i čita književna djela primjerena uzrastu i izražava svoj stav o pročitanom
DOMENA: JEZIK (B)
B.3.1.
Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi
- razlikuje riječi različitog oblika, a istog ili sličnog značenja od riječi istog oblika, a različitog značenja
- proširuje vlastiti rječnik otkrivajući značenje novih riječi i primjenjujući ih u svakodnevnom govoru
- preoblikuje imenice, glagole i pridjeve gradeći nove riječi
- razlikuje neknjiževne riječi (zavičajnog govora) od književnih
- prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje i primjenjuje ih u jednostavnim izrazima i rečenicama
- uz poticaj preoblikuje imenice, glagole i pridjeve
- samostalno objašnjava značenje riječi te ih primjenjuje u jednostavnim izrazima i rečenicama svakodnevnog govora
- preoblikuje imenice, glagole i pridjeve
- samostalno preoblikuje riječi (imenice, glagole i pridjeve)
-proširuje vlastiti rječnik novim književnim riječima koje često primjenjuje u svakodnevnom govoru
- samostalno preoblikuje i nijansira riječi primjenjujući ih u osnovnom i prenesenom značenju
-vlastiti rječnik proširuje novim književnim riječima koje prilagođava govornim situacijama
B.3.2.
Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole i pridjeve)
- razlikuje vlastite i zajedničke imenice
- razlikuje rod i broj imenica
- razlikuje glagole kao riječi kojima se iskazuje radnja, stanje i zbivanje
- prepoznaje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu
- razlikuje imenice od glagola
-prepoznaje podvrste riječi kao i gramatičke kategorije (rod i broj imenica)
- prepoznaje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu
- razlikuje i grupira prema zadanim kriterijima imenice i glagole
-prepoznaje podvrste riječi kao i gramatičke kategorije (rod i broj imenica)
- prepoznaje pridjeve u jednostavnim primjerima
- uočava imenice i glagole u poznatom govoru/tekstu te ih grupira prema zadanim kriterijima
-objašnjava pridjeve i pronalazi ih u govoru/tekstu
- uočava imenice i glagole u nepoznatom govoru/tekstu te ih grupira prema zadanim kriterijima
-objašnjava pridjeve, pronalazi ih u govoru/tekstu i samostalno navodi nove primjere
B.3.3.
Učenik preoblikuje rečenice i prepoznaje glavne rečenične dijelove
- preoblikuje potvrdne rečenice u niječne i obrnuto
- povezuje rečenice u kraći vezani tekst
- prepoznaje subjekt i predikat
- prepoznaje osnovni oblik upravnog govora (piščeve riječi na prvom mjestu)
- preoblikuje upravni govor u neupravni
- razlikuje rečenice po značenju i obliku i preoblikuje ih
- navodi glavne rečeničnedijelove
- uz poticaj prepoznaje
osnovni oblik upravnog govora
- uočava u govoru/tekstu rečenice po značenju i obliku te ih preoblikuje
- u jednostavnim primjerima (jednostavno neproširenim rečenicama) prepoznaje glavne rečenične dijelove
- prepoznaje osnovni oblik upravnog govora
- samostalno, na temelju smisla, razlikuje rečenice po značenju i obliku, preoblikuje ih i povezuje u kraći tekst
- u složenijim primjerima (jednostavno proširene rečenice) označava glavne rečenične dijelove
- razlikuje piščev govor od upravnog govora i označava ga
- preoblikuje upravni u neupravni govor
- samostalno, smisleno i pravilno preoblikuje različite rečenicete ih povezuje u kraći tekst
- određuje u složenijim primjerima glavne rečenične dijelove i njihovu ulogu
- samostalno obrazlaže osnovni oblik upravnog govora, navodi vlastite primjere i preoblikuje u neupravni govor
B.3.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
- upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih vlastitih imenica (gora, voda, mjesta, ustanova, nebeskih tijela)
- prepoznaje opće skraćenice i skraćenice za mjere
- upotrebljava pravilo pisanja riječce ne i li kada su u vezi s glagolom
- upotrebljava pravilo pisanja dvije tačke (dvotočke) i zareza u nabrajanju te navodnik u pisanju upravnog govora (osnovni oblik)
- navodi pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova i skraćenica
- navodi pravila pisanja dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru
- objašnjava pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca velikog slova i skraćenica
- na jednostavnim primjerima objašnjava pravila pisanja dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru
- objašnjava i primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova i skraćenica
- na jednostavnim primjerima objašnjava i primjenjuje pravila pisanja dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru
- samostalno oblikuje kraći smisleni tekst primjenjujući pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca velikog slova, skraćenica,
dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.3.1.
Učenik sluša i analizira tuđigovor te izražava svoje misli, osjećaje i stavove
- pristojno razgovara sa poznatim i nepoznatim ljudima u raznim životnim situacijama
- sudjeluje u razgovorima na razne teme
- razlikuje samostalni govor (monolog) od razgovora (dijalog)
- sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi svoje mišljenje i uvažava tuđe)
- prepričava (detaljno i sažeto) sadržaje tekstova, filmova, kazališnih predstava (po zajedničkom i po samostalno sačinjenom planu)
- priča o stvarnom ili zamišljenom događaju ili doživljaju po zajedničkom sačinjenom planu na temelju stvaralačke mašte
- pravilno strukturira pričanje (uvodni, središnji i završni dio)
- kazuje napamet naučene tekstove (lirske, epske, dramske) i glumi
- sluša i razumije govor te uz poticaj izražava doživljaj slušanog
- sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu na temelju danih preporuka poštujući pravila
učtivog ophođenja
- kazuje napamet naučen kraći tekst
- sluša i razumije govor izražavajući svoj stav o sadržaju slušanog
- sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
- kazuje napamet naučen tekst
- sluša i razumije govor izražavajući svoj stav o sadržaju slušanog te uspoređuje svoj stav sa stavovima drugih
- razgovara na zadanu ili slobodnu temu iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
- priča na temelju zajednički sačinjenog plana
- sluša i razumije govor, uspoređuje svoj stav sa stavovima drugih i brani svoj stav uvažavajući tuđe mišljenje
- samostalno započinje razgovor na zadanu ili slobodnu temu iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog
ophođenja
- priča na temelju samostalno sačinjenog plana pridržavajući se pravila oblikovanja govora
C.3.2.
Učenik izražajno čita i analizira različite vrste tekstova
- čita naglas i u sebi, razumije pročitano
- izražajno čita različite vrste tekstova usklađujući intonaciju i tempo čitanja
s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, monolog, dijalog)
- čitajući pronalazi odgovarajuće podatke o liku (opisu, osjećajima i načinu njihovog prikazivanja u tekstu)
- izražava vlastiti doživljaj o pročitanom
- izdvaja lijepe i nove riječi, neobične izraze
- čita kraće tekstove primjerene uzrastu i interesima te uz pomoć učitelja pronalazi osnovne podatke
- čita kraće tekstove primjerene dobi i interesima te na temelju
poticajnih pitanja pronalazi osnovne podatke
- izražajno čita kraće tekstove primjerene dobi i interesima te samostalno pronalazi osnovne podatke i izvodi jednostavne zaključke
- izražajno čita tekstove primjerene dobi i interesima, pronalazi važne
podatke u tekstu na temelju kojih izvodi složenije zaključke
C.3.3.
Učenik razvija vještinu kreativnog pisanja
- piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila
- opisuje izgled i ponašanje osobe/lika (fizički izgled i osnovne karakterne osobine)
- opisuje prirodu na temelju neposrednog promatranja (karakteristične pojedinosti)
- oblikuje kraću obavijest (vijest) o prošlom i predstojećem događaju
- izvještava o sebi (kratka autobiografija)
- rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (složeniji primjeri)
- piše sastav poštujući kompoziciju (uvod, središnji i završni dio)
- oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat; jednostavniji primjeri)
- vodi dnevnik čitanja
- samostalno piše rečenice primjenjujući usvojena pravopisna pravila
- piše kraće tekstove na zadanu ili slobodnu temu uz pomoć učitelja i komunicira putem zapisane poruke
- bilješke o pročitanom vodi na temelju danih preporuka
- samostalno piše rečenice primjenjujući usvojena pravopisna pravila
- piše kraće tekstove na temelju danih preporuka i komunicira putem zapisane poruke
- samostalno piše bilješke o pročitanom
- samostalno piše kraći narativni i deskriptivni tekst na zadanu ili slobodnu temu primjenjujući pravopisna pravila i uvažavajući dane preporuke
-samostalno i redovito piše bilješke o pročitanom
- samostalno piše kraći narativni i deskriptivni tekst na zadanu ili slobodnu temu jasno strukturirajući uvodni, glavni i završni dio te primjenjujući pravopisna pravila
- samostalno i redovito piše bilješke o pročitanom uz zanimljive komentare
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.3.1.
Učenik prepoznaje osnovna obilježja igranog filma za djecu
- razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i kazališne predstave
- prepoznaje osnovna obilježja igranog filma (scenarist, režiser, filmska priča, filmsko vrijeme, glumci, kaskaderi/dvojnici i statisti)
- prepoznaje sadržaje i tijek radnje
- analizira glavne i sporedne likove
- određuje redoslijed događaja i prepričava sadržaj igranog filma za djecu
- razlikuje glavne i sporedne filmske uloge
- uočava sličnosti i razlike između filma i književnog djela prema kojem je film snimljen
- prepoznaje igrani film za djecu
- uspoređuje glavne i sporedne likove književnog djela s njihovim filmskim prikazom
- odgovara na jednostavna pitanja
- razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i dječje kazališne predstave prema poticajnim pitanjima
- prepoznaje osnovna obilježja igranog filma
- uspoređuje redoslijed događaja u književnom djelu sa redoslijedom događaja igranog filma
- objašnjavarazliku igranog film za djecu odanimiranog filma idječje kazališne predstave
- istražuje i uspoređuje činjenice u igranom filmu i uspoređuje ih sa činjenicama književnog djela
- uspoređuje i opisuje igrani film za djecu, animirani film i dječje kazališne predstave
- razlikuje igrani film od snimljene dječje kazališne predstave
-razlikuje filmsku i kazališnu glumu i glumce
- uspoređuje činjenice u igranom filmu i književnom djelu te ih povezuje s vlastitim iskustvom
D.3.2.
Učenik prepoznaje različite vrste medija
- prepoznaje tiskane i digitalne medije
- prepoznaje put nastanka knjige
- uočava dijelove knjižnog bloka (predgovor, pogovor, rječnik nepoznatih riječi, bilješka o autoru i ilustratoru, bibliografija)
- pronalazi traženi podatak u dječjoj enciklopediji služeći se registrom
- stvara razredne novine
- pronalazi potrebne informacije na računalu primjerene uzrastu (Srpska dječja digitalna knjižnica)
- upoznaje se s mogućnostima zlouporabe interneta
- prepoznaje tiskane i digitalne medije i uz pomoć učitelja ili knjižničara pronalazi tražene podatke
- prepoznaje tiskane i digitalne medije i samostalno pronalazi traženi podatak u jednom izvoru (npr. tiskanom)
- samostalno razlikuje različite vrste medija i pronalazi tražene podatke
- samostalno uspoređuje različite vrste medija, pronalazi tražene podatke i izdvaja ključni podatak
D.3.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)
- posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
- posjećuje i razlikuje kulturne ustanove
- razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
- izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
- uz poticaj učitelja posjećuje
školske i izvanškolske manifestacije
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
- uz poticaj učitelja posjećuje kulturne događaje i ustanove, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj na kreativan način
- sudjeluje u pojedinim školskim i izvanškolskim manifestacijama
4. razred OŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.4.1.
Učenik razlikuje književne vrste
- opisuje osnovne karakteristike pjesme, bajke, basne, pripovijetke, dječjeg romana i drame za djecu
- tumači kratke narodne umotvorine
- uočava značajne pojedinosti u opisu prirode
- zapaža izraze i riječi kojima su izazvani pojedini utisci u tekstovima
- uočava i razlikuje dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet)
- uočava i tumači izraze, riječi i dijaloge kojima su prikazani sukobi i dramatične situacije
- uočava didaskalije
- prepoznaje personifikaciju kao pjesničku sliku
- razlikuje književne vrste i uz pomoć učitelja zapaža dijelove fabule i opise prirode
- izdvaja upečatljive osobine lika prema izgledu i ponašanju na temelju poticajnih pitanja
- razlikuje književne vrste, dijelove fabule i značajne pojedinosti u opisu prirode na temelju poticajnih pitanja
- samostalno izdvaja upečatljive osobine lika prema izgledu i ponašanju
- samostalno razlikuje književne vrste, dijelove fabule i pojedinosti u opisu prirode
- objašnjava upečatljive osobine lika na temelju izgleda ponašanja i govora
- razlikuje onomatopejske i poredbene sadržaje u tekstu
- samostalno razlikuje i objašnjava književne vrste, dijelove fabule i pojedinosti u opisu prirode
- objašnjava temu te izdvaja ideje teksta
- raspravlja o postupcima likova
- prepoznaje personifikaciju kao pjesničku sliku
A.4.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
- samostalno bira književna djela i preporučuje drugima
- analizira djelo, izražava svoje mišljenje o pročitanom
- uz poticaj učitelja čita književna djela primjerena uzrastu
- samostalno bira i čita književna djela te ih preporučuje drugima
DOMENA: JEZIK (B)
B.4.1.
Učenik razlikuje značenje riječi i izraza te gradi nove riječi
- razlikuje i objašnjava različita značenja riječi i izraza u govornim situacijama
- razlikuje osnovno i preneseno značenje riječi
- uočava naglašene i nenaglašene riječi
- zamjenjuje jezičnim standardom neknjiževne riječi i tuđice
- razlikuje značenje riječi te ih uz pomoć učitelja primjenjuje u izrazima i rečenicama svakodnevnog govora
- razlikuje značenje riječi, proširuje vlastiti rječnik te ih uz poticaj primjenjuje u svakodnevnom govoru
- samostalno pronalazi i objašnjava značenje riječi koje pravilno primjenjuje u svakodnevnom govoru
- prepoznaje značenje nepoznate riječi i izraza na temelju konteksta
- samostalno pronalazi i objašnjava značenje riječi koje funkcionalno primjenjuje u svakodnevnom govoru
- primjenjuje riječi u osnovnom i prenesenom značenju
B.4.2.
Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve, osobne zamjenice i brojeve)
- uočava zbirne imenice
- razlikuje lice i broj glagola
- uočava osnovne načine izražavanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
- razlikuje opisne i posvojne pridjeve
- prepoznaje rod i broj osobnih zamjenica
- prepoznaje glavne i redne brojeve
- nabraja vrste riječi i glagolska vremena
- prepoznaje i razlikuje vrste riječi te glagolska vremena
- samostalno uočava i razlikuje u govoru/tekstu vrste riječi i glagolska vremena
- samostalno uočava i objašnjava u govoru/tekstu vrste riječi i glagolska vremena te navodi nove primjere
B.4.3.
Učenik razlikuje rečenice i povezuje ih u smislen, cjelovit tekst
- razlikuje glavne rečenične članove (subjekt i predikat) i prepoznaje jednostavnu rečenicu
- prepoznaje zavisne rečenične članove proširene rečenice (objekt kao dodatak predikatu i atribut kao dodatak subjektu)
- razlikuje upravni i neupravni govor u rečenicama (sva tri oblika)
- razlikuje rečenice po značenju i obliku te ih preoblikuje
- prepoznaje jednostavnu rečenicu i njezine članove
- nabraja oblike upravnog govora i definira neupravni govor
- razlikuje rečenice po značenju i obliku, samostalno ih preoblikuje i uz poticaj povezuje u kraći tekst
- samostalno uočava i razlikuje rečenične članove u jednostavnim rečenicama
- razlikuje upravni od neupravnog govora i identificira u tekstu
- samostalno i točno preoblikuje različite rečenice te ih povezuje u kraći tekst
- uočava, razlikuje i označava rečenične članove u jednostavnim rečenicama
- razlikuje oblike upravnog govora
- preoblikuje upravni govor u neupravni
- samostalno oblikuje rečenice u smislen i cjelovit tekst uz funkcionalnu primjenu jezičnih znanja
B.4.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
- upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih naziva (imena država i stanovnika država; naslova knjiga, novina i časopisa) te u pisanju posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena
- objašnjava skraćenice višečlanih naziva
- primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora
- navodi pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova, upravnog i neupravnog govora te ih primjenjuje uz pomoć učitelja
- primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova, upravnog i neupravnog govora uz poticaj
- samostalno na jednostavnijim primjerima primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova, upravnog i neupravnog govora
- samostalno objašnjava i primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova upravnog i neupravnog govora
- navodi nove primjere prema modelu
B.4.5.
Učenik razlikuje osnovne pojmove o srpskom jeziku
- uočava društvenu uvjetovanost jezika
- razlikuje govorni i pisani jezik
- razlikuje verbalna i neverbalna jezična sredstva
- razlikuje pojmove: službeni jezik i jezik u službenoj uporabi
- uočava važnost jezika u očuvanju identiteta
- prepoznaje pojmove službeni jezik i jezik u službenoj uporabi i važnost jezika u očuvanju identiteta
- prepoznaje pojmove službeni jezik i jezik u službenoj uporabi i uočava važnost jezika u očuvanju identiteta
- razlikuje i pojmove službeni jezik i jezik u službenoj uporabi i obrazlaže svoje mišljenje o važnosti jezika u očuvanju identiteta
- razlikuje i pojmove službeni jezik i jezik u službenoj uporabi i obrazlaže svoje mišljenje na temelju predočenih argumenata o važnosti jezika u očuvanju identiteta
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.4.1.
Učenik aktivno sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje
misli, osjećaje i stavove
- aktivno sluša govor sugovornika
- sluša, analizira i vrednuje zvučne zapise, govore i razgovore u emisijama za djecu (televizijske i radio- emisije)
- u svoje kazivanje unosi dijalog i upravni govor
- razlikuje govornu i negovornu poruku i elemente nejezičnog sporazumijevanja
- sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi svoje mišljenje i uvažava tuđe)
- opisuje slike koje prikazuju pejzaže, interijere, portrete (na temelju plana opisa)
- prepričava tekst u cjelini (sa izmjenom početka ili završetka priče) po samostalno sačinjenom planu
- sluša i razumije govor te uz poticaj izražava vlastiti doživljaj
- sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu na temelju danih preporuka poštujući pravila
učtivog ophođenja
- uz pomoć učitelja kazuje kraće tekstove
- sluša i razumije govor te izražava vlastita zapažanja
- sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
- kazuje kraće tekstove na temelju zajednički sačinjenog plana
- sluša i razumije govor, uspoređuje svoj stav o pročitanom sa
stavovima drugih
- razgovara na zadanu ili slobodnu temu iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
- kazuje kraće tekstove na temelju danih preporuka (uvod, središnji dio, zaključak)
- sluša i razumije govor/pročitani tekst, uspoređuje i objašnjava svoj stav o slušanom
govoru/tekstu i uvažava tuđe mišljenje
- samostalno započinje razgovor na zadanu ili slobodnu temu iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog
ophođenja
- samostalno kazuje kraće tekstove pridržavajući se pravila oblikovanja govora
C.4.2.
Učenik izražajno čita, analizira i uspoređuje različite vrste tekstova
- čita naglas i u sebi s razumijevanjem pročitanog
- usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (lirski, epski, dramski, znanstveno-popularni)
- potkrepljuje i objašnjava svoje stavove čitajući odlomke iz teksta
- prepričava tekst u cjelini ili po dijelovima (s promjenom gramatičkog lica) izmjenom početka ili završetka priče) po zajednički sačinjenom planu;
- izdvaja nove riječi i neobične izraze
- čita tekstove, uočava dijelove teksta te uz pomoć učitelja pronalazi važne podatke i uočava osnovno značenje pročitanog teksta
- čita tekstove, razumije pročitano, razlikuje dijelove teksta te na temelju danih preporuka/
poticajnih pitanja pronalazi važne podatke i opisuje osnovno značenje pročitanog teksta
- čita tekstove, razlikuje dijelove teksta, samostalno uočava važne podatke i objašnjava osnovno značenje pročitanog teksta
- čita tekstove, razlikuje dijelove teksta, izdvaja važne podatke, objašnjava i opisuje osnovno značenje pročitanog teksta
C.4.3.
Učenik razvija vještinu kreativnog pisanja
- piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila
- opisuje složenije odnose među predmetima, bićima i pojavama (stvarnim i izmišljenim)
- izvještava o obavljenom ili neobavljenom zadatku
- sastavlja zagonetke, brzalice, pitalice, rebuse i ukrštene riječi
- stvara priču prema ponuđenom sažetom tekstu
- oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat)
- vodi dnevnik čitanja
- uz pomoć učitelja prema danom planu piše kratke tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa svrhom i
primateljem
- piše dnevnik čitanja
- prema modelu
piše kratke
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa svrhom i
primateljem
- piše deskriptivni tekst na zadanu ili samostalno odabranu temu prema planu (uvod, zaplet, rasplet)
- samostalno piše deskriptivne tekstove (stvarne i izmišljene) i grafički organizira tekst
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.4.1.
Učenik razlikuje dokumentarni film od igranog filma i televizijske emisije
- prepoznaje osnovna obilježja dokumentarnog filma
- uspoređuje dokumentarni film sa igranim filmom, televizijskom ili radio-emisijom za djecu
- raspravlja o televizijskim i radio-emisijama
- vrednuje kazališnu predstavu/film
- osmišljava i snima kamerom mobilnog telefona kratki dokumentarni film (obitelji, prijatelju, kućnom ljubimcu, školi i sl.) u trajanju od tri minute
- osmišljava kraću kazališnu predstavu
- prepoznaje dokumentarni film i razlikuje ga od igranog filma, televizijske emisije i snimljene kazališne predstave uz pomoć učitelja
- uz pomoć učitelja snima kratki dokumentarni film
- prepoznaje dokumentarni film i razlikuje ga od igranog filma, televizijske emisije i snimljene kazališne predstave prema poticajnim pitanjima
- uz pomoć učitelja snima kratki dokumentarni film
- samostalno uspoređuje razlike između dokumentarnog i igranog filma, televizijske emisije i kazališne predstave
-prema smjernicama osmišljava i snima kratki dokumentarni film
- samostalno uspoređuje i vrednuje dokumentarni, igrani film, televizijske kazališnu predstavu i osmišljava kraću kazališnu predstavu
- prema smjernicama osmišljava i snima kratki dokumentarni film
D.4.2.
Učenik razlikuje i upotrebljava tiskane idigitalne medije
- pronalazi traženi podatak u referentnoj literaturi (Rječniku srpskog jezika, Pravopisu srpskog jezika, ilustriranoj enciklopediji i sl.)
- razlikuje dječje časopise od drugih vrsta časopisa i periodičkih publikacija
- pronalazi tražene podatke u časopisima koji su primjereni njegovom uzrastu (npr. Politikin zabavnik, Bijela pčela, Školarac)
- uređuje zidne novine
- razlikuje zabavnu i obavještajnu poruku na internetu
- upoznaje se s opasnostima interneta (izloženost elektroničkom nasilju, ovisnost o internetu, preplavljenost sadržajima koji nisu primjereni uzrastu)
- uz pomoć učitelja ili knjižničara razlikuje tiskane i digitalne medije i pronalazi potrebne podatke
- razlikuje tiskane i digitalne medije
- pronalazi i izdvaja potrebne informacije na temelju poticajnih pitanja
- samostalno objašnjava razliku štampanih i
digitalnih medija i pronalazi potrebne informacije
- samostalno objašnjava i opisuje razliku tiskanih i
digitalnih medija te pronalazi potrebne informacije i iskazuje svoje mišljenje
D.4.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)
- posjećuje kulturne ustanove i događaje*, te školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
- razlikuje kulturne ustanove
- razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
- izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
- uz poticaj učitelja posjećuje
školske i izvanškolske manifestacije
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
- uz poticaj učitelja posjećuje kulturne događaje i ustanove, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj na kreativan način
- sudjeluje u pojedinim školskim i izvanškolskim manifestacijama
- kulturni događaji i ustanove*: kazalište, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjeta medijskim kućama i sl.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i sl.
*NAPOMENA: Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i vjerske događaje ili ustanove koje će posjetiti s učenicima, ili sudjelovati u njima, shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Prijedlog filmova, TV emisija i serija za uzrast od 1. do 4. razreda:
7. Poslednja trka (1979), igrani film; režiser Jovan Rančić
8. Princ od papira (2007), igrani film; režiser Marko Kostić
9. Agi i Ema (2007), igrani film; režiser Milutin Petrović
10. Poslednja oaza (1983), dokumentarni film; režiser Petar Lalović
11. Ptice koje ne polete (1997), igrani film; režiser Petar Lalović
TV EMISIJE I SERIJE:
1. Branko kockica
2. Neven
3. Priče iz Nepričave
4. Fazoni i fore
5. Babino unuče
5. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.5.1.
Učenik razlikuje osnovne odlike književnih rodova
(lirika, epika, drama)
- razlikuje pojam književnog roda od književne vrste i razlikuje književne vrste
- uočava osnovna obilježja lirike (lirski subjekt, pjesničke slike i motivi), epike (u stihu i u prozi, kompozicija) i drame (dramska radnja, dijalog, čin, pojava, lica)
- razlikuje književne vrste, uz pomoć učitelja razlikuje književne rodove i uočava njihova osnovna obilježja
- razlikuje književne vrste i uz manju pomoć učitelja razlikuje književne rodove; vođen smjernicama uočava obilježja književnih rodova
- razlikuje književne rodove i vrste i uz povremene pogreške uočava osnovna obilježja književnih rodova
- razlikuje književne rodove i vrste i uočava osnovna obilježja književnih rodova
A.5.2.
Učenik tumači književno djelo i izražava svoj doživljaj
- izražava doživljaj, raspoloženje, zapažanja izazvana čitanjem književnog djela
- razvija sposobnost imaginacije i uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalim tijekom čitanja književnog teksta
- uočava glavne motive, temu i poruku djela
- prepoznaje etičke vrijednosti pjesama pretkosovskog ciklusa i osuđuje neetičko ponašanje negativnih likova
- uz stalno poticanje i ohrabrenje učitelja izražava svoj doživljaj
- uz pomoć učitelja prepoznaje temu, poruku djela, etičko i neetičko ponašanje likova koje osuđuje
- uz poticanje učitelja izražava svoj doživljaj; povremeno komunicira s drugim učenicima i učiteljem
- uz pomoć smjernica prepoznaje temu, poruku djela, uočava etičko i osuđuje neetičko ponašanje likova
- spontano izražava svoj doživljaj, u većini slučajeva komunicira s drugim učenicima i učiteljem
- u većini slučajeva samostalno prepoznaje motive, temu, poruke djela, ukazuje na etičko i neetičko ponašanje likova koje osuđuje
- otvoreno izražava svoj doživljaj, komunicira s drugim učenicima i učiteljem
- samostalno prepoznaje motive, temu, poruke djela i potvrđuje citatima iz teksta visoka moralna načela likova i negativne osobine likova koje osuđuje
A.5.3.
Učenik karakterizira književni lik i prepoznaje
osnovne oblike kazivanja u književnim tekstovima
- karakterizira književni lik na temelju njegovog izgleda, postupaka, govora
- uviđa razliku između povijesnog i književnog lika
- uočava razliku između pripovjedača i pisca, pripovijedanja u prvom i trećem licu
- prepoznaje naraciju i uočava razliku između naracije i drugih oblika kazivanja
- uz pomoć učitelja karakterizira književni lik s obzirom na fizički izgled, govor i postupke
- prepoznaje naraciju i uz pomoć učitelja uočava razliku između drugih oblika kazivanja
- uočava razliku između pripovijedanja u prvom i trećem licu
- prema smjernicama karakterizira književni lik na temelju izgleda, postupaka i govora
- prepoznaje naraciju i uz pomoć smjernica uočava razliku između drugih oblika kazivanja
- uočava razliku između pripovijedanja u prvom i trećem licu i pomoću smjernica između pripovjedača i pisca
- tumači postupke i osobine književnih likova na temelju izgleda, postupaka i govora
- prepoznaje naraciju i uočava razliku između drugih oblika kazivanja
- uočava razliku između pripovjedača i pisca, pripovijedanja u prvom i trećem licu
- samostalno tumači postupke i osobine književnih likova sagledavajući u cjelini njihov izgled, postupke i govor
- samostalno prepoznaje osnovne oblike kazivanja u književnim tekstovima, uviđa razliku između pripovjedača i pisca, pripovijedanja u prvom i trećem licu
A.5.4.
Učenik razlikuje osnovne značajke lirske umjetničke, lirske i epske narodne pjesme
- razlikuje umjetničku od narodne lirike, lirsku od epske pjesme
- uočava značajke pejzažne pjesme, mitološke i obredne narodne pjesme
- prepoznaje motive i pjesničke slike, vrste stihova prema broju slogova, slobodan i vezani stih
- uz pomoć učitelja uočava tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova i jednostavnija stilska sredstva, prepoznaje slobodan i vezani stih
- uočava osnovne značajke umjetničke i narodne lirike, lirske i epske narodne pjesme
- uz pomoć smjernica razlikuje tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova kao i jednostavnija stilska sredstva, prepoznaje slobodan i vezani stih
- opisuje osnovne značajke umjetničke i narodne lirike, lirske i epske narodne pjesme
- uz povremene pogreške prepoznaje
tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova kao i jednostavnija stilska sredstva
- objašnjava osnovne značajke umjetničke i narodne lirike,
lirske i epske narodne pjesme
- s lakoćom prepoznaje tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova kao i jednostavnija stilska sredstva
- uspoređuje značajke umjetničke i narodne lirike,
lirske i epske narodne pjesme
A.5.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnog teksta i poticaje za čitanje (preporuka knjižničara, prijatelja, roditelja, nastavnika, film i drugo)
- uočava emocionalni aspekt čitanja vezan uz sudbinu književnog lika; ukoliko postoji analogija uspoređuje književni lik i lik u filmu
- ističe najzanimljivije detalje (opise, rečenice, stihove, ideje, probleme) i potiče druge učenike na razgovor, komentar
- preporučuje drugim učenicima književni tekst uz obrazloženje
- razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje
- bira književni tekst prema svom interesu
- predstavlja književni tekst uz pomoć učitelja
- pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju
- bira književni tekst prema svom interesu i samostalno ga predstavlja drugim učenicima i obrazlaže svoj izbor
- pokazuje zanimanje, pozitivan stav prema čitanju i motivira druge učenike za čitanje
DOMENA: JEZIK (B)
B.5.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičkoseman-
tičke kategorije proširujući krug riječi koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji.
- određuje značenja nepoznatih riječi i izraza na temelju situacije i teksta/konteksta u kojem su upotrjebljeni
- razlikuje jednoznačnost i višeznačnost
-prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi
- pronalazi značenja arhaičnih riječi i izraza
- zamjenjuje jezičnim standardom neknjiževne riječi i posuđenice
- uz pomoć učitelja razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije u svakodnevnom govoru i tekstu, ali ih primjenjuje u vrlo malom broju aktivnosti
- uz poticaj razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije u svakodnevnom govoru i tekstu te ih povremeno primjenjuje
- samostalno razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije te ih primjenjuje uz povremena odstupanja
- samostalno razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije i pravilno ih primjenjuje
B.5.2.
Učenik razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici i/ili tekstu.
- razlikuje vrste promjenjivih riječi: imenice, glagole, pridjeve, brojeve, lične imeničke zamjenice i nelične (upitno- odnosne, neodređene, niječne, opće)
- razlikuje nepromjenjive riječi
- razlikuje normativne od nenormativnih oblika riječi, posebno padežne oblike
- uočava glasovne promjene koje se javljaju u promjeni oblika riječi
-razlikuje kategorije roda, broja, padeža u imenskim riječima
- razlikuje osnovne funkcije i značenja padeža
- razlikuje morfološke kategorije glagola (lice i broj) u rečenici i jezičnim situacijama
- uočava određeni i neodređeni oblik pridjeva u tekstu
- razlikuje pozitiv, komparativ i superlativ pridjeva
- uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi
- na temelju danih preporuka i uz poticaj prepoznaje i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi
- samostalno uočava i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u govoru/tekstu
- samostalno uočava i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u govoru/tekstu te navodi nove primjere
B.5.3.
Učenik razlikuje, oblikuje i preoblikuje jednostavnu rečenicu
- razlikuje strukturu jednostavne (proste) rečenice: nezavisne rečenične članove neproširene rečenice i zavisne rečenične članove proširene rečenice (pravi i nepravi objekt, priložne oznake, atribut i apozicija)
- razlikuje glagolski i imenski predikat
- razlikuje rečenicu bez subjekta ili predikata
- prepoznaje rečenicu bez izrečenog subjekta
- vlada upravnim i neupravnim govorom
- uz pomoć učitelja imenuje i razlikuje upravni i neupravni govor, jednostavne rečenice i rečenične članove te ih preoblikuje
i povezuje u kratak tekst
- uz poticaj uočava i razlikuje u tekstu upravni i neupravni govor, jednostavne rečenice i rečenične članove te ih preoblikuje i povezuje u jednostavan tekst
- samostalno uočava i razlikuje rečenične članove u jednostavnim rečenicama
- pravilno preoblikuje jednostavne rečenice, upravni i neupravni govor povezujući ih u tekst
- samostalno razlikuje riječi i grupe riječi koje su u funkciji rečeničnih članova
- oblikuje jednostavne rečenice u smislen, cjelovit i složeniji tekst uz funkcionalnu primjenu jezičnih znanja
B.5.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji
- primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta)
- piše zarez ispred veznika (a, ali)
- piše zarez uz vokativ i apoziciju
- primjenjuje pravopisna pravila u odvojenom i sastavljenom pisanju riječce ne, pisanju pridjeva izvedenih od imenica u čijoj se osnovi nalazi suglasnik j, pisanju posvojnih pridjeva, u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene
- primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora
- prepoznaje pravila pisanja u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom te ih primjenjuje uz pomoć učitelja
- primjenjuje uz poticaj pravila pisanja u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom
- primjenjuje uglavnom točno pravila u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom
- samostalno primjenjuje pravila pisanja u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom
B.5.5.
Učenik uspoređuje standardni srpski jezik i zavičajni govor.
- uspoređuje standardni srpski jezik kojim se govori u školi i zavičajni govor
- razvija pravilan stav prema izgovorima srpskog standardnog jezika (ekavski i ijekavski)
- uz pomoć učitelja uočava ekavski i ijekavski izgovor i prepoznaje standardni srpski jezik kojim se govori u školi i zavičajni govor
- uočava ekavski i ijekavski izgovor u tipičnim primjerima
- uočava razlike srpskog standardnog jezika i zavičajnog govora
- uočava važnost učenja srpskog standardnog jezika
- samostalno uočava ekavski i ijekavski izgovor u govoru/tekstu
- uočava i opisuje razlike srpskog standardnog jezika i zavičajnog govora
- uočava važnost učenja srpskog standardnog jezika
- samostalno uočava ekavski i ijekavski
izgovor u govoru/tekstu i ima pravilan stav prema oba izgovora
-samostalno objašnjava razlike srpskog standardnog jezika i zavičajnog govora
- uočava važnost učenja srpskog standardnog jezika
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C. 5.1.
Učenik aktivno sluša i razvija kulturu govorenja
- razgovara o tekstu iskazujući svoj doživljaj
- izdvaja ključne riječi i ideje te objašnjava značenje kraćeg teksta
- priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte)
- primjenjuje negovorne poruke kao elemente nejezičnog sporazumijevanja
- razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
- uočava poštapalice, nepravilan izgovor glasova u govoru drugih učenika ili u svom okruženju
- razgovara i raspravlja o temama iz školskog života i životnog okruženja primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije
- aktivno sluša tekst, prepoznaje ključne riječi i uz pomoć učitelja glavne
ideje
- govori, razgovara i raspravlja o temi uz poticaj učitelja primjenjujući pravila pristojne komunikacije
- govori izražajno u skladu sa svojim sposobnostima
- aktivno sluša tekst i prema smjernicama izdvaja ključne riječi i ideje
- govori, razgovara i raspravlja prema smjernicama držeći se teme i primjenjujući
pravila pristojne komunikacije
- govori izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta
- aktivno sluša tekst i samostalno izdvaja ključne riječi i ideje
- govori,razgovara i raspravlja držeći se teme i primjenjujući pravila pristojne komunikacije
- govori izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta i ortoepskim pravilima
- aktivno sluša
tekst, izdvaja ključne riječi i ideje te objašnjava značenje teksta u cjelini
- spontano govori, razgovara i raspravlja držeći se teme i
primjenjujući pravila pristojne komunikacije
- govori izražajno uočavajući razliku između izražajnog (doživljenog) i „neprirodno“ izražajnog kazivanja
C.5.2.
Učenik razvija vještinu izražajnog i istraživačkog čitanja
- čita tekst s razumijevanjem, vodi bilješke tijekom čitanja: izdvaja ključne riječi, glavne ideje, citira, objašnjava radeći na jednostavnijem književnom ili neknjiževnom tekstu
- književne tekstove čita s razumijevanjem i izražajno
- učenik prepoznaje stilski upečatljive rečenice (u opisima prirode, portretima i slično)
- učenik u tekstu razlikuje sinonime i antonime, prepoznaje neknjiževne riječi i zamjenjuje ih jezičnim standardom
- iz teksta izdvaja ključne riječi, prepoznaje sinonime, antonime, neknjiževne riječi
- uz pomoć smjernica uočava bitnu razliku između književnog i neknjiževnog teksta
- čita izražajno u skladu sa svojim sposobnostima
- iz teksta izdvaja ključne pojmove i glavne ideje
- uočava sinonime, antonime, uz pomoć rječnika neknjiževne riječi zamjenjuje književnim
-uviđa ključnu razliku između književnog i neknjiževnog teksta
- čita izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta
- iz teksta izdvaja ključne riječi i pojmove, glavne ideje, tvrdnje potkrjepljuje citatima
- uočava i objašnjava sinonime, antonime, neknjiževne riječi zamjenjuje književnim
- navodi očigledne razlike između književnog i neknjiževnog teksta
- čita izražajno u skladu s prirodom teksta koji čita
- iz teksta izdvaja ključne riječi i pojmove, glavne ideje, tvrdnje potkrjepljuje citatima
- prepoznaje stilski upečatljive rečenice, razlikuje sinonime i antonime, neknjiževne riječi zamjenjuje književnim
- objašnjava značenje teksta u cjelini, uspoređuje književni i neknjiževni tekst
- čita izražajno u skladu s prirodom teksta koji čita prema
pravogovornoj normi
C.5.3.
Učenik razvija vještinu pravilnog i kreativnog pisanja
- izražava se pismeno u skladu s temom poštujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
- kreativno piše na teme iz svakodnevnog života, svijeta mašte i kraći pisani tekst o doživljaju književnog djela
- uočava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu ili radu drugih učenika)
- prepričava kraći tekst vodeći računa o strukturi priče ili dinamičnu scenu; opisuje prostor (enterijer, eksterijer), pojedinosti u prirodi i lik po zajedničkom planu
- piše: vijest, privatno pismo prema općim pravilima o pismu kao sastavu i obliku općenja i popunjava formulare poput upitnika, ankete i slično
- u skladu s temom prema modelu oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura
- piše kreativno kraće tekstove u skladu sa svojim sposobnostima
- u skladu s temom prema smjernicama oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura
- piše kreativno na različite teme u skladu sa svojim interesima i sposobnostima
- u skladu s temom prema planu oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura
- piše kreativno na različite teme tragajući za kvalitetnijim rješenjima
- u skladu s temom oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura
- piše kreativno na raznovrsne teme tragajući za kvalitetnijim rješenjima
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.5.1.
Učenik pronalazi informacije u skladu sa
svojim zadacima
- pronalazi potrebne informacije u različitim izvorima (biografski podatak, pravopisno pravilo i slično)
- razlikuje tiskane i digitalne izvore informacija
- služi se referentnom literaturom
- poznaje osnovne tehnike pretraživanja interneta
- uz pomoć učitelja prepoznaje negativne medijske sadržaje (rasizam, predrasude i slično) i osuđuje ih
- svjestan je mogućih opasnosti na internetu te internet upotrebljava sigurno i odgovorno
- pronalazi potrebne informacije u tiskanom izvoru informacija koji je odabrao učitelj
- pronalazi potrebne informacije u više različitih izvora (tiskanih i digitalnih) koje je predložio učitelj
- uspoređuje različite izvore informacija koje je predložio učitelj i samostalno bira potrebne informacije
- samostalno istražuje i uspoređuje različite izvore informacija i obrazlaže svoje izbore izvora i potrebnih
informacija
- vrsta teksta, izvori, (prijedlog): tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (školski rječnik, pravopis, enciklopedije), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice. Učitelj bira 2 – 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
D.5.2.
Učenik razlikuje grafičke elemente i uočava postupke kojima se postiže željeni utjecaj na primatelje poruka tiskanih medija
- razlikuje tiskane medije: novine, časopise, strip
- razlikuje grafičke elemente i postupke pomoću kojih se kod primatelja postiže željeni utjecaj (npr. veličina slova, naslov, izbor fotografije)
- utvrđuje je li naslov usklađen sa sadržajem teksta te smišlja drugi naslov
- stvara medijske tekstove jednostavne strukture vodeći računa o grafičkim elementima
- uz pomoć učitelja otkriva grafičke elemente medijskog teksta i uočava postupke kojima se postiže željeni utjecaj na primatelje poruka
tiskanih medija.
- samostalno otkriva i objašnjava grafičke elemente na primjeru nepoznatog
medijskog teksta i utvrđuje je li naslov usklađen sa sadržajem teksta
- samostalno objašnjava ulogu grafičkih elemenata na primjeru nepoznatog medijskog teksta
te kreira novi naslov
- kreira kraći medijski tekst vodeći računa o grafičkim elementima i željenom utjecaju na primatelja poruke
- vrste teksta, izvori, (prijedlog): sportske vijesti, tekstovi iz časopisa ili knjige za djecu, strip.
Učitelj bira 2 – 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
D.5.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz obredne pjesme (kraljice, npr.)
- razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
6. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.6.1.
Učenik uočava i razlikuje određene
književne vrste usmene i autorske književnosti
- razlikuje obiteljske i običajne narodne pjesme, rodoljubne i socijalne pjesme; prepoznaje univerzalne poruke i uspoređuje sa suvremenim životom
- razlikuje pripovijetku i roman i prepoznaje odlike avanturističkog, povijesnog i znanstveno-fantastičnog romana, biografije i autobiografije
- uviđa odlike predaja i pronalazi primjere iz svoje sredine
- prepoznaje humoristično, ironično i satirično u drami
- uz pomoć učitelja povezuje tematiku i motive s određenim vrstama pjesama i odlike proznih vrsta
- samostalno prepoznaje humor u dramskom djelu, a ironično i satirično uz pomoć učitelja
- vođen smjernicama uočava odlike proznih vrsta i povezuje tematiku i motive s određenim vrstama pjesama
- samostalno prepoznaje humor u dramskom djelu, a ironično i satirično uz pomoć učitelja
- vođen smjernicama uočava poruke djela
- uočava tematiku i motive koje povezuje s određenim vrstama lirskih umjetničkih i narodnih pjesama, kao i odlike određenih proznih vrsta
- uz manju pomoć učitelja prepoznaje ironiju i satiru u drami
- uočava poruke djela
- tematiku i motive povezuje s određenim vrstama lirskih umjetničkih i narodnih pjesama, primjerima potvrđuje odlike određenih proznih vrsta
- prepoznaje humor, ironiju i satiru u
- uočava poruke
i povezuje sa životom
A.6.2.
Učenik tumači književno djelo i iskazuje svoj doživljaj potkrepljujući ga primjerima
- tumači pjesničke slike i razlikuje konkretne i apstraktne motive, emocije i razmišljanja (refleksije)
- učenik iskazuje doživljaj, svoje utiske, zapažanja potvrđuje primjerima iz teksta, stvarnog života te imaginacijom
- učenik prepoznaje etičke vrijednosti pjesama kosovskog ciklusa i ciklusa pjesama o Marku Kraljeviću i osuđuje neetičko ponašanje
- uz stalno poticanje i ohrabrenje učitelja izražava svoj doživljaj
- uz pomoć učitelja tumači pjesničke slike, razlikuje emocije i razmišljanja - prepoznaje neetičko ponašanje likova.
- uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj
- uz povremene pogreške razlikuje pjesničke slike, uočava konkretne motive i emocije, a uz pomoć učitelja uočava apstraktne motive i refleksije
- razlikuje etičko i neetičko ponašanje likova koje osuđuje
- uz ohrabrenje učitelja iskazuje svoj doživljaj književnog djela potkrepljujući primjerima iz teksta i života
- uz povremenu pomoć učitelja tumači književno djelo koristeći odgovarajuću terminologiju
- uspoređujevisoka moralna načela likova u odnosu na negativne osobine i pojave koje osuđuje
- spontano iskazuje svoj doživljaj književnog djela navodeći brojne i raznovrsne primjere
- u tumačenju književnog djela upotrebljava usvojenu terminologiju.
- potkrepljujući odgovarajućim citatima uspoređujevisoka moralna načela likova u odnosu na negativne osobine i pojave koje osuđuje
A.6.3.
Učenik karakterizira književni lik s obzirom na različite oblike kazivanja kojima je predočen
- razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju
- uočava i tumači funkciju naracije, deskripcije, dijaloga i monologa u oblikovanju lika i stvaranju atmosfere u književnom tekstu
- objašnjava razliku između povijesnog i književnog lika
- razlikuje kronološko i retrospektivno pripovijedanje
- uočava pojam usporavanja (retardacije) radnje
- uz pomoć učitelja uviđa razliku između objektivne i subjektivne deskripcije,
uočava naglašene oblike kazivanja kojima je lik predočen i na koji način različiti oblici kazivanja doprinose izražajnosti
- vođen smjernicama razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju,
uočava naglašene oblike kazivanja kojima je književni lik
predočen te na koji način različiti oblici kazivanja doprinose izražajnosti
- razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju, uočava i tumači
na koji način različiti oblici kazivanja doprinose živosti pripovijedanja i atmosferi
- razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju,
uočava i potvrđuje citatima naglašene oblike kazivanja kojima je lik predočen te na koji način različiti oblici kazivanja doprinose živosti pripovijedanja i atmosferi
A.6.4.
Učenik uočava osnovne oblike stiha i strofe, vrste rime, prepoznaje i objašnjava stilska izražajna sredstva
- uočavai razlikuje monostih, distih, tercet i katren, razlikuje ukrštenu, obgrljenu i parnu rimu, uviđa ulogu rime u oblikovanju stiha
- uočava brz i spor ritam, tempo i intonaciju
- uočava stilska izražajna sredstva (kontrast, hiperbolu i gradaciju)
- uz pomoć smjernica uočava osnovne oblike stihova i strofa
- uočava razliku između brzog i sporog ritma
- prepoznaje kontrast i uz pomoć smjernica hiperbolu i gradaciju, kao i ukrštenu, obgrljenu i parnu rimu
- uočava osnovne oblike stihova i strofa
- uočava različit ritam, tempo i intonaciju
- uočava kontrast, hiperbolu i gradaciju, kao i ukrštenu, obgrljenu i parnu rimu
- uočava i razlikuje osnovne oblike stihova i strofa, objašnjava na koji način stilska sredstva, ritam i tempo doprinose izražajnosti
- uočava i razlikuje osnovne oblike stihova i strofa, primjerima potvrđuje na koji način stilska sredstva, ritam i tempo doprinose izražajnosti
A.6.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
- izražava vlastiti doživljaj književnog teksta i obrazlaže razloge i poticaje za čitanje
- povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom, navodi sličnosti i razlike
- ističe najzanimljivije detalje citirajući književni tekst i potiče druge učenike na razgovor, komentar
- argumentirano obrazlaže svoj izbor književnog teksta
- razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje i čitalačku kulturu uvažavajući različite ukuse pri izboru književnih tekstova
- uz pomoć učitelja predstavlja odabrani književni tekst i obrazlaže vlastiti izbor
- uz poticaj učitelja i drugih učenika razvija čitalačku naviku i čitalačku kulturu poštujući drugačiji ukus
- samostalno predstavlja odabrani književni tekst i argumentirano obrazlaže vlastiti izbor
- razvija čitalačku naviku i čitalačku kulturu poštujući drugačiji ukus
DOMENA: JEZIK (B)
B.6.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji
- razlikuje jednoznačnost i višeznačnost te sinonime, homonime, antonime
- razlikuje jednostavne riječi od tvorenica te prema zadanom modelu gradi nove riječi
- razlikuje naglašene i nenaglašene riječi
- uz poticaj razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji
- uz pomoć učitelja prepoznaje jednostavne riječi i gradi nove riječi
- razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije te ih uz česte pogreške upotrebljava u komunikaciji
-razlikuje jednostavne riječi od tvorenica i prema modelu gradi nove riječi
- samostalno
opisuje značenja i ulogu riječi i izraza te ih uz povremena odstupanja primjenjuje u komunikaciji
-samostalno opisuje jednostavne riječi, razlikuje ih od tvorenica i gradi nove riječi
- samostalno
objašnjava značenja i ulogu riječi i izraza te ih pravilno primjenjuje u komunikaciji
-samostalno objašnjava razliku jednostavnih riječi i tvorenica i gradi nove riječi
B.6.2.
Učenik razlikuje odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu
- razlikuje pridjevske zamjenice (posvojne i posvojna zamjenica svakog lica, pokazne, odnosno-upitne, niječne, neodređene i opće/određene) i mijenja ih kroz padeže
- razlikuje glagolski vid i glagolski rod
- razlikuje osnovna značenja i građenje neličnih glagolskih oblika (infinitiv, glagolski pridjev radni i trpni), a glagolske priloge prepoznaje
- razlikuje osnovna značenja i građenje svih ličnih glagolskih oblika za iskazivanje vremena i načina
- razlikuje i opisuje glasovne promjene
- uz pomoć učitelja prepoznaje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje te osnovna značenja i građenje ličnih i neličnih glagolskih oblika
- na temelju danih preporuka i uz poticaj prepoznaje i razlikuje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje te osnovna značenja i građenje ličnih i neličnih glagolskih oblika
- samostalno uočava i razlikuje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje te osnovna značenja i građenje ličnih i neličnih glagolskih oblika u govoru/tekstu
- samostalno uočava i razlikuje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje, osnovna značenja i građenje ličnih i neličnih glagolskih oblika u govoru/tekstu i navodi nove primjere
B.6.3.
Učenik razlikuje, analizira i oblikuje jednostavne rečenice u govoru i pisanju
- vlada glagolskim i imenskim predikatom
- vlada strukturom jednostavne rečenice (neproširene i proširene)
- uočava načine iskazivanja rečeničnih članova (jednom riječju, sintagmom)
- na jednostavnim primjerima jednostavnih rečenica uz pomoć učitelja uočava i razlikuje načine iskazivanja rečeničnih članova
- na jednostavnim primjerima jednostavnih rečenica uočava i razlikuje načine iskazivanja rečeničnih članova
- samostalno određuje glavnu riječ i vrstu sintagmejednostavnih rečenica u govoru i pisanju
- samostalno analizira, objašnjava razlike i oblikuje jednostavne rečenice u govoru i pisanju
B.6.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji
- primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (višečlani nazivi pokrajina i krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova)
- razlikuje rečenične i pravopisne znakove (apostrof, tri točke, crticu, zagradu) i pravilno ih uporabljuje
- razlikuje i pravilno piše riječi u kojima su provedene glasovne promjene
-primjenjuje pravopisna pravila u vezi s pisanjem glagolskih oblika
- uz pomoć učitelja primjenjuje pravopisna pravila u vezi sa glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika
-uz smjernice primjenjuje pravopisna pravila u vezi s glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika čineći manji brojpogrešaka
- samostalno primjenjuje pravopisna pravila u vezi s glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika čineći manji broj pogrešaka
- dosljedno primjenjuje pravopisna pravila u vezi s glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika
B.6.5.
Učenik istražuje osnovne podatke o podrijetlu i razvoju srpskog jezika
- istražuje osnovne podatke značajne za razvoj srpskog jezika (seobe Slavena, utjecaj Ćirila i Metoda u razvoju pismenosti kod Srba: glagoljica, ćirilica)
- uz pomoć učitelja pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici
- prepoznaje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda
- uz poticaj pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici
- prepoznaje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda
- samostalno pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici
- prepoznaje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda
- samostalno pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici
- razlikuje i opisuje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.6.1.
Učenik razgovara i raspravlja o različitim temama primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije
- sluša tekst, sažima podatke u bilješke i obrazlaže značenje kraćeg teksta u cjelini
- iskazuje svoj doživljaj i objašnjava svoj stav povezujući temu razgovora s pročitanim ili odslušanim tekstom
- priprema kraće izlaganje i govoriprema pripremljenom konceptu držeći se u izlaganju teme (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte)
- uočava neknjiževne riječi u govoru drugih učenika ili u svom okruženju
- u razgovoru i raspravi ne prekidasugovornika i uvažava tuđe mišljenje
- uočava ključne podatke
- oblikuje i govori pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura
- uz pomoć smjernica povezuje glavne misli i važne pojedinosti s tekstom
- pažljivo sluša sugovornika
- sažima tekst
- oblikuje i govori jednostavnije opisne i pripovjedne tekstove
- povezuje glavne misli i važne pojedinosti s tekstom
- pažljivo sluša sugovornika i uključuje se pristojno u razgovor
- sažima podatke i parafrazira tekst,
objašnjava značenje teksta
-oblikuje govor i izlaže prema smjernicama
- u razgovoru povezuje glavne misli i važne pojedinosti i objašnjava svoje stavove uvažavajući drugačije mišljenje
- sažima podatke i parafrazira tekst, objašnjava značenje teksta u cjelini
- govori jasno, precizno prema
samostalno pripremljenom konceptu
- razgovara i raspravlja držeći se teme, svoje stavove dovodi u svezu s tekstom
- uvažava tuđe mišljenje
C.6.2.
Učenik razvija vještine istraživačkog i interpretativnog čitanja te izražajnog čitanja i kazivanja
- čita tekst provjeravajući razinu razumijevanja pročitanog
- uviđa razliku između književnih i neknjiževnih tekstova
- usklađuje čitanje s prirodom književnog i neknjiževnog teksta
- poznati i nepoznati književni tekst čita izražajno s razumijevanjem
- uočava i izdvaja stilski upečatljive rečenice, stihove, dijelove dijaloga ili monologa
- prepoznaje kako neknjiževne riječi u književnom tekstu mogu imati stilsku funkciju (oblikovanje lika, atmosfera)
- razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
- uz pomoć učitelja prepoznaje važne podatke u tekstu i uviđa specifičnosti neumjetničkog teksta te stilogena mjesta u umjetničkom tekstu
- usklađuje svoje čitanje s prirodom teksta
- prepoznaje važne podatke u tekstu
-usklađuje svoje čitanje s prirodom umjetničkog i neumjetničkog teksta i uz pomoć smjernica uočava stilogena mjesta i stilsku funkciju neknjiževnih riječi u književnom tekstu
- razlikuje podatke u tekstu prema važnosti
- usklađuje svoje čitanje s prirodom umjetničkog i neumjetničkog teksta i uočava stilski snažno intonirana mjesta koja pokušava dočarati izražajnim čitanjem
- izdvaja važne podatke, samostalno ih uspoređuje po važnosti
- usklađuje svoje čitanje s prirodom umjetničkog i neumjetničkog teksta uočavajući specifičnosti jednog i drugog
- posebnu pažnju prilikom čitanja posvećuje stilski snažno intoniranim mjestima
C.6.3.
Učenik piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava
- kreativno se izražava primjenjujući pravopisnu normu, piše ćirilicom čitko i uredno
- prepričava tekst karakterizirajući lik prema samostalno sačinjenom planu
- stvaralački prepričava tekst s promjenom gledišta (npr. iz perspektive drugog lika, drugog vremena)
- opisuje vanjski i unutarnji prostor po zajedničkom i samostalno sačinjenom planu
- piše: kreativne radove (pjesme, kraće priče) na slobodnu i zadane teme, kratak izvještaj
- uočava razliku između pravila o privatnoj i službenoj korespondenciji
- popunjava razne obrasce u kojima se traže osnovni osobni podaci
- uočava i objašnjava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu ili radu drugih učenika)
- prema modelu
oblikuje i piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom
- uz pomoć smjernica
stvaralački prepričava tekst
- kreativno piše
na slobodnu temu i uz pomoć učitelja prepoznaje kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, jezika, stila
- oblikuje i piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom prema planu
- stvaralački prepričava tekst prema zajedničkom planu
- kreativno piše
na slobodnu temu i uočava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, jezika, stila
- oblikuje i piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom prema samostalno sačinjenom planu
- stvaralački prepričava tekst prema samostalno sačinjenom planu
- kreativno piše
na slobodnu i zadane teme, uočava i objašnjava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, jezika, stila
- oblikuje i piše tekst opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom prema samostalno sačinjenom planu
- stvaralački prepričava tekst originalno i maštovito
- kreativno piše na slobodnu i zadane teme, objašnjava i primjenjuje kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, jezika, stila
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.6.1.
Učenik pronalazi
i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije, u skladu sa svojim potrebama i zadacima
- uspoređuje slične i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije iz različitih izvora
- navodi izvor informacija, poštujući autorska prava
- osuđuje uvredljive i neprimjerene poruke na koje nailazi u različitim tekstovima, u tiskanim ili digitalnim izvorima informacija
- odgovorno se ponaša na internetu, vodeći računa o svojoj i tuđoj sigurnosti i privatnosti
- pronalazi precizno tražene informacije u izvorima informacija koje je odabrao učitelj (jedan tiskani i jedan digitalni izvor informacija)
- pronalazi potrebne
informacije u više različitih (tiskanih i digitalnih) izvora, koje predlaže učitelj
- samostalno istražuje i uspoređuje različite izvore informacija i
različite informacije te bira najkorisnije i najzanimljivije informacije
- samostalno istražuje, uspoređuje i izdvaja
najkorisnije i/ili najzanimljivije informacije u različitim izvorima te obrazlaže svoj izbor informacija i izvora informacija
- informacije traži u skladu sa zadatkom, ali i svojim potrebama i interesima
- vrsta teksta, izvori, (prijedlog): tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (dječja enciklopedija), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice
D.6.2.
Učenik objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata postiže željeni utjecaj naprimatelje poruka tiskanih medija
- prosuđuje kako se pomoću grafičkih elemenata (veličina slova, naslov, izbor fotografije i slično) postiže željeni utjecaj na primatelja poruke
- objašnjava kako se upečatljivim naslovima privlači šira publika
- stvara kraće medijske tekstove, vodeći računa o utjecaju koji želi postići
- na poznatom primjeru objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata postiže željeni utjecaj na primatelje poruka, s posebnim osvrtom na naslov
- na primjeru nepoznatog medijskog teksta objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata i
kakav utjecaj postiže, s posebnim osvrtom na naslov
- uspoređuje nekoliko nepoznatih medijskih tekstova i prosuđuje kakav se utjecaj pomoću grafičkih elemenata postiže, s posebnim osvrtom na njihovu organizaciju i naslov
- kreira dva kraća medijska teksta s istom temom, a različitim utjecajem na primatelje poruka, vodeći računa o grafičkim elementima, a posebno naslovu.
- vrste teksta, izvori: sportske vijesti, izvještaj s utakmice npr., članci iz dnevnih novina prilagođeni uzrastu djeteta, časopisi za djecu, knjige za djecu, strip, internet . Učitelji bira 2 - 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
D.6.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz običajne narodne pjesme (igre svadbenog ceremonijala)
- razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
7. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.7.1.
Učenik svrstava književna djela u određeni književni rod i književnu vrstu
- dovodi u vezu formalne i sadržajne značajke književnih djela i svrstava ih u određeni književni rod
- prepoznaje tipične epske i lirske motive
- razlikuje osnovne dramske vrste
- ističe sličnosti i razlike između književnih rodova pisane i usmene književnosti (na tematsko-motivskom planu, stih, internacionalni motivi)
- prepoznaje formalne i sadržajne značajke književnog teksta koje prema smjernicama povezuje s određenim književnim rodom i vrstom, kao i sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti
- uočava formalne i sadržajne i značajke književnog teksta koje povezuje s određenim književnim rodom i vrstom, kao i sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti
- uočava i objašnjava formalne i sadržajne i značajke književnog teksta koje povezuje s određenim književnim rodom i vrstom, kao i sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti
- povezuje formalne i sadržajne i značajke književnog teksta s određenim književnim rodom i vrstom
- uspoređuje sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti
A.7.2.
Učenik tumači književno djelo, iskazuje doživljaj i zauzima vrijednosni stav
- povezuje svoj doživljaj, raspoloženje, zapažanje, empatiju s prethodnim literarnim iskustvom i stvarnim životom
- izdvaja probleme, ideje ili poruke u književnom tekstu
- vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja u vezi s pročitanim tekstom
- procjenjuje etičku vrijednost epskih pjesama, pokosovskog, hajdučkog i uskočkog ciklusa
- uz stalno poticanje i ohrabrenje učitelja izražava svoj doživljaj i stav
- uz povremene pogreškeizdvaja ključne ideje i probleme potkrjepljujući primjerima i povezujući sa životom
- uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj i vrijednosni stav
- uz povremene pogreškeizdvaja ključne ideje i procjenjuje etičnost i neetičnost navodeći primjere iz teksta
- iskazuje svoj doživljaj i vrijednosni stav
- izdvaja ključne ideje i probleme i povezuje ih s prethodnim literarnim iskustvom i životom
- spontano iskazuje svoj doživljaj ističući ideje i probleme u djelu
- vrednuje i procjenjuje književni tekst i etičke vrijednosti argumentacijom iz teksta i života
A.7.3.
Učenik razlikuje obilježja proznog djela
- razlikuje fabulu i siže, uočava uokvirenu fabulu, statičke i dinamičke motive, epizode i epizodne situacije
- prepoznaje unutarnji monolog
- uz pomoć učitelja razlikuje obilježja proznog djela
- na očiglednim primjerima prepoznaje unutarnji monolog
- uz pomoć smjernica razlikuje obilježja proznog djela
- uočava odlike unutarnjeg monologa i opisuje na primjerima
- razlikuje obilježja proznog djela
- objašnjava pojam unutarnjeg monologa na primjerima
- razlikuje i na primjerima potvrđuje obilježja proznog
djela
- objašnjava pojam unutarnjeg monologa i uočava njegovu funkciju u oblikovanju lika
A.7.4.
Učenik razlikuje određene vrste karakterizacije likova
- portretira lik prema vanjskim i unutarnjim osobinama
- razlikuje fizičku, etičku, psihološku, društvenu i jezičnu karakterizaciju lika
- uočava „crno-bijelu“ tehniku u oblikovanju lika u epskim narodnim pjesmama
- portretira lik razlikujući fizičku, etičku i društvenu karakterizaciju i
uz pomoć učitelja jezičnu i psihološku karakterizaciju
- portretira lik razlikujući fizičku, etičku i društvenu karakterizaciju
i uz pomoć smjernica jezičnu i psihološku karakterizaciju
- samostalno portretira lik razlikujući fizičku, etičku i društvenu, jezičnu i psihološku karakterizaciju
- samostalno portretira lik potvrđujući odgovarajućim citatima različite vrste karakterizacije likova
A.7.5.
Učenik razlikuje pjesmu u stihu i pjesmu u prozi, analizira ulogu stilskih izražajnih sredstava u književnom djelu
- prepoznaje liričnost pjesme u prozi
- uočava značajke ljubavne, elegične i refleksivne pjesme te posleničke narodne pjesme (pjesme o radu)
- uz pomoć učitelja prepoznaje tipične motive elegične i refleksivne pjesme, liričnost pjesme u prozi, simbol i alegoriju
- prepoznaje tipične motive ljubavne i posleničke narodne pjesme
- uz pomoć smjernica prepoznaje pjesmu u prozi, značajke elegične i refleksivne pjesme
- prepoznaje simbol i alegoriju
- prepoznaje pjesmu u prozi, tipične motive ljubavne i posleničke narodne pjesme
- uočava značajke elegične i refleksivne pjesme
- uočava simbol i alegoriju
- objašnjava značajke pjesme u prozi, navodi primjere ljubavne, elegične i refleksivne pjesme te posleničke narodne pjesme
- objašnjava na koji način stilska sredstva doprinose estetici djela
A.7.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
- izražava vlastiti doživljaj i obrazlaže razloge za čitanje književnog djela
- ističe najzanimljivije detalje citirajući tekst i potiče druge učenike na razgovor, komentar
- odabrane tekstove povezuje s literarnim iskustvom i stvarnim životom
- razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i čitalačku kulturu uvažavajući različite ukuse i prihvaćajući sugestije nastavnika i drugih učenika pri izboru književnoumjetničkih tekstova
- uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo drugim učenicima
- kontinuirano čita, prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
- samostalno bira književno djelo i predstavlja ga drugim učenicima
- motivira druge učenike za čitanje svojom argumentacijom
- kontinuirano čita, prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
DOMENA: JEZIK (B)
B.7.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije proširujući krug riječi koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji
- razlikuje jednoznačnost i višeznačnost (paronime), pejorative i hipokoristike
- razlikuje naglašeneod nenaglašenih riječi koje pravilno izgovara i piše
- prepoznaje vrste naglasaka u srpskom jeziku
- uz poticaj razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije
- imenuje vrste naglasaka uz pomoć učitelja
- razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije, u komunikaciji
- prepoznaje vrste naglasaka
- analizira
tekst/kontekst,
opisuje značenja i ulogu riječi iizraza te ih uz povremena odstupanja primjenjuje u komunikaciji
- razlikuje vrste naglasaka
- analizira
tekst/kontekst,
objašnjava značenja i ulogu riječi iizraza te ih pravilno primjenjuje u komunikaciji
- pravilno naglašava riječi
B.7.2.
Učenik razlikuje i objašnjava odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu
- analizira vrste promjenjivih i nepromjenjivih riječi
-razlikuje imeničke zamjenice
- vlada gramatičkim kategorijama promjenjivih riječi
- prepoznaje padežnu sinonimiju
- razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici
- razlikuje i objašnjava promjenjive i nepromjenjive riječi u oglednim primjerima
- samostalno i uglavnom tačno
objašnjava promjenjive i nepromjenjive riječi u nepoznatom tekstu
- samostalno i tačno objašnjava promjenjive i nepromjenjive riječi i njihove odnose u nepoznatom tekstu, vlada svim gramatičkim kategorijama promjenjivih riječi
B.7.3.
Učenik analizira složenu rečenicu
- vlada nesamostalnim rečeničnim članovima (objekt, priložne oznake, atribut i apozicija)
- uočava složenu rečenicu u tekstu
- povezuje jednostavne rečenice u složenu
- razlikuje nezavisno složene rečenice prema komunikativnoj funkciji
- u zavisno složenoj rečenici prepoznaje samostalnu (glavnu, nezavisnu) i nesamostalnu (zavisnu) rečenicu
- prepoznaje inverziju
- razlikuje vrste zavisno složenih rečenica
- prepoznaje vrste sintagmi u složenim rečenicama
- uočava veznike u složenim rečenicama i prepoznaje njihovu funkciju
- razlikuje jednostavnu od složene rečenice
- prepoznaje glavnu i zavisnu rečenicu te inverziju
- uočava složenu rečenicu i način povezivanja jednostavnih rečenica u složenu
- uz poticaj razlikuje vrste zavisnih i nezavisnih predikatnih rečenica
- razlikuje vrste složenih rečenica i opisuje način povezivanja jednostavnih rečenica u složenu
- razlikuje i izdvaja zavisne i nezavisne predikatne rečenice
- samostalno izdvaja zavisne i nezavisne predikatne rečenice te prikazuje na koji način se integrira zavisna predikatna rečenica u strukturu komunikativne rečenice
B.7.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u pisanoj komunikaciji
- primjenjuje pravila pisanja upravnog govora i velikog slova (u nazivima društava, organizacija, udruženja, pokreta i javnih skupova), znakova interpunkcije i skraćenica
- razlikuje pravopisne i interpunkcijske znakove i primjenjuje ih uz poticaj
- razlikuje pravopisne i interpunkcijske znakove i primjenjuje ih u tipičnim primjerima
- samostalno razlikuje pravopisne i interpunkcijske znakove i primjenjuje ih uz manji broj pogrešaka
- samostalno razlikuje pravopisne i interpunkcijske znakove i dosljedno ih primjenjuje
B.7.5.
Učenik pronalazi podatke o počecima srpske pismenosti iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika srpske kulture
- pronalazi informacije o počecima pismenosti i nastanku najznačajnijih pisama u svijetu
- poznaje staroslavenske spomenike
- uočava karakteristične
značajke staroslavenskog teksta - uočava mjesto srpskog jezika u obitelji slavenskih jezika
- uspoređuje slavenska pisma glagoljicu i staru ćirilicu s današnjom srpskom ćirilicom
- uz pomoć učitelja pronalazi osnovne podatke, iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika, o počecima srpske pismenosti
- uz dane preporuke i poticaj pronalazi osnovne podatke, iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika, o počecima srpske pismenosti
- samostalno pronalazi osnovne podatke iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika o počecima srpske pismenosti
- samostalno pronalazi osnovne podatke iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika o počecima srpske pismenosti, te uspoređuje srpska pisma
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.7.1.
Učenik razgovara, raspravlja i procjenjuje sadržaj različitih vrsta tekstova
- aktivno sluša tekst, procjenjuje njegovu zanimljivost, korisnost, informativnost i ekspresivnost
- izvodi zaključke i iskazuje svoj stav o određenoj temi
- priprema i govori cjelovit govorni tekst na određenu temu
- govori u skladu s temom i prilikom u kojoj govori, vodeći računa o publici kojoj se obraća
- uz pomoć smjernica procjenjuje slušani tekst
- razgovara o određenoj temi
poštujući pravila pristojne komunikacije
- prema smjernicama priprema i govori kraći tekst na određenu temu
- uz pomoć smjernica procjenjuje slušani tekst i iskazuje svoj stav
- razgovara i prema smjernicama raspravlja o određenoj temi poštujući pravila pristojne komunikacije
- priprema i govori kraći tekst na određenu temu
- procjenjuje slušani tekst i iskazuje svoj stav
- razgovara i raspravlja držeći se teme i poštujući pravila pristojne komunikacije
- priprema i govori tekst na određenu temu
- procjenjuje slušani tekst, izvodi zaključke i iskazuje svoj stav
- razgovara i raspravlja na određenu temu prema različitim obrascima vođenja razgovora poštujući pravila pristojne komunikacije
- priprema i govori cjelovit tekst na određenu temu
C.7.2.
Učenik istraživački čita, procjenjuje tekst i razvija svoje izražajne govorne sposobnosti
- čita tekst, izvodi zaključke i tumači značenje teksta u cjelini
- pronalazi informacije u neknjiževnom tekstu, procjenjuje njihovu zanimljivost informativnost, korisnost; izdvaja glavne ideje u književnom tekstu, prati njihov razvoj i uočava na koji način doprinose estetskoj vrijednosti
- izdvaja stilski upečatljive rečenice, dijelove teksta i uočava jezično stilske postupke koji doprinose estetici književnog teksta (uloga frazeologizama, žargonizama, stilska funkcija nestandardne akcentuacije, jezična karakterizacija i sl.)
- usklađuje čitanje s prirodom teksta
- razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
- čita tekst s razumijevanjem i izvodi zaključke iz dijelova teksta
- uz pomoć smjernica objašnjava svrhu neknjiževnog i osnovni ton književnog teksta
- čita u skladu sa svojim doživljajem teksta
- prema smjernicama čita tekst s razumijevanjem, izvodi zaključke o pročitanom tekstu i objašnjava značenje teksta u cjelini
- uz pomoć smjernica procjenjuje
neknjiževni i književni tekst i usklađuje intonaciju pri glasnom čitanju u skladu s prirodom i osnovnim tonom teksta
- čita tekst s
razumijevanjem, izvodi zaključke o pročitanom tekstu i obrazlaže značenje teksta u cjelini
- procjenjuje
neknjiževni i književni tekst i usklađuje intonaciju pri glasnom čitanju u skladu s prirodom i osnovnim tonom teksta
- čita tekst s
razumijevanjem, izvodi zaključke o pročitanom tekstu i tumači značenje teksta u cjelini
- procjenjuje neknjiževni i književni tekst ukazujući na estetsku vrijednost književnog teksta
-usklađuje intonaciju pri glasnom čitanju u skladu s prirodom i osnovnim tonom teksta
C.7.3.
Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava
- piše tekst složenijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu primjenjujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
- prepričava tekst s promjenom redoslijeda događaja, sažeto prepričava iz pozicije prvog ili trećeg lica
- opisuje: unutrašnjost prostora, vanjski prostor, lik (iz okoline ili književni), tehnički (objektivan opis) i sugestivno (osobni ton pri opisivanju)
- analizira kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu ili radu drugih učenika)
- piše sažetak (rezime)
- piše: čestitku, pozivnicu, zahvalnicu, službeno pismo, e-mail poruku
- prema smjernicama oblikuje i piše
vezani tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom
- prema smjernicama stvaralački i sažeto prepričava tekst i opisuje mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)
- oblikuje i piše tekst složenijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu
- stvaralački i sažeto prepričava tekst prema zajednički sačinjenom planu i opisuje mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)
- oblikuje i piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu
- stvaralački i sažeto prepričava tekst i opisuje mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno /objektivno)
- prema samostalno sačinjenom planu
oblikuje i piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom
- stvaralački i sažeto prepričava tekst i opisuje na originalan način pristupajući promjeni perspektive (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.7.1.
Učenik razlikuje empirijsku i medijsku stvarnost
- uspoređuje razliku između događaja i načina kako je predstavljen u medijima
- uspoređuje kako različiti mediji različito predstavljaju isti događaj
- kreira dva medijska teksta koji na različite načine i iz različitih pozicija prikazuju isti događaj, prezentira ih i diskutira
- uz pomoć učitelja, na jednom (zadanom) primjeru medijskog teksta, uspoređuje empirijsku i medijsku stvarnost
- prema smjernicama i na novom primjeru uspoređuje empirijsku i medijsku stvarnost
- samostalno i na novim primjerima uspoređuje empirijsku i medijsku stvarnost
- samostalno, kritički i na novim primjerima uspoređuje empirijsku i medijsku stvarnost.
- kreira dva medijska teksta koji na različite načine i iz različitih pozicija prikazuju isti događaj
- vrste teksta: različiti medijski tekstovi iz različitih izvora (televizija, tisak, internet) po izboru učitelja ili učenika
D.7.2.
Učenik razlikuje visoku i popularnu kulturu
- objašnjava razliku između visoke i popularne kulture i njihovih
proizvoda (glazba, film, moda) i uočava njihovu funkciju pružanja zadovoljstva konzumentima
- objašnjava vezu popularne kulture i suvremenih društvenih trendova
- objašnjava zašto je moguće da različiti primatelji različito
reagiraju na isti tekst (uzrast, spol, osobni interesi)
- uočava priču kao temelj teksta popularne kulture
- iznosi svoje mišljenje o proizvodima popularne kulture
- razlikuje visoku i popularnu kulturu
- uz pomoć učitelja opisuje utjecaj i ulogu popularne kulture u
svakodnevnom životu
- objašnjava razliku između visoke i popularne kulture
- pomoću smjernica objašnjava utjecaj i ulogu popularne kulture usvakodnevnom životu
- uspoređuje jedan proizvod visoke i jedan proizvod popularne kulture i objašnjava razliku između njih
- samostalno objašnjava utjecaj i ulogu popularne kulture u svakodnevnom životu
- uspoređuje proizvode visoke i popularne kulture i diskutira o njima
-prosuđuje utjecaj i ulogu popularne kulture, diskutira o pozitivnim i negativnim utjecajima
- objašnjava i brani svoj stav o različitim proizvodima popularne kulture
- vrste teksta (prijedlog): animirani filmovi, stripovi, vidio-igre, igrani filmovi, tekstovi popularne glazbe, drugi suvremeni tekstovi. Nastavnik ili učenik bira 2 – 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
D.7.3. Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira život predaka prikazujući različite stare poslove (posleničke pjesme, tj. pjesme o radu), uspoređuje naš život sa životom naših predaka
- razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
8. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.8.1.
Učenik razlikuje ključne stilske, strukturne i estetske značajke književnog teksta
- razlikuje znanstvenopopularne, informativne i književne tekstove
- procjenjuje vrijednosti književne umjetnosti prema literarnom iskustvu (sagledavajući jezično-stilske, idejno-estetske i druge vrijednosti književnog teksta)
- uz pomoć smjernica razlikuje znanstvenopopularne informativne i književne tekstove i obrazlaže na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na njegove emocije, stavove i vrijednosti
- obrazlaže razliku između znanstvenopopularnih, informativnih i književnih tekstova
- sagledava vrijednosti literarnog teksta i u kojoj mjeri utječe na njegove emocije, stavove i vrijednosti
- objašnjava razliku između znanstvenopopularnih, informativnih i književnih tekstova i prosuđuje književni tekst s obzirom na žanrovska obilježja, vlastito literarno iskustvo i utjecaj književnog teksta na emocije, stavove i vrijednosti
- procjenjuje književni tekst s obzirom na žanrovska obilježja teksta, vlastito literarno iskustvo i utjecaj književnog teksta na emocije, stavove i vrijednosti
A.8.2.
Učenik iskazuje doživljaj književnog djela i kritički ga vrednuje
- uočava umjetničku funkciju deskripcije (portret, pejzaž, eksterijer, interijer)
- iskazuje svoj doživljaj, zauzima kritički stav prema problemima, idejama, porukama književnog djela
- uočava univerzalne vrijednosti i poruke, estetsku i povijesnu vrijednost epskih pjesama ciklusa o oslobođenju Srbije i Crne Gore
- uz poticanje učitelja izražava svoj doživljaj i obrazlaže vlastite stavove potaknute čitanjem
- uz pomoć smjernica uočava univerzalne poruke djela
- iskazuje svoj doživljaj i obrazlaže svoje viđenje problema i ideja istaknutih u djelu
- uočava univerzalne vrijednosti i poruke djela
- iskazuje svoj doživljaj i oblikuje svoje viđenje problema i ideja istaknutih u djelu
- objašnjava univerzalne vrijednosti i poruke djela
- spontano iskazuje svoj doživljaj i kritički stav prema problemima i idejama djela
- ističe univerzalne vrijednosti i poruke potvrđujući odgovarajućim citatima, estetsku i druge vrijednosti djela
A.8.3.
Učenik uočava epsko-lirske vrste, prepoznaje osnovne književnoznanstvene vrste i složenija jezično-stilska sredstva
- razlikuje epske i lirske pjesme; uočava značajke ljubavnih narodnih i umjetničkih pjesama
- zapaža osnovne značajke epsko-lirskih vrsta (balade, romanse i poeme)
- uočava osnovne značajke spjeva, putopisa, memoara, reportaže, epistolarne forme
- prepoznaje esej
- usvaja pojam tragičnog
- prepoznaje stilska sredstva metonimiju, asonancu i aliteraciju i uočava izražajnu funkciju refrena i opkoračenja
- prepoznaje
osnovne značajke epsko-lirskih vrsta
- prepoznaje osnovne književnoznanstvene vrste kao i složenija jezično-stilska sredstva
- prepoznaje i navodi
osnovne značajke epsko-lirskih vrsta
- uočava osnovne značajke književnoznanstvenih vrsta kao i složenija jezično-stilska sredstva
- objašnjava
značajke epsko-lirskih vrsta i razlikuje osnovne književnoznanstvene vrste kao i složenija jezično-stilska sredstva
- na primjeru opisuje i potvrđuje značajke epsko-lirskih vrsta i razlikuje i objašnjava osnovne značajke književnoznanstvenih vrsta kao i složenija jezično-stilska sredstva
A.8.4.
Učenik razvija čitalačku naviku
- izražava vlastiti doživljaj književnog teksta i obrazlaže razloge svog izbora književnog teksta
- uočava zajedničke karakteristike omiljenog žanra i omiljenih autora
- zanimljivim detaljima iz teksta ili konteksta pokušava zainteresirati druge učenike
- objašnjava univerzalne poruke književnog teksta
- argumentirano raspravlja o vrijednostima izabranih književnih tekstova; uvažava različite književne ukuse
- procjenjuje odabrani književni tekst i uz smjernice obrazlaže karakteristike omiljenog žanra
- daje i prihvaća sugestije u vezi sa čitanjem, prati aktivno svoj napredak i uvažava različite književne ukuse
- zanimljivim sugestijama i načinom izlaganja motivira druge učenike na čitanje
- prati aktivno svoj napredak i svjestan je važnosti čitanja za bogaćenje rječnika i duha
DOMENA: JEZIK (B)
B.8.1.
Učenik objašnjava, razlikuje, povezuje i primjenjuje osnovne leksičkosemantičke kategorije u svakodnevnoj komunikaciji
- objašnjava značenje ustaljenih izraza i frazeologizama s kojima se sreće u školi i svakodnevnoj komunikaciji
- primjenjuje osnovne leksičkosemantičke kategorije u sporazumijevanju
- određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju konteksta u kojem su upotrjebljeni
- upotrebljava osnovna pravila naglasne norme
- prepoznaje preneseno značenje riječi, ustaljene izraze i frazeologizme te određuje mjesto rečeničnog naglaska prema modelu
-uz podsticaj upotrebljava riječi prenesenog značenja, objašnjava ustaljene izraze i frazeologizme te određuje mjesto rečeničnog naglaska u jednostavnijim primjerima
- samostalno upotrebljava riječi prenesenog značenja, ustaljene izraze i frazeologizme te određuje mjesto rečeničnog naglaska čineći manji broj pogrešaka
- samostalno i pravilno upotrebljava riječi prenesenog značenja, ustaljene izraze i frazeologizme kao i osnovna pravila naglasne norme
B.8.2.
Učenik analizira odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu te gradi riječi prema osnovnim principima građenja
- vlada vrstama promjenjivih i nepromjenjivih riječi
- prepoznaje padežnu sinonimiju
- poznaje osnovne principe tvorbe riječi (izvođenje, slaganje, kombinirano građenje i pretvaranje) i razlikuje tvorbenu i gramatičku osnovu i nastavke za građenje riječi od nastavaka za oblik riječi
- prepoznaje i objašnjava glasovne promjene do kojih dolazi pri slaganju riječi
- razlikuje književne riječi domaćeg i stranog podrijetla
- uočava strane riječi za koje postoje odgovarajuće riječi u srpskom jeziku i zamjenjuje ih
- poznaje osnovna načela transkripcije stranih imena
- prepoznaje morfološke karakteristike riječi i njihovu funkciju u rečenici
- uz pomoć učitelja razlikuje osnovne principe građenja jednostavnih i izvedenih riječi i gradi jednostavnije riječi izvođenjem, slaganjem, kombiniranim građenjem i pretvaranjem
- prepoznaje i razlikuje morfološke karakteristike riječi i njihovu funkciju u rečenici
- uz poticaj razlikuje osnovne principe građenja jednostavnih i izvedenih riječi i gradi jednostavnije riječi izvođenjem, slaganjem, kombiniranim građenjem i pretvaranjem
- razlikuje i opisuje morfološke karakteristike riječi i njihovu funkciju u rečenici
- opisuje osnovne principe građenja jednostavnih i izvedenih riječi i samostalno gradi riječi izvođenjem, slaganjem, kombiniranim građenjem i pretvaranjem
- objašnjava morfološke karakteristike riječi i njihovu funkciju u rečenici - objašnjava osnovne principe građenja jednostavnih i izvedenih riječi i samostalno gradi riječi izvođenjem, slaganjem, kombiniranim građenjem i pretvaranjem
B.8.3.
Učenik razlikuje, analizira i primjenjuje jednostavne i složene rečenice u sporazumijevanju
- uočava, razlikuje i pravilno upotrebljava glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli
- prepoznaje sinonimiju padeža (kvalitativna i mjesna značenja padeža) i sinonimiju glagolskih oblika (sinonimne oblike za izražavanje prošlosti i budućnosti)
- vlada jednostavnom i složenom rečenicom
- uočava sličnosti i razlike različitih funkcionalnih stilova (razgovorni, književnoumjetnički, novinarski, znanstveni i administrativni)
- na jednostavnim primjerima uz pomoć učitelja uočava sinonimiju
- uz poticaj upotrebljava složene rečenice u sporazumijevanju
- na jednostavnim primjerima rečenica uočava i razlikuje sinonimiju
- upotrebljava složene rečenicе u sporazumijevanju
- samostalno razlikuje i opisuje sinonimiju
- razlikuje i kombinira jednostavne i složene rečenice u sporazumijevanju
- samostalno opisuje i objašnjava sinonimiju
- vlada jednostavnim i složenim rečenicama u sporazumijevanju
B.8.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u različitim vrstama tekstova
- vlada pisanjem velikog slova u jednočlanim i višečlanim nazivima
- primjenjuje pravopisna pravila u spojenom i rastavljenom pisanju riječi i rastavljanje riječi na kraju reda
- primjenjuje pravopisna pravila u pisanju skraćenica
- primjenjuje pravopisna pravila u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene
- vlada znacima interpunkcije
- primjenjuje pravopisna pravila u pisanju različitih vrsta ekstova
- primjenjuje pravopisnu normu u pisanju različitih vrsta tekstova uz veća odstupanja
- primjenjuje pravopisnu normu u pisanju različitih vrsta tekstova uz povremena odstupanja
- upotrebljava pravopisna pravila u pisanju različitih vrsta tekstova
- upotrebljava pravopisna pravila u pisanju različitih vrsta tekstova
- u vlastitom i tuđem govoru i pisanju uočava i ispravlja odstupanja od pravopisne norme u cilju kvalitetnije komunikacije
B.8.5.
Učenik pronalazi, povezuje i interpretira podatke o razvoju srpske pismenosti
- uspoređuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba (staroslavenski, srpskoslavenski, ruskoslavenski i slavenosrpski)
- pronalazi podatke o radu srpskih pisaca i reformatora jezika na unaprjeđivanju srpske pismenosti (Venclović, Orfelin, Obradović, Mrkalj, Karadžić i drugi)
- pronalazi informacije o rasprostranjenosti srpskog jezika - navodi osnovne štokavske dijalekte ekavskog i ijekavskog izgovora
- navodi osnovne značajke srpskog jezika (fonetske, morfološke, leksičke, sintaktičke)
- uočava promjenjivost materinskog jezika pri različitim životnim zahtjevima
- uz poticaj pronalazi podatke o osnovnim etapama u razvoju književnog jezika kod Srba, tipovima književnog jezika i radu srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju pismenosti
- uz poticaj pronalazi podatke i razlikuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba, tipove književnog jezika i prepoznaje rad srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju pismenosti
- pronalazi podatke i opisuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba, tipove književnog jezika i rad srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju pismenosti
- pronalazi podatke i uspoređuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba, tipove književnog jezika i rad srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju pismenosti
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.8.1.
Učenik izražava vlastiti stav o tekstovima i gradi vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
- aktivno sluša tekst i procjenjuje njegovo značenje u cjelini
- razgovara o tekstu, povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
- priprema cjelovit govorni tekst pravilno raspoređujući osnovne i dodatne informacije i jednostavniji govorni argumentativni tekst
- u razgovoru ili raspravi argumentirano obrazlaže svoje mišljenje
- govori ili izražajno kazuje tekst poštujući pravogovornu normu, u skladu s prirodom teksta, prilikom u kojoj govori i publikom kojoj se obraća
- uz pomoć smjernica obrazlaže tekst i priprema govorni tekst
- uz pomoć učitelja priprema teze za argumentaciju
-razgovara i raspravlja potkrjepljujući svoje tvrdnje primjerima iz života i primjenjujući pravila pristojne komunikacije
- govori izražajno u skladu sa svojim sposobnostima
- prema smjernicama procjenjuje tekst
-samostalno priprema govorni tekst, a uz pomoć smjernica jednostavniji argumentativni tekst
- razgovara i raspravlja izražavajući svoje mišljenje i uvažavajući tuđe
- govori ili kazuje izražajno vodeći računa o pravogovornoj normi
- procjenjuje značenje teksta navodeći primjere
- samostalno priprema govorni tekst i jednostavniji argumentativni tekst
- razgovara i raspravlja objašnjavajući svoje mišljenje i uvažavajući tuđe
- govori ili izražajno kazuje vodeći računa o pravogovornoj normi, prirodi teksta, prilici i publici kojoj se obraća
- procjenjuje značenje teksta na temelju prethodnog znanja i iskustva navodeći odgovarajuće primjere
- samostalno priprema govorni tekst i jednostavniji argumentativni tekst
- argumentirano razgovara i raspravlja
- uviđa govorne vrijednosti i u svoj govor i interpretaciju ugrađuje osobni ton
C.8.2.
Učenik primjenjuje različite strategije čitanja, izražava vlastiti stav i razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti
- procjenjuje značenje pročitanog teksta u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
- usklađuje čitanje s prirodom teksta i razvija osobni stil pri čitanju proznih i poetskih cjelina književnoumjetničkog teksta
- „letimično” čita poznati tekst radi pronalaženja određenih informacija i nepoznati tekst kako bi nasumce odredio zanimljivost, korisnost, informativnost teksta
- učenik uočava važnost čitanja za bogaćenje svog leksičkog fonda
- prema smjernicama obrazlaže tekst u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
- čita izražajno i s razumijevanjem
- samostalno obrazlaže tekst u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
- čita izražajno u skladu s vlastitim doživljajem
- uz pomoć smjernica
primjenjuje različite strategije čitanja
- procjenjuje značenje teksta u cjelini na temelju prethodnog znanja i iskustva te iznosi konkretne primjere
- čita izražajno u skladu s prirodom teksta koji čita i vlastitim doživljajem
- primjenjuje različite strategije čitanja prema potrebi i svrsi
- procjenjuje značenje teksta u cjelini povezujući tekst i kontekst
- prilagođava i usklađuje svoju intonaciju
prema prirodi teksta koji čita i vlastitom doživljaju
- primjenjuje različite strategije čitanja i uočava važnost čitanja za bogaćenje svog leksičkog fonda
C.8.3.
Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura, jednostavnijih raspravljačkih struktura i gradi vlastiti stil kreativno pišući
- piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom poštujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
- piše kreativno na različite teme u različitim formama
- stvaralački prepričava tekst s efektnim početkom ili završetkom, motivira postupke lika, riječima dočarava osjećaje, razmišljanja, atmosferu
- piše teze za raspravu na zadane teme iz suvremenog života
- piše biografiju, reportažu i putopis
- uz pomoć smjernica, prema planu, oblikuje i piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura
- uz pomoć smjernica stvaralački prepričava kreirajući upečatljive početke i završetke
- piše na različite teme u skladu sa svojim sposobnostima i interesima
- oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura i prema smjernicama jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom
-stvaralački prepričava dočaravajući atmosferu, zanimljivo oblikujući lik
- piše kreativno na različite teme
- oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom
- stvaralački prepričava dočaravajući atmosferu, motivirajući postupke lika
-piše kreativno na različite teme u različitim formama
- samostalno i kreativno
oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom
- stvaralački prepričava vodeći računa o formalnim, sadržajnim i stilskim aspektima rada
-piše kreativno na različite teme u različitim formama
gradeći vlastiti stil pisanja
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.8.1.
Učenik istražuje utjecaj reklamnog panoa i reklamnog spota na širu populaciju
- istražuje različite reklamne panoe i spotove*
- prepoznaje i objašnjava uvjeravanje, poticanje i manipulaciju u reklami
- objašnjava posrednost u reklami (lik žene ili djeteta)
- prepoznaje i objašnjava predrasude i stereotipe (način prikazivanja žene, npr.) i zauzima stav prema njima
- objašnjava utjecaj reklame na širu populaciju
- osmišljava reklamu za omiljenu igračku, video-igru, čokoladu ili neki drugi omiljeni proizvod čiji je konzument
- prepoznaje uvjeravanje, manipulaciju, predrasude i stereotipe u reklamama i uz
pomoć učitelja objašnjava utjecaj odabranog reklamnog panoa ili reklamnog spota na širu populaciju
- objašnjava uvjeravanje, manipulaciju, predrasude i stereotipe u reklamama
- prema smjernicama objašnjava utjecaj odabranog reklamnog panoa ili reklamnog spota na širu populaciju
- samostalno i na novim primjerima objašnjava utjecaj reklamnog panoa ili reklamnog spota na širu populaciju, raspravlja o uvjeravanju, manipulaciji, predrasudama i stereotipima na koje nailazi u istraživanju
- samostalno uspoređuje različite reklame i preispituje njihov utjecaj na širu populaciju
-kritički procjenjuje manipulaciju, predrasude i stereotipe na koje nailazi u istraživanju, ali i u svakodnevnom životu
- osmišljava reklamu kojom će nekoga uvjeriti da kupi neki proizvod
*Učenik se unaprijed priprema za čas.
D.8.2.
Učenik razlikuje filmska izražajna sredstva i efekte i objašnjava kako se pomoću njih prenose poruke
- razlikuje osnovne filmske rodove i vrste, crno-bijeli film i film u boji
- prepoznaje filmska izražajna sredstva
- razlikuje kadar, scenu i sekvencu
- objašnjava različite efekte koje proizvode total, srednji i krupni plan
- objašnjava kako zvučni efekti dočaravaju atmosferu u filmu
- samostalno snima različite zvučne efekte ili reklamni spot
- razlikuje filmska izražajna sredstva i efekte i uz pomoć učitelja objašnjava kako se pomoću njih prenose poruke
- pomoću smjernica i na novim primjerima
objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- samostalno i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- uspoređuje različita filmska ostvarenja i
objašnjava filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- samostalno snima različite zvučne efekte ili reklamni spot
D.8.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne božićne običaje (vertep, ritual oko sječenja i unošenja badnjaka, npr.)
- upoznaje se s radom jednog srpskog kulturno-umjetničkog društva
- razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- kulturni događaji i ustanove*: kazalište, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjeta medijskim kućama i sl.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i slično
*NAPOMENA: Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i/ili vjerske događaje ili ustanove koje će posjetiti s učenicima, ili sudjelovati u njima, shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Srednja škola (gimnazije i četverogodišnje strukovne škole)
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
izvrsna
1. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.1.1.
Učenik opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
- raspravlja o pojmu umjetnosti
- analizira izražajna sredstva različitih vrsta umjetnosti i zaključuje o specifičnostima književnosti kao umjetnosti
- raspravlja o nazivima ove umjetnosti i znanostima koje se bave njezinim proučavanjem
- proučava ulogu književnosti u društvu
- istražuje odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj,
zaključuje što je umjetnički doživljaj
- opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
- nabraja izražajna sredstva
- uspoređuje nazive za književnu umjetnost
- navodi znanosti o književnosti i ukratko ih opisuje
- objašnjava
međusobni odnos književnosti i drugih umjetnosti
- grupira umjetnosti
- razlikuje znanosti o književnosti
- uspoređuje književnost i druge umjetnosti kao i primijenjenu umjetnost
- objašnjava ulogu književnosti u društvu
- uspoređuje znanosti o književnosti
- istražuje odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj,
zaključuje što je umjetnički doživljaj
- razlikuje tekstove iz različitih znanosti o književnosti
- prosuđuje ulogu umjetnosti u svakodnevnom životu na temelju osobnog iskustva
A.1.2.
Učenik interpretira književni tekst i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima teksta
- određuje tematiku, temu i ideju djela, vrste motiva (statički, dinamički, internacionalni, lutajući) i načine njihovog povezivanja
- određuje stilska sredstva i versifikacijske odlike
- analizira likove,
- uspoređuje tipove sižea, oblike kazivanja, razlikuje naratora i lirskog subjekta od autora
- uočava dramsku kompoziciju i didaskalije
- smješta djela u određeni književni rod, a potom u određenu vrstu i žanr pisane i narodne književnosti
- oslanjajući se na čitalačko iskustvo iz osnovne škole učenik prepoznaje, imenuje i razlikuje tematska, žanrovska kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
- učenik uspoređuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
- povezuje i uspoređuje više interpretiranih tekstova istog roda na temelju tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja
- povezuje i uspoređuje više interpretiranih tekstova različitih rodova, klasificira ih i grupira na temelju tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja
A.1.3.
Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti
- raspravlja o autorstvu, o varijantizmu, sinkretizmu, stalnim izrazima i metrici te stereotipnosti naspram originalnog stila,
- uspoređuje književne vrste narodne i pisane književnosti
- pronalazi intertekstualne veze i aluzije u pisanoj književnosti
- oslanjajući se na čitalačko iskustvo iz osnovne škole učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti navodeći osnovne odlike usmene i pisane književnosti
- objašnjava razliku usmene i pisane književnosti
- prepoznaje njihova obilježja na tekstovima navodeći primjere i iz osnovne škole
- uspoređuje obilježja usmene i pisane književnosti, ističe njihove razlike i sličnosti te ih pronalazi u interpretiranim tekstovima
- u interpretiranim
tekstovima pisane književnosti pronalazi i analizira intertekstualne veze i aluzije na narodnu književnost i zauzima kritički stav
A.1.4.
Učenik interpretira poetiku narodne književnosti
- na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama narodne književnosti i specifičnosti književnih rodova
- klasificira lirske narodne pjesme, uočava magijske i obredne elemente u narodnoj lirici i lirsko-epskim pjesmama
- epske pjesme smješta u određene cikluse i identificira njihov povijesni kontekst
- interpretira prozne vrste narodne književnosti te kratke narodne umotvorine
- navodi osnovne odlike narodne književnosti i književnih rodova
- razlikuje lirske, epske, lirsko-epske kao i prozne vrste te kratke narodne umotvorine
- u interpretiranim tekstovima pronalazi odlike narodne književnosti i objašnjava ih
- klasificira vrste narodne književnosti i svaku opisuje te daje primjere
- povezuje više interpretiranih tekstova istog roda na temelju stilskih, tematskih, kompozicijskih i drugih odlika
- uspoređuje vrste narodne književnosti i objašnjava razlike i sličnosti
- piše nekoliko stihova imitirajući stil narodne pjesme
- povezuje više interpretiranih tekstova različitih rodova na temelju stilskih, tematskih, kompozicijskih i drugih odlika
- uspoređuje vrste narodne književnosti na konkretnim primjerima
- samostalno ili kao član tima piše „suvremenu epsku pjesmu“
A.1.5.
Učenik procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti
- uočava likove kao nositelje etičkih vrijednosti (žrtvovanje, plemenitost, borbu za zaštitu narodnih prava, čuvanje tradicije i moralnih vrijednosti, obranu časti, ponosa, vjere i slobode, poticanje na složnost, pomirenje, toleranciju)
- oslanjajući se na čitalačko iskustvo iz osnovne škole učenik procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti
- procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti oslanjajući se na povijesni kontekst
- navodi primjere i iz osnovne škole
- procjenjuje i uspoređuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti oslanjajući se na povijesni kontekst i uspoređuje ih sa suvremenim dobom
- procjenjuje i uspoređuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti, oslanjajući se na povijesni konteksti zauzima kritički stav s obzirom na suvremeno doba
A.1.6.
Učenik uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice u djelima narodne književnosti
- interpretirajući epske narodne pjesme uočava aluzije na određene povijesne događaje (od kraja 12. do kraja 19. stoljeća) te sličnosti, razlike i nadogradnju povijesnih činjenica
- uočava značaj kosovskog zavjeta za izgradnju nacionalne svijesti i zauzima kritički stav
- istražuje autentičnost povijesnih osoba
- uz pomoć učitelja učenik uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice navodeći razlike
- uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice s obzirom na autentičnost povijesnih osoba i objašnjava razlike
- procjenjuje i prosuđuje međusobni
odnos umjetničke interpretacije stvarnosti i povijesne činjenice s obzirom na autentičnost povijesnih osoba
i događaja
- procjenjuje i prosuđuje
međusobni
odnos umjetničke interpretacije stvarnosti i povijesne činjenice te zauzima kritički stav s obzirom na suvremeno doba
A.1.7.
Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti
- objašnjava značaj rada Ćirila i Metoda
- razlikuje redakcije staroslavenskog jezika i uočava važnost srpskih spomenika kulture
- poznaje povijesni kontekst srednjeg vijeka te povezuje djela s povijesnim zbivanjima
- razlikuje žanrove srednjovjekovne književnosti
- ističe značaj djela i rada Svetog Save
- interpretira djela koja grade kult Nemanjića i kneza Lazara
- uočava inovativne elemente u djelima na prelazu iz srednjeg vijeka u renesansu
- istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
- opisuje rad Ćirila i Metoda kao i Svetog Save, navodi i opisuje obilježja srednjovjekovne književnosti, povezuje pisce i njihova djela, nabraja srpske manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj
- objašnjava rad Ćirila, Metoda i Svetog Save te značaj spomenika kulture, pronalazi obilježja srednjovjekovne književnosti na tekstovima, razlikuje žanrove, navodi osnovne odlike srednjovjekovne tradicije Srba u Republici Hrvatskoj
- argumentira značaj spomenika kulture, rada Ćirila, Metoda i Svetog Save, povezuje srednjovjekovnu poetiku s povijesnim kontekstom, uspoređuje njezina obilježja koja pronalazi u tekstovima, klasificira djela po žanrovima, razmatra odnos srednjeg vijeka i renesanse, opisuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
- samostalno argumentira značaj spomenika kulture i rada Ćirila, Metoda i Svetog Save, zaključuje o utjecaju njihovog rada na srpsku kulturu, prosuđuje odnos srednjeg vijeka i renesanse, istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj, pronalazi aluzije na srednjovjekovnu književnost u djelima suvremenih književnika
A.1.8.
Učenik razvija čitalačku naviku
- bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog popisa) i obrazlaže interese i navike vezane uz čitanje
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju tijekom čitanja
- argumentirano obrazlaže svoj odabir djela za čitanje
- zaključuje u čemu je uživao kad je čitao te svoje tvrdnje potkrjepljuje primjerima iz teksta (čitanje s olovkom u ruci)
- povezuje djelo sa stvarnim životom, osobnim ili čitalačkim iskustvom
- promišlja o obilježjima pripadajućeg žanra
- samostalno bira djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
- obrazlaže svoj doživljaj djela
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
- prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
- samostalno bira djelo i samostalno ga predstavlja, motivira druge da ga pročitaju
- argumentira svoje mišljenje i doživljaj o pročitanom primjerima iz teksta
- tumači obilježja pripadajućeg žanra i stila
- prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
DOMENA: JEZIK (B)
B.1.1.
Učenik raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi i promišlja sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
- objašnjava jezik kao biološku, psihološku i sociološku pojavu, sredstvo sporazumijevanja, učenja i spoznaje o svijetu i samom sebi
- analizira i uspoređuje funkcije jezika
- opisuje podrijetlo srpskog jezika i njegovu pripadnost jezičnoj porodici
- opisuje promjene srpskog jezika
- objašnjava međujezične kontakte i utjecaje,
- razmatra položaj i razmišlja o budućnosti materinskog jezika u Srbiji, Hrvatskoj i svijetu
- primjećuje razne jezične pojave u globalizacijskim promjenama
- raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi
- navodi njegove funkcije
- ukratko opisuje i promišlja razloge za promjene u srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
- uspoređuje biološku, sociološku i psihološku pojavu
- povezuje funkcije jezika
- objašnjava dodire srpskog i drugih jezika i utjecaj tih kontakata na
jezične promjene
u prošlosti i
sadašnjosti
- argumentira da je jezik društvena pojava
- uspoređuje promjene u prošlosti sa sadašnjim iobjašnjava
lingvističke i socijalne razloge jezičnih promjena
- argumentira da je jezik društvena pojava
- objašnjavajezične promjene u globalnom kontekstu i zaključuje o mogućim i budućim
promjenama srpskog jezika
B.1.2.
Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta.
- razlikuje zavičajni govor i druge dijalekte srpskog jezika i standardni jezik,
- uočava gdje se rasprostiru srpski govori i dijalekti
- razlikuje i opisuje žargone i kolokvijalni jezik i sociolekte
- raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine
- razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta
-objašnjava kako je jezik
komponenta
nacionalnog
identiteta
-opisuje obilježja i rasprostranjenost dijalekata
-uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom
razlikuje sociolekte
-objašnjava kako je jezik komponenta
nacionalnog
identiteta
- uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom i drugim dijalektima,
- navodi glavne značajke svog idiolekta,
-uspoređuje sociolekte
- argumentira kako je jezik komponenta
nacionalnog
identiteta
- uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom i drugim dijalektima,
-uspoređuje sociolekte,
-argumentira i prosuđuje kako je jezik komponenta
Nacionalnogidentitetate obrazlažesvoj idiolekt i jezični identitet
- identificira nepravilnosti u svom idiolektu
B.1.3.
Učenik prepoznaje, pravilno upotrebljava i primjenjuje fonetsko-fonološke procese i promjene
- promišlja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i objašnjava razloge promjene glasova
- na tekstu prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi kao i vrstu naglaska te pravilno naglašava riječi
- primjenjuje znanje pri prijenosu govorne realizacije jezika u pisanu
- uočava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika
- prepoznaje fonetsko-fonološke promjene i primjenjuje ih na zadanim primjerima
- uz pomoć učitelja i podsjetnika s pravilima naglašava riječi
-objašnjava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika iprimjenjuje vještine i jezično
znanje (iz osnovne i srednje škole) o fonetsko-fonološkim promjenama na zadanim primjerima
- navodi izuzetke
- uz podsjetnik s pravilima naglašava riječi
-primjenjuje znanja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i o fonetsko-fonološkim promjenama na nepoznatim primjerima
- uočava odstupanja i izuzetke
- samostalno naglašava pojedine riječi
-primjenjuje znanja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i o fonetsko-fonološkim promjenama na primjerima koje samostalno navodi
-pravilno upotrebljava
odstupanja i izuzetke
- samostalno naglašava vezani tekst
B.1.4.
Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnoga jezika, raspravlja o njihovom odnosu i uporabi
- razlikuje funkcionalne stilove
- objašnjava odnos funkcionalnog stila prema jezičnoj normi
- uočava i opisuje vezu funkcionalnoga stila i rečeničnih struktura
- primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju, molbe, žalbe, poslovno pismo, razne novinarske tekstove, popunjava formulare i slično)
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole razlikuje funkcionalne stilove i opisuje njihova obilježja
- objašnjava odnos
stila i jezičnenorme naoglednim
primjerima
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove
- objašnjava odnos
funkcionalnog
stila i jezične
norme naraznim novimprimjerima
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove međusobno i s jezičnom normom
- koristeći određene obrasce služi se svim funkcionalnim stilovima oblikujući različite tekstove
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole služi se svim funkcionalnim stilovima oblikujući različite tekstove koje prilagođava različitim komunikacijskim situacijama
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.1.1.
Učenik aktivno razgovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- aktivno razgovara na određenu temu, oblikuje opisne i pripovjedne tekstove prema svrsi govorenja i slušateljima
- razumije komunikacijsku situaciju te primjenjuje kulturu komunikacije i služi se standardnim jezikom
- u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrjepljuje analogijama
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
- umjereno i učinkovito se služi neverbalnim znakovima
- izražajnim kazivanjem napamet naučenih književnih tekstova izražava svoj doživljaj umjetničkog djela
- aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne ipripovjedne
tekstove, usklađuje govorenje sa svrhom i primjenjuje kulturu komunikacije
- aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne ipripovjedne
tekstove, usklađuje
govorenje sasvrhom islušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
-aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne ipripovjedne
tekstove,usklađuje
govorenje sa
svrhom islušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
-aktivno razgovara, oblikuje i govoriopisne ipripovjedne
tekstove iusklađujegovorenje sa
svrhom islušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju, argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove koje potkrjepljuje analogijama
C.1.2.
Učenik razvija vještinu interpretativnog čitanja
- primjenjuje pravogovornu normu i govorne vrijednosti
- objašnjava obilježja teksta, prepoznaje strukturne karakteristike i služi se prethodno stečenim znanjima o funkciji strukture teksta, svoje čitanje prilagođava strukturnim karakteristikama teksta
- čitanjem ističe ključna mjesta u tekstu, pravi razliku između direktnih i indirektnih značenja i izražava svoj doživljaj djela
- uz pomoć učitelja pronalazi osnovna obilježja
teksta te izdvaja i razlikuje
direktna i indirektna značenja
- interpretativnim čitanjem ističe ključna mjesta i izražava svoj doživljaj djela
- prema smjernicama objašnjava
osnovna obilježja
teksta te
analizira direktna i indirektna značenja
- interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta i izražava svoj doživljaj djela
- samostalno uspoređuje obilježja
teksta te
analizira i uspoređuje strukturne karakteristike, direktna i indirektna značenja
- interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, razvijajući vlastiti stil
- čitanjem izražava svoj doživljaj djela
- samostalno uspoređuje obilježja različitih tekstova te analizira i
uspoređuje na
raznovrsnim
primjerima strukturne i stilske karakteristike,
direktna i indirektna značenja
- interpretativnim čitanjem, što sugestivnije, naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, izražavajući svoj doživljaj i stav prema pročitanom
C.1.3.
Učenik piše različite tekstove i interpretativne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje i piše različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova u različite svrhe primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-u skladu s temom, namjenom i svrhom teksta, određuje oblik i vrstu teksta, odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.1.1.
Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-razlikuje novinarske vrste i usvaja pojam cenzure
- razlikuje masovne medije
- razlikuje komercijalne (privatne) i javne (državne) medije, uspoređuje ih i zauzima kritički stav prema njima.
- razlikuje medije koji su više okrenuti potencijalnim kupcima i one koji promoviraju kulturu, znanost i umjetnost
- objašnjava pojam konteksta te dvosmislenost (novinski naslov)
- prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe
- zauzima stav prema senzacionalizmu i tabloidima i prepoznaje njihovu funkciju (zabava, skretanja pažnje s važnih društvenih pitanja, povećanje gledanosti ili čitanosti)
- objašnjava koje su topozitivne strane medija
- objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
- prepoznaje pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova, prepoznaje senzaciju, predrasude i stereotipe
- uz poticaj učitelja objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
- objašnjava senzaciju, predrasude i stereotipe
- objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
- raspravlja o predrasudama i stereotipima
- uspoređuje različite medije i medijske tekstove i objašnjava na koji način oni djeluju pozitivno ili negativno na razvoj mišljenja i stavova te zauzima kritički stav prema određenim medijima, predrasudama i stereotipima.
- objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
D.1.2.
Učenik procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
- bira nekoliko tekstova popularne glazbe i raspravlja o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima
- povezuje tekst (priču) popularne glazbe s poznatim književnim tekstovima na iste teme
- diskutira zašto osobe različitog uzrasta, društvenog statusa i obrazovanja mogu različito reagirati na isti medijski tekst
- diskutira o utjecaju popularnih pjevača na razvoj stavova i identiteta kod mladih
- osuđuje govor mržnje, diskriminaciju, predrasude, zauzima stav prema vulgarizmima i procjenjuje njihovu moguću funkciju u tekstu
- uz manju pomoć učitelja analizira odabrane tekstove i objašnjava njihov utjecaj na razvoj stavova i vrijednosti
- uz pomoć smjernica objašnjava i procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
- samostalno objašnjava i procjenjujeutjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
- daje primjer o utjecaju tekstova popularne glazbe na njegove stavove
- samostalno i kritički procjenjuje tekstove popularne glazbe i diskutira o njihovom pozitivnom i negativnom utjecaju na razvoj stavova i vrijednosti
- uspoređuje ih s poznatim književnim tekstovima na iste teme
- vrste teksta: tekstovi popularne glazbe po izboru učenika i učitelja
D.1.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz narodne lirske pjesme
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
2. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.2.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i s početka 19. stoljeća
- istražuje utjecaj povijesnih događaja na književne epohe baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
- raspravlja zašto se u srpskoj književnosti govori o baroknim tendencijama
- zaključuje što je to stoljeće prosvjećenosti.
- uz pomoć učitelja opisuje društveno-povijesni i kulturni
kontekst književnih tekstova iz 18. i početka 19. stoljeća
- prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta
- zaključuje zašto se govori o baroknim tendencijama
- samostalno istražuje
međusobni odnos društveno-povijesnog i kulturnog konteksta i književnosti te utjecaj na tematiku i stil književnog teksta
- objašnjava pojam „stoljeće prosvjećenosti“ i „barokne tendencije“
- samostalno istražuje i raspravlja omeđusobnom odnosudruštveno-povijesnog i kulturnog konteksta i književnosti te utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnogteksta
- argumentira po čemu je ovo razdoblje „stoljeće prosvjećenosti“ i „baroknih tendencija“
A.2.2.
Učenik interpretira poetiku klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva
- raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja, slobodne volje i vjerske tolerancije
- uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti
- uočava inovativne elemente u djelima baroka i prosvjetiteljstva (prvi časopis, manifest, epigram te druge književne vrste i postupke)
- navodi i opisuje obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva
- povezuje pisce i njihova djela
- razlikuje barokne tendencije od pravog baroka,u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva
- razlikuje barokne tendencije od pravog baroka, analizira i uspoređuje obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva koja pronalazi u različitim tekstovima
- uspoređuje barok i barokne tendencije, uspoređuje i sistematizira obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva koja pronalazi u različitim tekstovima, zauzima kritički stav u odnosu na ideje iznesene u književnoumjetničkim djelima
A.2.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih na sredini i u drugoj polovici 19. stoljeća
- istražuje utjecaj povijesnih događaja u svijetu i na Balkanu na književnu epohu romantizma
- raspravlja o buđenju nacionalne svijesti
- zaključuje o interesu Zapada za naše krajeve i narodnu književnost
- uz pomoć učitelja opisuje povijesni
kontekst književnih tekstova iz prve polovice 19. stoljeća
- prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta
- samostalno istražuje
međusobni odnos društveno-povijesnog i kulturnog konteksta i književnosti te utjecaj na tematiku i stil književnog teksta
- zaključuje o buđenju nacionalne svijesti i interesu Zapada za našu kulturu
- samostalno istražuje i raspravlja omeđusobnom odnosudruštveno-povijesnog i kulturnog konteksta i književnosti te utjecaj na tematiku, stil i recepcijuknjiževnog teksta
- povezuje buđenje nacionalne svijesti s povijesnim događajima,
- raspravlja o interesu Zapada za našu kulturu i navodi primjere
A.2.4.
Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva
- interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad
- uočava i zaključuje o važnosti i značaju rada Vuka Karadžića kao reformatora jezika i pisma, leksikografa, sakupljača narodnih umotvorina, polemičara, kritičara, povijesnog pisca i prevoditelja
- na temelju čitalačkog iskustva
objašnjava rad Vuka Karadžića i procjenjuje njegove zasluge za srpski jezik i kulturu
- u tekstovima pronalazi argumente za značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje
- uz pomoć učitelja povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom
- u tekstovima pronalazi argumente za značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje
-povezuje njegov rad s društveno povijesnim kontekstom
-navodi različite recepcije njegovog rada
- u tekstovima pronalazi argumente za značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje
- povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom
-zauzima kritički stav o različitim recepcijama Vukovog rada
A.2.5.
Učenik interpretira poetiku romantizma
- na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama epohe romantizma: subjektivizmu, tipu suvišnog čovjeka, buđenju nacionalne svijesti, interesu za egzotiku i folklor i drugo
- navodi i opisuje obilježja romantizma
-povezuje pisce i njihova djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja romantizma
- uz pomoć učitelja razmatra odnos romantizma prema prosvjetiteljstvu
- uspoređuje obilježja srpskog i svjetskog romantizma koja pronalazi u različitim tekstovima
-objašnjava odnos romantizma i prosvjetiteljstva
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava
obilježja srpskog i svjetskog romantizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- istražuje utjecaj svjetskog romantizma na srpski
- prosuđuje odnos romantizma i prosvjetiteljstva
A.2.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
- bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog popisa) i obrazlaže interese i navike vezane uz čitanje
- promišlja o obilježjima pripadajućeg žanra i stila
- argumentirano obrazlaže svoj doživljaj i svoje stavove o pročitanom (čitanje s olovkom u ruci)
- procjenjuje umjetničku vrijednost djela na temelju književnoteorijskog znanja i literarnog iskustva
- samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
- obrazlaže svoj izbor i svoj doživljaj i stav o pročitanom
- navodi obilježja žanra i stila
- procjenjuje umjetničku vrijednost djela
- samostalno bira književno djelo i samostalno ga predstavlja
- argumentirano obrazlaže svoj izbor i svoj doživljaj i stav o pročitanom dajući primjere iz teksta
- uspoređuje pročitano djelo s lektirnim djelima i prosuđuje njegovu umjetničku vrijednost
DOMENA: JEZIK (B)
B.2.1.
Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta
- razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije
- opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu riječi
- razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih konstrukcija, službu nepromjenjivih riječi
- razlikuje značenja glagolskih vremena i načina
- razlikuje vrstu i službu riječi
- uz pomoć učitelja analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini
na zadanim primjerima
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini na zadanimprimjerima i oblikuje analogne
primjere
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razinina novim, nepoznatim primjerima i oblikuje nove primjere
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini
Učenik istražuje i razmatra kako se grade riječi u srpskom jeziku te obogaćuje svoj rječnik
- razlikuje korijen, osnovu riječi, tvorbene morfeme i morfeme za gramatički oblik
- uspoređuje različite vrste tvorbe
- opisuje razlike u značenju među riječima uvjetovane tvorbom
- uočava i primjenjuje morfološke alternacije prilikom građenja riječi
- prema tvorbenim obrascima gradi nove riječi i smišlja neologizme
- na zadanim primjerima razlikuje korijen i osnovu, jednostavne (proste) i složene riječi
- navodi i ukratko opisuje načine tvorbe riječi te prema modelu gradi nove riječi
- razlikuje korijen, osnovu i druge morfeme
- istražuje i uspoređuje različite
načine tvorbe
-samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica
- raščlanjuje riječi na morfeme
- objašnjava razlike u značenju riječi
uvjetovane tvorbom
- identificira morfološke alternacije - samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica i smišlja neologizme
- raščlanjuje riječi na morfeme
- objašnjava razlike u značenju riječi
uvjetovane tvorbom
- identificira i objašnjava uzroke za morfološke alternacije
- samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere novih tvorenica u kojima dolazi do morfoloških alternacija i smišlja neologizme
B.2.3.
Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji
- primjenjuje pravila jezične kulture (odnos prema posuđenicama i neologizmima te arhaizmima, žargonizmima i vulgarizmima)
- raspravlja i kritički prosuđuje uporabu standardnog jezika u javnim situacijama
- iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika
- služi se jezičnim priručnicima
- kao pripadnik nacionalne manjine zaključuje o važnosti materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta
- navodi obilježja jezične kulture
i bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji
- bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji i zaključuje o svojoj jezičnoj kulturi te se uz pomoć učitelja služi jezičnim priručnicima
- primjenjuje pravila jezične kulture u svim komunikacijskim situacijama, raspravlja o javnoj
jezičnoj kulturi, služi se jezičnim priručnicima, navodi razloge zbog kojih pripadnici nacionalnih manjina trebaju upotrebljavati materinski jezik
- primjenjuje pravila jezične kulture, raspravlja o
svojoj i javnoj
jezičnoj kulturi i
kritički prosuđuje
uporabu srpskog standardnog
jezika u različitim komunikacijskim situacijama, služi se jezičnim priručnicima, argumentira potrebu i nužnost da pripadnici nacionalnih manjina koriste materinski jezik
B.2.4.
Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. stoljeća
- istražuje društveno-povijesni kontekst koji je doveo do uporabe više jezika (od polovice 18. do polovice 19. stoljeća)
- kronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej, Mrkalj, Vuk)
- objašnjava razloge protivljenja jezičnoj reformi od strane Matice srpske i Crkve
- raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi jezika i pisma u kontekstu rada njegovih prethodnika
- opisuje razloge standardizacije jezika na temelju Bečkog i Novosadskog dogovora
- analizira reformu srpskog jezika tako što navodi reformatore i ukratko opisuje njihov rad na reformi jezika
- navodi pravopisne dogovore i smješta ih u povijesno razdoblje
- argumentira reformu srpskog jezika
- opisuje rad reformatora srpskog jezika te to povezuje s društveno-povijesnim kontekstom
- opisuje razloge za održavanje Bečkog i Novosadskog dogovora
- argumentira reformu srpskog jezika
- objašnjava i analizira razloge protivljenja jezičnoj reformi
- navodi zaključke Bečkog i Novosadskog dogovora
- samostalno argumentira reformu srpskog jezika i procjenjuje njezin značaj za suvremeno doba
- objašnjava i analizira razloge protivljenja jezičnoj reformi
- navodi zaključke Bečkog i Novosadskog dogovora i kritički ih prosuđuje s obzirom na današnje stanje
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.2.1.
Učenik aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje, dokazivanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrjepljuje analogijama iz čitalačkog i osobnog iskustva
- izražajno govori književne tekstove naglašavajući određene riječi radi ostvarivanja učinka na slušatelja
- upravlja razgovorom, postavlja ciljana pitanja vodeći računa o osjećajima, interesu i potrebama sugovornika
-služi se dijalektizmima, frazemima, kolokvijalizmima, poetizmima radi postizanja željenih stilskih efekata
- uz poticaj učitelja aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, primjenjujući kulturu komunikacije
- izražajno govori književne tekstove po uzoru na učitelja ili tekstove koje je čuo putem različitih medija
- aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja, raspravlja i pregovara primjenjujući uvjeravanje i dokazivanje
- oblikuje i govori različite tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
- izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta
- aktivno razgovara, raspravlja, pregovara i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove
- oblikuje i govori složenije tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
- izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta i ortoepskim pravilima
- aktivno razgovara, raspravlja, dokazuje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrepljuje analogijama iz čitalačkog i osobnog iskustva
- dosljedno primjenjuje kulturu komunikacije vodeći računa o osjećajima i potrebama sugovornika
- izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem, ortoepskim pravilima i stilogenim mjestima
C.2.2.
Učenik razvija vještinu istraživačkog čitanja
- studiozno, analitički i pomno sagledava pojedinosti u tekstu tragajući za odgovorima (čitanje s olovkom u ruci)
- sažima i sintetizira nove riječi, informacije i ideje u tekstu i tako gradi svoju kulturu izražavanja
- služi se prethodno stečenim znanjima o funkciji strukture teksta
- raspravlja o važnosti konteksta za razumijevanje odlomaka teksta
- uz pomoć učitelja
izdvaja nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
- objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- pomoću istraživačkih zadataka izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
-objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- samostalno istražuje tekst, izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje i povezuje ih s postojećim znanjem
- raspravlja i daje primjere o važnosti konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- samostalno, studiozno i analitički istražuje tekst
- preispituje nove izraze, informacije i ideje, sintetizira ih i tako gradi svoju kulturu izražavanja
-raspravlja i daje primjere iz osobnog iskustva o važnosti konteksta za razumijevanje dijelova teksta
C.2.3.
Učenik piše različite tekstove, komparativne eseje, primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
- s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih tekstova, prikuplja i povezuje informacije u vezi s temom
- oblikuje komparativne eseje
- žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući svoje znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost
- uz pomoć učitelja i prema modelu, uglavnom poštujući pravopisna pravila, oblikuje komparativne eseje
- piše različite tekstove jednostavnije strukture primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova uz povremene pogreške
- pomoću smjernica i prema modelu, poštujući pravopisna pravila, oblikuje komparativne eseje
- piše tekstove jednostavnije strukture primjenjujući obilježja prikladnih funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu uz rijetke manje pogreške
-kreativno se izražava primjenjujući obilježja funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu
- točno upotrebljava novousvojene riječi
- samostalno, dosljedno primjenjujući pravopisna pravila oblikuje komparativne eseje
- prikuplja i povezuje informacije u vezi s temom
- piše tekstove složenije strukture
- kreativno se izražava primjenjujući obilježja funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu
- točno upotrebljava novousvojene riječi
- žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.2.1.
Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture
- uspoređuje vrijednosti različitih književnih djela tzv. visoke kulture i vrijednosti npr. ljubavnog romana masovne književne produkcije
- promišlja i diskutira o strukturi i sadržaju djela masovne književne produkcije
- procjenjuje estetsku i idejnu razinu odabranih književnih tekstova
- diskutira o komercijalnoj književnosti i masovnoj književnoj produkciji
- pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući jedno lektirno djelo i jedno djelo masovne književne produkcije po slobodnom izboru
- pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
- samostalno istražuje i objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
- samostalno istražuje i procjenjuje razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične ili različite tematike
- zauzima stav prema masovnoj književnoj produkciji i argumentirano ga brani
- vrste teksta (prijedlog): lektirna djela, djela tzv. masovne književne produkcije: kriminalistički romani, ljubavni romani, gotički romani.
D.2.2.
Učenik istražujeutjecaj medija na razvoj rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških
predrasuda kod mladeži
- u različitim medijskim tekstovima istražuje pojavu rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških predrasuda i diskutira o njima
- promišlja koje su društvene grupe najugroženije (marginalne društvene grupe, manjinske etničke i vjerske grupe)
- osuđuje i zauzima kritički stav prema rasnim, nacionalnim, vjerskim i drugim predrasudama
- iskazuje otvorenost prema pripadnicima različitih rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturnih krugova i njihovim vrijednostima
- uz pomoć učitelja objašnjava utjecaj medija na razvoj različitih predrasuda kod
mladeži, analizirajući nekoliko tekstova iz različitih izvora.
- pomoću smjernica objašnjavautjecaj medija na razvoj različitihpredrasuda kod mladeži, analizirajući nekoliko tekstova iz različitih izvora.
- samostalno objašnjava i komentira utjecaj medija na razvoj različitih predrasuda kod mladeži, analizirajući
nekoliko tekstova iz različitih izvora i dajući primjere iz svakodnevnog života
- samostalno procjenjuje utjecaj medija na razvoj različitih predrasuda kod omladine, istražujući nekoliko tekstova iz različitih izvora i dajući primjere iz svakodnevnog života i svijeta koji ga okružuje
- vrste teksta (prijedlog): tekstovi popularne glazbe, članci iz dnevnih novina, časopisa, vijesti, filmovi, televizijske emisije i drugi medijski tekstovi po izboru učenika ili učitelja, iz različitih izvora.
Učitelj bira 3-6 tekstova za ostvarenje ovog ishoda.
D.2.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz krsnu slavu i druge vjerske običaje
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
3. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.3.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih od šezdesetih godina do kraja 19. stoljeća
- istražuje utjecaj socijalističkih ideja Svetozara Markovića na književno stvaralaštvo i njegovo idealiziranje seoske patrijarhalne zajednice
- istražuje kako se doba apsolutističkog režima dinastije Obrenović oslikalo u književnoumjetničkim tekstovima
- uz pomoć učitelja opisuje povijesni kontekst književnih tekstova iz druge polovice 19. stoljeća
- navodi ideje Svetozara Markovića
- prema smjernicama opisuje društveni, povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog djela iz druge polovice 19. stoljeća
- objašnjava ideje Svetozara Markovića
- samostalno istražuje međusobni odnos društvenog, povijesnog i kulturnog konteksta i književnog teksta te utjecaj na tematiku i stil književnog teksta iz druge polovice 19. stoljeća
- objašnjava utjecaj ideja Svetozara Markovića na književnost
- pronalazi sliku vladavine Obrenovića u djelima
- samostalno istražuje i raspravlja o
međusobnom odnosu
društvenog, povijesnog i kulturnog konteksta i književnog teksta te utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnog teksta iz druge polovice 19. stoljeća
- procjenjuje utjecaj ideja Svetozara Markovića na književnost i sliku vladavine Obrenovića u djelima
A.3.2.
Učenik interpretira poetiku realizma
- razlikuje realizam kao pravac i metodu
- tijekom interpretacije djela uočava odlike realizma: utjecaj pozitivizma na književnost, tipski junaci, opozicija selo-grad, tipovi realizma, naturalizam kao nastavak realizma, regionalna tematika i drugo
- navodi i opisuje obilježja realizma
- povezuje pisce i djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja realizma
- uz pomoć učitelja razmatra odnos realizma prema romantizmu
- uspoređuje obilježja srpskog i svjetskog realizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- objašnjava njihov odnos kao i odnos realizma prema romantizmu
- istražuje utjecaj svjetskog realizma na srpski
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja svjetskog i srpskog realizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- istražuje utjecaj svjetskog realizma na srpski
- prosuđuje odnos realizma prema romantizmu i zauzima kritički stav
A.3.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova s početka 20. stoljeća
- povezuje povijesne i društvene promjene u Srbiji, a samim time i u književnosti i drugim umjetnostima na početku 20. stoljeća (Majski prevrat, dolazak Karađorđevića na vlast, razvoj demokracije i gradova)
- povezuje stil književnika s procesom europeizacije srpske književnosti
- uz pomoć učitelja opisuje povijesni kontekst književnih tekstova početkom 20. stoljeća
- prema smjernicama opisuje društveni, povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog djela početkom 20. stoljeća
- uz pomoć učitelja navodi odlike europeizacije
- samostalno istražuje
međusobni odnos društvenog, povijesnog i kulturnog konteksta i književnog teksta te utjecaj na tematiku i stil književnog teksta početkom 20. stoljeća
- objašnjava europeizaciju srpske književnosti
- samostalno istražuje i raspravlja o
međusobnom odnosu
društvenog, povijesnog i kulturnog konteksta i književnog teksta te utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnog teksta početkom 20. stoljeća
- argumentira europeizaciju srpske književnosti
A.3.4.
Učenik interpretira poetiku moderne
- istražuje heterogenost ove epohe te raspravlja o raznim nazivima
- zaključuje o značaju časopisa Srpski književni glasnik
- na temelju vlastitog čitalačkog iskustva i interpretacije djela zaključuje o odlikama moderne: nezadovoljstvo životom i pesimizam, ideje francuskih izama, tradicionalna i modernistička linija i drugo
- navodi i opisuje obilježja moderne
- povezuje pisce i djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja moderne
- uz pomoć učitelja razmatra odnos moderne prema realizmu
- uspoređuje obilježja srpskog i europskog modernizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- objašnjava njihov odnos kao i odnos moderne prema realizmu
- istražuje utjecaj svjetskog modernizma na srpski
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja europskog i srpskog modernizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- istražuje utjecaj svjetskog modernizma na srpski
- prosuđuje odnos moderne prema realizmu i zauzima kritički stav
A.3.5.
Učenik razvija stav prema kritičkim tekstovima
- na temelju kritičkih tekstova Bogdana Popovića, Jovana Skerlića i drugih uočava borbu kritičara za europeizaciju srpske književnosti i proučava njihov odnos prema tradiciji, pesimizmu i orijentalizmu te raznim inovativnim elementima u djelima modernista
- zaključuje o odlikama impresionističke kritike
- istražuje zašto ovo doba zovu hegemonija kritike
- prema svemu zauzima kritički stav koji argumentira
- prema smjernicama analizira nekoliko kritičkih tekstova jednog kritičara i izdvaja najvažnije ideje
- prema smjernicama analizira nekoliko kritičkih tekstova različitih kritičara
- izdvaja i komentira njihove ideje
- samostalno analizira nekoliko kritičkih tekstova različitih kritičara
- izdvaja i komentira njihove ideje
- istražuje odlike
impresionističke kritike
- samostalno uspoređuje kritičke tekstove i stavove različitih kritičara i vrednuje njihove ideje
- zaključuje o odlikama impresionističke kritike
- zauzima kritički stav u odnosu na određene ideje i argumentirano ga brani
A.3.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
- bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili sa dopunskog spiska)
- procjenjuje namjeru autora
- argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i stavove o djelu
- na temelju literarnog iskustva pronalazi zajedničke odlike žanra
- vrednuje djelo na temelju književnoteorijskog znanja koje primjenjuje
- samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
- obrazlaže svoj izbor, svoj doživljaj i stav o pročitanom
- procjenjuje namjeru autora
- pronalazi zajedničke odlike žanra uspoređujući djelo s književnim djelima koje je interpretirao na satu i vrednuje ga
- samostalno bira književno djelo i samostalno ga predstavlja
- obrazlaže svoj izbor, svoj doživljaj i stav o pročitanom
- argumentira namjeru autora koju i prosuđuje
- pronalazi zajedničke odlike žanra uspoređujući djelo sa drugim djelima i vrednuje ga
DOMENA: JEZIK (B)
B.3.1.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne sintagme i tipove atributa poštujuću pravopisnu normu
- istražuje načine iskazivanja rečeničnih članova
- razlikuje vrste sintagmi te ih funkcionalno primjenjuje
- pri uporabi sintagmi i raznih tipova atributa pravilno razdvaja riječi i upotrebljava veliko/malo slovo
- prepoznaje vrste sintagmi i tipove atributa na
zadanim primjerima i prema modelu ih
primjenjuje u
svom tekstu
- objašnjava vrste sintagmi i tipove atributa i oblikuje analogne primjere u svom tekstu
- objašnjava vrste sintagmi i tipove atributa i u svom tekstu točno i funkcionalno ih primjenjuje
- uspoređuje i objašnjava vrste sintagmi i tipove atributa i u svom tekstu točno i funkcionalno ih primjenjuje gradeći vlastiti stil
B.3.2.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne tipove rečenica poštujuću pravopisnu normu
- razlikuje predikatnu i komunikativnu rečenicu i navodi primjere
- proučava gramatičke veze među rečeničkim članovima
- samostalno oblikuje i analizira sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica kao i specijalne tipove predikatnih rečenica
- objašnjava kako inverzija utječe na značenje rečenice
- prepoznaje tipove rečenica na zadanim primjerima i oblikuje analogne
primjere
-opisuje i objašnjava
tipove rečenica na zadanim primjerima i funkcionalno ih
primjenjuje u
svojim primjerima
-opisuje i objašnjava
tipove rečenica
- raščlanjuje
rečenice, razvrstava ih i sistematizira
- oblikuje nove
primjere
- raščlanjuje i sistematizira rečenice i funkcionalno
primjenjuje
jezično znanje pri
oblikovanju
novih tekstova
B.3.3.
Učenik pravilno upotrebljava padežne i glagolske oblike vodeći računa o njihovoj kongruenciji
- analizira padeže i glagolske oblike kao važne komponente sintakse
- razlikuje uporabu aktiva i pasiva, modalni, relativni i indikativni oblik glagolskih vremena kao i glagolski vid za oblikovanje značenja rečenica
- funkcionalno i pravilno upotrebljava kongruenciju
- prepoznaje padeže i glagolske oblike na zadanim primjerima i
prema modelu ih
primjenjuje u
svojim analognim primjerima
- objašnjava padeže i glagolske oblike povezuje ih sa vrstom rečenice te ih primjenjuje u svojim primjerima
- uspoređuje padeže i glagolske oblike i glagolski vid i rod, povezuje ih s vrstom rečenice točno i funkcionalno ih primjenjuje u svojim tekstovima, modificira aktivne rečenice u pasivne, točno primjenjuje kongruenciju
- uspoređuje i sistematizira padeže i glagolske oblike, rod i vid, povezuje ih s vrstom rečenice točno i funkcionalno ih primjenjuje u svojim tekstovima
gradeći vlastiti stil, modificira aktivne rečenice u pasivne, funkcionalno primjenjuje kongruenciju
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.3.1.
Učenik aktivno razgovara upotrebljavajući stručnu terminologiju i proširuje temu razgovora, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- na temelju slušanog teksta samostalno oblikuje novi tekst
- na temelju prethodno stečenog znanja analizira, proširuje ili nadopunjuje tumačenje slušanog teksta
- u razgovoru funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- izražajnim kazivanjem književnih tekstova ističe stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- prilagođava svoje sudove i stavove novim saznanjima
- proširuje temu razgovora tako što aktivira svoje prethodno stečeno znanje i iskustvo
- uz poticaj učitelja aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
-uglavnom pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta
- aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja primjenjujući kulturu komunikacije
-pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
-spontano proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
-raspravlja, kritizira, njegujući vlastiti stil govorenja
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- spontano proširuje temu razgovora služeći se stečenim znanjima i osobnim iskustvom
- raspravlja, kritizira, argumentirano obrazlaže svoje stavove, njegujući vlastiti stil govorenja
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
C.3.2.
Učenik razvija vještinu kritičkog čitanja
- učenik kritički misli dok čita, shvaća bit i dublje značenje, utvrđuje autorovu namjeru te se s njom argumentirano spori ili slaže, kritički promišlja njegove stavove, tumači utjecaj na čitatelja
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama u različitim tekstovima
- prikladno povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- pomoću smjernica i provokativnih pitanja istražuje tekst shvaćajući bit i dublje značenje teksta
- pomoću provokativnih pitanja istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
- uspoređuje različite pristupe sličnim temama
- samostalno istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama
- samostalno i kritički istražuje tekst diskutirajući o dubljem značenju teksta i namjeri autora te se s njom argumentirano spori ili se slaže
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama
- povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
C.3.3.
Učenik piše različite tekstove primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, piše raspravljačke eseje, stvaralački i kreativno se izražava
- učenik oblikuje raspravljačke eseje
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- uz pomoć učitelja i prema modelu,
uglavnom poštujući pravopisna pravila, oblikuje raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost
- pomoću smjernica i prema modelu, poštujući pravopisna pravila, oblikuje raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost i kreativnost
- pomoću smjernica, dosljedno primjenjujući pravopisna pravila, oblikuje raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost, kreativnost i originalnost
- samostalno, dosljedno primjenjujući pravopisna pravila oblikuje raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost, inovativnost, kreativnost i originalnost
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.3.1.
Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom
- objašnjava filmska izražajna sredstva i vlada osnovnom filmskom terminologijom
- objašnjava kako rakurs utječe na njegov doživljaj junaka filma
- objašnjava ulogu specijalnih efekata (usporeni snimak, npr.)
- navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije
- uspoređuje književno djelo i njegovu ekranizaciju i zauzima kritički stav
- objašnjava filmska izražajna sredstva i efekte i uz pomoć učitelja objašnjava kako se pomoću njih prenose poruke
- samostalno i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- samostalno uspoređuje različita filmska ostvarenja iobjašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- vlada osnovnom filmskom terminologijom
- samostalno snima različite zvučne efekte, reklamni spot ili najavu (trailer) za omiljeni film ili seriju
D.3.2.
Učenik prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- popisuje sve medije i preispituje sadržaje
kojima je bio izložen u određenom razdoblju (vodi dnevnik 5-7 dana) i u njima uočava različite kulturne vrijednosti
- istražuje predrasude i stereotipe u različitim tekstovima i preispituje osobne pretpostavke i predrasude
- preispituje oblike manipulacije u tekstovima i prosuđuje njezin utjecaj na razvoj vlastitog mišljenja
- istražuje utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta analizirajući različite tekstove kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- samostalno preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- samostalno prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- piše referat u kojem iznosi zaključak o utjecajima medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- vrste teksta (prijedlog): različiti medijski tekstovi iz različitih izvora informacija po izboru učenika
D.3.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
4. razred SŠ - 128 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.4.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva svjetska rata
- istražuje kako se Prvi svjetski rat odrazio na književno stvaralaštvo kao i na recepciju književnih djela
- pronalazi informacije o raznim časopisima između dva rata i kritički ih promišlja
- navodi književnike i druge umjetnike koji su sudjelovali u ratu
- opisuje stanje društva i kulture prije i posle rata
- uz pomoć učitelja opisuje društveno-povijesni i kulturni
kontekst književnih tekstova između dva svjetska rata
- prema
smjernicama opisuje
društveno-povijesni i kulturnikontekst i njegovutjecaj na tematiku književnog teksta između dva svjetska rata
- navodi književnike koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu te naslove časopisa
-samostalno
Istražujemeđusobni odnosdruštveno-povijesnog i kulturnog
konteksta i njegov
utjecaj na tematiku i stil književnog
teksta između dva svjetska rata
- navodi književnike koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu i njihova djela koja opisuju to iskustvo
- časopise povezuje s raznim „izmima“
- samostalno istražuje i procjenjuje
međusobni odnos
društveno-povijesnog i kulturnog
konteksta i njegov
utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnog djela između dva svjetska rata i zauzima kritički stav
- navodi književnike i druge umjetnike koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu i njihova djela koja opisuju to iskustvo
- časopise povezuje s raznim „izmima“ i književnicima
A.4.2.
Učenik interpretira poetiku avangarde
- uočava rušiteljski i polemički odnos avangarde prema tradiciji
- pronalazi odlike futurizma, ekspresionizma, dadaizma, nadrealizma, kubizma, zenitizma, sumatraizma, kozmizma i socijalne literature
- zaključuje o postupku esejizacije i intelektualizacije
- pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti avangardnih književnih djela
- navodi i opisuje obilježja avangarde
-povezuje pisce i djela
- u tekstu
pronalazi i objašnjava obilježja avangarde
- uz pomoć učitelja razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
- uspoređuje obilježja avangarde i objašnjava odnos različitih „izama“
- prema smjernicama razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja različitih „izama“ u avangardi i zauzima kritički stav
- procjenjuje odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
A.4.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova u drugoj polovici 20. stoljeća
- istražuje kako se Drugi svjetski rat odrazio na književno stvaralaštvo kao i na recepciju književnih djela
- istražuje kako su politički sukobi krajem četrdesetih godina utjecali na strujanja u srpskoj književnosti
- kritički promišlja o suvremenosti književnosti s kraja 20. stoljeća
- uz pomoć učitelja opisuje društveno-povijesni i kulturni
kontekst književnih tekstova u drugoj polovici 20. stoljeća
- premasmjernicama opisujedruštveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta u drugoj polovici 20. stoljeća
- navodi književnike koji su sudjelovali u Drugom svjetskom ratu
- opisuje pojam „suvremenost“
- samostalnoistražuje
međusobni odnos
društveno-povijesnog i kulturnogkonteksta i njegovutjecaj na tematiku i stil književnogteksta u drugoj polovici 20. stoljeća
- uočava vezu političkih sukoba i strujanja u književnosti polovicom 20. stoljeća
- raspravlja o suvremenosti književnosti s kraja 20. stoljeća
- samostalno istražuje i procjenjujemeđusobni odnosdruštveno-povijesnog i kulturnog konteksta i njegov utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnog djela u drugoj polovici 20. stoljeća i zauzima kritički stav
- raspravlja o vezi političkih sukoba i sukoba u književnosti polovicom 20. stoljeća
- pronalazi nove nazive za suvremenu književnost
A.4.4.
Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti
- razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti
- raspravlja o preplitanju raznih pokreta, pravaca i struja, o intelektualizaciji, eliptičnosti, hermetičnosti i simbolici izraza
- razmatra odnos suvremene književnosti i tradicije
- pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti suvremenih književnih djela i povezuje ih s današnjim dobom
- navodi i opisuje obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
- povezuje pisce i njihova djela
- u književnom djelu pronalazi i objašnjava obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
- uz pomoć učitelja razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
- uspoređuje obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
i objašnjava njihov odnos
- prema smjernicama razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti i zauzima kritički stav
- procjenjuje odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
A.4.5.
Učenik vlada književnoznanstvenom terminologijom i samostalno je primjenjuje u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
- tijekom interpretacije književnih djela uočava odlike raznih epoha, vrsta i žanrova, rodova, intertekstualne veze, tumači stilske figure i druge stilske postupke, određuje verzifikacijske značajke i zaključuje o njihovoj funkciji
- zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta imenuje i identificira odlike rodova, žanrova i književnih vrsta, stilske figure i verzifikacijske značajke
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta objašnjava funkcionalnost određenih stilskih figura i različitih vrsta stihova i rime
- smješta djelo u određeni društveno-povijesni kontekst i epohu
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta procjenjuje piščev stil kroz uporabu različitih stilskih figura, stihova i rime, žanrova i vrsta s obzirom na određeni društveno-povijesni kontekst i epohu te prema tome zauzima kritički stav
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta zauzima kritički stav prema piščevom stilu pisanja
- zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela samostalno se služeći književnoznanstvenom terminologijom
A.4.6.
Učenik uočava i kritički tumači probleme i ideje u književnom djelu i povezuje ih s drugim humanističkim i društvenim znanostima
- uočava problematiku i ideje u djelu i kritički ih tumači
- tijekom interpretacije književnih djela pronalazi teme i ideje iz drugih humanističkih i društvenih znanosti
-uočava problematiku i ideje u djelu i kritički ih tumači
- uz pomoć učitelja prepoznaje ideje vezane za druge humanističke i društvene znanosti
- uočava problematiku i ideje u djelu, kritički ih tumači i uspoređuje ih
- samostalno uočava ideje vezane za druge humanističke i društvene znanosti
- uočava problematiku i ideje u djelu povezujući ih s drugim humanističkim i društvenim znanostima
i kritički ih tumači
- zauzima kritički stav u odnosu na probleme i ideje u književnom djelu te svoj sud argumentira tako što povezuje znanja iz različitih znanosti
A.4.7.
Učenik uspoređuje stilske postupke u više tekstova
- različitim tekstovima pristupa komparativnom i interpretativno-analitičkom metodom
- uočava intertekstualne veze
- proučava razne stilske postupke, strukturno-formalne specifičnosti i načine istraživanja sličnih problema te zauzima kritički stav o njihovoj vrijednosti i kvaliteti
- prema smjernicama uspoređuje stilske postupke u tekstovima iz iste epohe
- uz pomoć učitelja uočava intertekstualne veze
- izdvaja i uspoređuje stilske postupke i druge strukturno-formalne karakteristike u tekstovima iz različitih epoha
-samostalno uočava intertekstualne veze i zaključuje o njihovoj funkcionalnosti
- izdvaja stilske postupke i druge strukturno-formalne karakteristike u različitim tekstovima, uspoređuje ih, tumači njihov značenjski odnos i prosuđuje ih, tumači intertekstualne veze
- prosuđuje različite stilske postupke i intertekstualne veze
- procjenjuje estetski cilj djela te kritički razmatra njegovu kvalitetu i umjetničku vrijednost
A.4.8.
Učenik razvija čitalačku naviku
- samostalno odabire književno djelo za čitanje
- daje kritički osvrt na temelju književnoteorijskog znanja
- povezuje djelo s drugim djelima iz književnosti, ali i iz drugih umjetnosti (npr. glazba, film) na istu tematiku
- pronalazi zajedničke odlike omiljenog žanra ili stila omiljenog autora
- raspravlja o svom književnom ukusu
- samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
- daje kritički osvrt na temelju književnoteorijskog znanja
- uspoređuje djelo sa drugim književnim djelima i djelima iz drugih umjetnosti na istu tematiku
- navodi zajedničke odlike omiljenog žanra ili stila omiljenog autora
- promišlja o svom književnom ukusu
- samostalno bira književno djelo i
samostalno ga predstavlja
- kritički vrednuje djelo na temelju književnoteorijskog znanja koje primjenjuje
- uspoređuje djelo sa drugim književnim djelima i djelima iz drugih umjetnosti na istu tematiku
- sistematizira zajedničke odlike omiljenog žanra ili stila omiljenog autora
- raspravlja o svom književnom ukusu
DOMENA: JEZIK (B)
B.4.1.
Učenik istražuje značenjske odnose među riječima
- opisuje odnos sadržaja i značenja leksema
- istražuje leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, antonimije
- otkriva i objašnjava polisemiju i njome se smisleno služi
- raspravlja o posljedicama polisemije
- primjenjuje znanje o vrstama rječnika (s posebnim naglaskom na rječnike sinonima) i rječničkoj odrednici
- istražuje odnose
značenja među
riječima na
zadanim primjerima
- istražuje i otkriva odnoseznačenja među riječima na
zadanim primjerima
- funkcionalno se služi polisemijom
- istražuje i otkriva odnoseznačenja međuriječima u tekstu
- funkcionalno se služi polisemijom i raspravlja o posljedicama polisemije
- istražuje i otkriva
odnose značenja među riječima u tekstu
- funkcionalno se služi polisemijom i raspravlja o posljedicama polisemije
-primjenjuje znanje o vrstama rječnika
B.4.2.
Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- prepoznaje leksikon i terminologiju koji su u općoj uporabi i one specifične uporabe i navodi primjere
- razlikuje opći rječnik srpskog jezika i terminološke rječnike
- razvrstava lekseme u
tekstu prema kriterijima funkcionalne raslojenosti
- opisuje stilsku vrijednost leksema i samostalno to primjenjuje u oblikovanju tekstova
- opisuje frazeme i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima,
terminima i terminologiji u izražavanju značenja
- razlikuje leksičke slojeve u jeziku
- primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- razvrstava riječi u
određene
leksičke slojeve
- primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- razlikuje opći i terminološki rječnik
- razvrstava riječi u
određene leksičke slojeve
- u svojim tekstovima primjenjuje različitu stilsku vrijednost leksema
- opisuje frazeme
- razlikuje riječi iz
različitih leksičkih slojeva
- u svojim tekstovima primjenjuje različitu stilsku vrijednost leksema
- pravilno upotrebljava frazeme i termine
B.4.3.
Učenik objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
- opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge stvaranja,
zastarijevanja i posuđivanja riječi
- objašnjava razliku između historizama i arhaizama
- tumači pomodne i klišeizirane izraze
- objašnjava potrebu za posuđenicama i nastajanje neologizama
- tijekom sporazumijevanja odabire riječi prikladne sugovorniku i kontekstu
- objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
- opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
- razlikuje i pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme
-objašnjava i razlikuje
lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
-pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu i svakodnevnom govoru historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme, klišeizirane i pomodne izraze
- odabire riječi
prikladne kontekstu
- procjenjuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
- pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu, svakodnevnom govoru i medijima historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme, klišeizirane i pomodne izraze
- odabire riječi
prikladnekontekstu
B.4.4.
Učenik promišlja o jezičnoj srodnosti (materinskog i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat)
- opisuje evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva
- ističe prednosti višejezičnosti
- uočava različite aspekte jezične srodnosti (genetsku, arealnu, tipološku i funkcionalnu) i jezične univerzalije u različitim jezicima (npr. glasovni sustav, vrste i podjela riječi, glagolska vremena i načini, red riječi u rečenici i slično) usporedbom materinskog jezika i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat
- opisuje evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva
- navodi sve aspekte jezične srodnosti
- prepoznaje jezične univerzalije
- objašnjava evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva
- objašnjava sve aspekte jezične srodnosti
- objašnjava jezične univerzalije
- analizira evoluciju jezika i pisma te raspravlja o odnosu jezika, kulture i društva
- razvrstava jezike na temelju različitih aspekata jezične srodnosti
- analizira jezične univerzalije i uspoređuje ih
- raspravlja o evoluciji jezika i pisma
- raspravlja o odnosu jezika, kulture i društva
i to povezuje sa različitim aspektima jezične srodnosti
- sistematizira jezike na temelju jezičnih srodnosti
- sistematizira jezične univerzalije
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.4.1.
Učenik aktivno razgovara i kritički promišlja ideje i stavove, usmjerava razgovor ka kompromisu, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- učenik kritički procjenjuje značaj neverbalne komunikacije
- objašnjava uvjerljivost govornika te zauzima kritički stav prema slušanom
- povezuje svoje tumačenje slušanog teksta sa širim društvenim, kulturnim ili jezičnim kontekstom
- tijekom izražajnog kazivanja književnog djela kritički procjenjuje učinkovitost i funkcionalnost stilogenih mjesta
- priprema se za razgovor pretražujući i prikupljajući informacije
- razgovor usmjerava prema kompromisnom rješenju, asertivno se odnosi prema sugovorniku
- umjereno i učinkovito se služi humorom i ironijom
- uz manji poticaj učitelja aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- kritički promišlja ideje i stavove
- usmjerava razgovor ka kompromisu
- oblikuje i govori različite tekstove
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- kritički promišlja ideje i stavove
- iskazuje svoje slaganje ili protivljenje
- umjereno upotrebljava neverbalnu komunikaciju
- usmjerava razgovor ka kompromisnom
rješenju upotrebljavajući pregovaranje
-ističe stilogena mjesta u tekstu koji izražajno govori.
- služi se humorom i ironijom
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- kritički promišlja ideje i stavove
- dokazuje svoje slaganje ili protivljenje
- umjereno i učinkovito upotrebljava neverbalnu komunikaciju
- prikuplja informacije za razgovor
- procjenjuje uvjerljivost govornika
- ističe učinkovitost stilogenih mjesta u tekstu koji izražajno govori.
- umjereno se služi humorom i ironijom
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- kritički promišlja ideje i stavove i dokazuje svoje slaganje ili protivljenje
- tumači značenje neverbalne komunikacije kod sugovornika
- procjenjuje informacije koje je prikupio za razgovor
- prosuđuje različite govornike
- procjenjuje učinkovitost i funkcionalnost stilogenih mjesta u tekstu koji izražajno govori
- učinkovitost se služi humorom i ironijom
C.4.2.
Učenik razvija vještinu stvaralačkog čitanja i njeguje vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
- učenik tijekom čitanja ispoljava stvaralački duh, otkriva nove ideje i stavove, ispoljava kreativno mišljenje
- izražava veliku osjetljivost za vrijednosti govornog jezika i sposobnost da ih realizira pri čitanju, poštujući sva pravila dobre dikcije
- svojim čitanjem potiče maštu i ostvaruje snažan estetski doživljaj
- zauzima kritički stav prema tekstu koji čita
- po uzoru na učitelja ili slušajući snimljeno čitanje umjetnika
stvaralački čita, vodeći računa o dikciji
- razvija vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
- po uzoru na učitelja ili slušajući snimljeno čitanje umjetnika čita ispoljavajući kreativni i stvaralački duh te vodi računa o dikciji
- razvija vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
- čita ispoljavajući kreativni i stvaralački duh te vodi računa o dikciji
- svojim čitanjem potiče maštu
- razvija i njeguje vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
- čita ispoljavajući kreativni i stvaralački duh
- izražava veliku osjetljivost za vrijednosti govornog jezika i sposobnost da ih realizira pri čitanju, poštujući sva pravila dobre dikcije
- svojim čitanjem ostvaruje snažan estetski doživljaj
- njeguje vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
C.4.3.
Učenik piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
- učenik oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- prema modelu i pomoću smjernica piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova uz povremene pogreške
- stvaralački i kreativno se izražava
- prema smjernicama piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova uz rijetke manje pogreške
- stvaralački i kreativno se izražava
- piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova
- stvaralački i kreativno se izražava
- piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, maštovitost, kreativnost, inovativnost, individualnost, originalnost i stvaralaštvo
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.4.1.
Učenik sudjeluje u stvaranju kratkog filma
- razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja
- uspoređuje ulogu producenta, scenarista, režisera i montažera u nastanku filma
- kao dio tima, osmišljava i piše sinopsis, scenarij ili knjigu snimanja te, vodeći računa o filmskim izražajnim sredstvima, bira glumce i snima kratak film (kamerom, digitalnim fotoaparatom, mobilnim telefonom, tabletom), odnosno glumi u filmu ili preuzima neku drugu obvezu u procesu nastanka filma
- snima film koji se zalaže za toleranciju, solidarnost, humanost, ljudska prava, prava manjina, slobodu izbora i slično
- uz pomoć i poticaj sudjeluje u snimanju filma
-dobro se snalazi kao dio tima, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
- uz manju pomoć i poticaj sudjeluje u snimanju filma
- dobro se snalazi kao dio tima, kreativan je, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
- u procesu nastanka filma preuzima veće obveze i odgovornost
- odlično se snalazi kao dio tima, samostalan je, kreativan, poduzetan
- u procesu nastanka filma preuzima najviše obveza i najveću odgovornost
- odlično se snalazi kao dio tima, samostalan je, kreativan, originalan, poduzetan
D.4.2.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet te prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
- istražuje i uspoređuje narodne običaje koji se njeguju u njegovoj obitelji i bližem okruženju (plakat, prezentacija)
- prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- izražava otvorenost prema pripadnicima drugih kulturnih, etničkih i vjerskih grupa
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- uz pomoć učitelja prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- samostalno prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- kulturni događaji i ustanove*: kazalište, muzeji, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali, posjet medijskim kućama, vjerskim ustanovama, kulturno-umjetničkim društvima, predavanja u fizičkom i digitalnom okruženju, internetski kulturni portali, posjet Sajmu knjiga u Beogradu, obilazak Matice srpske i slično
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i slično
U prvom razredu učenici mogu posjetiti Galeriju fresaka u Beogradu, Etnografski Muzej, Muzej Srpske pravoslavne crkve, pravoslavne manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj, kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
U drugom razredu učenici mogu posjetiti Rodnu kuću majke Branka Radičevića i Dobru vodu, Muzej Vuka i Dositeja, Tršić, Muzej Jovana Jovanovića Zmaja, Dvorac Dunđerskih u Čelarevu, Stražilovo, Sremske Karlovce, Skadarliju, kako bi se ostvarila korelacija s domenama Jezik i Književnost.
U trećem razredu učenici mogu posjetiti Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, Kraljevski i Beli dvor, Sentandreju i slično, kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
U četvrtom razredu učenici mogu posjetiti Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“, povijesni i muzej suvremene umjetnosti, Muzej Nikole Tesle, Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Muzej Ive Andrića, SKD Prosvjetu – kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
*NAPOMENA: Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i vjerske događaje ili ustanove koje će posjetiti s učenicima, ili sudjelovati u njima, shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Srednja škola (105 + 105 + 96)
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
izvrsna
1. razred SŠ - 105 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.1.1.
Učenik opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
- raspravlja o pojmu umjetnosti
- analizira izražajna sredstva različitih vrsta umjetnosti i zaključuje o specifičnostima književnosti kao umjetnosti
- raspravlja o nazivima ove umjetnosti i znanostima koje se bave njezinim proučavanjem
- proučava ulogu književnosti u društvu
- razmatra odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj
- opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
- nabraja izražajna sredstva
- uspoređuje nazive za književnu umjetnost
- navodi znanosti o književnosti i ukratko ih opisuje
- objašnjava
međusobni odnos književnosti i drugih umjetnosti
- grupira umjetnosti
- razlikuje znanosti o književnosti
- uspoređuje književnost i druge umjetnosti kao i primijenjenu umjetnost
- objašnjava ulogu književnosti u društvu
- uspoređuje znanosti o književnosti
- istražuje odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj,
zaključuje što je umjetnički doživljaj
- razlikuje tekstove iz različitih znanosti o književnosti
- prosuđuje ulogu umjetnosti u svakodnevnom životu na temelju osobnog iskustva
A.1.2.
Učenik interpretira književni tekst i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima teksta
- određuje tematiku, temu i ideju djela, vrste motiva (statički, dinamički, internacionalni, lutajući) i načine njihovog povezivanja
- određuje stilska sredstva i verzifikacijske odlike
- analizira likove
- uspoređuje tipove sižea, oblike kazivanja, razlikuje naratora i lirskog subjekta od autora
- uočava dramsku kompoziciju i didaskalije
- smješta djela u određeni književni rod, a potom u određenu vrstu i žanr pisane i narodne književnosti
- oslanjajući se na čitalačko iskustvo iz osnovne škole učenik prepoznaje, imenuje i razlikuje tematska, žanrovska kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
- učenik uspoređuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
- povezuje i uspoređuje više interpretiranih tekstova istog roda na temelju tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja
- povezuje i uspoređuje više interpretiranih tekstova različitih rodova, klasificira ih i grupira na temelju tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja
A.1.3.
Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti
- raspravlja o autorstvu, o varijantizmu, sinkretizmu, stalnim izrazima i metrici te stereotipnosti naspram originalnog stila
- uspoređuje književne vrste narodne i pisane književnosti
- pronalazi intertekstualne veze
- oslanjajući se na čitalačko iskustvo iz osnovne škole učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti navodeći osnovne odlike usmene i pisane književnosti
- objašnjava razliku usmene i pisane književnosti
- prepoznaje njihova obilježja na tekstovima navodeći primjere i iz osnovne škole
- uspoređuje obilježja usmene i pisane književnosti, ističe njihove razlike i sličnosti te ih pronalazi u interpretiranim tekstovima
- u interpretiranim
tekstovima pisane književnosti pronalazi i analizira intertekstualne veze i aluzije na narodnu književnost i zauzima kritički stav
A.1.4.
Učenik interpretira poetiku narodne književnosti
- navodi osnovne odlike narodne književnosti i književnih rodova
- klasificira lirske narodne pjesme
- interpretira epske narodne pjesme i uočava aluzije na određene povijesne događaje (od kraja 12. do kraja 19. stoljeća) te ih smješta u određene cikluse
- uočava značaj kosovskog zavjeta za izgradnju nacionalne svijesti i zauzima kritički stav.
- uočava likove kao nositelje etičkih vrijednosti te istražuje autentičnost povijesnih osoba
- tumači kratke narodne umotvorine
- navodi osnovne odlike narodne književnosti i književnih rodova
- razlikuje lirske, epske, lirsko-epske kao i prozne vrste te kratke narodne umotvorine
- u djelima prepoznaje povijesne osobe i događaje
- u interpretiranim tekstovima pronalazi odlike narodne književnosti
- klasificira vrste narodne književnosti i svaku opisuje
- karakterizira epske junake i povezuje ih s povijesnim osobama i događajima
- povezuje više interpretiranih tekstova istog roda na temelju stilskih, tematskih i drugih odlika
- uspoređuje vrste narodne književnosti i objašnjava razliku
- karakterizira epske junake kao nositelje etičkih vrijednosti i uspoređuje ih sa stvarnim povijesnim osobama
- povezuje više interpretiranih tekstova različitih rodova na temelju stilskih, tematskih i drugih odlika
- uspoređuje vrste narodne književnosti na konkretnim primjerima
- procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima i odnos umjetničke interpretacije stvarnosti i povijesne činjenice
A.1.5.
Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti
- objašnjava značaj rada Ćirila i Metoda
- razlikuje redakcije staroslavenskog jezika i uočava važnost srpskih spomenika kulture
- poznaje povijesni kontekst srednjeg vijeka te povezuje djela sa povijesnim zbivanjima
- razlikuje žanrove srednjovjekovne književnosti
- ističe značaj djela i rada Svetog Save
- interpretira djela koja grade kult Nemanjića i kneza Lazara
- uočava inovativne elemente u djelima na prijelazu iz srednjeg vijeka u renesansu
- istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
- opisuje rad Ćirila i Metoda kao i Svetog Save
-navodi i opisuje obilježja srednjovjekovne književnosti
- povezuje pisce i njihova djela
- nabraja srpske manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj
- objašnjava rad Ćirila, Metoda i Svetog Save te značaj spomenika kulture
- pronalazi obilježja srednjovjekovne književnosti na tekstovima
-razlikuje žanrove
- navodi osnovne odlike srednjovjekovne tradicije Srba u Republici Hrvatskoj
- argumentira značaj spomenika kulture, rada Ćirila, Metoda i Svetog Save
- povezuje srednjovjekovnu poetiku s povijesnim kontekstom
- uspoređuje njezina obilježja koja pronalazi u tekstovima
-klasificira djela po žanrovima
- razmatra odnos srednjeg vijeka i renesanse
- opisuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
- samostalno argumentira značaj spomenika kulture i rada Ćirila, Metoda i Svetog Save, zaključuje o utjecaju njihovog rada na srpsku kulturu, prosuđuje odnos srednjeg vijeka i renesanse, istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj, pronalazi aluzije na srednjevjekovnu književnost u djelima suvremenih književnika
A.1.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
- obrazlaže stavove, interese i navike vezane uz čitanje književnih djela na satu i kod kuće
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju tijekom čitanja
- zaključuje u čemu je uživao kad je čitao te svoje tvrdnje potkrepljuje primjerima iz teksta
(čitanje s olovkom u ruci)
- preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
- uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
- opisuje svoj doživljaj djela
- samostalno predstavlja književno djelo
- argumentira svoje doživljaje i mišljenje o pročitanim primjerima iz teksta
DOMENA: JEZIK (B)
B.1.1.
Učenik raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi i promišlja sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
- objašnjava jezik kao biološku, psihološku i sociološku pojavu, sredstvo sporazumijevanja, učenja i spoznaje o svijetu i samom sebi
- analizira i uspoređuje funkcije jezika
- opisuje podrijetlo srpskog jezika i njegovu pripadnost jezičnoj obitelji
- opisuje promjene srpskog jezika
- objašnjava međujezične kontakte i utjecaje
- razmatra položaj i razmišlja o budućnosti materinskog jezika u Srbiji, Hrvatskoj i svijetu
- primjećuje razne jezične pojave u globalizacijskim promjenama
- raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi
- navodi njegove funkcije
- ukratko opisuje i promišlja razloge za promjene u srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
- uspoređuje biološku, sociološku i psihološku pojavu, povezuje funkcije jezika, objašnjava dodire srpskog i drugih jezika i utjecaj tih kontakata na jezične promjene
u prošlosti i
sadašnjosti
- argumentira da je jezik društvena pojava, uspoređuje promjene u prošlosti sa sadašnjim i
objašnjava
lingvističke i socijalne razloge jezičnih promjena
- argumentira da je jezik društvena pojava, objašnjava
jezične promjene u globalnom kontekstu i zaključuje o mogućim i budućimpromjenama srpskog jezika
B.1.2.
Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta.
- razlikuje zavičajni govor i druge dijalekte srpskog jezika i standardni jezik,
- razlikuje i opisuje
žargone i kolokvijalni jezik, sociolekte i idiolekte
- raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine
- razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta
- objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog
identiteta
- opisuje obilježja i rasprostranjenost dijalekata
- uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom
- razlikuje sociolekte
- objašnjava kako je jezik komponenta
nacionalnog
identiteta
-uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom i drugim dijalektima
- navodi glavne značajke svog idiolekta
- uspoređuje sociolekte
- argumentira kako je jezik komponenta
nacionalnog
identiteta
- uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom i drugim dijalektima
- uspoređuje sociolekte
- argumentira i prosuđuje kako je jezik komponenta
nacionalnog
identiteta te obrazlaže svoj idiolekt i jezični
identitet
- identificira nepravilnosti u svom idiolektu
B.1.3.
Učenik prepoznaje, pravilno upotrebljava i primjenjuje fonetsko-fonološke procese i promjene
- promišlja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i objašnjava razloge promjene glasova
- na tekstu prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi kao i vrstu naglaska te pravilno naglašava riječi
- primjenjuje znanje pri prijenosu govorne realizacije jezika u pisanu
- uočava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika
- prepoznaje fonetsko-fonološke promjene i primjenjuje ih na zadanim primjerima
- uz pomoć učitelja i podsjetnika s pravilima naglašava riječi
- objašnjava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika iprimjenjuje vještine i jezično znanje (iz osnovne i srednje škole) o fonetsko-fonološkim promjenama na zadanim primjerima
- navodi izuzetke
- uz podsjetnik s pravilima naglašava riječi
- primjenjuje znanja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i o fonetsko-fonološkim promjenama na nepoznatim primjerima
- uočava odstupanja i izuzetke
- samostalno naglašava pojedine riječi
- primjenjuje znanja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i o fonetsko-fonološkim promjenama na primjerima koje samostalno navodi
- pravilno upotrebljava
odstupanja i izuzetke
- samostalno naglašava vezani tekst
B.1.4.
Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnog jezika, raspravlja o njihovom odnosu i upotrebi
- razlikuje funkcionalne stilove
- objašnjava odnos funkcionalnog stila prema jezičnoj normi
- primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju, molbe, žalbe, poslovno pismo, razne novinske tekstove, popunjava formulare i slično)
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole razlikuje funkcionalne stilove i opisuje njihova obilježja
- objašnjava odnos
stila i jezične
norme na oglednim
primjerima
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove
- objašnjava odnos
funkcionalnog
stila i jezične norme na raznim novim
primjerima
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove međusobno i sa jezičnom normom,
- upotrebljavajući određene obrasce služi se svim funkcionalnim stilovima oblikujući različite tekstove
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole služi se svim funkcionalnim stilovima oblikujući različite tekstove koje prilagođava različitim komunikacijskim situacijama
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.1.1.
Učenik aktivno razgovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- aktivno razgovara na određenu temu, oblikuje opisne i pripovjedne tekstove prema svrsi govorenja i slušateljima
- razumije komunikacijsku situaciju te primjenjuje kulturu komunikacije i služi se standardnim jezikom
- umjereno i učinkovito se služi neverbalnim znakovima
- izražajnim kazivanjem napamet naučenih književnoumjetničkih tekstova izražava svoj doživljaj umjetničkog djela
- aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne ipripovjedne
tekstove,usklađuje
govorenje sa
svrhom i primjenjuje kulturu komunikacije
- aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne i pripovjedne
tekstove, usklađuje
govorenje sa
svrhom islušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
- aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne i pripovjedne
tekstove, usklađuje
govorenje sa
svrhom islušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije - funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
- aktivno razgovara, oblikuje i govoriopisne i pripovjedne
tekstove i usklađuje
govorenje sa svrhom i
slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije,
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju, argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove koje potkrepljuje analogijama
C.1.2.
Učenik razvija vještinu interpretativnog čitanja
- primjenjuje pravogovornu normu i govorne vrijednosti
- objašnjava obilježja teksta i svoje čitanje prilagođava strukturnim karakteristikama teksta
- čitanjem ističe ključna mjesta u tekstu, pravi razliku između direktnih i indirektnih značenja i izražava svoj doživljaj djela
- uz pomoć učitelja pronalazi osnovna obilježja
teksta te izdvaja i razlikuje
direktna i indirektna značenja u tekstu
- interpretativnim čitanjem ističe ključna mjesta i izražava svoj doživljaj djela
- prema smjernicama objašnjava
osnovna obilježja
teksta te analizira direktna i indirektna značenja u tekstu
- interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta i
izražava svoj doživljaj djela
- samostalno uspoređuje obilježja
teksta te analizira i uspoređuje strukturne karakteristike, direktna i indirektna značenja u tekstu
- interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, razvijajuću vlastiti stil
- čitanjem izražava svoj doživljaj djela.
- samostalno uspoređuje obilježja različitih tekstova te analizira i uspoređuje na raznovrsnim
primjerima strukturne i stilske karakteristike,
direktna i indirektna značenja u tekstu
- interpretativnim čitanjem, što sugestivnije, naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, izražavajući svoj doživljaj i stav prema pročitanom
C.1.3.
Učenik piše različite tekstove i interpretativne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
- oblikuje i piše različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova u različite svrhe primjenjujući usvojena pravopisna pravila
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- prema modelu i smjernicama
oblikuje i piše
opisne ipripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnih stilova uz povremene pogreške,
- uz pomoć učitelja popunjava različite obrasce
- stvaralački i kreativno se izražava
- prema smjernicama oblikuje i piše opisne ipripovjedne
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.1.1.
Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-razlikuje novinarske vrste i usvaja pojam cenzure
- razlikuje masovne medije
- razlikuje komercijalne (privatne) i javne (državne) medije
- razlikuje medije koji su više okrenuti potencijalnim kupcima i one koji promoviraju kulturu, znanost i umjetnost
- objašnjava pojam konteksta te dvosmislenost (novinski naslov)
- prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe
- objašnjava koje su topozitivne strane medija
- objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
- prepoznaje pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova, prepoznaje senzaciju, predrasude i stereotipe
- uz poticaj učitelja objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
- objašnjava senzaciju, predrasude i stereotipe
- objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
- raspravlja o predrasudama i stereotipima
- uspoređuje različite medije i medijske tekstove i objašnjava na koji način oni djeluju pozitivno ili negativno na razvoj mišljenja i stavova te zauzima kritički stav prema određenim medijima, predrasudama i stereotipima.
- objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
D.1.2.
Učenik procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
- bira nekoliko tekstova popularne glazbe i raspravlja o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima
- povezuje tekst (priču) popularne glazbe s poznatim književnim tekstovima na iste teme
- diskutira zašto osobe različitog uzrasta, društvenog statusa i obrazovanja mogu različito reagirati na isti medijski tekst
- diskutira o utjecaju popularnih pjevača na razvoj stavova i identiteta kod mladih
- uz manju pomoć učitelja analizira odabrane tekstove i objašnjava njihov utjecaj na razvoj stavova i vrijednosti
- uz pomoć smjernica objašnjava i procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj
stavova i vrijednosti
- samostalno objašnjava i procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
- daje primjer o utjecaju tekstova popularne glazbe na njegove stavove
- samostalno i kritički procjenjuje tekstove popularne glazbe i diskutira o njihovom pozitivnom i negativnom utjecaju na razvoj stavova i vrijednosti
- uspoređuje ih s poznatim književnim tekstovima na iste teme
- vrste teksta: tekstovi popularne glazbe po izboru učenika i nastavnika
D.1.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz narodne lirske pjesme
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
2. razred SŠ - 105 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.2.1.
Učenik interpretira poetiku klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva
- istražuje, promišlja i interpretira društveni, povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i prve polovice 19. stoljeća
- raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja, slobodne volje i vjerske tolerancije
- uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti
- uočava inovativne elemente u djelima baroka i prosvjetiteljstva (prvi časopis, manifest i druge književne vrste i postupke)
- navodi i opisuje obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva, povezuje pisce i njihova djela
- razlikuje barokne tendencije od pravog baroka,u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva
- razlikuje barokne tendencije od pravog baroka, analizira i uspoređuje obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva koja pronalazi u različitim tekstovima
- uspoređuje barok i barokne tendencije, uspoređuje i sistematizira obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva koja pronalazi u različitim tekstovima, zauzima kritički stav u odnosu na ideje iznesene u književnoumjetničkim djelima
A.2.2.
Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva
- interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad
- uočava i zaključuje o važnosti i značaju rada Vuka Karadžića kao reformatora jezika i pisma, leksikografa, sakupljača narodnih umotvorina, polemičara, kritičara, povijesnog pisca i prevoditelja
- na temelju čitalačkog iskustva
objašnjava rad Vuka Karadžića i procjenjuje njegove zasluge i značaj za srpski jezik i kulturu
- u interpretiranim tekstovima pronalazi argumente za zasluge i značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje, uz pomoć učitelja povezuje njegov rad sa društveno-povijesnim kontekstom
- u interpretiranim tekstovima pronalazi argumente za zasluge i značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje, povezuje njegov rad sa društveno-povijesnim kontekstom, navodi različite recepcije njegovog rada
- u interpretiranim tekstovima pronalazi argumente za zasluge i značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje, povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom, zauzima kritički stav o različitim recepcijama Vukovog rada
A.2.3.
Učenik interpretira poetiku romantizma
- istražuje, promišlja i interpretira društveni, povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz epohe romantizma
- na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama epohe romantizma: subjektivizmu, tipu suvišnog čovjeka, buđenju nacionalne svijesti, interesu za egzotiku i folklor i drugo
- navodi i opisuje obilježja romantizma, povezuje pisce i njihova djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja romantizma, uz pomoć učitelja razmatra odnos romantizma prema prosvjetiteljstvu
- uspoređuje obilježja srpskog i svjetskog romantizma koja pronalazi u različitim tekstovima, objašnjava odnos romantizma i prosvjetiteljstva
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava obilježja srpskog i svjetskog romantizma koja pronalazi u različitim tekstovima, istražuje utjecaj svjetskog romantizma na srpski, prosuđuje odnos romantizma i prosvjetiteljstva
A.2.4.
Učenik interpretira poetiku realizma
- istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova iz druge polovice 19. stoljeća
- razlikuje realizam kao pravac i metodu
- tijekom interpretacije djela uočava odlike realizma: utjecaj pozitivizma na književnost, tipski junaci, opozicija selo-grad, tipovi realizma, naturalizam kao nastavak realizma, regionalna tematika i drugo
- navodi i opisuje obilježja realizma
- povezuje pisce i djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja realizma
- uz pomoć učitelja razmatra odnos realizma prema romantizmu
- uspoređuje obilježja srpskog i svjetskog realizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- objašnjava njihov odnos kao i odnos realizma prema romantizmu
-istražuje utjecaj svjetskog realizma na srpski
-uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja svjetskog i srpskog realizma koja pronalazi u različitim tekstovima
-istražuje utjecaj svjetskog realizma na srpski
- prosuđuje odnos realizma prema romantizmu i zauzima kritički stav
A.2.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
- obrazlaže stavove, interese i navike vezane uz čitanje književnog djela na satu ili kod kuće
- argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o djelu
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
- preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
- uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
- opisuje svoj doživljaj djela
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
- samostalno predstavlja književno djelo
- argumentira svoje doživljaje i mišljenje o pročitanom primjerima iz teksta
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
DOMENA: JEZIK (B)
B.2.1.
Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta
- razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije
- opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu riječi
- razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih konstrukcija, službu nepromjenjivih riječi
- razlikuje značenja glagolskih vremena i načina
- razlikuje vrstu i službu riječi, uz pomoć učitelja analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini na zadatim primjerima
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini na zadanim
primjerima i oblikuje analogneprimjere
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini
na novim, nepoznatim primjerima i oblikuje nove primjere
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini
u vezanom tekstu,
primjenjuje jezično znanje pri
samostalnom oblikovanju novogteksta
B.2.2.
Učenik istražuje i razmatra kako se grade riječi u srpskom jeziku te obogaćuje svoj rječnik
- razlikuje korijen, osnovu riječi, tvorbene morfeme i morfeme za gramatički oblik
- uspoređuje različite vrste tvorbe
- opisuje razlike u značenju među riječima uvjetovane tvorbom
- uočava i primjenjuje morfološke alternacije prilikom građenja riječi
- prema tvorbenim obrascima gradi nove riječi i smišlja neologizme
- na zadanim primjerima razlikuje korijen i osnovu, jednostavne (proste) i složene riječinavodi i ukratko opisuje načine tvorbe riječi te prema modelu gradi nove riječi
- razlikuje korijen, osnovu i druge morfeme, istražuje i uspoređuje različite
načine tvorbe te samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica
- raščlanjuje riječi na morfeme, objašnjava razlike u značenju riječi uvjetovane
tvorbom, identificira morfološke alternacije te samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica i smišlja neologizme
- raščlanjuje riječi na morfeme, objašnjava razlike u značenju riječi uvjetovane
tvorbom, identificira i objašnjava uzroke za morfološke alternacije te samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere novih tvorenica u kojima dolazi do morfoloških alternacija i smišlja neologizme
B.2.3.
Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. stoljeća
- istražuje društveno-povijesni kontekst od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća koji je doveo do uporabe više jezika
- kronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej, Mrkalj, Vuk)
- opisuje razloge standardizacije jezika na temelju Bečkog i Novosadskog dogovora
- analizira reformu srpskog jezika tako što navodi reformatore i ukratko opisuje njihov rad na reformi jezika
- navodi pravopisne dogovore i smješta ih u povijesno razdoblje
- argumentira reformu srpskog jezika
- opisuje rad reformatora srpskog jezika te to povezuje sa društveno-povijesnim kontekstom
- opisuje razloge za održavanje Bečkog i Novosadskog dogovora
- argumentira reformu srpskog jezika
- objašnjava i analizira razloge protivljenja jezičnoj reformi
- navodi zaključke Bečkog i Novosadskog dogovora
- samostalno argumentira reformu srpskog jezika i procjenjuje njezin značaj za suvremeno doba
- objašnjava i analizira razloge protivljenja jezičnoj reformi
- navodi zaključke Bečkog i Novosadskog dogovora i kritički ih prosuđuje s obzirom na današnje stanje
B.2.4.
Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji
- primjenjuje pravila jezične kulture (odnos prema posuđenicama i neologizmima te arhaizmima, žargonizmima i vulgarizmima)
- raspravlja i kritički prosuđuje upotrebu standardnog jezika u javnim situacijama
- iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika
- služi se jezičnim priručnicima
- kao pripadnik nacionalne manjine uviđa važnost materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta
- navodi obilježja jezične kulture
i bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji
- bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji i zaključuje o svojoj jezičnoj kulturi te se uz pomoć učitelja služi jezičnim priručnicima
- primjenjuje pravila jezične kulture u svim komunikacijskim situacijama, raspravlja o javnoj
jezičnoj kulturi, služi se jezičnim priručnicima, navodi razloge zbog kojih pripadnici nacionalnih manjina trebaju upotrebljavati materinski jezik
- primjenjuje pravila jezične kulture, raspravlja o
svojoj i javnoj
jezičnoj kulturi i
kritički prosuđuje
uporabu srpskog standardnog
jezika u različitim komunikacijskim situacijama, služi se jezičnim priručnicima, argumentira potrebu i nužnost da pripadnici nacionalnih manjina upotrebljavaju materinski jezik
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.2.1.
Učenik aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje, dokazivanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove
- izražajno govori književnoumjetničke tekstove naglašavajući određene riječi radi ostvarivanja učinka na slušatelja
- upravlja razgovorom, postavlja ciljana pitanja vodeći računa o osjećajima, interesu i potrebama sugovornika
- uz poticaj učitelja aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, primjenjujući kulturu komunikacije,
-izražajno govori književne tekstove po uzoru na učitelja ili tekstove koje je čuo putem različitih medija
- aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja, raspravlja i pregovara primjenjujući uvjeravanje i dokazivanje
- oblikuje i govori različite tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
- izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta
- aktivno razgovara, raspravlja, pregovara i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove
- oblikuje i govori složenije tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
-izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta i ortoepskim pravilima
- aktivno razgovara, raspravlja, dokazuje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrjepljuje analogijama iz čitalačkog i osobnog iskustva
- dosljedno primjenjuje kulturu komunikacije vodeći računa o osjećajima i potrebama sugovornika
- izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem, ortoepskim pravilima i stilogenim mjestima
C.2.2.
Učenik razvija vještinu istraživačkog čitanja
- studiozno, analitički i pomno sagledava pojedinosti u tekstu tragajući za odgovorima (čitanje s olovkom u ruci)
- sažima i sintetizira nove riječi, informacije i ideje u tekstu i tako gradi svoju kulturu izražavanja
-raspravlja o važnosti konteksta za razumijevanje odlomaka teksta
- uz pomoć učitelja
izdvaja nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
- objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- pomoću istraživačkih zadataka izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
-objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- samostalno istražuje tekst, izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje i povezuje ih sa postojećim znanjem
- raspravlja i daje primjere o važnosti konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- samostalno, studiozno i analitički istražuje tekst
- preispituje nove izraze, informacije i ideje, sintetizira ih i tako gradi svoju kulturu izražavanja
- raspravlja i daje primjere iz osobnog iskustva o važnosti konteksta za razumijevanje dijelova teksta
C.2.3.
Učenik piše različite tekstove, komparativne eseje, primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
- s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih tekstova, prikuplja i povezuje informacije vezane za temu
- oblikuje interpretativne i komparativne eseje
- žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući svoje znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost
- piše različite tekstove jednostavnije strukture primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova uz povremene pogreške
- oblikuje interpretativne i uz manju pomoć komparativne eseje
- piše tekstove jednostavnije strukture primjenjujući obilježja prikladnih funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu uz rijetke manje pogreške
- točno upotrebljava novousvojene riječi
- piše interpretativne i komparativne eseje
- prikuplja i povezuje informacije vezane za temu
- piše tekstove složenije strukture
- kreativno se izražava primjenjujući obilježja funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu
- točno upotrebljava novousvojene riječi
- piše interpretativne i komparativne eseje
- prikuplja i povezuje informacije vezane za temu
- piše tekstove složenije strukture
- kreativno se izražava primjenjujući obilježja funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu
- točno upotrebljava novousvojene riječi
- žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.2.1.
Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture
- uspoređuje vrijednosti različitih književnih djela tzv. visoke kulture i vrijednosti npr. ljubavnog romana masovne književne produkcije
- promišlja i diskutira o strukturi i sadržaju djela masovne književne produkcije
- procjenjuje estetski i idejnu razinu odabranih književnih tekstova
- diskutira o komercijalnoj književnosti i masovnoj književnoj produkciji
- pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući jedno lektirno djelo i jedno djelo masovne književne produkcije po slobodnom izboru
- pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
- samostalno objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
- samostalno istražuje i procjenjuje razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične ili različite tematike
- zauzima stav prema masovnoj književnoj produkciji
- vrste teksta (prijedlog): lektirna djela, djela tzv. masovne književne produkcije: kriminalistički romani, ljubavni romani, gotički romani.
D.2.2.
Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom
- objašnjava filmska izražajna sredstva i vlada osnovnom filmskom terminologijom
- objašnjava kako rakurs utječe na njegov doživljaj junaka filma
- objašnjava ulogu specijalnih efekata (usporeni snimak, npr.)
- navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije
- uspoređuje književno djelo i njegovu ekranizaciju i zauzima kritički stav
- objašnjava filmska izražajna sredstva i efekte i uz pomoć učitelja objašnjava kako se pomoću njih prenose poruke
- samostalno i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- samostalno uspoređuje različita filmska ostvarenja iobjašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- vlada osnovnom filmskom terminologijom
- samostalno snima različite zvučne efekte ili reklamni spot
D.2.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- dramatizira narodne običaje vezane uz krsnu slavu
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
3. razred SŠ - 96 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.3.1.
Učenik interpretira poetiku moderne
- istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova s početka 20. stoljeća
- na temelju vlastitog čitalačkog iskustva i interpretacije djela
- zaključuje o odlikama moderne: nezadovoljstvo životom i pesimizam, ideje francuskih „izama“, tradicionalna i modernistička linija i drugo
- navodi i opisuje obilježja moderne
- povezuje pisce i djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja moderne
- uz pomoć učitelja razmatra odnos moderne prema realizmu
- uspoređuje obilježja srpskog i europskog modernizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- objašnjava njihov odnos kao i odnos moderne prema realizmu
- istražuje utjecaj svjetskog modernizma na srpski
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja europskog i srpskog modernizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- istražuje utjecaj svjetskog modernizma na srpski
- prosuđuje odnos moderne prema realizmu i zauzima kritički stav
A.3.2.
Učenik interpretira poetiku avangarde
- istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva rata
- uočava rušiteljski i polemički odnos avangarde prema tradiciji
- pronalazi odlike raznih „izama“
- zaključuje o postupku esejizacije i intelektualizacije.
- pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti avangardnih književnih djela
- navodi i opisuje obilježja avangarde
- povezuje pisce i djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja avangarde
- uz pomoć učitelja razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
- uspoređuje obilježja avangarde i objašnjava odnos različitih „izama“
- prema smjernicama razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja različitih „izama“ u avangardi i zauzima kritički stav
- procjenjuje odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
A.3.2.
Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti
- razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti
- raspravlja o preplitanju raznih pokreta, pravaca i struja, o intelektualizaciji, eliptičnosti, hermetičnosti i simbolici izraza
- razmatra odnos suvremene književnosti i tradicije
- pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti suvremenih književnih djela i povezuje ih s današnjim dobom
- navodi i opisuje obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
- povezuje pisce i njihova dijela
- u književnom djelu pronalazi i objašnjava obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
- uz pomoć učitelja razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
- uspoređuje obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti i objašnjava njihov odnos
- prema smjernicama razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti i zauzima kritički stav
- procjenjuje odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
A.3.4.
Učenik vlada književnoznanstvenom terminologijom i samostalno je primjenjuje u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
- tijekom interpretacije književnih djela uočava odlike raznih epoha, vrsta i žanrova, rodova, intertekstualne veze, tumači stilske figure i druge stilske postupke, određuje verzifikacijske značajke i zaključuje o njihovoj funkciji
- zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta imenuje i identificira odlike rodova, žanrova i književnih vrsta, stilske figure i verzifikatorske značajke
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta objašnjava funkcionalnost određenih stilskih figura i različitih vrsta stihova i rime
- smješta djelo u određeni društveno-povijesni kontekst i epohu
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta procjenjuje piščev stil kroz uporabu različitih stilskih figura, stihova i rime, žanrova i vrsta s obzirom na određeni društveno-povijesni kontekst i epohu te prema tome zauzima kritički stav
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta zauzima kritički stav prema piščevom stilu pisanja
- zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela samostalno se služeći književnoznanstvenom terminologijom
A.3.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
- bira književno djelo za čitanje
- argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o djelu
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
- procjenjuje namjeru autora
- vrednuje djelo na temelju literarnog iskustva
- preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
- uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
- opisuje svoj doživljaj djela
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
- samostalno predstavlja književno djelo
- argumentira svoje doživljaje i mišljenje o pročitanom primjerima iz teksta
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
- procjenjuje namjeru autora
DOMENA: JEZIK (B)
B.3.1.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera upotrebljavajući razne sintagme, tipove atributa i razne tipove rečenica poštujuću pravopisnu normu
- istražuje načine iskazivanja rečeničnih članova
-razlikuje vrste sintagmi i tipove rečenica te ih funkcionalno primjenjuje
- pri uporabi sintagmi i raznih tipova atributa pravilno razdvaja riječi i upotrebljava veliko/malo slovo
- uz pomoć učitelja prepoznaje vrste sintagmi, tipove atributa i rečenica na zadanim primjerima i prema modelu ih
primjenjuje u svom tekstu
- prema smjernicama objašnjava vrste sintagmi, tipove atributa i rečenica, oblikuje analogne primjere u svom tekstu
- samostalno objašnjava vrste sintagmi, tipove atributa i rečenica, raščlanjuje
rečenice,
razvrstava ih i sistematizira
oblikuje nove primjere
- samostalno uspoređuje i objašnjava vrste sintagmi i tipove atributa i rečenica, raščlanjuje i sistematizira rečenice i funkcionalno primjenjuje jezično znanje pri oblikovanju novih tekstova
B.3.2.
Učenik istražuje odnose značenja među riječima
- opisuje odnos sadržaja i značenja leksema
- istražuje leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, antonimije
- otkriva i objašnjava polisemiju i njome se smisleno služi
- raspravlja o posljedicama polisemije
- primjenjuje znanje o vrstama rječnika (s posebnim naglaskom na rječnike sinonima) i rječničkoj odrednici
- istražuje odnose značenja među riječima na
zadanim primjerima
- istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na zadanim primjerima
- funkcionalno se služi polisemijom
- istražuje i otkriva
odnose značenja među riječima u tekstu
- funkcionalno se služi polisemijom i raspravlja o posljedicama polisemije
- istražuje i otkriva
odnose značenja među riječima u tekstu
- funkcionalno se služi polisemijom i raspravlja o posljedicama polisemije
- primjenjuje znanje o vrstama rječnika
B.3.3.
Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- prepoznaje leksikon i terminologiju koji su u općoj uporabi i one specifične uporabe i navodi primjere
- razlikuje opći rječnik srpskog jezika i terminološke rječnike
- razvrstava lekseme u
tekstu prema kriterijima funkcionalne raslojenosti
- opisuje stilsku vrijednost leksema i samostalno to primjenjuje u oblikovanju tekstova
- opisuje frazeme i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, terminima i terminologiji u izražavanju značenja
- razlikuje leksičke slojeve u jeziku
- primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- razvrstava riječi u
određene leksičke slojeve
- primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- razlikuje opći i terminološki rječnik
- razvrstava riječi u
određene leksičke slojeve
- u svojim tekstovima primjenjuje različitu stilsku vrijednost leksema
- opisuje frazeme
- razlikuje riječi iz
različitih leksičkih slojeva
- u svojim tekstovima primjenjuje različitu stilsku vrijednost leksema
- pravilno upotrebljava frazeme i termine
B.3.4.
Učenik objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
- opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge stvaranja,
zastarijevanja i posuđivanja riječi
- objašnjava razliku između historizama i arhaizama
- tumači pomodne i klišeizirane izraze
- objašnjava potrebu za posuđenicama i nastajanje neologizama
- tijekom sporazumijevanja odabire riječi prikladne sugovorniku i kontekstu
- objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
- opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
- razlikuje i pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme
- objašnjava i razlikuje
lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
- pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu i svakodnevnom govoru historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme, klišeizirane i pomodne izraze
- odabire riječi
prikladne kontekstu
- procjenjuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
- pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu, svakodnevnom govoru i medijima historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme, klišeizirane i pomodne izraze
- odabire riječi
prikladne kontekstu
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.3.1.
Učenik aktivno razgovara upotrebljavajući stručnu terminologiju i proširuje temu razgovora, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- u razgovoru funkcionalno i pravilno upotrebljavati stručnu terminologiju
- izražajnim kazivanjem književnoumjetničkih tekstova ističe stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- prilagođava svoje sudove i stavove novim saznanjima
- proširuje temu razgovora tako što aktivira svoje prethodno stečeno znanje i iskustvo
- uz poticaj učitelja aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- uglavnom pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta
- aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja primjenjujući kulturu komunikacije
- pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- funkcionalno i pravilno upotrebljava
stručnu terminologiju
- spontano proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
- raspravlja, kritizira, njegujući vlastiti stil govorenja
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- spontano proširuje temu razgovora služeći se stečenim znanjima i osobnim iskustvom
- raspravlja, kritizira argumentirano obrazlaže svoje stavove, njegujući vlastiti stil govorenja
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
C.3.2.
Učenik razvija vještinu kritičkog čitanja
- učenik kritički misli dok čita, shvaća bit i dublje značenje, utvrđuje autorovu namjeru te se s njom argumentirano spori ili slaže, kritički promišlja njegove stavove, tumači utjecaj na čitatelja
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama u različitim tekstovima
- prikladno povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- pomoću smjernica i provokativnih pitanja istražuje tekst shvaćajući bit i dublje značenje teksta
- pomoću provokativnih pitanja istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
- uspoređuje različite pristupe sličnim temama
- samostalno istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama
- samostalno i kritički istražuje tekst diskutirajući o dubljem značenju teksta i namjeri autora te se s njom argumentirano spori ili se slaže
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama
- povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
C.3.3.
Učenik piše različite tekstove, raspravljačke eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
- učenik oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- pomoću smjernica,
uglavnom poštujući pravopisna pravila, oblikuje interpretativne i komparativne eseje i uz pomoć učitelja i prema modelu raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost
- pomoću smjernica i poštujući pravopisna pravila, oblikuje interpretativne, komparativne i prema modelu raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost i kreativnost
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost, kreativnost i originalnost
- samostalno, dosljedno primjenjujući pravopisna pravila oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost, inovativnost, kreativnost i originalnost
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.3.1.
Učenik prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- popisuje sve medije i preispituje sadržaje
kojima je bio izložen u određenom razdoblju (vodi dnevnik 5 – 7 dana) i u njima uočava različite kulturne vrijednosti
- istražuje predrasude i stereotipe u različitim tekstovima i preispituje osobne pretpostavke i predrasude
- preispituje oblike manipulacije u tekstovima i prosuđuje njezin utjecaj na razvoj vlastitog mišljenja
- istražuje utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta analizirajući različite tekstove kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- samostalno preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- samostalno prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- piše referat u kojem iznosi zaključak o utjecajima medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- vrste teksta (prijedlog): različiti medijski tekstovi iz različitih izvora informacija po izboru učenika
D.3.2.
Učenik sudjeluje u stvaranju kratkog filma
- razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja
- uspoređuje ulogu producenta, scenarista, režisera i montažera u nastanku filma
- kao dio tima, osmišljava i piše sinopsis, scenarij ili knjigu snimanja te, vodeći računa o filmskim izražajnim sredstvima, bira glumce i snima kratak film (kamerom, digitalnim fotoaparatom, mobilnim telefonom, tabletom), odnosno glumi u filmu ili preuzima neku drugu obvezu u procesu nastanka filma
- snima film koji se zalaže za toleranciju, nenasilje, solidarnost, humanost, ljudska prava, prava manjina, slobodu izbora i slično
- uz pomoć i poticaj sudjeluje u snimanju filma
-dobro se snalazi kao dio tima, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
- uz manju pomoć i poticaj sudjeluje u snimanju filma
- dobro se snalazi kao dio tima, kreativan je, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
- u procesu nastanka filma preuzima veće obveze i odgovornost
-odlično se snalazi kao dio tima, samostalan je, kreativan, poduzetan
- u procesu nastanka filma preuzima najviše obveza i najveću odgovornost
-odlično se snalazi kao dio tima, samostalan je, kreativan, originalan, poduzetan
D.3.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet te prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- zapisuje narodne običaje koji se njeguju u njegovoj obitelji i okruženju, izrađuje plakat ili prezentaciju
- prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- izražava otvorenost prema pripadnicima drugih kulturnih, etničkih i vjerskih grupa
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- uz pomoć učitelja prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- samostalno prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- kulturni događaji i ustanove*: kazalište, muzeji, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali, posjeta medijskim kućama, vjerskim ustanovama, kulturno-umjetničkim društvima, predavanja u fizičkom i digitalnom okruženju, internetski kulturni portali, posjeta Sajmu knjiga u Beogradu, obilazak Matice srpske i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i slično
U prvom razredu učenici mogu posjetiti Galeriju fresaka u Beogradu, Etnografski Muzej, Fruškogorske manastire, pravoslavne manastire u Republici Hrvatskoj, kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
U drugom razredu učenici mogu posjetiti Muzej Vuka i Dositeja, Muzej Jovana Jovanovića Zmaja, Dvorac Dunđerskih, Stražilovo, Sremske Karlovce, kako bi se ostvarila korelacija s domenama Jezik i Književnost.
U trećem razredu učenici mogu posjetiti Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, Kraljevski i Beli dvor i slično, kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
U četvrtom razredu učenici mogu posjetiti Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“, povijesni i muzej suvremene umjetnosti, Muzej Nikole Tesle, Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Muzej Ive Andrića, SKD Prosvjetu – kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
*NAPOMENA: Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i/ili vjerske ustanove ili događaje koje će posjetiti s učenicima, ili sudjelovati u njima, shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
A.POPIS PREPORUČENIH KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA
Preporučena književna djela prate odgojno-obrazovne ishode. Zvjezdicom su označena djela koja se preporučuju za lektiru, odnosno za samostalnu interpretaciju, a učitelj ima mogućnost da neka kraća djela obradi na satu, a neka druga s popisa ponudi kao lektiru. Uz književne preporučeni su i neknjiževni tekstovi. Učitelj, uz navedena djela, a u dogovoru sa učenicima, može predložiti i naslove iz srpske književnosti koji nisu na Popisu preporučenih dijela, ako su u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima, kao i u skladu s interesom i uzrastom učenika. Uz te naslove učenik samostalno odabire književna djela za razvijanje čitalačke navike.
Prvi ciklus
1. razred
Lirika
Narodna pjesma: Slavujak
Narodna pjesma: Božić štapom bata
Šaljiva narodna pjesma: Ja sam čuda video
Mira Alečković: Vetar sejač
Dragomir Brajković: Pesma drugarstva
Dragomir Đorđević: Kiša, Nigde reda nigde mira
Jovan Jovanović Zmaj: Riznica pesama za decu* (Mati, Svet, Na ledu, Pačja škola, Materina maza)
Dragan Lukić: Srce, Smeha deci
Desanka Maksimović: Hvalisavi zečevi, Baka
Budimir Nešić: Čudo
Dušan Radović: Jesenja pesma, Da li mi verujete
Stevan Raičković: Crtanka
Ljubivoje Ršumović: Au, što je škola zgodna
Vlada Stojiljković: Sa mnom ima neka greška
Momčilo Tešić: Slikovnica
Branko Ćopić: Pjesma đaka prvaka, Ježeva kućica*
Voja Carić: Proleće
Brana Cvetković: Zunzarina palata*
Izbor iz poezije Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Ćopića i Desanke Maksimović
Izbor iz narodne lirike (uspavanke i šaljive pjesme)
Epika
Narodna priča: Sveti Sava i đaci, Radoznali sused, Mudri dedica
Narodna priča: Golub i pčela, Koza i sedam jarića, Lisica i miš
Vesna Aleksić: Cimet meda
Dejan Aleksić: Petar i pertle
Dragan Lukić: Jabuka, Četiri devojčice, Smešna priča
Desanka Maksimović: Bajka o labudu, Tako je pričala meni moja baka*
Budimir Nešić: Najdraža igračka
Dositej Obradović: Dva jarca; Dve koze
Jasminka Petrović: Od čitanja se raste
Aleksandar Popović: Priča o drugarskom računu
Toma Slavković: Zec i vuk
Božidar Timotijević: Kad proleće dođe, sve nabolje pođe
Branko Ćopić: Sunčev pevač
Izbor iz narodne epike (šaljive priče, poslovice, zagonetke, brzalice)
Drama
Laza Lazić: Car i skitnica
Aleksandar Popović: Neće uvek da bude prvi
Dušan Radović: Tužibaba
Popularni i informativni tekstovi
Izbor iz ilustriranih enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor
Brana Cvetković: Vrlo retka pripovjetka; Dejan Aleksić: Čuveni podvizi Azbučka Prvog u trideset slova; Jasminka Petrović: Hoću kući! Vladislava Vojnović: Avram, Bogdan, vodu gaze
2. razred
Lirika
Narodna pjesma: Majka Jova u ruži rodila
Šaljiva narodna pjesma: Smešno čudo
Obiteljske i šaljive narodne lirske pjesme (izbor)
Mira Alečković: Najlepša reč
Vladimir Andrić: Šargarepa, Daj mi krila jedan krug
Miroslav Antić: Tajna, Nezgoda, Kad sam bio veliki
Dobrica Erić: Čuo sam, Zamolite svoje roditelje
Jovan Jovanović Zmaj: Hvala, Patak i žabe, Stara baka
Dragan Lukić: Škola
Dušan Radović: Lepo je sve što je malo
Stevan Raičković: Kad počne kiša da pada
Ljubivoje Ršumović: Jednoga dana, Dete, Žablja basna, Negde preko sedam brda
Momčilo Tešić:Šuma zove
Duško Trifunović: Dva jarca
Branko Ćopić: Bolesnik na tri sprata, Visibaba
Branislav Crnčević: Kad bi meni dali
Izbor iz poezije Ljubivoja Ršumovića, Dobrice Erića* i Branka Ćopića (Oglasi Kupusnog lista i Oglasi Šumskih novina)
Izbor iz Antologije srpske poezije za decu (priredio Dušan Radović)
Epika
Narodna pjesma: Marko Kraljević i orao Narodne pripovijetke: Staro lijino lukavstvo, Sedam prutova Narodna priča: Sveti Sava, otac i sin; Laža i Paralaža Šaljiva narodna priča: Zec na spavanju Srpske narodne bajke* (izbor) Narodne basne: Konj i magarac, Lisica i gavran, Bik i zec Vesna Aleksić: Krokodil peva
Dejan Aleksić: Priča o dobroj metli
Vesna Ćorović Butrić: Jesam li ja tužibaba Desanka Maksimović: Slikarka zima, Bajke* Dositej Obradović: Pas i njegova senka Grozdana Olujić: Šarenorepa, Mali voz Aleksandar Popović: Sudbina jednog Čarlija* Dušan Radović: Priča o nezahvalnom mišu Branko Ćopić: Žuća i račundžija, U carstvu leptirova i medveda* Izbor iz narodnog usmenog stvaralaštva (šaljive priče, poslovice)
Drama Dragan Lukić: Stara slika na zidu Aleksandar Popović: Dva pisma Gvido Tartalja: Zna on unapred
Popularni i informativni tekstovi Izbor iz enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor
Vladislava Vojnović: Princ od papira; Dobrica Erić: Priča duga tri lanca iz lovačkog ranca; Uglješa Šajtinac: Vetruškina ledina; Jasminka Petrović: O mačkama, notama i bubama; Ljubivoje Ršumović: Tri čvora na trepavici
3. razred
Lirika
Narodna pjesma: Ženidba vrapca Podunavca, Dvije seje brata ne imale
Miroslav Antić: Najmanja pesma, što je najveće
Dušan Vasiljev: Zima
Milovan Danojlić: Ljubavna pesma
Dragomir Đorđević: Prva ljubav
Dobrica Erić: Moje selo, Slavuj i sunce
Vojislav Ilić: Prvi sneg
Jovan Jovanović Zmaj: Prolećnica
Dušan Kostić: Septembar
Dragan Lukić: Šta je otac
Desanka Maksimović: Vožnja
Branko Radičević: Cic
Dušan Radović: Zamislite, Zdravica
Ljubivoje Ršumović: Domovina se brani lepotom
Branko Ćopić: Ribar i mačak (odlomak)
Branislav Crnčević: Ljutito meče
Običajne narodne lirske pjesme (izbor)
Izbor iz poezije Dušana Radovića
Epika
Narodna pjesma: Marko Kraljević i beg Kostadin
Narodna basna: Vuk i jagnje, Medved i lisica
Narodna pripovijetka: Sveti Sava i seljak bez sreće, Vetar i sunce, Svijetu se ne može ugoditi
Narodna priča: Klin-čorba
Narodna bajka: Čardak ni na nebu ni na zemlji
Vesna Aleksić: Zvezda rugalica
Stojanka Grozdanov Davidović: Priča o dobroj rodi
Desanka Maksimović: Priča o raku krojaču, Bajka o izvoru, Zebe plašljivice
Dositej Obradović: Magarac u lavljoj koži
Grozdana Olujić: Staklareva ljubav
Branko V. Radičević: Učeni mačak*
Stevan Raičković: Bajka o belom konju
Milenko Ratković: Pisak lokomotive
Slobodan Stanišić: Dodir škole
Branko Ćopić: Doživljaji mačka Toše*, Izokrenuta priča
Drama
Jovanka Jorgačević: Nikad dva dobra
Aleksandar Popović: Led se topi
Dušan Radović: A zašto on vežba
Dopunski izbor
Vesna Vidojević Gajović: Kecelja na bele tufne; Igor Kolarov: Agi i Ema; Jasminka Petrović: Kaži teti „Dobar dan“, Riba ribi grize rep; Gordana Timotijević: Sličice, Svrakin sat; Raša Popov: Mokrinjski patuljci; Dejan Aleksić: Koga se tiče kako žive priče
4. razred
Lirika
Narodna pjesma: Jelenče
Jovan Jovanović Zmaj: Ciganin hvali svoga konja
Vojislav Ilić: Jesen
Desanka Maksimović: Paukovo delo
Branko Miljković: Pesma o cvetu
Dušan Radović: Plavi zec
Dragan Lukić: Drug drugu
Miroslav Antić: Junačka pesma
Branislav Crnčević: Mrav dobrog srca
Duško Trifunović: Zlatna ribica
Branko Ćopić: Mjesec i njegova baka*
Stevan Raičković: Ko da to bude
Milovan Danojlić: Trešnja u cvetu
Dobrica Erić: Svitac pšeničar i vodeničar
Izbor iz poezije Milovana Danojlića
Epika
Narodna pjesma: Stari Vujadin
Narodna pripovijetka: Međed, svinja i lisica; Biberče
Narodna bajka: Pepeljuga, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna priča: Najbolje zadužbine
Vesna Aleksić: Kaljavi konj (Priče iz slovenske mitologije)*
Vesna Vidojević Gajović: Otac svira violinu
Svetlana Velmar-Janković: Knjiga za Marka* (Zlatno jagnje, Stefanovo drvo)
Branislav Nušić: Prva ljubav
Grozdana Olujić: Oldanini vrtovi i druge bajke* Zvezdane lutalice (odlomak)
Branko V. Radičević: Priča o dečaku i Mesecu
Branko Ćopić: Čudnovat svjetski putnik, Priče ispod zmajevih krila*
Branislav Crnčević: Bosonogi i nebo
Drama
Dobrica Erić: Čik da pogodite zbog čega su se posvađali dva zlatna brata
Ljubiša Đokić: Biberče ubija alu
Aleksandar Popović: Pepeljuga*
Popularni i informativni tekstovi
Milutin Milanković: Kroz vasionu i vekove (odlomak)
Mihajlo Pupin: Od pašnjaka do naučenjaka (odlomak)
Miodrag Novaković: Teslin mačak
Izbor iz ilustriranih enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor Vesna Aleksić: Ja se zovem Jelena Šuman; Ivana Nešić: Zelenbabini darovi; Dejan Aleksić: Cipela na kraju sveta; Desanka Maksimović: Pradevojčica; Pop D. Đurđev: Mrnjavčevići; Lidija Nikolić: Buvlje hvatalice; Ljubivoje Ršumović: Zauvari
Preporučena književna djela od 5. do 8. razreda razvrstana su po književnim rodovima – lirika, epika i drama, da bi se kroz cikluse mogla pratiti odgovarajuća i razložna proporcija. Uz književne preporučeni su i neknjiževni tekstovi.
Ponuđeni tekstovi imaju okosnicu u ishodima, a učitelj ima načelnu mogućnost da ih prilagođava konkretnim nastavnim potrebama, ali je obvezan i na slobodan izbor iz naše narodne usmene književnosti i tzv. neknjiževnih tekstova. Za lektiru učitelj bira najmanje tri, a najviše šest djela za obradu.
Kroz ishod „Učenik razvija čitalačku naviku“ učenik slobodno bira djelo za čitanje, a učitelj mu može preporučiti djelo iz dopunskog izbora ili neko drugo djelo, odnosno, eventualno ga posavjetovati, usmjeravati i slično.
5. razred (drugi ciklus)
Lirika
Narodna pjesma: Vila zida grad
Narodna pjesma: Vojevao beli Vide, koledo
Obredne i mitološke narodne pjesme (izbor)
Dušan Vasiljev, Domovina
Jovan Jovanović Zmaj: Pesma o pesmi
Miroslav Antić: Šašava pesma
Vojislav Ilić: Zimsko jutro
Jovan Dučić: Polje
Desanka Maksimović: Pokošena livada
Stevan Raičković: Leto na visoravni
Dobrica Erić: U životu što mi poče bajkom, Vašar u Topoli *
Epika
Narodna pjesma: Sveti Savo
Narodna pjesma: Ženidba Dušanova
Epske narodne pjesme starijih vremena (o Nemanjićima i Mrnjavčevićima) (izbor)
Narodne pitalice, zagonetke i poslovice (izbor)
Narodna pripovijetka: Djevojka cara nadmudrila
Narodna pripovijetka: Utopio se pop što nije ruku dao
Narodna bajka: Aždaja i carev sin
Narodne bajke, novele, šaljive narodne priče i priče o životinjama (izbor)*
Stevan Raičković: Bajka o zrnu peska
Vuk St. Karadžić: Žitije Ajduk - Veljka Petrovića (odlomak)
Milovan Glišić: Prva brazda
Stevan Sremac: Čiča Jordan (odlomak)
Branislav Nušić: Hajduci*
Branko Ćopić: Pohod na Mjesec
Ivo Andrić: Mostovi
Arsen Diklić: Salaš u Malom Ritu
Milovan Vitezović: Princ Rastko
Ljubivoje Ršumović: Sunčanje na mesečini
Gordana Maletić: Krađa vinčanske figurice
Milutin Đuričković: Kako su rasli blizanci
Drama
Branislav Nušić: Kirija
Dušan Radović: Kapetan Džon Piplfoks*
Dopunski izbor
Dušan Radović: Antologija srpske poezije za decu
Milovan Vitezović: Šešir profesora Koste Vujića (odlomak)
Goran Petrović: Pronađi i zaokruži (odlomak)
Vida Ognjenović: Putovanje u putopis (odlomak)
Tiodor Rosić: Zlatna gora
Slobodan Stanišić: Simonida; Dušan, princ sunca; Dušan, dečak na prestolu; Knez Stefan Lazarević pod majčinim suncem
Petar Preradović, Pesme (Mrtva ljubav, Jezik roda moga)
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Svetozar Marković, Realnost u poeziji (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Laza Lazarević, Prvi put s ocem na jutrenje
Stevan Sremac, Zona Zamfirova*
Simo Matavulj, Povareta
Simo Matavulj, Beogradske pripovetke (izbor)
Simo Matavulj, Bakonja fra Brne (odlomak)
Radoje Domanović, Danga
Radoje Domanović, Vođa
Branislav Nušić, Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić, Pesme (Tibulo, Jutro na Hisaru, Sivo, sumorno nebo, U poznu jesen, Zapušteni istočnik)
Svetolik Ranković, Seoska učiteljica*
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Ostajte ovdje
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Aleksa Šantić, Emina
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Jovan Dučić, Jablanovi
Jovan Dučić, Pesma ženi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Milan Rakić, Nasleđe
Milan Rakić, Jasika
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, U noći
Borisav Stanković, Nečista krv*
Borisav Stanković, Koštana*
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
Petar Kočić, Jazavac pred sudom*
Veljko Milićević, Bespuće*
4. razred
Isidora Sekulić, Pisma iz Norveške (odlomak)
Isidora Sekulić, Gospa Nola*
Veljko Petrović, Salašar
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra, Stražilovo, Seobe*, Mizera, Priča
Ivo Andrić, Ex Ponto, Put Alije Đerzeleza
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Rastko Petrović, Otkrovenje (izbor)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*, Prokleta avlija*
Na Kordunu grob do groba
B. Ćopić: Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje*
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem, Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt*
Mihailo Lalić, Lelejska gora*
Dobrica Ćosić, Koreni*
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka*
Antonije Isaković, Kroz granje nebo (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)
Danilo Kiš, Rani jadi (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun*
Milorad Pavić, Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja:
Isidora Sekulić, Borislav Mihajlović- Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać, Predrag Palavestra, Miodrag Pavlović, Milorad Pavić, Jovan Deretić, Dušan Ivanić, Mihajlo Pantić i dr.
STRUKOVNE ŠKOLE (140 + 140 + 140 + 128)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Narodna lirska pjesma, Viša je gora od gore
Desanka Maksimović, Devojačka molba
Narodna lirska pjesma, Sunce se djevojkom ženi
Jovan Dučić, Zvezde
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica
Simo Matavulj, Pilipenda
Moma Kapor, Beleške jedne Ane*
Branislav Nušić, Gospođa ministarka*
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma, Ljubavni rastanak
Narodna lirska pjesma, Nadžnjeva se momak i devojka
Narodna lirska pjesma, Biserna brada
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne epske poezije (npr. Ženidba kralja Vukašina, Sluga Milutin, Kosovka devojka, Marko pije uz ramazan vino, Starina Novak i knez Bogosav, Početak bune protiv dahija i druge)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići (Ljubim li te; Kaži mi kaži; Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci (Bolna leži, a nas vara nada; Sve što dalje vreme hiti; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići, Đulići uveoci (izbor)*
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Laza Kostić, Maksim Crnojević*
Petar Preradović, Pesme (Mrtva ljubav, Jezik roda moga)
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Svetozar Marković, Realnost u poeziji (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Laza Lazarević, Prvi put s ocem na jutrenje
Stevan Sremac, Zona Zamfirova*
Simo Matavulj, Povareta
Simo Matavulj, Beogradske pripovetke (izbor)
Simo Matavulj, Bakonja fra Brne (odlomak)
Radoje Domanović, Danga
Radoje Domanović, Vođa
Branislav Nušić, Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić, Pesme (Sivo, sumorno nebo, U poznu jesen, Zapušteni istočnik)
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Aleksa Šantić, izbor iz poezije (Emina, Ostajte ovdje i druge ljubavne i rodoljubive pesme)*
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Jovan Dučić, Jablanovi
Jovan Dučić, Pesma ženi
Jovan Dučić, izbor iz poezije*
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Milan Rakić, Nasleđe
Milan Rakić, izbor iz poezije*
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, U noći
Borisav Stanković, Nečista krv*
Borisav Stanković, Koštana*
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
Petar Kočić, Jazavac pred sudom*
4. razred
Isidora Sekulić, Pisma iz Norveške (odlomak)
Isidora Sekulić, Gospa Nola*
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra, Stražilovo, Seobe*, Mizera, Priča
Ivo Andrić, Ex Ponto, Put Alije Đerzeleza
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Rastko Petrović, Otkrovenje (izbor)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*, Prokleta avlija*
Izbor iz književnosti NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba, B. Ćopić, Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti)
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)*
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (odlomci)
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem, Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt*
Mihailo Lalić, Lelejska gora (odlomak)
Dobrica Ćosić, Koreni*
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka*
Antonije Isaković, Kroz granje nebo (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)*
Danilo Kiš, Rani jadi (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun*
Milorad Pavić, Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja:
I. Sekulić, B. Mihajlović- Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.
STRUKOVNE ŠKOLE (140 + 140 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Narodna lirska pjesma, Viša je gora od gore
Desanka Maksimović, Devojačka molba
Narodna lirska pjesma, Sunce se djevojkom ženi
Jovan Dučić, Zvezde
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica
Simo Matavulj, Pilipenda
Moma Kapor, Beleške jedne Ane*
Branislav Nušić, Gospođa ministarka*
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma, Ljubavni rastanak
Narodna lirska pjesma, Nadžnjeva se momak i devojka
Narodna lirska pjesma, Biserna brada
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne epske poezije (npr. Ženidba kralja Vukašina, Sluga Milutin, Kosovka devojka, Marko pije uz ramazan vino, Starina Novak i knez Bogosav, Početak bune protiv dahija i druge)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići (Ljubim li te; Kaži mi kaži; Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci (Bolna leži, a nas vara nada; Sve što dalje vreme hiti; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići, Đulići uveoci (izbor)*
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Laza Kostić, Maksim Crnojević*
Petar Preradović, Pesme (Mrtva ljubav, Jezik roda moga)
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Svetozar Marković, Realnost u poeziji (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Stevan Sremac, Zona Zamfirova*
Simo Matavulj, Povareta
Simo Matavulj, Pripovetke (izbor)*
Simo Matavulj, Bakonja fra Brne (odlomak)
Radoje Domanović, Danga
Radoje Domanović, Vođa
Branislav Nušić, Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić, Pesme (Sivo, sumorno nebo, U poznu jesen, Zapušteni istočnik)
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Jovan Dučić, Jablanovi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Milan Rakić, Nasleđe
Izbor iz poezije moderne (Dučić,Šantić, Rakić)*
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, U noći
Borisav Stanković, Nečista krv*
Borisav Stanković, Koštana*
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
4. razred
Isidora Sekulić, Gospa Nola*
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra, Stražilovo, Seobe*, Mizera, Priča
Ivo Andrić, Ex Ponto, Put Alije Đerzeleza
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Rastko Petrović, Otkrovenje (izbor)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*, Prokleta avlija*
Izbor iz književnosti NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba, B. Ćopić, Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti)
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)*
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (odlomci)
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem/Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt*
Mihailo Lalić, Lelejska gora (odlomak)
Dobrica Ćosić, Koreni*
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka (odlomak)
Antonije Isaković, Kroz granje nebo (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun*
Milorad Pavić, Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja:
I. Sekulić, B. Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.
STRUKOVNE ŠKOLE (105 + 105 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Narodna lirska pjesma, Viša je gora od gore
Desanka Maksimović, Devojačka molba
Narodna lirska pjesma, Sunce se djevojkom ženi
Jovan Dučić, Zvezde
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica
Simo Matavulj, Pilipenda
Moma Kapor, Beleške jedne Ane*
Branislav Nušić, Gospođa ministarka*
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma, Biserna brada
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (lirske i lirsko-epske pjesme, npr. Ljubavni rastanak, Nadžnjeva se momak i devojka i druge)*
Izbor iz narodne epske poezije (npr. Ženidba kralja Vukašina, Sluga Milutin, Kosovka devojka, Marko pije uz ramazan vino, Starina Novak i knez Bogosav, Početak bune protiv dahija i druge)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići (Ljubim li te; Kaži mi kaži; Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci (Bolna leži, a nas vara nada; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići, Đulići uveoci (izbor)*
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Laza Kostić, Maksim Crnojević*
Petar Preradović, Pesme (Mrtva ljubav, Jezik roda moga)
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Svetozar Marković, Realnost u poeziji (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Stevan Sremac, Zona Zamfirova*
Simo Matavulj, Povareta
Simo Matavulj, Pripovetke (izbor)*
Simo Matavulj, Bakonja fra Brne (odlomak)
Radoje Domanović, Danga
Radoje Domanović, Vođa
Branislav Nušić, Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić, Pesme (Sivo, sumorno nebo, U poznu jesen, Zapušteni istočnik)
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Jovan Dučić, Jablanovi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Milan Rakić, Nasleđe
Izbor iz poezije moderne (Dučić,Šantić, Rakić)*
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, U noći
Borisav Stanković, Nečista krv*
Borisav Stanković, Koštana*
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
4. razred
Isidora Sekulić, Gospa Nola*
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra, Stražilovo, Seobe*, Mizera, Priča
Ivo Andrić, Ex Ponto, Put Alije Đerzeleza
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Rastko Petrović, Otkrovenje (izbor)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*, Prokleta avlija*
Izbor iz književnosti NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba, B. Ćopić, Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti)
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)*
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (odlomci)
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem/Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt*
Mihailo Lalić, Lelejska gora (odlomak)
Dobrica Ćosić, Koreni*
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka (odlomak)
Antonije Isaković, Kroz granje nebo (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun*
Milorad Pavić, Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja:
Isidora Sekulić, Borislav Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.
STRUKOVNE ŠKOLE (105 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Narodna lirska pjesma, Viša je gora od gore
Desanka Maksimović, Devojačka molba
Narodna lirska pjesma, Sunce se djevojkom ženi
Jovan Dučić, Zvezde
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica
Branislav Nušić, Gospođa ministarka*
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna epska pjesma, Ženidba kralja Vukašina
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko pije uz ramazan vino
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Starina Novak i knez Bogosav
Narodna epska pjesma, Početak bune protiv dahija
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Miroslavljevo jevanđelje
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Dositej Obradović, Pismo Haralampiju
Dositej Obradović, Život i priključenija, prvi deo*
Lukijan Mušicki, Glas harfe šišatovačke
Jovan Sterija Popović, Tvrdica*
Vuk Stefanović Karadžić, Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik
Vuk Stefanović Karadžić, O podeli i postanju narodnih umotvorina
Vuk Stefanović Karadžić, Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Vojislav Ilić, Pesme (Tibulo, Sivo, sumorno nebo, Zapušteni istočnik)
3. razred
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pesme (Pretprazničko veče, Veče na školju)
Jovan Dučić, Pesme (Zalazak sunca, Suncokreti, Jablanovi)
Milan Rakić, Pesme (Dolap, Iskrena pesma)
Vladislav Petković Dis, Pesme (Tamnica, Možda spava, Nirvana)
Sima Pandurović, Svetkovina
Borisav Stanković, Nečista krv*
Borisav Stanković, Koštana (odlomak)
Isidora Sekulić, Gospa Nola (odlomak)
Veljko Petrović, Salašar
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra, Seobe*
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*/Prokleta avlija*
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (izbor)
Miodrag Pavlović, Rekvijem
Dobrica Ćosić, Koreni*
Branko Miljković, Balada ohridskim trubadurima
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun*
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja:
I. Sekulić, B. Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.
E.POVEZANOST SA DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Srpski jezik je kurikularni predmet i jezik sporazumijevanja, učenja i poučavanja u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj koje obrazuju učenike pripadnike srpske nacionalne manjine po Modelu A (Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Narodne novine,Zagreb, 11. svibnja 2000.) i sve one koji se žele obrazovati po tom modelu.
Prema preporuci Europske unije iz 2006. (Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning (2006/962/EC)) o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, prva od osam kompetencija je komunikacija na materinskom jeziku.
U tom smislu materinski jezik je vrlo važan, jer omogućava bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u svim ostalim jezicima pa je kurikularni predmet Srpski jezik dio Jezično- komunikacijskog područja.
Domene predmeta Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo te Kultura i mediji, međusobno su povezane, isprepliću se pa se strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju sa sadržajima domena predmeta, ali i s drugim odgojno-obrazovnim i međupredmetnim temama.
Kvalitetna nastava srpskog jezika potiče estetsku kompetenciju zahvaljujući kojoj učenik razvija smisao za estetske vrijednosti, razumije značaj umjetničkih i kulturnih djela za osobni razvoj i razvoj društva, potiče izražavanje kroz sredstva različitih umjetnosti i putem različitih medija, promišlja, kritički vrednuje i oblikuje vlastite ideje, stavove i pogled na svijet, što je veza s Društveno-humanističkim i umjetničkim područjem.
Vještine rada u timu, prihvaćanje odgovornosti, rješavanje problema, sposobnost javnog nastupa i kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Društveni i osobni razvoj.
Učenjem i poučavanjem Srpskog jezika svakodnevno se kod učenika razvija kompetencija za učenje jer učenik istražuje, uspoređuje i propituje različite informacije, odabire različite strategije učenja, aktivno upotrebljava postojeća školska i izvanškolska znanja i iskustva, ustrajan je i konstruktivan, odgovoran, prati i planira proces učenja i shvaća značaj kontinuiranog učenja u školskom i izvanškolskom kontekstu.
Kreativnost, inicijativa, samostalnost i samopouzdanje, sposobnost organizacije, upravljanje projektima, rad u timu, obrazlaganje vlastitih ideja i praktična primjena, poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Kvalitetna komunikacija, tolerancija, razvoj odgovornosti pojedinca, vlastitog i društvenog identiteta povezuju predmet s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Učinkovita, funkcionalna i odgovorna uporaba sredstava informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svakodnevnoj komunikaciji i procesu učenja, u istraživanju, pronalaženju i procjenjivanju informacija i rješavanju problema, povezuje predmet s međupredmetnom temom Uporaba informacijsko- komunikacijskih tehnologija.
F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK
U skladu s načelom otvorenosti kurikuluma ovo poglavlje ne propisuje već pruža okvirne smjernice za učenje i poučavanje predmeta Srpski jezik. Na taj način učitelji imaju pravo na različitost u pristupu, a u skladu s potrebama učenika, njihovim razinama znanja i vještina i u njihovom najboljem interesu.
I Iskustva učenja:
Učeći materinski jezik i proučavajući književnost i kulturu svog naroda, učenik gradi vlastiti identitet, njeguje svoju kulturu, otkriva svoje interese, potrebe i potencijale, razvija funkcionalnu i čitalačku pismenost, istražuje ideje u književnosti i povezuje ih sa životnim situacijama i iskustvom, razvija stvaralački duh i kreativnost, razumije sve vrste tekstova u različitim kontekstima, oblikuje sustav vrijednosti.
Pri učenju i poučavanju Srpskog jezika naglasak je na komunikacijskom pristupu i izučavanju teksta, problemskoj nastavi te principima znanstvenosti, primjerenosti, očiglednosti i postupnosti, uz aktivan rad učenika. Učenik preuzima odgovornost za vlastito učenje: samostalno upravlja svojim učenjem, uči istraživanjem, otkrivanjem, koristi se ranije stečenim znanjima i iskustvima koje primjenjuje u novim situacijama.
Za učenje i poučavanje Srpskog jezika primjenjuju se razne metode i oblici rada, a sama priroda predmeta sugerira komunikacijsko-funkcionalni, holističko-humanistički i problemsko-stvaralački pristup.
Strategija učenja povezuje se sa sadržajima domena predmeta: Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo, Kultura i mediji.
Pristup učenju i poučavanju domene Književnost u osnovnoj školi polazi od tematskog pristupa te se čitaju djela u skladu s temama primjerenim uzrastu. Tekstovi se mogu povezati po tematskoj srodnosti u određene tematske cjeline.
Interpretacija književnih djela u četvrtom i petom ciklusu temelji se na kronološko-povijesnom pristupu književnosti kako bi se gradila svijest o razvojnom tijeku vlastite nacionalne književnosti i umjetnosti, kulturi, tradiciji i podrijetlu. Tekstovi se također grupiraju u cjeline, ali njih ne čini više tematska srodnost tekstova, već pisci i njihova djela razvrstane u književne epohe te narodna književnost kao posebna cjelina.
U svim ciklusima interpretacija književnih djela polazi od literarnog i estetskog aspekta recepcije književnog teksta kao i od doživljajno-saznajnog, emocionalno-iskustvenog učeničkog pristupa. Tijekom tumačenja, kasnije i vrednovanja književnog djela, učenik razvija problemsko i kritičko čitanje pri čemu aktivira svoje književnoteorijsko znanje, istraživački duh i intelektualnu radoznalost te izražava svoju maštu i kreativnost. Književni tekstovi namijenjeni cjelovitom čitanju odabiru se prema umjetničkoj vrijednosti te kao reprezentativni primjeri žanra, poetike i epohe, a pritom se uvijek vodi računa o razvojnom uzrastu i recepcijskim mogućnostima učenika.
U svakoj školskoj godini učenik čita cjelovite književne tekstove koje odabire učitelj na temelju popisa djela koji je priložen uz tablicu ishoda, ali i one koje samostalno odabire. Broj djela za čitanje po vlastitom izboru učenika nije ograničen, naprotiv, učenike treba poticati na čitanje sa uživanjem i razvijanje čitalačke navike.
Učenje i poučavanje jezika započinje početnim čitanjem i pisanjem koji su temelj za daljnji razvoj jezičnih vještina i komunikacijske kompetencije. U prvom i drugom ciklusu posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja međusobni odnos jezičnih vještina iz ranog razdoblja s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se dalje učenici poučavati. U cilju rasterećenja učenika petog i šestog razreda neki sadržaji u domeni Jezik poučavaju se u trećem, četvrtom odnosno petom razredu što odgovara njihovim saznajnim mogućnostima.
Kroz ostale cikluse učenici postupno i sustavno uče jezičnu normu srpskog standardnog jezika koju primjenjuju u praksi. Izbjegava se tradicionalni pristup gramatici i jeziku uopće, već se naglašava primjena jezičnih zakonitosti u različitim komunikacijskim situacijama. Učeničke vještine se proširuju i usložnjavaju u skladu s njihovim jezičnim razvojem i doprinose stjecanju komunikacijske jezične kompetencije. Ovladavanje raznim jezičnim djelatnostima temelji se na tekstu (umjetničkom i neumjetničkom) koji je zajedničko polazište svih domena te se na istom tekstu mogu ostvariti ishodi iz više domena. Pored univerzalnih razvojnih obrazaca, jezični razvoj učenika ovisi o određenim individualnim obilježjima. Upravo prema tim obilježjima se osmišljavaju razne aktivnosti za stjecanje komunikacijskih vještina važnih za svrhovito ovladavanje standardnog srpskog jezika.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u jezično poticajnim okolnostima. Razvojem komunikacijske kompetencije, primjenom komunikacijskih vještina, poštivanjem pravogovornih, pravopisnih i gramatičkih normi prilikom oblikovanja novih i originalnih tekstova, bavi se domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo. Pored primjene različitih funkcionalnih stilova, učenik stvara tekstove u kojima upotrebljava razne oblike prepričavanja, pripovijedanja, deskripcije, sažimanja i slično, a u četvrtom i petom ciklusu piše i eseje u kojima istraživački, kritički i stvaralački pristupa književnosti. Pored pisanja, učenik razvija sposobnost aktivnog slušanja, govorenja i vještinu različitih vrsta čitanja. Također, učenik se potiče na originalno stvaralaštvo kroz kreativno pisanje i izražajno kazivanje gdje dolazi do izražaja njegova mašta, kreativnost i poduzetnost. Stvaralaštvo se izražava i u ostalim domenama kroz samostalnu interpretaciju umjetničkog djela u domeni Književnost, kroz dramatizaciju tekstova, scenski prikaz narodnih običaja, snimanje filmova i drugo u domeni Kultura i mediji.
Učenje i poučavanje u domeni Kultura i mediji potiče učenika na samostalno prikupljanje i analizu informacija iz različitih izvora te kritičko prosuđivanje medijskih tekstova i poruka, odnosno razvoj medijske pismenosti. Učenik se potiče na razumijevanje različitih kulturoloških sadržaja i pojava, kao i na njegovanje svoje kulture, identiteta, običaja i tradicije. Posjećujući različite kulturne i vjerske institucije, događaje i manifestacije, uključuje se u kulturni i društveni život zajednice te razvija svoju kreativnost. Za ostvarenje ishoda ove domene učitelj, uvažavajući prijedloge učenika, odabire medijske sadržaje i popularnokulturne tekstove primjerene uzrastu, interesima i recepcijskim mogućnostima učenika.
II Uloga učitelja u osnovnoj i srednjoj školi
Oblici, metode rada i nastavna sredstva suvremene nastave zahtijevaju inovativni pristup u području komunikacije na relaciji učitelj- učenik. Međusobni odnos učitelja i učenika treba biti suradnički i poticajan. Izbjegavaju se tradicionalne metode i oblici rada gdje je učitelj prenositelj znanja, a učenici pasivni slušatelji. Učitelju je, u organizaciji nastavnog procesa, dodijeljena uloga usmjerivača, animatora i pokretača učeničkih aktivnosti, kreativnih i stvaralačkih potencijala pa bira metode, oblike nastave i tehnike učenja koji potiču na razvoj kritičkog mišljenja, razvoj samostalnosti i odgovornosti (domaća zadaća, samostalno pisanje sastava/eseja, pravljenje različitih nastavnih materijala kao što su plakati, prezentacije i sl.) stvaranje novih ideja i uživanje u procesu traženja (programirana, problemska, heuristička, projektna i integrirana nastava, vođeno čitanje i čitanje s predviđanjem, autorova stolica i drugo). Metode učitelj prilagođava potrebama i mogućnostima svakog učenika. Na satovima gdje dolazi do preplitanja domene Književnost i Kultura i mediji poželjna je primjena projektne nastave (istraživanje običaja, tradicije, odlazak u rodna mjesta pisaca i slično). Učitelj sustavno i kontinuirano unaprjeđuje svoje kompetencije i održava visoku kvalitetu stručnosti. Procjenjujući ranije stečena iskustva i znanja, učitelj osmišljava nastavu, samostalno bira materijale ili ih sam kreira, primjenjuje različite strategije poučavanja i komunikacijske strategije i uvijek vodi računa o različitim mogućnostima i sposobnostima učenika u odjelu tako što osmišljava različite aktivnosti za učenike. Svakom učeniku učitelj omogućuje sudjelovanje u različitim aktivnostima u kojima će pokazati i primijeniti svoja znanja i vještine, potiče kreativnost, samostalnost, samoinicijativnost, individualnost, empatiju, težnju ka kompromisu, toleranciju, timski rad i uvažavanje tuđih mišljenja kao i samorefleksiju i samovrednovanje učenja, potiče učenika da izrazi svoje mišljenje i stav, uvažava ga i eventualno usmjerava na neka druga rješenja ako smatra da učenik griješi.
III Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ka ostvarivanju obrazovnih ciljeva, funkcionalni su i usklađeni s ishodima učenja.
Učenje i poučavanje Srpskog jezika pored direktne komunikacije učenika i učitelja, ostvaruje se i posredno putem različitih medija. Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje, samostalno ih kreira ili uz sugestije potiče učenike da ih izrađuju. Temeljni izvori za učenje i poučavanje Srpskog jezika su tekstovi različitih sadržaja, struktura, funkcionalnih stilova iz različitih izvora, a usklađeni s učeničkim uzrastom, sposobnostima, interesima, iskustvom, vještinama i jezičnim razvojem.
Za učenje i poučavanje upotrebljavaju se udžbenici iz Republike Hrvatske i iz Republike Srbije koji su odobreni od strane ministarstva nadležnog za poslove odgoja i obrazovanja u vladi Republike Hrvatske.
Izvori i sredstva učenja i poučavanja moraju biti dostupni učenicima i referentni. Kao izvor informacija upotrebljavaju se prije svega školske i druge vrste knjižnica, ali i internet s tim što učenik u tom slučaju kritički odabire informacije, vodeći računa o pouzdanosti izvora.
IV Okruženje
Okruženje za učenje i poučavanje najčešće je učionica, a učenik sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i uljepšavanju svog radnog prostora. Tako pripremljeno okruženje poticajno je i usmjereno na sadržaje učenja.
Pored toga, učenje i poučavanje ostvaruje se u izvanučioničkim i izvanškolskim prostorima kao što su knjižnice i različite kulturne ustanove koje se posjećuju u okviru stručnih ekskurzija, ali i virtualno okruženje.
U okruženju za učenje i poučavanje promovira se zajedništvo, tolerancija, međusobno uvažavanje, poštivanje, ravnopravnost i pristup bez predrasuda. Takvo okruženje pruža mogućnost za različite dinamike učenja, potiče inicijativnost i poduzetnost, razvoj samopouzdanja i odgovorno ponašanje.
V Određeno vrijeme
Predmet Srpski jezik poučava se kroz sve cikluse. U prva tri ciklusa planirano je godišnje 140 sati kao i za predmet Hrvatski jezik u modelu A. Iako postoji formalni raspored sati, prva četiri razreda imaju fleksibilnu organizaciju nastave za razliku od ostalih razreda, a to omogućuje učiteljima veći stupanj prilagođavanja odgojno-obrazovnog rada potrebama i interesima učenika. U četvrtom i petom ciklusu razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji programi sa satnicom 140 + 140 + 140 + 128 i programi sa satnicom 140 + 140 + 105 + 96; 105 + 105 + 105 + 96 te trogodišnji sa satnicom 105 + 105 + 96.
Imajući u vidu dinamiku i kvalitetu ostvarivanja ishoda i napretka učenika u pojedinom odjelu, učitelj samostalno planira aktivnosti obrade, vježbanja, ponavljanja, sistematizacije i provjeravanja. Aktivnosti na satu se raspoređuju rukovodeći se načelom unutarpredmetne korelacije i integracije. Naime, tijekom jednog nastavnog sata mogu se ostvariti ishodi više ili čak svih domena, a također ostvarivanje jednog ishoda može se protezati tijekom nekoliko sati.
VI Grupiranje učenika
Učenici su grupirani u odjele, a s obzirom na veličinu odjela grupiraju se u timove ili parove radi ostvarivanja različitih projekata u fizičkom i virtualnom okruženju.
Učenik postavlja individualne ciljeve, uči samostalno i timski te doprinosi pozitivnoj radnoj atmosferi.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s poteškoćama ili pak nadarenih učenika kurikulum se prilagođava u skladu s Okvirom za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s poteškoćama kao i Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća nadarene djece i učenika.
G.VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u kurikularnom predmetu Srpski jezik u skladu je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama.
Vrednovanje se pažljivo planira i provodi sakupljanjem različitih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Ono mora biti objektivno, ali i uvažavati potrebe i mogućnosti svakog učenika.
Elementi vrednovanja u Srpskom jeziku proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda četiri domene: Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
U prvom i većem dijelu drugog ciklusa (3. i 4. razred) elementi vrednovanja su sljedeći:
Književnost
Jezik
Usmeno izražavanje i stvaralaštvo
Pisano izražavanje i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Od kraja drugog ciklusa (5. razred) do kraja petog ciklusa elementi vrednovanja su sljedeći:
Književnost
Lektira
Jezik
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Kroz element Književnost vrednuje se samostalna interpretacija, komparacija i vrednovanje različitih djela, primjena usvojenih književnoteorijskih znanja te vještina povezivanja djela s određenim povijesnim kontekstom.
Radi poticanja učenika na čitanje preporučuje se da se lektira ne vrednuje isključivo putem dnevnika čitanja, a također treba izbjegavati pismene provjere. Na satu lektire treba primjenjivati različite metode i oblike rada koji će omogućiti učenicima da izraze svoj doživljaj djela i svoje stavove. Vrednuje se samostalna interpretacija književnog djela.
Kroz element Jezik vrednuje se primjena jezičnih znanja i vještina u različitim komunikacijskim situacijama.
Kroz elemente Usmeno izražavanje i stvaralaštvo, Pismeno izražavanje i stvaralaštvo, odnosno Kultura izražavanja i stvaralaštvo vrednuje se primjena jezičnih znanja i vještina i razumijevanje književnog teksta u različitim oblicima usmenog i pisanog izražavanja, različite vrste čitanja kao i različiti oblici učenikovog kreativnog stvaralaštva.
Kroz element Kultura i mediji vrednuje se vještina samostalnog prikupljanja i analize različitih informacija, medijska pismenost tj. razumijevanje i vrednovanje medijskih poruka te razumijevanje različitih kulturoloških sadržaja i pojava.
U prvom (1. i 2. razred) i većem dijelu drugog ciklusa (3. i 4. razred) u završnoj procjeni najveću težinu ima element vrednovanja Jezik 30 %, zatim Književnost 25 %, Usmeno izražavanje i stvaralaštvo i Pismeno izražavanje i stvaralaštvo po 20 %, dok element vrednovanja Kultura i mediji u završnoj procjeni sudjeluje s 5 %.
U 5. razredu te u trećem ciklusu u završnoj procjeni najveću težinu ima element vrednovanja Jezik 30 %, a zatim Kultura izražavanja i stvaralaštvo 25 %, Književnost 20%, Lektira 15 % te Kultura i mediji 10 %.
U četvrtom i petom ciklusu u završnoj procjeni najveću težinu imaju elementi vrednovanja Književnost i Lektira po 25 %, zatim domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo sa 20 %, domena Jezik 20 % i Kultura i mediji 10 %.
U prvom ciklusu vrednovanje je opisno, kroz završnu procjenu (tri stupnja: potrebna podrška, u skladu s očekivanjima, izvrsno u odnosu na očekivanja), a učitelj piše i kvalitativni osvrt na postignuća učenika; opisuje što učenik zna i može, u kojim elementima je posebno uspješan, a u kojima treba podršku.
Od drugog ciklusa, postignuća učenika se vrednuju brojčano. Uz to, učitelj daje i procjenu razvijenosti određenih generičkih kompetencija: odgovornost, zalaganje, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija, suradnja (tzv. liste procjene i skala od 4 stupnja: potrebna podrška, zadovoljavajuće, dobro, vrlo dobro).
Zadržavaju se školske ocjene od 1 - 5 (nedovoljan, dovoljan, dobar, vrlo dobar, odličan).
Elementi generičkih kompetencija koje se procjenjuju kod učenika su:
ODGOVORNOST (izvršava obveze i zadatke, poštuje rokove, preuzima odgovornost za vlastito učenje i ponašanje, ustrajan je i samokritičan, trudi se)
SAMOSTALNOST I SAMOINICIJATIVNOST (samostalno uči, rješava zadatke, poduzetan je, izvršava obveze uz minimalne poticaje učitelja, planira i prati vlastito učenje)
KOMUNIKACIJA I SURADNJA (uspješno komunicira i surađuje s drugim učenicima i učiteljem)
KREATIVNOST (maštovit je i originalan)
PRIMJENA ZNANJA U PRAKTIČNIM SITUACIJAMA (stečena znanja primjenjuje u novim situacijama)
Kroz sve cikluse obrazovanja ishodi Učenik razvija čitalačku naviku (domena Književnost) i Učenik gradi/razvija svoj kulturni i nacionalni identitet (domena Kultura i mediji), ne vrednuju se brojčano, jer za cilj imaju poticanje čitalačke kulture učenika, izgradnju i razvoj kulturnog i nacionalnog identiteta i uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Ishod Učenik razvija čitalačku naviku prati se putem učeničkog predstavljanja pročitanog djela (razgovor, plakat, razne multimedijske prezentacije).
Za ishod Učenik gradi/razvija svoj kulturni i nacionalni identitet, učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite školske i izvanškolske aktivnosti; posjete kulturnim ustanovama, kinu, prisustvovanje ili sudjelovanje u kulturnim manifestacijama i slično. Učenik može zabilježiti svoja zapažanja i doživljaj ili ih može iznositi kroz razgovor s učiteljem ili drugim učenicima. Za sudjelovanje u različitim kulturnim manifestacijama, slobodnim aktivnostima te svim vidovima stvaralaštva učenika (recitiranje, pisanje literarnih radova, dramatizacije, multimedijske prezentacije i slično) učenik može biti vrednovan brojčano kroz element Kultura izražavanja i stvaralaštvo, ili kroz element Kultura i mediji (prezentacije).
O tome hoće li učenik biti vrednovan odlučuje sam učitelj.
Postoje tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.
Vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Ono služi za motiviranje učenika na daljnji rad, unaprjeđivanje i planiranje budućeg učenja i poučavanja, pomaže učitelju prilagoditi proces poučavanja potrebama konkretnog razrednog odjela ili pojedinih učenika u određenom trenutku te u pravilu ne rezultira ocjenom.
Vrednovanje za učenje uključuje različite metode i tehnike: ciljana pitanja tijekom nastave za provjeru razine usvojenosti sadržaja, kraće pisane provjere znanja, predstavljanje učeničkih projekata, provjere domaćih zadataka, učeničke mape, konzultacije s učenicima itd.
Vrednovanje kao učenje potiče učenike na praćenje, samoanalizu i samovrednovanje vlastitog učenja. Na ovaj način učenici razvijaju kompetenciju „učiti kako učiti“ kao preduvjet za cjeloživotno učenje. Uloga učitelja je u usmjeravanju učenika na preuzimanje odgovornosti za svoje učenje.
U ovom se procesu vrednovanja upotrebljavaju dnevnik učenja, individualne konzultacije s učenicima, obrasci za samoprocjenu učenja, planovi učenja i slično. Kao ni vrednovanje za učenje, ni ovaj proces ne dovodi do ocjene već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenog podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i vještina na kraju određenog obrazovnog razdoblja, u odnosu na odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. provodi se periodično, nakon određene nastavne cjeline ili na kraju određenog obrazovnog razdoblja. U pravilu rezultira brojčanim vrednovanjem (osim u prvom ciklusu).
Prilikom vrednovanja naučenog vodi se računa o transparentnosti i objektivnosti.
Vrednovanje naučenog temelji se na usmenom ispitivanju, pismenim provjerama, testovima, prezentacijama, vrednovanju projekata i slično. Svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja moraju biti unaprijed definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne usmjerava se samo na procjenjivanje usvojenosti znanja, već i na razvijenost vještina koje su definirane ishodima. potiče se prepoznavanje i praćenje različitih postignuća, čak i onih koja su stečena izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Važno je poticati i primjenu znanja i vještina u novim situacijama.
Zaključna pr(ocjena) treba se temeljiti na što više informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (dobivenih različitim metodama vrednovanja naučenog, ali i vrednovanja za učenje i kao učenje), a o uloženom trudu, zalaganju, ponašanju i suradnji izvještava se posebno. Zaključna procjena ne smije biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena prikupljenih tijekom vrednovanja naučenog (osim kad su sve ocjene iste), već treba uvažiti i pokazatelje o učenikovom učenju i napredovanju prikupljene kroz vrednovanje za učenje.
Veći ponderi pojedinih elemenata vrednovanja osiguravaju naglasak na važnijim gradivnim elementima predmeta Srpski jezik.
PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A
Radna nelektorirana i nekorigirana verzija
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS PREDMETA
Srpska nacionalna manjina najbrojnija je nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj koja je stoljećima izgrađivala svoj kulturni identitet istovremeno obogaćujući njezin multikulturalni prostor svojom bogatom i raznovrsnom kulturom.
Materinski jezik je najvredniji izraz identiteta jer učeći o svom jeziku i kulturi bolje upoznajemo sebe, svoj narod, svoje nasljeđe, više cijenimo sebe i postajemo sposobniji uvažavati ostale kulture i narode.
Pripadnici nacionalnih manjina svoje pravo na obrazovanje na jeziku i pismu manjine ostvaruju na temelju propisanih zakonskih akata, Ustava i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Srpski jezik je kurikularni predmet i jezik sporazumijevanja, učenja i poučavanja u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj koje obrazuju učenike pripadnike srpske nacionalne manjine po Modelu A i sve one koji se žele obrazovati po tom modelu.
Srpski jezik u Modelu A ima posebno mjesto jer se cjelokupno učenje i poučavanje odvija na materinskom jeziku. Učenje i poučavanje svih predmeta (izuzev hrvatskog jezika) odvija se na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a u nastavi stranih jezika prijevodi tekstova obvezno se pišu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Svrha učenja srpskog jezika je čuvanje, njegovanje i prenošenje tradicije i kulture, poticanje razvoja integriteta i identiteta, osjećaja nacionalne pripadnosti, ali i pripadnosti europskoj zajednici.
Materinski jezik predstavlja bogatstvo u koje je utkano cjelokupno iskustvo, znanje i kultura jednog naroda, pa stoga učenje i poučavanje materinskog jezika ima suštinski značaj za intelektualni, emocionalni i društveni razvoj učenika. Vladanje materinskim jezikom je temeljna kompetencija koja predstavlja polazište za učenje svih drugih predmeta i zato se uči na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima.
U vremenu globalizacije, vrlo snažno izražene i kroz širenje engleskog kao svjetskog jezika, svrha poučavanja materinskog jezika je da se kod učenika razvija svijest, odgovornost i potreba za njegovanjem i čuvanjem materinskog jezika kao temeljnog izraza identiteta, istovremeno ih upućujući da shvate društveno- kulturnu realnost.
Učenjem i poučavanjem Srpskog jezika učenici upoznaju najznačajnije pisce i djela srpske književnosti, osposobljavaju se za samostalnu interpretaciju različitih umjetničkih, ali i neumjetničkih tekstova, postupno proširuju saznajne vidike, razvijaju kritičko mišljenje, originalna gledišta, kreativnost, samopouzdanje i preuzimaju inicijativu, aktivnu i odgovornu ulogu u svom obrazovanju.
Kroz predmetni kurikulum Srpskog jezika učenici se odgajaju u duhu općeg humanističkog progresa i tolerancije, potiču na razvijanje trajnog interesa za nova saznanja, obrazovanje i cjeloživotno učenje.
Kao predmet, Srpski je jezik usklađen s potrebama suvremenog društva, temelji se na komunikacijskom pristupu, usmjeren je na razvoj ljubavi prema čitanju, na usvajanje pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja, razvijanje strategije učenja putem čitanja, kao i na medijsko obrazovanje učenika te postupno i kontinuirano razvijanje čitalačke pismenosti. Predmetni kurikulum učiteljima pruža mogućnost usuglašavanja planiranih nastavnih sadržaja sa sadržajima drugih predmeta kad god je to svrsishodno, što učenicima pruža potpunija i trajnija znanja, vještine i sposobnosti.
Kurikulum predmeta Srpski jezik uvažava različite razvojne mogućnosti učenika, njihove potrebe i interese. primjenjivanje principa znanstvenosti, primjerenosti, očiglednosti i postupnosti, uz učeničku svjesnu aktivnost, istraživanje i stvaranje, polazišta su u organizaciji nastave materinskog jezika, koja će učenike oplemenjivati i odgajati za estetsko i humano.
Po uspješnom završetku srednjoškolskog obrazovanja učenici imaju mogućnost opredijeliti se za svijet rada ili nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili, ukoliko to žele, u Republici Srbiji, upravo zahvaljujući školovanju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA SRPSKI JEZIK
Učenik:
1. Razvija ljubav prema materinskom jeziku te poštuje, njeguje i unapređuje kako kulturnu baštinu i vlastiti jezični, kulturni i nacionalni identitet, tako i vrijednosti različitih jezičnih i kulturnih zajednica te se osposobljava za život u multikulturalnom društvu.
2. Usvaja gramatička i pravopisna pravila i vlada jezikom radi sporazumijevanja u različitim komunikacijskim situacijama, putem različitih medija i u različite svrhe.
3. Stječe naviku i potrebu za čitanjem radi učenja i uživanja, samostalno tumači i vrednuje različite umjetničke i neumjetničke tekstove, kritički promišlja različite informacije i sadržaje, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost te namjeru autora, njeguje i razvija etičke i estetske vrijednosti.
4. Stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, teorijska znanja o jeziku i pravopisu uspješno primjenjuje u praksi, kreativno se izražava, razvija i njeguje stvaralački, istraživački i kritički duh.
5. Preuzima odgovornost za svoje usmeno i pisano izražavanje i odgovornost za svoje učenje, samostalno rješava probleme i donosi odluke, primjenjuje stečena znanja i vještine u novim situacijama, poduzetan je te spreman na suradnju i timski rad.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK
Učenje i poučavanje Srpskog jezika odvija se kroz četiri znanstveno utemeljene i međusobno povezane domene:
Književnost
Jezik
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura i mediji
U svim domenama razvija se komunikacijska jezična kompetencija, odnosno četiri sposobnosti sporazumijevanja: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje.
Kroz ove domene razvija se učenik koji poštuje različitosti, ljudska prava i slobode, ima aktivan i odgovoran odnos prema društvu u kojem živi, odgovoran je za svoje obrazovanje, izbore i odluke. Argumentirano zastupa svoje stavove i mišljenja, uvažavajući suprotna stajališta, spreman je na suradnju i rješavanje problema.
Domena Književnost temelji se na čitanju književnog teksta i na estetici recepcije, u skladu s jednim od osnovnih principa moderne nastave usmjerene na učenika. Kako tekst tek u svijesti čitatelja postaje umjetničko djelo, prije rada na književnom tekstu treba stvoriti snažan doživljajni kontekst, a tek nakon recepcije i interpretacije mogu se ostvariti određena književnoteorijska i ostala uopćavanja.
Ova domena razvija ljubav prema čitanju, sposobnost da učenik interpretira ono što je pročitao i da uspoređuje razna književna djela. Osim obveznih lektirnih djela vrlo je važno da se učeniku ostavi i mogućnost slobodnog izbora, kako bi se poticalo čitanje radi osobnog zadovoljstva i stvaranje čitalačke navike.
Domena Jezik temelji se na shvaćanju i obrazlaganju jezičnih pojava, koje učenik uočava u njihovoj praktičnoj funkciji ostvarenoj u pisanom tekstu ili živoj govornoj komunikaciji. Vrlo je važno jezične zakonitosti savladati prvo na materinskom jeziku, što je preduvjet za učenje svih drugih jezika. Kroz ovu domenu učenik njeguje jezičnu kulturu, usvaja pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja te prepoznaje i osuđuje govor mržnje.
Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo potiče kreativno stvaralaštvo učenika te razvija sposobnost učenika da se u govoru i pisanju pridržava svih pravila dobre komunikacije, da iskaže interes za sugovornika kao i spremnost na toleranciju. Potiče se intelektualna radoznalost, razvija se suradničko učenje, samostalnost i odgovornost.
Komunicirajući, učenik ne izražava samo svoje misli i osjećaje, već i stupanj duhovnog razvoja, a učitelj uvažava svakog učenika, njegove ideje i individualne sposobnosti.
Domena Kultura i mediji - Kultura podrazumijeva sustav vrijednosti, stavova i običaja određene društvene zajednice, a najvažniji kulturni alat koji oplemenjuje čovjeka i omogućuje mu da se izrazi je umjetnost.
Kroz ovu domenu učenik se upoznaje s radom kulturnih ustanova, razvija naviku posjećivanja kulturno-umjetničkih događaja te ga se potiče da i sam aktivno sudjeluje u različitim kulturnim manifestacijama. Učenik razvija estetsku kompetenciju, upoznaje kulturu i umjetnost te njeguje tradiciju svog naroda.
Ova domena razvija i medijsku pismenost kao vještinu i sposobnost postavljanja pravih pitanja o onome što se gleda, čita ili sluša, odnosno pitanja koja su temelj istinske demokracije: Tko je konstruirao ovu poruku i zašto je šalje? Osim što razvija sposobnost analize i vrednovanja medijskih poruka, učenik razvija i sposobnost odašiljanja poruka putem medija. Učenik također uviđa razliku između visoke i popularne kulture te proučava popularnu kulturu i njezin utjecaj na razvoj stavova i vrijednosti.
Kroz ovu domenu učenik shvaća značaj i ulogu medija, cenzuru i propagandu, pravo na informaciju i pravo na privatnost te suštinske postulate etike medija.
Književnost
Kroz ovu domenu učenik se upoznaje s razvojem i reprezentativnim djelima srpske književnosti, procjenjuje njezino mjesto u europskom kontekstu te europske utjecaje, ali i njezin doprinos europskoj književnosti. Učenik usvaja osnovna znanja iz teorije i povijesti književnosti kako bi njegov doživljaj i razumijevanje problematike djela bili što potpuniji, s vremenom samostalno interpretira i prosuđuje književni tekst te izražava, objašnjava i argumentirano brani svoje stavove. Ova domena obrazuje učenika koji može, na temelju svog čitalačkog iskustva, u mnoštvu knjiga koje su nam danas dostupne odabrati djela koja vrijedi čitati, u skladu s estetskim i etičkim mjerilima.
Najvažniji zadatak domene Književnost jest da razvije ljubav prema simpatičkom čitanju i potiče čitanje kao životni stil primjenjujući suvremene metode, da bi učenici čitanje doživjeli kao radost i uživanje, a ne kao napor.
Ivo Andrić je rekao: „Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život.“ Prema tome, kroz domenu Književnost učenik obogaćuje svoj unutarnji svijet, svoj rječnik, spoznaje sebe i druge, razvija sposobnost empatije, kritičko mišljenje i divergentno razmišljanje, a stečena znanja i vještine primjenjuje u svakodnevnim životnim situacijama.
Jezik
Kroz ovu domenu učenik upoznaje razvoj i osnovne zakonitosti srpskog standardnog jezika te razmatra jezik kao društvenu pojavu i komponentu nacionalnog identiteta.
Učenik razlikuje standardni jezik i dijalekt, sociolekt i idiolekt, razlikuje funkcionalne stilove i zna ih primijeniti u različitim kontekstima i komunikacijskim situacijama. Usvojena gramatička i pravopisna znanja i vještine, učenik uspješno primjenjuje pri analizi i oblikovanju teksta te istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na temelju konteksta.
Učenik kreira tekstove koji imaju praktičnu namjenu (pozivnice, molbe, formulari i slično), razumije i upotrebljava javne obavijesti, odnosno, na temelju implicitnih znanja o jeziku, razvija čitalačku pismenost i funkcionalna znanja.
Kao sredstvo izražavanja i sporazumijevanja, jezik je temelj za intelektualni, moralni, emocionalni, društveni i kulturni razvoj pojedinca te ova domena razvija socijalizacijske sposobnosti učenika i jezičnu toleranciju.
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura izražavanja i stvaralaštvo razvija učenika koji pravilno i smisleno izražava vlastite misli, osjećaje i stavove, pridržavajući se svih pravila dobrog govora i pisanja, poštujući vrijeme onih koji ga slušaju i uvažavajući njihovu potrebu da budu slušani. Kultura izražavanja traži veliku kulturu duha pa je nužno kod učenika poticati asertivan odnos prema sugovorniku.
Ova domena njeguje kreativno pisanje, obogaćuje učenikov rječnik, razvija njegov jezični i stilski izraz. Učenik razvija kulturu usmenog i pisanog izražavanja i vještine opisivanja, prepričavanja, izvještavanja, raspravljanja, referiranja. Potiče se literarno, dramsko-scensko i novinarsko stvaralaštvo.
Ova domena njeguje interpretativno, istraživačko, kritičko, izražajno, ali i stvaralačko čitanje i kazivanje, pomoću kojeg se učenik oslobađa treme, razvija samopoštovanje i samouvjerenost te gradi svoj stil govorenja.
Potiče se kreativno stvaralaštvo učenika, poduzetnost, individualnost, znatiželja, mašta, otvorenost i hrabrost, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu te razvoj divergentnog mišljenja.
Da bi se razvio u jedinstvenu osobnost koja će biti sposobna doprinijeti razvoju društva, učeniku se treba omogućiti sloboda izražavanja i ispoljavanja vlastitog kritičkog stava.
Kultura i mediji
Suvremena nastava ne smije ignorirati veliki utjecaj i ulogu medija u današnjem društvu. Da bi učenik mogao kritički sagledati medije, mora biti medijski pismen i mora imati razvijeno kritičko mišljenje.
Domena Kultura i mediji temelji se na principu istraživanja teksta, odnosno na interpretaciji velikog broja verbalnih i vizualnih simbola koje svakodnevno primamo putem medija. Učenik se osposobljava za komunikaciju s medijima, razumijevanje i vrednovanje medijskih poruka. Upoznaje klasične i moderne izvore znanja i informacija i osposobljava se za samostalno učenje.
Učenik razvija naviku da posjećuje kulturne događaje i tako razvija svoj kreativni potencijal i estetski senzibilitet te promišlja o utjecaju kulture, popularne kulture i tradicije na vlastiti kulturni identitet. Ova domena kod učenika razvija percepciju, koncentraciju i vizualnu memoriju, kao i samopouzdanje, empatiju, solidarnost i toleranciju prema onima koji su drugačiji.
Učenik se potiče na stvaranje medijskih poruka i kreativno izražavanje, a svojim umjetničkim stvaralaštvom doprinosi oblikovanju kulture svoje neposredne i šire okoline.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
Većina odgojno-obrazovnih ishoda razvija se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole pa se pojedine k omponente razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno-obrazovnim ciklusima koji slijede. Tijekom jednog nastavnog sata mogu se ostvariti ishodi više ili čak svih domena, a također ostvarivanje jednog ishoda može se protezati tijekom nekoliko sati.
Odgojno-obrazovne ishode čine: formulacija ishoda, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda.
Dio nekih ishoda je preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje ili preporuka književnih ili neknjiževnih tekstova na kojima se radi. U domeni Kultura i mediji nalazi se i prijedlog kulturnih događaja i ustanova za ostvarenje ishoda Učenik gradi/razvija svoj kulturni i nacionalni identitet.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog ishoda. Sadržaji preko kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Književnost većinom su književna djela čiji se popis nalazi nakon tablice ishoda.
razine usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda opisno određuju širinu znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova u četiri kategorije (zadovoljavajući, dobar, vrlo dobar i izvrstan).
Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.
OZNAKA
OBJAŠNJENJE OZNAKE
A.
Domena Književnost
B.
Domena Jezik
C.
Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo
D.
Domena Kultura i mediji
A.1.
Domena Književnost, prvi razred
A.1.1.
Domena Književnost, prvi razred, ishod jedan
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
izvrsna
1. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.1.1.
Učenik prepoznaje pjesmu, priču i kratke narodne umotvorine
- uočava vezu slike i teksta u slikovnici
- prepoznaje pjesmu primjerenu uzrastu te stihove i strofe
- prepoznaje osnovni osjećaj u pjesmi
- prepoznaje glavni događaj, mjesto i vrijeme dešavanja radnje u priči
- uočava likove i njihove istaknute osobine
- razumije sadržaj i odgovara na jednostavna pitanja u vezi s tekstom
- prepoznaje različite oblike kazivanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje, razgovor
- prepoznaje pitalicu, zagonetku, brzalicu
- prepoznaje pjesmu, priču i kratke narodne umotvorine i odgovara na jednostavna pitanja
- prepoznaje pjesmu, priču, kratke narodne umotvorine i izvodi jednostavne zaključke u vezi s tekstom
- prepoznaje pjesmu, priču, kratke narodne umotvorine na temelju tekstovnih obilježja
- određuje slijed događaja u tekstu
- izvodi složenije zaključke u vezi s tekstom
- prepoznaje pjesmu, priču, kratke narodne umotvorine na temelju tekstovnih obilježja
- uočava uzročno-posljedičnu povezanost događaja te ocjenjuje ponašanje likova
A.1.2.
Učenik prepoznaje dramski tekst
- prepoznaje dramski tekst koji je namijenjen izvođenju na pozornici
- prepoznaje glavni događaj
- uočava likove i njihove istaknute osobine
- prepoznaje dramski tekst
- odgovara na jednostavna pitanja u vezi s tekstom
- prepoznaje i razlikuje dramski tekst od drugih njemu poznatih tekstova
- izvodi jednostavne zaključke u vezi s dramskim tekstom
- objašnjava po čemu se dramski tekst razlikuje od drugih njemu poznatih tekstova
- prepoznaje dramsku radnju
- izvodi složenije zaključke u vezi s dramskim tekstom
- uspoređuje dramski tekst s drugim njemu poznatim tekstovima i objašnjava razlike
- iznosi svoj stav o dramskom tekstu objašnjavajući i vrednujući događaje i postupke likova
A.1.3.
Učenik razvija čitalačku naviku
- čita kratko književno djelo primjereno uzrastu (npr. slikovnice) za razvijanje čitalačkih navika
- uočava naslov, ime autora, razumije sadržaj i ilustracije u knjizi
- na temelju preporuke učitelja ili knjižničara čita kraće književne tekstove primjerene uzrastu
- samostalno bira kraći književni tekst koji će čitati
DOMENA: JEZIK (B)
B.1.1.
Učenik vlada elementima početnog čitanja i pisanja na materinskom jeziku
- razlikuje glasove, šumove i zvukove
- sluša govorne poruke
- uočava glasove u riječima te im određuje mjesto, broj i redoslijed
- pravilno izgovara glasove (ć, č, đ, dž, h i r), suglasničke grupe i brzalice
- prepoznaje jezične elemente (glas, slovo)
- prepoznaje jezične cjeline i usvaja pravilan izgovor (riječ, rečenica), analizira ih i sintetizira
- dekodira slova i povezuje ih u riječ
- oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova i povezuje ih u riječi
- prepisuje riječi i rečenice
- prepoznaje da se u obitelji i školi sporazumijeva na materinskom jeziku
- samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu
jednosložnih i dvosložnih riječi
- pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova te uz pomoć učitelja piše riječi i kraće rečenice
- dekodira slova i povezuje ih u riječ, iščitava rečenice
- samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu
dvosložnih i trosložnih riječi
- pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova, piše riječi i kraće
rečenice
- povezuje slova u riječ, čita rečenice i
kraći tekst
- samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu
višesložnih riječi
- pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova te samostalno piše riječi i kraće rečenice
- samostalno, ali sporije, čita cjelovit tekst
- samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu
višesložnih riječi te navodi nove primjere
- estetski i grafički pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova i samostalno piše riječi i rečenice
- jačinom i tempom prirodnog govora tečno, intonativno točno čita cjelovit tekst
B.1.2.
Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi
- poznaje značenje riječi koje upotrebljava u razgovornim situacijama (u kući, školi i sl.)
- služi se rječnikom u čitanci
- uočava ulogu glasova u razlikovanju značenja riječi i riječi koje znače nešto umanjeno ili uvećano
- poznaje značenje riječi, ali ih u svakodnevnim razgovornim situacijama ne upotrebljava pravilno
- skroman fond riječi
- poznaje značenje riječi koje upotrebljava u svakodnevnim razgovornim situacijama
- skroman fond riječi
- nove riječi pravilno
primjenjuje u
svakodnevnim razgovornim
situacijama
- fond riječi primjeren uzrastu
- samostalno pronalazi odgovarajuće riječi (npr. sinonime) koje pravilno primjenjuje u svakodnevnim razgovornim situacijama
- bogat fond riječi
B.1.3.
Učenik prepoznaje različite vrste rečenica
- prepoznaje prema intonaciji izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- uočava u tekstu izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu na temelju rečeničnih znakova
- prepoznaje izjavne, upitne i usklične rečenice prema izgovoru (intonaciji), a u tekstu uz pomoć učitelja
- prepoznaje, prema izgovoru (intonaciji) i u tekstu (na temelju rečeničnih znakova), izjavne, upitne i usklične rečenice
- razlikuje izjavne, upitne i usklične rečenice u svakodnevnim razgovornim situacijama i u tekstu
- samostalno i originalno kombinira i primjenjuje različite rečenice u svakodnevnim razgovornim situacijama
- uspoređuje rečenice u tekstu
B.1.4.
Učenik upotrebljava veliko slovo i osnovne rečenične znakove
- označava velikim slovom početak rečenice
- upotrebljava veliko slovo u pisanju osobnih imena i prezimena, imena naselja (jednočlana)
- označava završetak rečenice točkom, upitnikom i uskličnikom
- navodi pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova i primjenjuje ih u jednostavnim primjerima uz pomoć učitelja
- navodi pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova i primjenjuje ih u jednostavnim primjerima uz minimalne pogreške
- samostalno i točno navodi i primjenjuje pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova u jednostavnim primjerima
- na samostalno navedenim primjerima objašnjava pravila pisanja velikog slova i osnovnih rečeničnih znakova
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.1.1.
Učenik sluša govor/tekst i sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i želje
- sluša i razumije govor i pročitani tekst uočavajući lijepe riječi
- imenuje predmete, poznaje značenje riječi (opći pojmovi) te ih pravilno upotrebljava u razgovoru
- odgovara na pitanja i sudjeluje u razgovoru
- upotrebljava riječ Vi iz poštovanja i učtivosti
- prepričava kraće i jednostavnije tekstove te na zanimljiv način počinje i završava svoje pričanje
- priča o događaju ili doživljaju (iskustveno bliskom) na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika
- govori, „glumi“, umjesto lutke
- kazuje zapamćene tekstove (kraće pjesme, priče), odgoneta zagonetke, rješava rebuse
- snalazi se u svakodnevnim govornim situacijama (pozdravljanje i predstavljanje u telefonskom razgovoru)
- sluša jednostavno strukturiran govor/tekst te uz pomoć učitelja odgovara na pitanja o sadržaju poštujući pravila učtivog ophođenja
- sluša i razumije jednostavan strukturiran govor/tekst te točno i punom rečenicom odgovara na pitanja o sadržaju poštujući pravila učtivog ophođenja
- započinje razgovor, učtivo se obraća sugovorniku i sudjeluje u razgovoru na temelju danih preporuka/poticajnih pitanja
- samostalno i originalno započinje razgovor na zadanu ili slobodnu temu
poštujući pravila učtivog
ophođenja
C.1.2.
Učenik razvija vještinu čitanja
- čita riječi, rečenice i kraće tekstove pisane ćirilicom naglas i u sebi
- prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji (glasno i tiho, brzo i sporo čitanje)
- u čitanju uočava znakove interpunkcije (točka, zarez, upitnik, uskličnik)
- čita kraći tekst po ulogama
- sporo čita riječi i kraće rečenice, ali razumije pročitano
- jednostavno strukturirane tekstove čita uz pomoć učitelja
- čita rečenice i jednostavno strukturirane tekstove čineći manji broj grešaka i razumije pročitano
- čita kraće tekstove brzinom normalnog govora i razumije pročitano
- čita duži tekst prilagođavajući čitanje tekstovnoj situaciji i razumije pročitano
C.1.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
- prepisuje riječi i kratke rečenice (rečenice sa dopunjavanjem, rečenice od zadanih riječi) pisanim ćiriličnim slovima
- piše diktat za primjenu pravopisnih pravila
- opisuje predmete i bića (samo bitna obilježja) na temelju zajedničkog promatranja ili po sjećanju
- prepoznaje osnovne forme pisane komunikacije
- prepisuje riječi i kratke rečenice sa danim zadatkom pisanim ćiriličnim slovima
- pravilno se potpisuje
- prepoznaje pozivnicu, čestitku i oglase te ih piše uz pomoć učitelja
- piše odgovore na pitanja pisanim ćiriličnim slovima, poštujući veliko slovo na početku i znakove interpunkcije na kraju rečenice
- razlikuje i piše pozivnicu, čestitku i oglas prema danim preporukama
- sastavlja i piše pisanim ćiriličnim slovima gramatički ispravne rečenice na temelju zadanih riječi
- samostalno razlikuje i piše pozivnicu, čestitku i oglas
- samostalno sastavlja i piše pisanim ćiriličnim slovima gramatički ispravne rečenice
-samostalno razlikuje osnovne forme pisane komunikacije i na kreativan i originalan način piše pozivnicu, čestitku i oglas
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.1.1.
Učenik prepoznaje animirani film
- imenuje animirani film kao oživljene i ozvučene slike u pokretu
- prepoznaje filmska izražajna sredstva: boju, zvuk i pokret
- prepoznaje kratki lutkarski i crtani film primjeren uzrastu
- izražava vlastiti doživljaj filma
- određuje redoslijed događaja u filmu
- priča filmsku priču kratkog crtanog i lutkarskog filma
- prepoznaje glavne i sporedne likove u filmu
- uspoređuje osobine likova
- objašnjava poruku filma
- prepoznaje lutkarski i crtani film i izražava vlastiti doživljaj
- prepoznaje glavni lik u filmu
- uz pomoć učitelja priča filmsku priču
- uz poticaj prikazuje tijek događaja u stripu
- prepoznaje lutkarski i crtani film i izražava vlastiti doživljaj - izdvaja glavni lik od sporednih likova u filmu
- prema poticajnim pitanjima priča filmsku priču
- samostalno prikazuje tijek događaja u stripu
- razlikuje lutkarski i crtani film
-identificira likove u filmu i uočava osobine glavnog lika
- prema redoslijedu događaja priča filmsku priču
- uz poticaj prikazuje tijek događaja crtežom u prostornom nizu
- objašnjava svojim riječima razliku lutkarskog i crtanog filma
- identificira likove u filmu i uspoređuje njihove izrazite osobine
- na zanimljiv način priča filmsku priču
- objašnjava poruku filma
- samostalno prikazuje tijek događaja crtežom u prostornom nizu
D.1.2.
Učenik prepoznaje kazališnu predstavu
- prepoznaje i imenuje pozornicu i gledalište
- prepoznaje lutkarsku predstavu
- izražava vlastiti doživljaj
- prepoznaje glavne i sporedne likove lutkarske predstave
- uočava da glumci pokreću i „posuđuju“ glas lutkama
- oživljava scensku lutku
- izvodi kraći odlomak dramskog teksta
- prepoznaje lutkarsku predstavu i izražava vlastiti doživljaj
- prepoznaje i imenuje glavni lik u lutkarskoj predstavi
- uz pomoć učitelja prepoznaje dramsku radnju
- uz pomoć učitelja oživljava scensku lutku
- prepoznaje pozornicu kao mjesto izvođenja lutkarske predstave - izražava vlastiti doživljaj
-izdvaja glavni lik od sporednih likova
- prema poticajnim pitanjima prepoznaje dramsku radnju
- oživljava scensku lutku samo pokretom
- razlikuje pozornicu/scenu od gledališta,
- identificira likove u predstavi i uočava osobine glavnog lika
- samostalno uočava dramsku radnju
- oživljava scensku lutku koja u dramskom tekstu ima sporednu ulogu
- objašnjava svojim riječima razliku lutkarskog filma i lutkarske predstave
- identificira likove u lutkarskoj predstavi i uspoređuje njihove izrazite osobine
- oživljava scensku lutku koja u dramskom tekstu ima glavnu ulogu
D.1.3.
Učenik upoznaje knjižnicu
- prepoznaje školsku knjižnicu
- pronalazi željenu knjigu
- pozajmljuje, čuva i na vrijeme vraća knjige iz školske knjižnice (lektirne naslove i druge knjige primjerene uzrastu)
- razlikuje knjižnicu od knjižare
- uz poticaj učitelja posjećuje knjižnicu radi pozajmljivanja lektirnih naslova
- uz pomoć učitelja vodi dnevnik čitanja
- samostalno posjećuje knjižnicu radi pozajmljivanja lektirnih naslova
- prema danim preporukama vodi dnevnik čitanja
- samostalno posjećuje knjižnicu radi pozajmljivanja lektirnih naslova i drugih knjiga primjerenih uzrastu (prema preporuci učitelja i knjižničara)
- samostalno vodi dnevnik čitanja
- samostalno posjećuje knjižnicu radi pozajmljivanja lektirnih naslova i drugih knjiga primjerenih uzrastu
- samostalno i na kreativan način vodi dnevnik čitanja
D.1.4.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni
identitet
- njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs)
- posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije npr. Sveti Sava, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika i druge, a u pojedinim i sudjeluje
- posjećuje i razlikuje kulturne ustanove (dječje kazalište, muzeje, pravoslavne manastire)
- razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
- izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
- uz poticaj učitelja posjećuje
školske i izvanškolske manifestacije
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
- uz poticaj učitelja posjećuje kulturne događaje i ustanove, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj na kreativan način
- sudjeluje u pojedinim školskim i izvanškolskim manifestacijama
2. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.2.1.
Učenik razlikuje pjesmu, priču dramski tekst i kratke narodne umotvorine
- prepoznaje osnovni osjećaj i temu teksta
- razlikuje književne pojmove prema osnovnim karakteristikama: pjesma, stih, strofa, proza, bajka, basna, dijalog, lik/junak, dramska radnja, dramski sukob
- uočava jednostavne pjesničke slike
- razlikuje glavne od sporednih likova i uspoređuje njihove osobine
- izdvaja i imenuje uže cjeline (odjeljke) teksta
- prepoznaje pouku u basni;
- otkriva i objašnjava poruku u tekstu
- prepoznaje onomatopejske i poredbene sadržaje u tekstu
- razlikuje obilježja pitalice, zagonetke, brzalice
- razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine
- razlikuje glavne od sporednih likova
- odgovara na jednostavna pitanja
- razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine na temelju tekstovnih obilježja
- razlikuje glavne od sporednih likova
- prepoznaje slijed događaja u tekstu
- izvodi jednostavne zaključke u vezi s tekstom
- razlikuje književne pojmove
- uočava jednostavne pjesničke slike
- uočava kronologiju i povezanost događaja u tekstu
- uočava osobine likova na temelju njihovih postupaka
- izvodi složenije zaključke u vezi s tekstom
- objašnjava književne pojmove
- uočava pjesničke slike
- prepoznaje osnovni osjećaj i temu te imenuje uže cjeline (odjeljke) teksta
- zauzima stav prema postupcima likova
- objašnjava poruku teksta
- prepoznaje onomatopeju i usporedbu u tekstu
A.2.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
- samostalno bira kratko književno djelo za razvijanje čitalačke navike
- u sadržaju razlikuje pripovijedanje, opis i dijalog
- uz poticaj učitelja čita kratko književno djelo primjereno uzrastu
- samostalno bira i čita književna djela primjerena uzrastu
DOMENA: JEZIK (B)
B.2.1.
Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi
- pronalazi značenje riječi u rječniku i leksikonu
- sastavlja vlastiti mali rječnik (u svesku)
- razlikuje glasove i slogove (samoglasnike, suglasnike, slogotvorno „r“)
- rastavlja riječi na slogove;
- razlikuje riječi sličnog i riječi suprotnog značenja
- razlikuje materinski jezik od drugih jezika
- poštuje svoj jezik i poštuje druge jezike
- prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje, ali ih ne primjenjuje često u svakodnevnim razgovornim situacijama
- skroman fond riječi
- prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje, te uz poticaj primjenjuje nove riječi u svakodnevnom govoru
- skroman fond riječi
- samostalno objašnjava odgovarajuće riječi (npr. sinonime) koje pravilno primjenjuje u svakodnevnim razgovornim situacijama
- fond riječi primjeren uzrastu
- aktivira svoj fond riječi u svakodnevnim razgovornim situacijama
- bira riječi koje pravilno prilagođava govornim situacijama
B.2.2.
Učenik prepoznaje imenice i glagole
- prepoznaje imenice kao riječi kojima se imenuju bića, predmete i pojave
- prepoznaje glagole kao riječi koje označavaju radnju te potvrdni i niječni oblik glagola
- preoblikuje imenice u glagole i obrnuto
- prepoznaje imenice i glagole u jednostavnim primjerima uz pomoć učitelja
- razlikuje imenice i glagole u jednostavnim primjerima
- samostalno uočava i razlikuje, u govoru/tekstu, imenice od glagola i grupira ih prema zadanim
kriterijima
- samostalno razlikuje imenice od glagola, grupira ih i preoblikuje prema zadanim
kriterijima
te navodi nove primjere
B.2.3.
Učenik razlikuje vrste rečenica po komunikativnoj funkciji i obliku
- razlikuje izjavne, upitne, usklične i zapovjedne rečenice
- razlikuje potvrdan i niječan sadržaj rečenice na temelju forme
- prepoznaje u govoru/tekstu rečenice jednostavne strukture na temelju intonacije, znakova interpunkcije i oblika
- razlikuje u govoru/tekstu rečenice na temelju intonacije, znakova interpunkcije i oblika te uz poticaj piše rečenice jednostavne strukture
- samostalno objašnjava rečenice po značenju i obliku te daje jednostavne nove primjere na temelju modela
- uspoređuje rečenice po značenju i obliku, daje nove primjere te samostalno i točno piše različite rečenice
B.2.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
- upotrebljava veliko slovo u pisanju jednočlanih i višečlanih naziva (naselja, ulica, trgova i praznika)
- rastavlja riječi na slogove i rastavlja riječi na kraju retka upotrebljavajući crticu
- uočava da se riječce ne i li pišu odvojeno
- uočava da se pri nabrajanju pišu zarez i dvije točke
- navodi pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, rastavljanja riječi i velikog slova, a primjenjuje ih samo uz poticaj čineći veći broj grešaka
- uz poticaj primjenjuje pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, riječca, rastavljanja riječi i velikog slova uz manji broj grešaka
- samostalno u jednostavnim primjerima primjenjuje pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, riječca, rastavljanja riječi i velikog slova
- samostalno i točno primjenjuje pravila pisanja osnovnih rečeničnih znakova, riječca, rastavljanja riječi i velikog slova te daje nove primjere
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.2.1.
Učenik sluša, izražava vlastiti doživljaj tuđeg govora i iznosi svoje misli, osjećaje i stavove
- pažljivo sluša i razumije jednostavno strukturiran govor/tekst
- izražava vlastiti doživljaj: sviđanje/nesviđanje govora ili razgovora u slušanim emisijama za djecu (video zapis)
- pravilno izgovara riječi, iskaze, kraće rečenice, poslovice
- pristojno razgovara s odraslim sugovornikom u telefonskom razgovoru
- prilagođava red riječi govornoj situaciji
- komunicira neverbalnim znacima
- glumi
- prepričava sadržaje kraćih tekstova, filmova, kazališnih predstava (slobodno i po zajedničkom planu)
- priča o događaju ili doživljaju po sjećanju na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika koje predstavljaju cjelovit događaj
- izvještava o prošlom događaju (sažeto)
- odgoneta zagonetke, pitalice
- kazuje napamet naučene pjesme
- sudjeluje u raspravi uz pomoć učitelja
- sluša govor/tekst te uz poticaj odgovara na pitanja u vezi sadržaja
- sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu uz pomoć učitelja poštujući pravila
učtivog ophođenja
- sluša govor/tekst, točno odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem
- sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu na temelju danih preporuka/poticajnih pitanja poštujući pravila učtivog ophođenja
- sluša
govor/tekst, objašnjava o čemu se govori u slušanom govoru/tekstu
- samostalno razgovara o temama bliskim vlastitom iskustvu poštujući pravila učtivog ophođenja
- sluša
govor/tekst, objašnjava sadržaj i izražava vlastiti doživljaj
- samostalno razgovara o različitim temama bliskim vlastitom iskustvu poštujući pravila učtivog ophođenja
C.2.2.
Učenik razvija vještinu čitanja i razumijevanja pročitanog
- čita naglas i u sebi, razumije pročitano
- pronalazi u tekstu odgovore na postavljena pitanja kao i smiješne riječi i neobične izraze
- čita tekst po ulogama
- usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, dijalog)
- čita naglas kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano te uz pomoć učitelja pronalazi
odgovore na postavljena pitanja
- čita naglas kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano te na temelju danih preporuka/
poticajnih pitanja pronalazi odgovore u vezi s tekstom
- čita naglas i u sebi kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano i objašnjava o čemu tekst govori
- čita naglas i u sebi kraće tekstove primjerene dobi i interesima, razumije pročitano objašnjava o čemu tekst govori te iznosi vlastito mišljenje o pročitanom tekstu
C.2.3.
Učenik razvija vještinu pisanja
- piše čitko i uredno poštujući usvojena pravopisna pravila
- piše diktat za primjenu pravopisnih pravila i autodiktat
- opisuje predmete i likove na temelju neposrednog promatranja prema planu opisa (zajednički, individualni)
- izvještava o obavljenom zadatku (zajednička akcija, sportski susreti, natjecanja u školi i sl.)
- piše adresu (primatelja i pošiljatelja)
- rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (jednostavni primjeri)
- samostalno sastavlja kraću priču od zadanih riječi
- komunicira putem zapisane poruke (pismo, čestitka, oglas, plakat)
- vodi dnevnik čitanja
- prepisuje i piše riječi i kratke rečenice sa danim zadatkom pisanim ćiriličnim slovima poštujući veliko slovo na početku i znakove interpunkcije na kraju rečenice
- prepoznaje i uz pomoć učitelja piše kraće pisane poruke
- uz pomoć učitelja piše dnevnik čitanja
- piše odgovore na pitanja punim rečenicama pisanim ćiriličnim slovima, poštujući usvojena pravopisna pravila
- uz poticaj razlikuje i piše kraće pisane poruke
- uz poticaj piše dnevnik čitanja
- sastavlja i piše pisanim ćiriličnim slovima gramatički ispravne rečenice
- samostalno razlikuje i piše kraće pisane poruke
- samostalno piše dnevnik čitanja
- samostalno sastavlja i piše pisanim ćiriličnim slovima gramatički ispravne rečenice i kraće tekstove
- komunicira putem zapisane poruke
- samostalno razlikuje i na kreativan i originalan način piše kraće pisane poruke
- piše dnevnik čitanja na zanimljiv i kreativan način
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.2.1.
Učenik razlikuje kazališnu predstavu od animiranih filmova
- razlikuje animirane filmove: lutkarski, crtani, kolažni, računalni)
- prepričava sadržaj animiranog filma
- određuje redoslijed događaja u animiranom filmu
- razlikuje glavne i sporedne dramske likove
- ilustrira sadržaje iz filma (glavne i sporedne likove)
- razlikuje glavne i sporedne uloge u predstavi
- izvodi odlomak dramskog teksta
- imenuje animirane filmove i kazališne predstave te ih razlikuje uz pomoć učitelja
- odgovara na jednostavna pitanja
- čita tekst po ulogama
- samostalno razlikuje animirane filmove od kazališne predstave
- prepričava sadržaj kraćeg animiranog filma i kazališne predstave prema redoslijedu događaja
- izvodi kraću sporednu ulogu dramskog teksta
- objašnjava razliku animiranog filma i kazališne predstave
- na kreativan način prepričava sadržaj animiranog filma i kazališne predstave
- glumi sporednu ulogu dramskog teksta
- objašnjava razliku filmske animacije i likove od kazališne glume i glumaca
- iznosi vlastiti sud o odgledanim scenskim ostvarenjima
- glumi glavnu ulogu dramskog teksta
D.2.2.
Učenik razlikuje knjige, dječje časopise i novine
- razlikuje gradsku/seosku knjižnicu od školske knjižnice
- posuđuje i vraća knjige
- s obzirom na periodiku objavljivanja razlikuje knjige, dječje časopise i novine (npr. školske)
- razlikuje dijelove knjige i dijelove časopisa
- stvara „svoje“ novine
- razlikuje školsku knjižnicu od gradske
- razlikuje knjige, dječje časopise i novine s obzirom na periodiku objavljivanja
- imenuje dijelove knjige i časopisa uz pomoć učitelja
- prikazuje jedan događaj kroz strip
- razlikuje knjige, dječje časopise i novine s obzirom na periodiku objavljivanja
i sadržaje
- samostalno imenuje dijelove knjige i časopisa
- piše kraću obavijest (vijest)
- uz poticajna pitanja opisuje razliku između knjige, dječjeg časopisa i novine
- piše kratak izvještaj o prošlom događaju
- svojim riječima opisuje i objašnjava razliku između knjige, dječjeg časopisa i novine
- stvara „svoje“ novine
D.2.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)
- posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
- posjećuje i razlikuje kulturne ustanove
- razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
- izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
- uz poticaj učitelja posjećuje
školske i izvanškolske manifestacije
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
- uz poticaj učitelja posjećuje kulturne događaje i ustanove, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj na kreativan način
- sudjeluje u pojedinim školskim i izvanškolskim manifestacijama
3. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.3.1.
Učenik razlikuje narodnu i autorsku književnost
- identificira obilježja basne
- razlikuje u bajci realne i fantastične sadržaje
- prepoznaje dječji roman kao duži prozni tekst
- razlikuje onomatopejske i poredbene sadržaje u tekstu i govoru
- uočava i izdvaja temu u poetskom i proznom tekstu
- razlikuje lirsku i epsku pjesmu
- zapaža ideju u epskom djelu
- uočava ritam i rimu u strofi i pjesmi
- zapaža povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje
- uočava osnovne osobine lika prema izgledu, ponašanju i govoru
- prepoznaje kronološki redoslijed događaja u epskom djelu
- razlikuje opisivanje od dijaloga u tekstu
- razlikuje kratke narodne umotvorine
- prepoznaje dječji roman, razlikuje epsku i lirsku pjesmu i prepoznaje temu teksta
- uz pomoć učitelja zapaža povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje te njihove osnovne osobine
- prepoznaje dječji roman, razlikuje epsku i lirsku pismu i izdvaja temu teksta
- na temelju poticajnih pitanja uočava povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje
te njihove osnovne osobine
- prepoznaje dječji roman, razlikuje epsku i lirsku pjesmu te izdvaja i objašnjava temu teksta
- samostalno uočava povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje i
izdvaja upečatljive osobine lika prema izgledu i ponašanju
- prepoznaje dječji roman, objašnjava osnovne razlike epske i lirske pjesme
- objašnjava temu te izdvaja ideje teksta
- objašnjava povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje i objašnjava upečatljive osobine lika na temelju njegovog izgleda ponašanja i govora
- razlikuje onomatopejske i poredbene sadržaje u tekstu
A.3.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
- samostalno bira književna djela za razvijanje čitalačkih navika
- izražava svoj stav o pročitanom sviđanje/nesviđanje
- uz poticaj učitelja čita književna djela primjerena uzrastu
- samostalno bira i čita književna djela primjerena uzrastu i izražava svoj stav o pročitanom
DOMENA: JEZIK (B)
B.3.1.
Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi
- razlikuje riječi različitog oblika, a istog ili sličnog značenja od riječi istog oblika, a različitog značenja
- proširuje vlastiti rječnik otkrivajući značenje novih riječi i primjenjujući ih u svakodnevnom govoru
- preoblikuje imenice, glagole i pridjeve gradeći nove riječi
- razlikuje neknjiževne riječi (zavičajnog govora) od književnih
- prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje i primjenjuje ih u jednostavnim izrazima i rečenicama
- uz poticaj preoblikuje imenice, glagole i pridjeve
- samostalno objašnjava značenje riječi te ih primjenjuje u jednostavnim izrazima i rečenicama svakodnevnog govora
- preoblikuje imenice, glagole i pridjeve
- samostalno preoblikuje riječi (imenice, glagole i pridjeve)
-proširuje vlastiti rječnik novim književnim riječima koje često primjenjuje u svakodnevnom govoru
- samostalno preoblikuje i nijansira riječi primjenjujući ih u osnovnom i prenesenom značenju
-vlastiti rječnik proširuje novim književnim riječima koje prilagođava govornim situacijama
B.3.2.
Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole i pridjeve)
- razlikuje vlastite i zajedničke imenice
- razlikuje rod i broj imenica
- razlikuje glagole kao riječi kojima se iskazuje radnja, stanje i zbivanje
- prepoznaje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu
- razlikuje imenice od glagola
-prepoznaje podvrste riječi kao i gramatičke kategorije (rod i broj imenica)
- prepoznaje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu
- razlikuje i grupira prema zadanim kriterijima imenice i glagole
-prepoznaje podvrste riječi kao i gramatičke kategorije (rod i broj imenica)
- prepoznaje pridjeve u jednostavnim primjerima
- uočava imenice i glagole u poznatom govoru/tekstu te ih grupira prema zadanim kriterijima
-objašnjava pridjeve i pronalazi ih u govoru/tekstu
- uočava imenice i glagole u nepoznatom govoru/tekstu te ih grupira prema zadanim kriterijima
-objašnjava pridjeve, pronalazi ih u govoru/tekstu i samostalno navodi nove primjere
B.3.3.
Učenik preoblikuje rečenice i prepoznaje glavne rečenične dijelove
- preoblikuje potvrdne rečenice u niječne i obrnuto
- povezuje rečenice u kraći vezani tekst
- prepoznaje subjekt i predikat
- prepoznaje osnovni oblik upravnog govora (piščeve riječi na prvom mjestu)
- preoblikuje upravni govor u neupravni
- razlikuje rečenice po značenju i obliku i preoblikuje ih
- navodi glavne rečenične dijelove
- uz poticaj prepoznaje
osnovni oblik upravnog govora
- uočava u govoru/tekstu rečenice po značenju i obliku te ih preoblikuje
- u jednostavnim primjerima (jednostavno neproširenim rečenicama) prepoznaje glavne rečenične dijelove
- prepoznaje osnovni oblik upravnog govora
- samostalno, na temelju smisla, razlikuje rečenice po značenju i obliku, preoblikuje ih i povezuje u kraći tekst
- u složenijim primjerima (jednostavno proširene rečenice) označava glavne rečenične dijelove
- razlikuje piščev govor od upravnog govora i označava ga
- preoblikuje upravni u neupravni govor
- samostalno, smisleno i pravilno preoblikuje različite rečenice te ih povezuje u kraći tekst
- određuje u složenijim primjerima glavne rečenične dijelove i njihovu ulogu
- samostalno obrazlaže osnovni oblik upravnog govora, navodi vlastite primjere i preoblikuje u neupravni govor
B.3.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
- upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih vlastitih imenica (gora, voda, mjesta, ustanova, nebeskih tijela)
- prepoznaje opće skraćenice i skraćenice za mjere
- upotrebljava pravilo pisanja riječce ne i li kada su u vezi s glagolom
- upotrebljava pravilo pisanja dvije tačke (dvotočke) i zareza u nabrajanju te navodnik u pisanju upravnog govora (osnovni oblik)
- navodi pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova i skraćenica
- navodi pravila pisanja dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru
- objašnjava pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca velikog slova i skraćenica
- na jednostavnim primjerima objašnjava pravila pisanja dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru
- objašnjava i primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova i skraćenica
- na jednostavnim primjerima objašnjava i primjenjuje pravila pisanja dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru
- samostalno oblikuje kraći smisleni tekst primjenjujući pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca velikog slova, skraćenica,
dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.3.1.
Učenik sluša i analizira tuđi govor te izražava svoje misli, osjećaje i stavove
- aktivno sluša i analizira govor sugovornika
- podešava intonaciju glasa pri izgovoru
- komunicira neverbalnim znacima (pantomima, imitacije)
- pristojno razgovara sa poznatim i nepoznatim ljudima u raznim životnim situacijama
- sudjeluje u razgovorima na razne teme
- razlikuje samostalni govor (monolog) od razgovora (dijalog)
- sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi svoje mišljenje i uvažava tuđe)
- prepričava (detaljno i sažeto) sadržaje tekstova, filmova, kazališnih predstava (po zajedničkom i po samostalno sačinjenom planu)
- priča o stvarnom ili zamišljenom događaju ili doživljaju po zajedničkom sačinjenom planu na temelju stvaralačke mašte
- pravilno strukturira pričanje (uvodni, središnji i završni dio)
- kazuje napamet naučene tekstove (lirske, epske, dramske) i glumi
- sluša i razumije govor te uz poticaj izražava doživljaj slušanog
- sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu na temelju danih preporuka poštujući pravila
učtivog ophođenja
- kazuje napamet naučen kraći tekst
- sluša i razumije govor izražavajući svoj stav o sadržaju slušanog
- sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
- kazuje napamet naučen tekst
- sluša i razumije govor izražavajući svoj stav o sadržaju slušanog te uspoređuje svoj stav sa stavovima drugih
- razgovara na zadanu ili slobodnu temu iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
- priča na temelju zajednički sačinjenog plana
- sluša i razumije govor, uspoređuje svoj stav sa stavovima drugih i brani svoj stav uvažavajući tuđe mišljenje
- samostalno započinje razgovor na zadanu ili slobodnu temu iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog
ophođenja
- priča na temelju samostalno sačinjenog plana pridržavajući se pravila oblikovanja govora
C.3.2.
Učenik izražajno čita i analizira različite vrste tekstova
- čita naglas i u sebi, razumije pročitano
- izražajno čita različite vrste tekstova usklađujući intonaciju i tempo čitanja
s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, monolog, dijalog)
- čitajući pronalazi odgovarajuće podatke o liku (opisu, osjećajima i načinu njihovog prikazivanja u tekstu)
- izražava vlastiti doživljaj o pročitanom
- izdvaja lijepe i nove riječi, neobične izraze
- čita kraće tekstove primjerene uzrastu i interesima te uz pomoć učitelja pronalazi osnovne podatke
- čita kraće tekstove primjerene dobi i interesima te na temelju
poticajnih pitanja pronalazi osnovne podatke
- izražajno čita kraće tekstove primjerene dobi i interesima te samostalno pronalazi osnovne podatke i izvodi jednostavne zaključke
- izražajno čita tekstove primjerene dobi i interesima, pronalazi važne
podatke u tekstu na temelju kojih izvodi složenije zaključke
C.3.3.
Učenik razvija vještinu kreativnog pisanja
- piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila
- opisuje izgled i ponašanje osobe/lika (fizički izgled i osnovne karakterne osobine)
- opisuje prirodu na temelju neposrednog promatranja (karakteristične pojedinosti)
- oblikuje kraću obavijest (vijest) o prošlom i predstojećem događaju
- izvještava o sebi (kratka autobiografija)
- rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (složeniji primjeri)
- piše sastav poštujući kompoziciju (uvod, središnji i završni dio)
- oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat; jednostavniji primjeri)
- vodi dnevnik čitanja
- samostalno piše rečenice primjenjujući usvojena pravopisna pravila
- piše kraće tekstove na zadanu ili slobodnu temu uz pomoć učitelja i komunicira putem zapisane poruke
- bilješke o pročitanom vodi na temelju danih preporuka
- samostalno piše rečenice primjenjujući usvojena pravopisna pravila
- piše kraće tekstove na temelju danih preporuka i komunicira putem zapisane poruke
- samostalno piše bilješke o pročitanom
- samostalno piše kraći narativni i deskriptivni tekst na zadanu ili slobodnu temu primjenjujući pravopisna pravila i uvažavajući dane preporuke
-samostalno i redovito piše bilješke o pročitanom
- samostalno piše kraći narativni i deskriptivni tekst na zadanu ili slobodnu temu jasno strukturirajući uvodni, glavni i završni dio te primjenjujući pravopisna pravila
- samostalno i redovito piše bilješke o pročitanom uz zanimljive komentare
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.3.1.
Učenik prepoznaje osnovna obilježja igranog filma za djecu
- razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i kazališne predstave
- prepoznaje osnovna obilježja igranog filma (scenarist, režiser, filmska priča, filmsko vrijeme, glumci, kaskaderi/dvojnici i statisti)
- prepoznaje sadržaje i tijek radnje
- analizira glavne i sporedne likove
- određuje redoslijed događaja i prepričava sadržaj igranog filma za djecu
- razlikuje glavne i sporedne filmske uloge
- uočava sličnosti i razlike između filma i književnog djela prema kojem je film snimljen
- prepoznaje igrani film za djecu
- uspoređuje glavne i sporedne likove književnog djela s njihovim filmskim prikazom
- odgovara na jednostavna pitanja
- razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i dječje kazališne predstave prema poticajnim pitanjima
- prepoznaje osnovna obilježja igranog filma
- uspoređuje redoslijed događaja u književnom djelu sa redoslijedom događaja igranog filma
- objašnjava razliku igranog film za djecu od animiranog filma i dječje kazališne predstave
- istražuje i uspoređuje činjenice u igranom filmu i uspoređuje ih sa činjenicama književnog djela
- uspoređuje i opisuje igrani film za djecu, animirani film i dječje kazališne predstave
- razlikuje igrani film od snimljene dječje kazališne predstave
-razlikuje filmsku i kazališnu glumu i glumce
- uspoređuje činjenice u igranom filmu i književnom djelu te ih povezuje s vlastitim iskustvom
D.3.2.
Učenik prepoznaje različite vrste medija
- prepoznaje tiskane i digitalne medije
- prepoznaje put nastanka knjige
- uočava dijelove knjižnog bloka (predgovor, pogovor, rječnik nepoznatih riječi, bilješka o autoru i ilustratoru, bibliografija)
- pronalazi traženi podatak u dječjoj enciklopediji služeći se registrom
- stvara razredne novine
- pronalazi potrebne informacije na računalu primjerene uzrastu (Srpska dječja digitalna knjižnica)
- upoznaje se s mogućnostima zlouporabe interneta
- prepoznaje tiskane i digitalne medije i uz pomoć učitelja ili knjižničara pronalazi tražene podatke
- prepoznaje tiskane i digitalne medije i samostalno pronalazi traženi podatak u jednom izvoru (npr. tiskanom)
- samostalno razlikuje različite vrste medija i pronalazi tražene podatke
- samostalno uspoređuje različite vrste medija, pronalazi tražene podatke i izdvaja ključni podatak
D.3.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)
- posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
- posjećuje i razlikuje kulturne ustanove
- razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
- izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
- uz poticaj učitelja posjećuje
školske i izvanškolske manifestacije
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
- uz poticaj učitelja posjećuje kulturne događaje i ustanove, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj na kreativan način
- sudjeluje u pojedinim školskim i izvanškolskim manifestacijama
4. razred OŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.4.1.
Učenik razlikuje književne vrste
- opisuje osnovne karakteristike pjesme, bajke, basne, pripovijetke, dječjeg romana i drame za djecu
- tumači kratke narodne umotvorine
- uočava značajne pojedinosti u opisu prirode
- zapaža izraze i riječi kojima su izazvani pojedini utisci u tekstovima
- uočava i razlikuje dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet)
- uočava i tumači izraze, riječi i dijaloge kojima su prikazani sukobi i dramatične situacije
- uočava didaskalije
- prepoznaje personifikaciju kao pjesničku sliku
- razlikuje književne vrste i uz pomoć učitelja zapaža dijelove fabule i opise prirode
- izdvaja upečatljive osobine lika prema izgledu i ponašanju na temelju poticajnih pitanja
- razlikuje književne vrste, dijelove fabule i značajne pojedinosti u opisu prirode na temelju poticajnih pitanja
- samostalno izdvaja upečatljive osobine lika prema izgledu i ponašanju
- samostalno razlikuje književne vrste, dijelove fabule i pojedinosti u opisu prirode
- objašnjava upečatljive osobine lika na temelju izgleda ponašanja i govora
- razlikuje onomatopejske i poredbene sadržaje u tekstu
- samostalno razlikuje i objašnjava književne vrste, dijelove fabule i pojedinosti u opisu prirode
- objašnjava temu te izdvaja ideje teksta
- raspravlja o postupcima likova
- prepoznaje personifikaciju kao pjesničku sliku
A.4.2.
Učenik razvija čitalačku naviku
- samostalno bira književna djela i preporučuje drugima
- analizira djelo, izražava svoje mišljenje o pročitanom
- uz poticaj učitelja čita književna djela primjerena uzrastu
- samostalno bira i čita književna djela te ih preporučuje drugima
DOMENA: JEZIK (B)
B.4.1.
Učenik razlikuje značenje riječi i izraza te gradi nove riječi
- razlikuje i objašnjava različita značenja riječi i izraza u govornim situacijama
- razlikuje osnovno i preneseno značenje riječi
- uočava naglašene i nenaglašene riječi
- zamjenjuje jezičnim standardom neknjiževne riječi i tuđice
- razlikuje značenje riječi te ih uz pomoć učitelja primjenjuje u izrazima i rečenicama svakodnevnog govora
- razlikuje značenje riječi, proširuje vlastiti rječnik te ih uz poticaj primjenjuje u svakodnevnom govoru
- samostalno pronalazi i objašnjava značenje riječi koje pravilno primjenjuje u svakodnevnom govoru
- prepoznaje značenje nepoznate riječi i izraza na temelju konteksta
- samostalno pronalazi i objašnjava značenje riječi koje funkcionalno primjenjuje u svakodnevnom govoru
- primjenjuje riječi u osnovnom i prenesenom značenju
B.4.2.
Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve, osobne zamjenice i brojeve)
- uočava zbirne imenice
- razlikuje lice i broj glagola
- uočava osnovne načine izražavanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
- razlikuje opisne i posvojne pridjeve
- prepoznaje rod i broj osobnih zamjenica
- prepoznaje glavne i redne brojeve
- nabraja vrste riječi i glagolska vremena
- prepoznaje i razlikuje vrste riječi te glagolska vremena
- samostalno uočava i razlikuje u govoru/tekstu vrste riječi i glagolska vremena
- samostalno uočava i objašnjava u govoru/tekstu vrste riječi i glagolska vremena te navodi nove primjere
B.4.3.
Učenik razlikuje rečenice i povezuje ih u smislen, cjelovit tekst
- razlikuje glavne rečenične članove (subjekt i predikat) i prepoznaje jednostavnu rečenicu
- prepoznaje zavisne rečenične članove proširene rečenice (objekt kao dodatak predikatu i atribut kao dodatak subjektu)
- razlikuje upravni i neupravni govor u rečenicama (sva tri oblika)
- razlikuje rečenice po značenju i obliku te ih preoblikuje
- prepoznaje jednostavnu rečenicu i njezine članove
- nabraja oblike upravnog govora i definira neupravni govor
- razlikuje rečenice po značenju i obliku, samostalno ih preoblikuje i uz poticaj povezuje u kraći tekst
- samostalno uočava i razlikuje rečenične članove u jednostavnim rečenicama
- razlikuje upravni od neupravnog govora i identificira u tekstu
- samostalno i točno preoblikuje različite rečenice te ih povezuje u kraći tekst
- uočava, razlikuje i označava rečenične članove u jednostavnim rečenicama
- razlikuje oblike upravnog govora
- preoblikuje upravni govor u neupravni
- samostalno oblikuje rečenice u smislen i cjelovit tekst uz funkcionalnu primjenu jezičnih znanja
B.4.4.
Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila
- upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih naziva (imena država i stanovnika država; naslova knjiga, novina i časopisa) te u pisanju posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena
- objašnjava skraćenice višečlanih naziva
- primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora
- navodi pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova, upravnog i neupravnog govora te ih primjenjuje uz pomoć učitelja
- primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova, upravnog i neupravnog govora uz poticaj
- samostalno na jednostavnijim primjerima primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova, upravnog i neupravnog govora
- samostalno objašnjava i primjenjuje pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca, velikog slova upravnog i neupravnog govora
- navodi nove primjere prema modelu
B.4.5.
Učenik razlikuje osnovne pojmove o srpskom jeziku
- uočava društvenu uvjetovanost jezika
- razlikuje govorni i pisani jezik
- razlikuje verbalna i neverbalna jezična sredstva
- razlikuje pojmove: službeni jezik i jezik u službenoj uporabi
- uočava važnost jezika u očuvanju identiteta
- prepoznaje pojmove službeni jezik i jezik u službenoj uporabi i važnost jezika u očuvanju identiteta
- prepoznaje pojmove službeni jezik i jezik u službenoj uporabi i uočava važnost jezika u očuvanju identiteta
- razlikuje i pojmove službeni jezik i jezik u službenoj uporabi i obrazlaže svoje mišljenje o važnosti jezika u očuvanju identiteta
- razlikuje i pojmove službeni jezik i jezik u službenoj uporabi i obrazlaže svoje mišljenje na temelju predočenih argumenata o važnosti jezika u očuvanju identiteta
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.4.1.
Učenik aktivno sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje
misli, osjećaje i stavove
- aktivno sluša govor sugovornika
- sluša, analizira i vrednuje zvučne zapise, govore i razgovore u emisijama za djecu (televizijske i radio- emisije)
- u svoje kazivanje unosi dijalog i upravni govor
- razlikuje govornu i negovornu poruku i elemente nejezičnog sporazumijevanja
- sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi svoje mišljenje i uvažava tuđe)
- opisuje slike koje prikazuju pejzaže, interijere, portrete (na temelju plana opisa)
- prepričava tekst u cjelini (sa izmjenom početka ili završetka priče) po samostalno sačinjenom planu
- kazuje napamet naučene tekstove (lirske, epske, dramske)
- sluša i razumije govor te uz poticaj izražava vlastiti doživljaj
- sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu na temelju danih preporuka poštujući pravila
učtivog ophođenja
- uz pomoć učitelja kazuje kraće tekstove
- sluša i razumije govor te izražava vlastita zapažanja
- sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
- kazuje kraće tekstove na temelju zajednički sačinjenog plana
- sluša i razumije govor, uspoređuje svoj stav o pročitanom sa
stavovima drugih
- razgovara na zadanu ili slobodnu temu iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog ophođenja
- kazuje kraće tekstove na temelju danih preporuka (uvod, središnji dio, zaključak)
- sluša i razumije govor/pročitani tekst, uspoređuje i objašnjava svoj stav o slušanom
govoru/tekstu i uvažava tuđe mišljenje
- samostalno započinje razgovor na zadanu ili slobodnu temu iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila učtivog
ophođenja
- samostalno kazuje kraće tekstove pridržavajući se pravila oblikovanja govora
C.4.2.
Učenik izražajno čita, analizira i uspoređuje različite vrste tekstova
- čita naglas i u sebi s razumijevanjem pročitanog
- usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (lirski, epski, dramski, znanstveno-popularni)
- potkrepljuje i objašnjava svoje stavove čitajući odlomke iz teksta
- prepričava tekst u cjelini ili po dijelovima (s promjenom gramatičkog lica) izmjenom početka ili završetka priče) po zajednički sačinjenom planu;
- izdvaja nove riječi i neobične izraze
- čita tekstove, uočava dijelove teksta te uz pomoć učitelja pronalazi važne podatke i uočava osnovno značenje pročitanog teksta
- čita tekstove, razumije pročitano, razlikuje dijelove teksta te na temelju danih preporuka/
poticajnih pitanja pronalazi važne podatke i opisuje osnovno značenje pročitanog teksta
- čita tekstove, razlikuje dijelove teksta, samostalno uočava važne podatke i objašnjava osnovno značenje pročitanog teksta
- čita tekstove, razlikuje dijelove teksta, izdvaja važne podatke, objašnjava i opisuje osnovno značenje pročitanog teksta
C.4.3.
Učenik razvija vještinu kreativnog pisanja
- piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila
- opisuje složenije odnose među predmetima, bićima i pojavama (stvarnim i izmišljenim)
- izvještava o obavljenom ili neobavljenom zadatku
- sastavlja zagonetke, brzalice, pitalice, rebuse i ukrštene riječi
- stvara priču prema ponuđenom sažetom tekstu
- oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat)
- vodi dnevnik čitanja
- uz pomoć učitelja prema danom planu piše kratke tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa svrhom i
primateljem
- piše dnevnik čitanja
- prema modelu
piše kratke
tekstove
jednostavnih
struktura u skladu
sa svrhom i
primateljem
- piše deskriptivni tekst na zadanu ili samostalno odabranu temu prema planu (uvod, zaplet, rasplet)
- samostalno piše deskriptivne tekstove (stvarne i izmišljene) i grafički organizira tekst
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.4.1.
Učenik razlikuje dokumentarni film od igranog filma i televizijske emisije
- prepoznaje osnovna obilježja dokumentarnog filma
- uspoređuje dokumentarni film sa igranim filmom, televizijskom ili radio-emisijom za djecu
- raspravlja o televizijskim i radio-emisijama
- vrednuje kazališnu predstavu/film
- osmišljava i snima kamerom mobilnog telefona kratki dokumentarni film (obitelji, prijatelju, kućnom ljubimcu, školi i sl.) u trajanju od tri minute
- osmišljava kraću kazališnu predstavu
- prepoznaje dokumentarni film i razlikuje ga od igranog filma, televizijske emisije i snimljene kazališne predstave uz pomoć učitelja
- uz pomoć učitelja snima kratki dokumentarni film
- prepoznaje dokumentarni film i razlikuje ga od igranog filma, televizijske emisije i snimljene kazališne predstave prema poticajnim pitanjima
- uz pomoć učitelja snima kratki dokumentarni film
- samostalno uspoređuje razlike između dokumentarnog i igranog filma, televizijske emisije i kazališne predstave
-prema smjernicama osmišljava i snima kratki dokumentarni film
- samostalno uspoređuje i vrednuje dokumentarni, igrani film, televizijske kazališnu predstavu i osmišljava kraću kazališnu predstavu
- prema smjernicama osmišljava i snima kratki dokumentarni film
D.4.2.
Učenik razlikuje i upotrebljava tiskane i digitalne medije
- pronalazi traženi podatak u referentnoj literaturi (Rječniku srpskog jezika, Pravopisu srpskog jezika, ilustriranoj enciklopediji i sl.)
- razlikuje dječje časopise od drugih vrsta časopisa i periodičkih publikacija
- pronalazi tražene podatke u časopisima koji su primjereni njegovom uzrastu (npr. Politikin zabavnik, Bijela pčela, Školarac)
- uređuje zidne novine
- razlikuje zabavnu i obavještajnu poruku na internetu
- upoznaje se s opasnostima interneta (izloženost elektroničkom nasilju, ovisnost o internetu, preplavljenost sadržajima koji nisu primjereni uzrastu)
- uz pomoć učitelja ili knjižničara razlikuje tiskane i digitalne medije i pronalazi potrebne podatke
- razlikuje tiskane i digitalne medije
- pronalazi i izdvaja potrebne informacije na temelju poticajnih pitanja
- samostalno objašnjava razliku štampanih i
digitalnih medija i pronalazi potrebne informacije
- samostalno objašnjava i opisuje razliku tiskanih i
digitalnih medija te pronalazi potrebne informacije i iskazuje svoje mišljenje
D.4.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)
- posjećuje kulturne ustanove i događaje*, te školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje
- razlikuje kulturne ustanove
- razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih
- izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine
- uz poticaj učitelja posjećuje
školske i izvanškolske manifestacije
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj
- uz poticaj učitelja posjećuje kulturne događaje i ustanove, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj na kreativan način
- sudjeluje u pojedinim školskim i izvanškolskim manifestacijama
- kulturni događaji i ustanove*: kazalište, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjeta medijskim kućama i sl.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i sl.
*NAPOMENA: Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i vjerske događaje ili ustanove koje će posjetiti s učenicima, ili sudjelovati u njima, shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Prijedlog filmova, TV emisija i serija za uzrast od 1. do 4. razreda:
FILMOVI:
1. Mrav pešadinac (1993), lutkarski film; režiser Slavko Tatić
2. Bio jednom jedan Sneško (1987), animirani film; režiser Stanko Crnobrnja
3. Mrav dobrog srca (1963), animirani film; režiseri Aleksandar Marks i Vladimir Jutriša
4. Idemo dalje (1982), igrani film; režiser Zdravko Šotra
5. Salaš u Malom ritu (1976), igrani film; režiser Branko Bauer
6. Siroče (1978), igrani film; režiser Zdravko Šotra
7. Poslednja trka (1979), igrani film; režiser Jovan Rančić
8. Princ od papira (2007), igrani film; režiser Marko Kostić
9. Agi i Ema (2007), igrani film; režiser Milutin Petrović
10. Poslednja oaza (1983), dokumentarni film; režiser Petar Lalović
11. Ptice koje ne polete (1997), igrani film; režiser Petar Lalović
TV EMISIJE I SERIJE:
1. Branko kockica
2. Neven
3. Priče iz Nepričave
4. Fazoni i fore
5. Babino unuče
5. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.5.1.
Učenik razlikuje osnovne odlike književnih rodova
(lirika, epika, drama)
- razlikuje pojam književnog roda od književne vrste i razlikuje književne vrste
- uočava osnovna obilježja lirike (lirski subjekt, pjesničke slike i motivi), epike (u stihu i u prozi, kompozicija) i drame (dramska radnja, dijalog, čin, pojava, lica)
- razlikuje književne vrste, uz pomoć učitelja razlikuje književne rodove i uočava njihova osnovna obilježja
- razlikuje književne vrste i uz manju pomoć učitelja razlikuje književne rodove; vođen smjernicama uočava obilježja književnih rodova
- razlikuje književne rodove i vrste i uz povremene pogreške uočava osnovna obilježja književnih rodova
- razlikuje književne rodove i vrste i uočava osnovna obilježja književnih rodova
A.5.2.
Učenik tumači književno djelo i izražava svoj doživljaj
- izražava doživljaj, raspoloženje, zapažanja izazvana čitanjem književnog djela
- razvija sposobnost imaginacije i uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalim tijekom čitanja književnog teksta
- uočava glavne motive, temu i poruku djela
- prepoznaje etičke vrijednosti pjesama pretkosovskog ciklusa i osuđuje neetičko ponašanje negativnih likova
- uz stalno poticanje i ohrabrenje učitelja izražava svoj doživljaj
- uz pomoć učitelja prepoznaje temu, poruku djela, etičko i neetičko ponašanje likova koje osuđuje
- uz poticanje učitelja izražava svoj doživljaj; povremeno komunicira s drugim učenicima i učiteljem
- uz pomoć smjernica prepoznaje temu, poruku djela, uočava etičko i osuđuje neetičko ponašanje likova
- spontano izražava svoj doživljaj, u većini slučajeva komunicira s drugim učenicima i učiteljem
- u većini slučajeva samostalno prepoznaje motive, temu, poruke djela, ukazuje na etičko i neetičko ponašanje likova koje osuđuje
- otvoreno izražava svoj doživljaj, komunicira s drugim učenicima i učiteljem
- samostalno prepoznaje motive, temu, poruke djela i potvrđuje citatima iz teksta visoka moralna načela likova i negativne osobine likova koje osuđuje
A . 5.3.
Učenik karakterizira književni lik i prepoznaje
osnovne oblike kazivanja u književnim tekstovima
- karakterizira književni lik na temelju njegovog izgleda, postupaka, govora
- uviđa razliku između povijesnog i književnog lika
- uočava razliku između pripovjedača i pisca, pripovijedanja u prvom i trećem licu
- prepoznaje naraciju i uočava razliku između naracije i drugih oblika kazivanja
- uz pomoć učitelja karakterizira književni lik s obzirom na fizički izgled, govor i postupke
- prepoznaje naraciju i uz pomoć učitelja uočava razliku između drugih oblika kazivanja
- uočava razliku između pripovijedanja u prvom i trećem licu
- prema smjernicama karakterizira književni lik na temelju izgleda, postupaka i govora
- prepoznaje naraciju i uz pomoć smjernica uočava razliku između drugih oblika kazivanja
- uočava razliku između pripovijedanja u prvom i trećem licu i pomoću smjernica između pripovjedača i pisca
- tumači postupke i osobine književnih likova na temelju izgleda, postupaka i govora
- prepoznaje naraciju i uočava razliku između drugih oblika kazivanja
- uočava razliku između pripovjedača i pisca, pripovijedanja u prvom i trećem licu
- samostalno tumači postupke i osobine književnih likova sagledavajući u cjelini njihov izgled, postupke i govor
- samostalno prepoznaje osnovne oblike kazivanja u književnim tekstovima, uviđa razliku između pripovjedača i pisca, pripovijedanja u prvom i trećem licu
A.5.4.
Učenik razlikuje osnovne značajke lirske umjetničke, lirske i epske narodne pjesme
- razlikuje umjetničku od narodne lirike, lirsku od epske pjesme
- uočava značajke pejzažne pjesme, mitološke i obredne narodne pjesme
- prepoznaje motive i pjesničke slike, vrste stihova prema broju slogova, slobodan i vezani stih
- uočava stilska izražajna sredstva: epitet, ustaljeni epitet, poredbu, onomatopeju, personifikaciju
- uz pomoć učitelja uočava tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova i jednostavnija stilska sredstva, prepoznaje slobodan i vezani stih
- uočava osnovne značajke umjetničke i narodne lirike, lirske i epske narodne pjesme
- uz pomoć smjernica razlikuje tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova kao i jednostavnija stilska sredstva, prepoznaje slobodan i vezani stih
- opisuje osnovne značajke umjetničke i narodne lirike, lirske i epske narodne pjesme
- uz povremene pogreške prepoznaje
tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova kao i jednostavnija stilska sredstva
- objašnjava osnovne značajke umjetničke i narodne lirike,
lirske i epske narodne pjesme
- s lakoćom prepoznaje tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova kao i jednostavnija stilska sredstva
- uspoređuje značajke umjetničke i narodne lirike,
lirske i epske narodne pjesme
A.5.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnog teksta i poticaje za čitanje (preporuka knjižničara , prijatelja, roditelja, nastavnika, film i drugo)
- uočava emocionalni aspekt čitanja vezan uz sudbinu književnog lika; ukoliko postoji analogija uspoređuje književni lik i lik u filmu
- ističe najzanimljivije detalje (opise, rečenice, stihove, ideje, probleme) i potiče druge učenike na razgovor, komentar
- preporučuje drugim učenicima književni tekst uz obrazloženje
- razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje
- bira književni tekst prema svom interesu
- predstavlja književni tekst uz pomoć učitelja
- pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju
- bira književni tekst prema svom interesu i samostalno ga predstavlja drugim učenicima i obrazlaže svoj izbor
- pokazuje zanimanje, pozitivan stav prema čitanju i motivira druge učenike za čitanje
DOMENA: JEZIK (B)
B.5.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičkoseman-
tičke kategorije proširujući krug riječi koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji.
- određuje značenja nepoznatih riječi i izraza na temelju situacije i teksta/konteksta u kojem su upotrjebljeni
- razlikuje jednoznačnost i višeznačnost
-prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi
- pronalazi značenja arhaičnih riječi i izraza
- zamjenjuje jezičnim standardom neknjiževne riječi i posuđenice
- uz pomoć učitelja razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije u svakodnevnom govoru i tekstu, ali ih primjenjuje u vrlo malom broju aktivnosti
- uz poticaj razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije u svakodnevnom govoru i tekstu te ih povremeno primjenjuje
- samostalno razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije te ih primjenjuje uz povremena odstupanja
- samostalno razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije i pravilno ih primjenjuje
B.5.2.
Učenik razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici i/ili tekstu.
- razlikuje vrste promjenjivih riječi: imenice, glagole, pridjeve, brojeve, lične imeničke zamjenice i nelične (upitno- odnosne, neodređene, niječne, opće)
- razlikuje nepromjenjive riječi
- razlikuje normativne od nenormativnih oblika riječi, posebno padežne oblike
- uočava glasovne promjene koje se javljaju u promjeni oblika riječi
-razlikuje kategorije roda, broja, padeža u imenskim riječima
- razlikuje osnovne funkcije i značenja padeža
- razlikuje morfološke kategorije glagola (lice i broj) u rečenici i jezičnim situacijama
- uočava određeni i neodređeni oblik pridjeva u tekstu
- razlikuje pozitiv, komparativ i superlativ pridjeva
- uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi
- na temelju danih preporuka i uz poticaj prepoznaje i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi
- samostalno uočava i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u govoru/tekstu
- samostalno uočava i razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u govoru/tekstu te navodi nove primjere
B.5.3.
Učenik razlikuje, oblikuje i preoblikuje jednostavnu rečenicu
- razlikuje strukturu jednostavne (proste) rečenice: nezavisne rečenične članove neproširene rečenice i zavisne rečenične članove proširene rečenice (pravi i nepravi objekt, priložne oznake, atribut i apozicija)
- razlikuje glagolski i imenski predikat
- razlikuje rečenicu bez subjekta ili predikata
- prepoznaje rečenicu bez izrečenog subjekta
- vlada upravnim i neupravnim govorom
- uz pomoć učitelja imenuje i razlikuje upravni i neupravni govor, jednostavne rečenice i rečenične članove te ih preoblikuje
i povezuje u kratak tekst
- uz poticaj uočava i razlikuje u tekstu upravni i neupravni govor, jednostavne rečenice i rečenične članove te ih preoblikuje i povezuje u jednostavan tekst
- samostalno uočava i razlikuje rečenične članove u jednostavnim rečenicama
- pravilno preoblikuje jednostavne rečenice, upravni i neupravni govor povezujući ih u tekst
- samostalno razlikuje riječi i grupe riječi koje su u funkciji rečeničnih članova
- oblikuje jednostavne rečenice u smislen, cjelovit i složeniji tekst uz funkcionalnu primjenu jezičnih znanja
B.5.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji
- primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta)
- piše zarez ispred veznika (a, ali)
- piše zarez uz vokativ i apoziciju
- primjenjuje pravopisna pravila u odvojenom i sastavljenom pisanju riječce ne, pisanju pridjeva izvedenih od imenica u čijoj se osnovi nalazi suglasnik j, pisanju posvojnih pridjeva, u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene
- primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora
- prepoznaje pravila pisanja u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom te ih primjenjuje uz pomoć učitelja
- primjenjuje uz poticaj pravila pisanja u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom
- primjenjuje uglavnom točno pravila u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom
- samostalno primjenjuje pravila pisanja u vezi s glasovnim alternacijama, velikim slovom, znakovima interpunkcije, riječcama, upravnim i neupravnim govorom
B.5.5.
Učenik uspoređuje standardni srpski jezik i zavičajni govor.
- uspoređuje standardni srpski jezik kojim se govori u školi i zavičajni govor
- razvija pravilan stav prema izgovorima srpskog standardnog jezika (ekavski i ijekavski)
- uz pomoć učitelja uočava ekavski i ijekavski izgovor i prepoznaje standardni srpski jezik kojim se govori u školi i zavičajni govor
- uočava ekavski i ijekavski izgovor u tipičnim primjerima
- uočava razlike srpskog standardnog jezika i zavičajnog govora
- uočava važnost učenja srpskog standardnog jezika
- samostalno uočava ekavski i ijekavski izgovor u govoru/tekstu
- uočava i opisuje razlike srpskog standardnog jezika i zavičajnog govora
- uočava važnost učenja srpskog standardnog jezika
- samostalno uočava ekavski i ijekavski
izgovor u govoru/tekstu i ima pravilan stav prema oba izgovora
-samostalno objašnjava razlike srpskog standardnog jezika i zavičajnog govora
- uočava važnost učenja srpskog standardnog jezika
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C. 5.1.
Učenik aktivno sluša i razvija kulturu govorenja
- razgovara o tekstu iskazujući svoj doživljaj
- izdvaja ključne riječi i ideje te objašnjava značenje kraćeg teksta
- priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte)
- primjenjuje negovorne poruke kao elemente nejezičnog sporazumijevanja
- razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
- uočava poštapalice, nepravilan izgovor glasova u govoru drugih učenika ili u svom okruženju
- razgovara i raspravlja o temama iz školskog života i životnog okruženja primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije
- aktivno sluša tekst, prepoznaje ključne riječi i uz pomoć učitelja glavne
ideje
- govori, razgovara i raspravlja o temi uz poticaj učitelja primjenjujući pravila pristojne komunikacije
- govori izražajno u skladu sa svojim sposobnostima
- aktivno sluša tekst i prema smjernicama izdvaja ključne riječi i ideje
- govori, razgovara i raspravlja prema smjernicama držeći se teme i primjenjujući
pravila pristojne komunikacije
- govori izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta
- aktivno sluša tekst i samostalno izdvaja ključne riječi i ideje
- govori, razgovara i raspravlja držeći se teme i primjenjujući pravila pristojne komunikacije
- govori izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta i ortoepskim pravilima
- aktivno sluša
tekst, izdvaja ključne riječi i ideje te objašnjava značenje teksta u cjelini
- spontano govori, razgovara i raspravlja držeći se teme i
primjenjujući pravila pristojne komunikacije
- govori izražajno uočavajući razliku između izražajnog (doživljenog) i „neprirodno“ izražajnog kazivanja
C.5.2.
Učenik razvija vještinu izražajnog i istraživačkog čitanja
- čita tekst s razumijevanjem, vodi bilješke tijekom čitanja: izdvaja ključne riječi, glavne ideje, citira, objašnjava radeći na jednostavnijem književnom ili neknjiževnom tekstu
- književne tekstove čita s razumijevanjem i izražajno
- učenik prepoznaje stilski upečatljive rečenice (u opisima prirode, portretima i slično)
- učenik u tekstu razlikuje sinonime i antonime, prepoznaje neknjiževne riječi i zamjenjuje ih jezičnim standardom
- iz teksta izdvaja ključne riječi, prepoznaje sinonime, antonime, neknjiževne riječi
- uz pomoć smjernica uočava bitnu razliku između književnog i neknjiževnog teksta
- čita izražajno u skladu sa svojim sposobnostima
- iz teksta izdvaja ključne pojmove i glavne ideje
- uočava sinonime, antonime, uz pomoć rječnika neknjiževne riječi zamjenjuje književnim
-uviđa ključnu razliku između književnog i neknjiževnog teksta
- čita izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta
- iz teksta izdvaja ključne riječi i pojmove, glavne ideje, tvrdnje potkrjepljuje citatima
- uočava i objašnjava sinonime, antonime, neknjiževne riječi zamjenjuje književnim
- navodi očigledne razlike između književnog i neknjiževnog teksta
- čita izražajno u skladu s prirodom teksta koji čita
- iz teksta izdvaja ključne riječi i pojmove, glavne ideje, tvrdnje potkrjepljuje citatima
- prepoznaje stilski upečatljive rečenice, razlikuje sinonime i antonime, neknjiževne riječi zamjenjuje književnim
- objašnjava značenje teksta u cjelini, uspoređuje književni i neknjiževni tekst
- čita izražajno u skladu s prirodom teksta koji čita prema
pravogovornoj normi
C.5.3.
Učenik razvija vještinu pravilnog i kreativnog pisanja
- izražava se pismeno u skladu s temom poštujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
- kreativno piše na teme iz svakodnevnog života, svijeta mašte i kraći pisani tekst o doživljaju književnog djela
- uočava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu ili radu drugih učenika)
- prepričava kraći tekst vodeći računa o strukturi priče ili dinamičnu scenu; opisuje prostor (enterijer, eksterijer), pojedinosti u prirodi i lik po zajedničkom planu
- piše: vijest, privatno pismo prema općim pravilima o pismu kao sastavu i obliku općenja i popunjava formulare poput upitnika, ankete i slično
- u skladu s temom prema modelu oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura
- piše kreativno kraće tekstove u skladu sa svojim sposobnostima
- u skladu s temom prema smjernicama oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura
- piše kreativno na različite teme u skladu sa svojim interesima i sposobnostima
- u skladu s temom prema planu oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura
- piše kreativno na različite teme tragajući za kvalitetnijim rješenjima
- u skladu s temom oblikuje i piše tekst jednostavnijih opisnih i pripovjednih struktura
- piše kreativno na raznovrsne teme tragajući za kvalitetnijim rješenjima
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.5.1.
Učenik pronalazi informacije u skladu sa
svojim zadacima
- pronalazi potrebne informacije u različitim izvorima (biografski podatak, pravopisno pravilo i slično)
- razlikuje tiskane i digitalne izvore informacija
- služi se referentnom literaturom
- poznaje osnovne tehnike pretraživanja interneta
- uz pomoć učitelja prepoznaje negativne medijske sadržaje (rasizam, predrasude i slično) i osuđuje ih
- svjestan je mogućih opasnosti na internetu te internet upotrebljava sigurno i odgovorno
- pronalazi potrebne informacije u tiskanom izvoru informacija koji je odabrao učitelj
- pronalazi potrebne informacije u više različitih izvora (tiskanih i digitalnih) koje je predložio učitelj
- uspoređuje različite izvore informacija koje je predložio učitelj i samostalno bira potrebne informacije
- samostalno istražuje i uspoređuje različite izvore informacija i obrazlaže svoje izbore izvora i potrebnih
informacija
- vrsta teksta, izvori, (prijedlog): tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (školski rječnik, pravopis, enciklopedije), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice. Učitelj bira 2 – 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
D.5.2.
Učenik razlikuje grafičke elemente i uočava postupke kojima se postiže željeni utjecaj na primatelje poruka tiskanih medija
- razlikuje tiskane medije: novine, časopise, strip
- razlikuje grafičke elemente i postupke pomoću kojih se kod primatelja postiže željeni utjecaj (npr. veličina slova, naslov, izbor fotografije)
- utvrđuje je li naslov usklađen sa sadržajem teksta te smišlja drugi naslov
- stvara medijske tekstove jednostavne strukture vodeći računa o grafičkim elementima
- uz pomoć učitelja otkriva grafičke elemente medijskog teksta i uočava postupke kojima se postiže željeni utjecaj na primatelje poruka
tiskanih medija.
- samostalno otkriva i objašnjava grafičke elemente na primjeru nepoznatog
medijskog teksta i utvrđuje je li naslov usklađen sa sadržajem teksta
- samostalno objašnjava ulogu grafičkih elemenata na primjeru nepoznatog medijskog teksta
te kreira novi naslov
- kreira kraći medijski tekst vodeći računa o grafičkim elementima i željenom utjecaju na primatelja poruke
- vrste teksta, izvori, (prijedlog): sportske vijesti, tekstovi iz časopisa ili knjige za djecu, strip.
Učitelj bira 2 – 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
D.5.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz obredne pjesme (kraljice, npr.)
- razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
6. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.6.1.
Učenik uočava i razlikuje određene
književne vrste usmene i autorske književnosti
- razlikuje obiteljske i običajne narodne pjesme, rodoljubne i socijalne pjesme; prepoznaje univerzalne poruke i uspoređuje sa suvremenim životom
- razlikuje pripovijetku i roman i prepoznaje odlike avanturističkog, povijesnog i znanstveno-fantastičnog romana, biografije i autobiografije
- uviđa odlike predaja i pronalazi primjere iz svoje sredine
- prepoznaje humoristično, ironično i satirično u drami
- uz pomoć učitelja povezuje tematiku i motive s određenim vrstama pjesama i odlike proznih vrsta
- samostalno prepoznaje humor u dramskom djelu, a ironično i satirično uz pomoć učitelja
- vođen smjernicama uočava odlike proznih vrsta i povezuje tematiku i motive s određenim vrstama pjesama
- samostalno prepoznaje humor u dramskom djelu, a ironično i satirično uz pomoć učitelja
- vođen smjernicama uočava poruke djela
- uočava tematiku i motive koje povezuje s određenim vrstama lirskih umjetničkih i narodnih pjesama, kao i odlike određenih proznih vrsta
- uz manju pomoć učitelja prepoznaje ironiju i satiru u drami
- uočava poruke djela
- tematiku i motive povezuje s određenim vrstama lirskih umjetničkih i narodnih pjesama, primjerima potvrđuje odlike određenih proznih vrsta
- prepoznaje humor, ironiju i satiru u
- uočava poruke
i povezuje sa životom
A.6.2.
Učenik tumači književno djelo i iskazuje svoj doživljaj potkrepljujući ga primjerima
- tumači pjesničke slike i razlikuje konkretne i apstraktne motive, emocije i razmišljanja (refleksije)
- učenik iskazuje doživljaj, svoje utiske, zapažanja potvrđuje primjerima iz teksta, stvarnog života te imaginacijom
- učenik prepoznaje etičke vrijednosti pjesama kosovskog ciklusa i ciklusa pjesama o Marku Kraljeviću i osuđuje neetičko ponašanje
- uz stalno poticanje i ohrabrenje učitelja izražava svoj doživljaj
- uz pomoć učitelja tumači pjesničke slike, razlikuje emocije i razmišljanja - prepoznaje neetičko ponašanje likova.
- uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj
- uz povremene pogreške razlikuje pjesničke slike, uočava konkretne motive i emocije, a uz pomoć učitelja uočava apstraktne motive i refleksije
- razlikuje etičko i neetičko ponašanje likova koje osuđuje
- uz ohrabrenje učitelja iskazuje svoj doživljaj književnog djela potkrepljujući primjerima iz teksta i života
- uz povremenu pomoć učitelja tumači književno djelo koristeći odgovarajuću terminologiju
- uspoređuje visoka moralna načela likova u odnosu na negativne osobine i pojave koje osuđuje
- spontano iskazuje svoj doživljaj književnog djela navodeći brojne i raznovrsne primjere
- u tumačenju književnog djela upotrebljava usvojenu terminologiju.
- potkrepljujući odgovarajućim citatima uspoređuje visoka moralna načela likova u odnosu na negativne osobine i pojave koje osuđuje
A . 6.3.
Učenik karakterizira književni lik s obzirom na različite oblike kazivanja kojima je predočen
- razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju
- uočava i tumači funkciju naracije, deskripcije, dijaloga i monologa u oblikovanju lika i stvaranju atmosfere u književnom tekstu
- objašnjava razliku između povijesnog i književnog lika
- razlikuje kronološko i retrospektivno pripovijedanje
- uočava pojam usporavanja (retardacije) radnje
- uz pomoć učitelja uviđa razliku između objektivne i subjektivne deskripcije,
uočava naglašene oblike kazivanja kojima je lik predočen i na koji način različiti oblici kazivanja doprinose izražajnosti
- vođen smjernicama razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju,
uočava naglašene oblike kazivanja kojima je književni lik
predočen te na koji način različiti oblici kazivanja doprinose izražajnosti
- razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju, uočava i tumači
na koji način različiti oblici kazivanja doprinose živosti pripovijedanja i atmosferi
- razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju,
uočava i potvrđuje citatima naglašene oblike kazivanja kojima je lik predočen te na koji način različiti oblici kazivanja doprinose živosti pripovijedanja i atmosferi
A.6.4.
Učenik uočava osnovne oblike stiha i strofe, vrste rime, prepoznaje i objašnjava stilska izražajna sredstva
- uočava i razlikuje monostih, distih, tercet i katren, razlikuje ukrštenu, obgrljenu i parnu rimu, uviđa ulogu rime u oblikovanju stiha
- uočava brz i spor ritam, tempo i intonaciju
- uočava stilska izražajna sredstva (kontrast, hiperbolu i gradaciju)
- uz pomoć smjernica uočava osnovne oblike stihova i strofa
- uočava razliku između brzog i sporog ritma
- prepoznaje kontrast i uz pomoć smjernica hiperbolu i gradaciju, kao i ukrštenu, obgrljenu i parnu rimu
- uočava osnovne oblike stihova i strofa
- uočava različit ritam, tempo i intonaciju
- uočava kontrast, hiperbolu i gradaciju, kao i ukrštenu, obgrljenu i parnu rimu
- uočava i razlikuje osnovne oblike stihova i strofa, objašnjava na koji način stilska sredstva, ritam i tempo doprinose izražajnosti
- uočava i razlikuje osnovne oblike stihova i strofa, primjerima potvrđuje na koji način stilska sredstva, ritam i tempo doprinose izražajnosti
A.6.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
- izražava vlastiti doživljaj književnog teksta i obrazlaže razloge i poticaje za čitanje
- povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom, navodi sličnosti i razlike
- ističe najzanimljivije detalje citirajući književni tekst i potiče druge učenike na razgovor, komentar
- argumentirano obrazlaže svoj izbor književnog teksta
- razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje i čitalačku kulturu uvažavajući različite ukuse pri izboru književnih tekstova
- uz pomoć učitelja predstavlja odabrani književni tekst i obrazlaže vlastiti izbor
- uz poticaj učitelja i drugih učenika razvija čitalačku naviku i čitalačku kulturu poštujući drugačiji ukus
- samostalno predstavlja odabrani književni tekst i argumentirano obrazlaže vlastiti izbor
- razvija čitalačku naviku i čitalačku kulturu poštujući drugačiji ukus
DOMENA: JEZIK (B)
B.6.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji
- razlikuje jednoznačnost i višeznačnost te sinonime, homonime, antonime
- razlikuje jednostavne riječi od tvorenica te prema zadanom modelu gradi nove riječi
- razlikuje naglašene i nenaglašene riječi
- uz poticaj razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji
- uz pomoć učitelja prepoznaje jednostavne riječi i gradi nove riječi
- razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije te ih uz česte pogreške upotrebljava u komunikaciji
-razlikuje jednostavne riječi od tvorenica i prema modelu gradi nove riječi
- samostalno
opisuje značenja i ulogu riječi i izraza te ih uz povremena odstupanja primjenjuje u komunikaciji
-samostalno opisuje jednostavne riječi, razlikuje ih od tvorenica i gradi nove riječi
- samostalno
objašnjava značenja i ulogu riječi i izraza te ih pravilno primjenjuje u komunikaciji
- samostalno objašnjava razliku jednostavnih riječi i tvorenica i gradi nove riječi
B.6.2.
Učenik razlikuje odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu
- razlikuje pridjevske zamjenice (posvojne i posvojna zamjenica svakog lica, pokazne, odnosno-upitne, niječne, neodređene i opće/određene) i mijenja ih kroz padeže
- razlikuje glagolski vid i glagolski rod
- razlikuje osnovna značenja i građenje neličnih glagolskih oblika (infinitiv, glagolski pridjev radni i trpni), a glagolske priloge prepoznaje
- razlikuje osnovna značenja i građenje svih ličnih glagolskih oblika za iskazivanje vremena i načina
- razlikuje i opisuje glasovne promjene
- uz pomoć učitelja prepoznaje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje te osnovna značenja i građenje ličnih i neličnih glagolskih oblika
- na temelju danih preporuka i uz poticaj prepoznaje i razlikuje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje te osnovna značenja i građenje ličnih i neličnih glagolskih oblika
- samostalno uočava i razlikuje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje te osnovna značenja i građenje ličnih i neličnih glagolskih oblika u govoru/tekstu
- samostalno uočava i razlikuje pridjevske zamjenice, glagole prema predmetu i trajanju radnje, osnovna značenja i građenje ličnih i neličnih glagolskih oblika u govoru/tekstu i navodi nove primjere
B.6.3.
Učenik razlikuje, analizira i oblikuje jednostavne rečenice u govoru i pisanju
- vlada glagolskim i imenskim predikatom
- vlada strukturom jednostavne rečenice (neproširene i proširene)
- uočava načine iskazivanja rečeničnih članova (jednom riječju, sintagmom)
- na jednostavnim primjerima jednostavnih rečenica uz pomoć učitelja uočava i razlikuje načine iskazivanja rečeničnih članova
- na jednostavnim primjerima jednostavnih rečenica uočava i razlikuje načine iskazivanja rečeničnih članova
- samostalno određuje glavnu riječ i vrstu sintagme jednostavnih rečenica u govoru i pisanju
- samostalno analizira, objašnjava razlike i oblikuje jednostavne rečenice u govoru i pisanju
B.6.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji
- primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (višečlani nazivi pokrajina i krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova)
- razlikuje rečenične i pravopisne znakove (apostrof, tri točke, crticu, zagradu) i pravilno ih uporabljuje
- razlikuje i pravilno piše riječi u kojima su provedene glasovne promjene
-primjenjuje pravopisna pravila u vezi s pisanjem glagolskih oblika
- uz pomoć učitelja primjenjuje pravopisna pravila u vezi sa glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika
-uz smjernice primjenjuje pravopisna pravila u vezi s glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika čineći manji broj pogrešaka
- samostalno primjenjuje pravopisna pravila u vezi s glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika čineći manji broj pogrešaka
- dosljedno primjenjuje pravopisna pravila u vezi s glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika
B.6.5.
Učenik istražuje osnovne podatke o podrijetlu i razvoju srpskog jezika
- istražuje osnovne podatke značajne za razvoj srpskog jezika (seobe Slavena, utjecaj Ćirila i Metoda u razvoju pismenosti kod Srba: glagoljica, ćirilica)
- prepoznaje najznačajnije kulturno-povijesne spomenike (Miroslavljevo jevanđelje, Povelja Stefana Prvovenčanog, Dušanov zakonik)
- uz pomoć učitelja pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici
- prepoznaje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda
- uz poticaj pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici
- prepoznaje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda
- samostalno pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici
- prepoznaje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda
- samostalno pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici
- razlikuje i opisuje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.6.1.
Učenik razgovara i raspravlja o različitim temama primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije
- sluša tekst, sažima podatke u bilješke i obrazlaže značenje kraćeg teksta u cjelini
- iskazuje svoj doživljaj i objašnjava svoj stav povezujući temu razgovora s pročitanim ili odslušanim tekstom
- priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu držeći se u izlaganju teme (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte)
- uočava neknjiževne riječi u govoru drugih učenika ili u svom okruženju
- u razgovoru i raspravi ne prekida sugovornika i uvažava tuđe mišljenje
- uočava ključne podatke
- oblikuje i govori pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura
- uz pomoć smjernica povezuje glavne misli i važne pojedinosti s tekstom
- pažljivo sluša sugovornika
- sažima tekst
- oblikuje i govori jednostavnije opisne i pripovjedne tekstove
- povezuje glavne misli i važne pojedinosti s tekstom
- pažljivo sluša sugovornika i uključuje se pristojno u razgovor
- sažima podatke i parafrazira tekst,
objašnjava značenje teksta
-oblikuje govor i izlaže prema smjernicama
- u razgovoru povezuje glavne misli i važne pojedinosti i objašnjava svoje stavove uvažavajući drugačije mišljenje
- sažima podatke i parafrazira tekst, objašnjava značenje teksta u cjelini
- govori jasno, precizno prema
samostalno pripremljenom konceptu
- razgovara i raspravlja držeći se teme, svoje stavove dovodi u svezu s tekstom
- uvažava tuđe mišljenje
C.6.2.
Učenik razvija vještine istraživačkog i interpretativnog čitanja te izražajnog čitanja i kazivanja
- čita tekst provjeravajući razinu razumijevanja pročitanog
- uviđa razliku između književnih i neknjiževnih tekstova
- usklađuje čitanje s prirodom književnog i neknjiževnog teksta
- poznati i nepoznati književni tekst čita izražajno s razumijevanjem
- uočava i izdvaja stilski upečatljive rečenice, stihove, dijelove dijaloga ili monologa
- prepoznaje kako neknjiževne riječi u književnom tekstu mogu imati stilsku funkciju (oblikovanje lika, atmosfera)
- razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
- uz pomoć učitelja prepoznaje važne podatke u tekstu i uviđa specifičnosti neumjetničkog teksta te stilogena mjesta u umjetničkom tekstu
- usklađuje svoje čitanje s prirodom teksta
- prepoznaje važne podatke u tekstu
-usklađuje svoje čitanje s prirodom umjetničkog i neumjetničkog teksta i uz pomoć smjernica uočava stilogena mjesta i stilsku funkciju neknjiževnih riječi u književnom tekstu
- razlikuje podatke u tekstu prema važnosti
- usklađuje svoje čitanje s prirodom umjetničkog i neumjetničkog teksta i uočava stilski snažno intonirana mjesta koja pokušava dočarati izražajnim čitanjem
- izdvaja važne podatke, samostalno ih uspoređuje po važnosti
- usklađuje svoje čitanje s prirodom umjetničkog i neumjetničkog teksta uočavajući specifičnosti jednog i drugog
- posebnu pažnju prilikom čitanja posvećuje stilski snažno intoniranim mjestima
C.6.3.
Učenik piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava
- kreativno se izražava primjenjujući pravopisnu normu, piše ćirilicom čitko i uredno
- prepričava tekst karakterizirajući lik prema samostalno sačinjenom planu
- stvaralački prepričava tekst s promjenom gledišta (npr. iz perspektive drugog lika, drugog vremena)
- opisuje vanjski i unutarnji prostor po zajedničkom i samostalno sačinjenom planu
- piše: kreativne radove (pjesme, kraće priče) na slobodnu i zadane teme, kratak izvještaj
- uočava razliku između pravila o privatnoj i službenoj korespondenciji
- popunjava razne obrasce u kojima se traže osnovni osobni podaci
- uočava i objašnjava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu ili radu drugih učenika)
- prema modelu
oblikuje i piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom
- uz pomoć smjernica
stvaralački prepričava tekst
- kreativno piše
na slobodnu temu i uz pomoć učitelja prepoznaje kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, jezika, stila
- oblikuje i piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom prema planu
- stvaralački prepričava tekst prema zajedničkom planu
- kreativno piše
na slobodnu temu i uočava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, jezika, stila
- oblikuje i piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom prema samostalno sačinjenom planu
- stvaralački prepričava tekst prema samostalno sačinjenom planu
- kreativno piše
na slobodnu i zadane teme, uočava i objašnjava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, jezika, stila
- oblikuje i piše tekst opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom prema samostalno sačinjenom planu
- stvaralački prepričava tekst originalno i maštovito
- kreativno piše na slobodnu i zadane teme, objašnjava i primjenjuje kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, jezika, stila
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.6.1.
Učenik pronalazi
i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije, u skladu sa svojim potrebama i zadacima
- uspoređuje slične i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije iz različitih izvora
- navodi izvor informacija, poštujući autorska prava
- osuđuje uvredljive i neprimjerene poruke na koje nailazi u različitim tekstovima, u tiskanim ili digitalnim izvorima informacija
- odgovorno se ponaša na internetu, vodeći računa o svojoj i tuđoj sigurnosti i privatnosti
- pronalazi precizno tražene informacije u izvorima informacija koje je odabrao učitelj (jedan tiskani i jedan digitalni izvor informacija)
- pronalazi potrebne
informacije u više različitih (tiskanih i digitalnih) izvora, koje predlaže učitelj
- samostalno istražuje i uspoređuje različite izvore informacija i
različite informacije te bira najkorisnije i najzanimljivije informacije
- samostalno istražuje, uspoređuje i izdvaja
najkorisnije i/ili najzanimljivije informacije u različitim izvorima te obrazlaže svoj izbor informacija i izvora informacija
- informacije traži u skladu sa zadatkom, ali i svojim potrebama i interes ima
- vrsta teksta, izvori, (prijedlog): tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (dječja enciklopedija), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice
D.6.2.
Učenik objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata postiže željeni utjecaj na primatelje poruka tiskanih medija
- prosuđuje kako se pomoću grafičkih elemenata (veličina slova, naslov, izbor fotografije i slično) postiže željeni utjecaj na primatelja poruke
- objašnjava kako se upečatljivim naslovima privlači šira publika
- stvara kraće medijske tekstove, vodeći računa o utjecaju koji želi postići
- na poznatom primjeru objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata postiže željeni utjecaj na primatelje poruka, s posebnim osvrtom na naslov
- na primjeru nepoznatog medijskog teksta objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata i
kakav utjecaj postiže, s posebnim osvrtom na naslov
- uspoređuje nekoliko nepoznatih medijskih tekstova i prosuđuje kakav se utjecaj pomoću grafičkih elemenata postiže, s posebnim osvrtom na njihovu organizaciju i naslov
- kreira dva kraća medijska teksta s istom temom, a različitim utjecajem na primatelje poruka, vodeći računa o grafičkim elementima, a posebno naslovu.
- vrste teksta, izvori: sportske vijesti, izvještaj s utakmice npr., članci iz dnevnih novina prilagođeni uzrastu djeteta, časopisi za djecu, knjige za djecu, strip, internet . Učitelji bira 2 - 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
D.6.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz običajne narodne pjesme (igre svadbenog ceremonijala)
- razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
7. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.7.1.
Učenik svrstava književna djela u određeni književni rod i književnu vrstu
- dovodi u vezu formalne i sadržajne značajke književnih djela i svrstava ih u određeni književni rod
- prepoznaje tipične epske i lirske motive
- razlikuje osnovne dramske vrste
- ističe sličnosti i razlike između književnih rodova pisane i usmene književnosti (na tematsko-motivskom planu, stih, internacionalni motivi)
- uočava značajke dnevnika, legendarnih priča, putopisa
- uočava humor, ironiju i satiru
- prepoznaje formalne i sadržajne značajke književnog teksta koje prema smjernicama povezuje s određenim književnim rodom i vrstom, kao i sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti
- uočava formalne i sadržajne i značajke književnog teksta koje povezuje s određenim književnim rodom i vrstom, kao i sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti
- uočava i objašnjava formalne i sadržajne i značajke književnog teksta koje povezuje s određenim književnim rodom i vrstom, kao i sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti
- povezuje formalne i sadržajne i značajke književnog teksta s određenim književnim rodom i vrstom
- uspoređuje sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti
A.7.2.
Učenik tumači književno djelo, iskazuje doživljaj i zauzima vrijednosni stav
- povezuje svoj doživljaj, raspoloženje, zapažanje, empatiju s prethodnim literarnim iskustvom i stvarnim životom
- izdvaja probleme, ideje ili poruke u književnom tekstu
- vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja u vezi s pročitanim tekstom
- procjenjuje etičku vrijednost epskih pjesama, pokosovskog, hajdučkog i uskočkog ciklusa
- uz stalno poticanje i ohrabrenje učitelja izražava svoj doživljaj i stav
- uz povremene pogreške izdvaja ključne ideje i probleme potkrjepljujući primjerima i povezujući sa životom
- uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj i vrijednosni stav
- uz povremene pogreške izdvaja ključne ideje i procjenjuje etičnost i neetičnost navodeći primjere iz teksta
- iskazuje svoj doživljaj i vrijednosni stav
- izdvaja ključne ideje i probleme i povezuje ih s prethodnim literarnim iskustvom i životom
- spontano iskazuje svoj doživljaj ističući ideje i probleme u djelu
- vrednuje i procjenjuje književni tekst i etičke vrijednosti argumentacijom iz teksta i života
A.7.3.
Učenik razlikuje obilježja proznog djela
- razlikuje fabulu i siže, uočava uokvirenu fabulu, statičke i dinamičke motive, epizode i epizodne situacije
- prepoznaje unutarnji monolog
- uz pomoć učitelja razlikuje obilježja proznog djela
- na očiglednim primjerima prepoznaje unutarnji monolog
- uz pomoć smjernica razlikuje obilježja proznog djela
- uočava odlike unutarnjeg monologa i opisuje na primjerima
- razlikuje obilježja proznog djela
- objašnjava pojam unutarnjeg monologa na primjerima
- razlikuje i na primjerima potvrđuje obilježja proznog
djela
- objašnjava pojam unutarnjeg monologa i uočava njegovu funkciju u oblikovanju lika
A.7.4.
Učenik razlikuje određene vrste karakterizacije likova
- portretira lik prema vanjskim i unutarnjim osobinama
- razlikuje fizičku, etičku, psihološku, društvenu i jezičnu karakterizaciju lika
- uočava „crno-bijelu“ tehniku u oblikovanju lika u epskim narodnim pjesmama
- portretira lik razlikujući fizičku, etičku i društvenu karakterizaciju i
uz pomoć učitelja jezičnu i psihološku karakterizaciju
- portretira lik razlikujući fizičku, etičku i društvenu karakterizaciju
i uz pomoć smjernica jezičnu i psihološku karakterizaciju
- samostalno portretira lik razlikujući fizičku, etičku i društvenu, jezičnu i psihološku karakterizaciju
- samostalno portretira lik potvrđujući odgovarajućim citatima različite vrste karakterizacije likova
A.7.5.
Učenik razlikuje pjesmu u stihu i pjesmu u prozi, analizira ulogu stilskih izražajnih sredstava u književnom djelu
- prepoznaje liričnost pjesme u prozi
- uočava značajke ljubavne, elegične i refleksivne pjesme te posleničke narodne pjesme (pjesme o radu)
- uočava stilska izražajna sredstva: simbol, alegoriju,
razlikuje metaforu i slovensku antitezu
- uz pomoć učitelja prepoznaje tipične motive elegične i refleksivne pjesme, liričnost pjesme u prozi, simbol i alegoriju
- prepoznaje tipične motive ljubavne i posleničke narodne pjesme
- uz pomoć smjernica prepoznaje pjesmu u prozi, značajke elegične i refleksivne pjesme
- prepoznaje simbol i alegoriju
- prepoznaje pjesmu u prozi, tipične motive ljubavne i posleničke narodne pjesme
- uočava značajke elegične i refleksivne pjesme
- uočava simbol i alegoriju
- objašnjava značajke pjesme u prozi, navodi primjere ljubavne, elegične i refleksivne pjesme te posleničke narodne pjesme
- objašnjava na koji način stilska sredstva doprinose estetici djela
A.7.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
- izražava vlastiti doživljaj i obrazlaže razloge za čitanje književnog djela
- ističe najzanimljivije detalje citirajući tekst i potiče druge učenike na razgovor, komentar
- odabrane tekstove povezuje s literarnim iskustvom i stvarnim životom
- razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i čitalačku kulturu uvažavajući različite ukuse i prihvaćajući sugestije nastavnika i drugih učenika pri izboru književnoumjetničkih tekstova
- uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo drugim učenicima
- kontinuirano čita, prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
- samostalno bira književno djelo i predstavlja ga drugim učenicima
- motivira druge učenike za čitanje svojom argumentacijom
- kontinuirano čita, prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
DOMENA: JEZIK (B)
B.7.1.
Učenik razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije proširujući krug riječi koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji
- razlikuje jednoznačnost i višeznačnost (paronime), pejorative i hipokoristike
- razlikuje naglašene od nenaglašenih riječi koje pravilno izgovara i piše
- prepoznaje vrste naglasaka u srpskom jeziku
- uz poticaj razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije
- imenuje vrste naglasaka uz pomoć učitelja
- razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije, u komunikaciji
- prepoznaje vrste naglasaka
- analizira
tekst/kontekst,
opisuje značenja i ulogu riječi i izraza te ih uz povremena odstupanja primjenjuje u komunikaciji
- razlikuje vrste naglasaka
- analizira
tekst/kontekst,
objašnjava značenja i ulogu riječi i izraza te ih pravilno primjenjuje u komunikaciji
- pravilno naglašava riječi
B.7.2.
Učenik razlikuje i objašnjava odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu
- analizira vrste promjenjivih i nepromjenjivih riječi
-razlikuje imeničke zamjenice
- vlada gramatičkim kategorijama promjenjivih riječi
- prepoznaje padežnu sinonimiju
- razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici
- razlikuje i objašnjava promjenjive i nepromjenjive riječi u oglednim primjerima
- samostalno i uglavnom tačno
objašnjava promjenjive i nepromjenjive riječi u nepoznatom tekstu
- samostalno i tačno objašnjava promjenjive i nepromjenjive riječi i njihove odnose u nepoznatom tekstu, vlada svim gramatičkim kategorijama promjenjivih riječi
B.7.3.
Učenik analizira složenu rečenicu
- vlada nesamostalnim rečeničnim članovima (objekt, priložne oznake, atribut i apozicija)
- uočava složenu rečenicu u tekstu
- povezuje jednostavne rečenice u složenu
- razlikuje nezavisno složene rečenice prema komunikativnoj funkciji
- u zavisno složenoj rečenici prepoznaje samostalnu (glavnu, nezavisnu) i nesamostalnu (zavisnu) rečenicu
- prepoznaje inverziju
- razlikuje vrste zavisno složenih rečenica
- prepoznaje vrste sintagmi u složenim rečenicama
- uočava veznike u složenim rečenicama i prepoznaje njihovu funkciju
- razlikuje jednostavnu od složene rečenice
- prepoznaje glavnu i zavisnu rečenicu te inverziju
- uočava složenu rečenicu i način povezivanja jednostavnih rečenica u složenu
- uz poticaj razlikuje vrste zavisnih i nezavisnih predikatnih rečenica
- razlikuje vrste složenih rečenica i opisuje način povezivanja jednostavnih rečenica u složenu
- razlikuje i izdvaja zavisne i nezavisne predikatne rečenice
- samostalno izdvaja zavisne i nezavisne predikatne rečenice te prikazuje na koji način se integrira zavisna predikatna rečenica u strukturu komunikativne rečenice
B.7.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u pisanoj komunikaciji
- primjenjuje pravila pisanja upravnog govora i velikog slova (u nazivima društava, organizacija, udruženja, pokreta i javnih skupova), znakova interpunkcije i skraćenica
- razlikuje pravopisne i interpunkcijske znakove i primjenjuje ih uz poticaj
- razlikuje pravopisne i interpunkcijske znakove i primjenjuje ih u tipičnim primjerima
- samostalno razlikuje pravopisne i interpunkcijske znakove i primjenjuje ih uz manji broj pogrešaka
- samostalno razlikuje pravopisne i interpunkcijske znakove i dosljedno ih primjenjuje
B.7.5.
Učenik pronalazi podatke o počecima srpske pismenosti iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika srpske kulture
- pronalazi informacije o počecima pismenosti i nastanku najznačajnijih pisama u svijetu
- poznaje staroslavenske spomenike
- uočava karakteristične
značajke staroslavenskog teksta - uočava mjesto srpskog jezika u obitelji slavenskih jezika
- uspoređuje slavenska pisma glagoljicu i staru ćirilicu s današnjom srpskom ćirilicom
- uz pomoć učitelja pronalazi osnovne podatke, iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika, o počecima srpske pismenosti
- uz dane preporuke i poticaj pronalazi osnovne podatke, iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika, o počecima srpske pismenosti
- samostalno pronalazi osnovne podatke iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika o počecima srpske pismenosti
- samostalno pronalazi osnovne podatke iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika o počecima srpske pismenosti, te uspoređuje srpska pisma
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.7.1.
Učenik razgovara, raspravlja i procjenjuje sadržaj različitih vrsta tekstova
- aktivno sluša tekst, procjenjuje njegovu zanimljivost, korisnost, informativnost i ekspresivnost
- izvodi zaključke i iskazuje svoj stav o određenoj temi
- priprema i govori cjelovit govorni tekst na određenu temu
- govori u skladu s temom i prilikom u kojoj govori, vodeći računa o publici kojoj se obraća
- uz pomoć smjernica procjenjuje slušani tekst
- razgovara o određenoj temi
poštujući pravila pristojne komunikacije
- prema smjernicama priprema i govori kraći tekst na određenu temu
- uz pomoć smjernica procjenjuje slušani tekst i iskazuje svoj stav
- razgovara i prema smjernicama raspravlja o određenoj temi poštujući pravila pristojne komunikacije
- priprema i govori kraći tekst na određenu temu
- procjenjuje slušani tekst i iskazuje svoj stav
- razgovara i raspravlja držeći se teme i poštujući pravila pristojne komunikacije
- priprema i govori tekst na određenu temu
- procjenjuje slušani tekst, izvodi zaključke i iskazuje svoj stav
- razgovara i raspravlja na određenu temu prema različitim obrascima vođenja razgovora poštujući pravila pristojne komunikacije
- priprema i govori cjelovit tekst na određenu temu
C.7.2.
Učenik istraživački čita, procjenjuje tekst i razvija svoje izražajne govorne sposobnosti
- čita tekst, izvodi zaključke i tumači značenje teksta u cjelini
- pronalazi informacije u neknjiževnom tekstu, procjenjuje njihovu zanimljivost informativnost, korisnost; izdvaja glavne ideje u književnom tekstu, prati njihov razvoj i uočava na koji način doprinose estetskoj vrijednosti
- izdvaja stilski upečatljive rečenice, dijelove teksta i uočava jezično stilske postupke koji doprinose estetici književnog teksta (uloga frazeologizama, žargonizama, stilska funkcija nestandardne akcentuacije, jezična karakterizacija i sl.)
- usklađuje čitanje s prirodom teksta
- razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti kroz izražajno kazivanje
- čita tekst s razumijevanjem i izvodi zaključke iz dijelova teksta
- uz pomoć smjernica objašnjava svrhu neknjiževnog i osnovni ton književnog teksta
- čita u skladu sa svojim doživljajem teksta
- prema smjernicama čita tekst s razumijevanjem, izvodi zaključke o pročitanom tekstu i objašnjava značenje teksta u cjelini
- uz pomoć smjernica procjenjuje
neknjiževni i književni tekst i usklađuje intonaciju pri glasnom čitanju u skladu s prirodom i osnovnim tonom teksta
- čita tekst s
razumijevanjem, izvodi zaključke o pročitanom tekstu i obrazlaže značenje teksta u cjelini
- procjenjuje
neknjiževni i književni tekst i usklađuje intonaciju pri glasnom čitanju u skladu s prirodom i osnovnim tonom teksta
- čita tekst s
razumijevanjem, izvodi zaključke o pročitanom tekstu i tumači značenje teksta u cjelini
- procjenjuje neknjiževni i književni tekst ukazujući na estetsku vrijednost književnog teksta
-usklađuje intonaciju pri glasnom čitanju u skladu s prirodom i osnovnim tonom teksta
C.7.3.
Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava
- piše tekst složenijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu primjenjujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
- prepričava tekst s promjenom redoslijeda događaja, sažeto prepričava iz pozicije prvog ili trećeg lica
- opisuje: unutrašnjost prostora, vanjski prostor, lik (iz okoline ili književni), tehnički (objektivan opis) i sugestivno (osobni ton pri opisivanju)
- analizira kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu ili radu drugih učenika)
- piše sažetak (rezime)
- piše: čestitku, pozivnicu, zahvalnicu, službeno pismo, e-mail poruku
- prema smjernicama oblikuje i piše
vezani tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom
- prema smjernicama stvaralački i sažeto prepričava tekst i opisuje mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)
- oblikuje i piše tekst složenijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu
- stvaralački i sažeto prepričava tekst prema zajednički sačinjenom planu i opisuje mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)
- oblikuje i piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu
- stvaralački i sažeto prepričava tekst i opisuje mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno /objektivno)
- prema samostalno sačinjenom planu
oblikuje i piše tekst složenih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom
- stvaralački i sažeto prepričava tekst i opisuje na originalan način pristupajući promjeni perspektive (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.7.1.
Učenik razlikuje empirijsku i medijsku stvarnost
- uspoređuje razliku između događaja i načina kako je predstavljen u medijima
- uspoređuje kako različiti mediji različito predstavljaju isti događaj
- kreira dva medijska teksta koji na različite načine i iz različitih pozicija prikazuju isti događaj, prezentira ih i diskutira
- uz pomoć učitelja, na jednom (zadanom) primjeru medijskog teksta, uspoređuje empirijsku i medijsku stvarnost
- prema smjernicama i na novom primjeru uspoređuje empirijsku i medijsku stvarnost
- samostalno i na novim primjerima uspoređuje empirijsku i medijsku stvarnost
- samostalno, kritički i na novim primjerima uspoređuje empirijsku i medijsku stvarnost.
- kreira dva medijska teksta koji na različite načine i iz različitih pozicija prikazuju isti događaj
- vrste teksta: različiti medijski tekstovi iz različitih izvora (televizija, tisak, internet) po izboru učitelja ili učenika
D.7.2.
Učenik razlikuje visoku i popularnu kulturu
- objašnjava razliku između visoke i popularne kulture i njihovih
proizvoda (glazba, film, moda) i uočava njihovu funkciju pružanja zadovoljstva konzumentima
- objašnjava vezu popularne kulture i suvremenih društvenih trendova
- objašnjava zašto je moguće da različiti primatelji različito
reagiraju na isti tekst (uzrast, spol, osobni interesi)
- uočava priču kao temelj teksta popularne kulture
- iznosi svoje mišljenje o proizvodima popularne kulture
- razlikuje visoku i popularnu kulturu
- uz pomoć učitelja opisuje utjecaj i ulogu popularne kulture u
svakodnevnom životu
- objašnjava razliku između visoke i popularne kulture
- pomoću smjernica objašnjava utjecaj i ulogu popularne kulture u svakodnevnom životu
- uspoređuje jedan proizvod visoke i jedan proizvod popularne kulture i objašnjava razliku između njih
- samostalno objašnjava utjecaj i ulogu popularne kulture u svakodnevnom životu
- uspoređuje proizvode visoke i popularne kulture i diskutira o njima
-prosuđuje utjecaj i ulogu popularne kulture, diskutira o pozitivnim i negativnim utjecajima
- objašnjava i brani svoj stav o različitim proizvodima popularne kulture
- vrste teksta (prijedlog): animirani filmovi, stripovi, vidio-igre, igrani filmovi, tekstovi popularne glazbe, drugi suvremeni tekstovi. Nastavnik ili učenik bira 2 – 4 teksta za ostvarenje ovog ishoda.
D.7.3. Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira život predaka prikazujući različite stare poslove (posleničke pjesme, tj. pjesme o radu), uspoređuje naš život sa životom naših predaka
- razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
8. razred OŠ 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.8.1.
Učenik razlikuje ključne stilske, strukturne i estetske značajke književnog teksta
- razlikuje znanstvenopopularne, informativne i književne tekstove
- procjenjuje vrijednosti književne umjetnosti prema literarnom iskustvu (sagledavajući jezično-stilske, idejno-estetske i druge vrijednosti književnog teksta)
- uz pomoć smjernica razlikuje znanstvenopopularne informativne i književne tekstove i obrazlaže na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na njegove emocije, stavove i vrijednosti
- obrazlaže razliku između znanstvenopopularnih, informativnih i književnih tekstova
- sagledava vrijednosti literarnog teksta i u kojoj mjeri utječe na njegove emocije, stavove i vrijednosti
- objašnjava razliku između znanstvenopopularnih, informativnih i književnih tekstova i prosuđuje književni tekst s obzirom na žanrovska obilježja, vlastito literarno iskustvo i utjecaj književnog teksta na emocije, stavove i vrijednosti
- procjenjuje književni tekst s obzirom na žanrovska obilježja teksta, vlastito literarno iskustvo i utjecaj književnog teksta na emocije, stavove i vrijednosti
A.8.2.
Učenik iskazuje doživljaj književnog djela i kritički ga vrednuje
- uočava umjetničku funkciju deskripcije (portret, pejzaž, eksterijer, interijer)
- iskazuje svoj doživljaj, zauzima kritički stav prema problemima, idejama, porukama književnog djela
- uočava univerzalne vrijednosti i poruke, estetsku i povijesnu vrijednost epskih pjesama ciklusa o oslobođenju Srbije i Crne Gore
- uz poticanje učitelja izražava svoj doživljaj i obrazlaže vlastite stavove potaknute čitanjem
- uz pomoć smjernica uočava univerzalne poruke djela
- iskazuje svoj doživljaj i obrazlaže svoje viđenje problema i ideja istaknutih u djelu
- uočava univerzalne vrijednosti i poruke djela
- iskazuje svoj doživljaj i oblikuje svoje viđenje problema i ideja istaknutih u djelu
- objašnjava univerzalne vrijednosti i poruke djela
- spontano iskazuje svoj doživljaj i kritički stav prema problemima i idejama djela
- ističe univerzalne vrijednosti i poruke potvrđujući odgovarajućim citatima, estetsku i druge vrijednosti djela
A.8.3.
Učenik uočava epsko-lirske vrste, prepoznaje osnovne književnoznanstvene vrste i složenija jezično-stilska sredstva
- razlikuje epske i lirske pjesme; uočava značajke ljubavnih narodnih i umjetničkih pjesama
- zapaža osnovne značajke epsko-lirskih vrsta (balade, romanse i poeme)
- uočava osnovne značajke spjeva, putopisa, memoara, reportaže, epistolarne forme
- prepoznaje esej
- usvaja pojam tragičnog
- prepoznaje stilska sredstva metonimiju, asonancu i aliteraciju i uočava izražajnu funkciju refrena i opkoračenja
- prepoznaje
osnovne značajke epsko-lirskih vrsta
- prepoznaje osnovne književnoznanstvene vrste kao i složenija jezično-stilska sredstva
- prepoznaje i navodi
osnovne značajke epsko-lirskih vrsta
- uočava osnovne značajke književnoznanstvenih vrsta kao i složenija jezično-stilska sredstva
- objašnjava
značajke epsko-lirskih vrsta i razlikuje osnovne književnoznanstvene vrste kao i složenija jezično-stilska sredstva
- na primjeru opisuje i potvrđuje značajke epsko-lirskih vrsta i razlikuje i objašnjava osnovne značajke književnoznanstvenih vrsta kao i složenija jezično-stilska sredstva
A.8.4.
Učenik razvija čitalačku naviku
- izražava vlastiti doživljaj književnog teksta i obrazlaže razloge svog izbora književnog teksta
- uočava zajedničke karakteristike omiljenog žanra i omiljenih autora
- zanimljivim detaljima iz teksta ili konteksta pokušava zainteresirati druge učenike
- objašnjava univerzalne poruke književnog teksta
- argumentirano raspravlja o vrijednostima izabranih književnih tekstova; uvažava različite književne ukuse
- procjenjuje odabrani književni tekst i uz smjernice obrazlaže karakteristike omiljenog žanra
- daje i prihvaća sugestije u vezi sa čitanjem, prati aktivno svoj napredak i uvažava različite književne ukuse
- argumentirano procjenjuje odabrani književni tekst, obrazlaže karakteristike omiljenog žanra
- zanimljivim sugestijama i načinom izlaganja motivira druge učenike na čitanje
- prati aktivno svoj napredak i svjestan je važnosti čitanja za bogaćenje rječnika i duha
DOMENA: JEZIK (B)
B.8.1.
Učenik objašnjava, razlikuje, povezuje i primjenjuje osnovne leksičkosemantičke kategorije u svakodnevnoj komunikaciji
- objašnjava značenje ustaljenih izraza i frazeologizama s kojima se sreće u školi i svakodnevnoj komunikaciji
- primjenjuje osnovne leksičkosemantičke kategorije u sporazumijevanju
- određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju konteksta u kojem su upotrjebljeni
- upotrebljava osnovna pravila naglasne norme
- prepoznaje preneseno značenje riječi, ustaljene izraze i frazeologizme te određuje mjesto rečeničnog naglaska prema modelu
-uz podsticaj upotrebljava riječi prenesenog značenja, objašnjava ustaljene izraze i frazeologizme te određuje mjesto rečeničnog naglaska u jednostavnijim primjerima
- samostalno upotrebljava riječi prenesenog značenja, ustaljene izraze i frazeologizme te određuje mjesto rečeničnog naglaska čineći manji broj pogrešaka
- samostalno i pravilno upotrebljava riječi prenesenog značenja, ustaljene izraze i frazeologizme kao i osnovna pravila naglasne norme
B.8.2.
Učenik analizira odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu te gradi riječi prema osnovnim principima građenja
- vlada vrstama promjenjivih i nepromjenjivih riječi
- prepoznaje padežnu sinonimiju
- poznaje osnovne principe tvorbe riječi (izvođenje, slaganje, kombinirano građenje i pretvaranje) i razlikuje tvorbenu i gramatičku osnovu i nastavke za građenje riječi od nastavaka za oblik riječi
- prepoznaje i objašnjava glasovne promjene do kojih dolazi pri slaganju riječi
- razlikuje književne riječi domaćeg i stranog podrijetla
- uočava strane riječi za koje postoje odgovarajuće riječi u srpskom jeziku i zamjenjuje ih
- poznaje osnovna načela transkripcije stranih imena
- prepoznaje morfološke karakteristike riječi i njihovu funkciju u rečenici
- uz pomoć učitelja razlikuje osnovne principe građenja jednostavnih i izvedenih riječi i gradi jednostavnije riječi izvođenjem, slaganjem, kombiniranim građenjem i pretvaranjem
- prepoznaje i razlikuje morfološke karakteristike riječi i njihovu funkciju u rečenici
- uz poticaj razlikuje osnovne principe građenja jednostavnih i izvedenih riječi i gradi jednostavnije riječi izvođenjem, slaganjem, kombiniranim građenjem i pretvaranjem
- razlikuje i opisuje morfološke karakteristike riječi i njihovu funkciju u rečenici
- opisuje osnovne principe građenja jednostavnih i izvedenih riječi i samostalno gradi riječi izvođenjem, slaganjem, kombiniranim građenjem i pretvaranjem
- objašnjava morfološke karakteristike riječi i njihovu funkciju u rečenici - objašnjava osnovne principe građenja jednostavnih i izvedenih riječi i samostalno gradi riječi izvođenjem, slaganjem, kombiniranim građenjem i pretvaranjem
B.8.3.
Učenik razlikuje, analizira i primjenjuje jednostavne i složene rečenice u sporazumijevanju
- uočava, razlikuje i pravilno upotrebljava glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli
- preoblikuje zavisne rečenice glagolskim prilozima
- prepoznaje sinonimiju padeža (kvalitativna i mjesna značenja padeža) i sinonimiju glagolskih oblika (sinonimne oblike za izražavanje prošlosti i budućnosti)
- vlada jednostavnom i složenom rečenicom
- uočava sličnosti i razlike različitih funkcionalnih stilova (razgovorni, književnoumjetnički, novinarski, znanstveni i administrativni)
- na jednostavnim primjerima uz pomoć učitelja uočava sinonimiju
- uz poticaj upotrebljava složene rečenice u sporazumijevanju
- na jednostavnim primjerima rečenica uočava i razlikuje sinonimiju
- upotrebljava složene rečenicе u sporazumijevanju
- samostalno razlikuje i opisuje sinonimiju
- razlikuje i kombinira jednostavne i složene rečenice u sporazumijevanju
- samostalno opisuje i objašnjava sinonimiju
- vlada jednostavnim i složenim rečenicama u sporazumijevanju
B.8.4.
Učenik primjenjuje pravopisnu normu u različitim vrstama tekstova
- vlada pisanjem velikog slova u jednočlanim i višečlanim nazivima
- primjenjuje pravopisna pravila u spojenom i rastavljenom pisanju riječi i rastavljanje riječi na kraju reda
- primjenjuje pravopisna pravila u pisanju skraćenica
- primjenjuje pravopisna pravila u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene
- vlada znacima interpunkcije
- primjenjuje pravopisna pravila u pisanju različitih vrsta ekstova
- primjenjuje pravopisnu normu u pisanju različitih vrsta tekstova uz veća odstupanja
- primjenjuje pravopisnu normu u pisanju različitih vrsta tekstova uz povremena odstupanja
- upotrebljava pravopisna pravila u pisanju različitih vrsta tekstova
- upotrebljava pravopisna pravila u pisanju različitih vrsta tekstova
- u vlastitom i tuđem govoru i pisanju uočava i ispravlja odstupanja od pravopisne norme u cilju kvalitetnije komunikacije
B.8.5.
Učenik pronalazi, povezuje i interpretira podatke o razvoju srpske pismenosti
- uspoređuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba (staroslavenski, srpskoslavenski, ruskoslavenski i slavenosrpski)
- pronalazi podatke o radu srpskih pisaca i reformatora jezika na unaprjeđivanju srpske pismenosti (Venclović, Orfelin, Obradović, Mrkalj, Karadžić i drugi)
- pronalazi informacije o rasprostranjenosti srpskog jezika - navodi osnovne štokavske dijalekte ekavskog i ijekavskog izgovora
- navodi osnovne značajke srpskog jezika (fonetske, morfološke, leksičke, sintaktičke)
- uočava promjenjivost materinskog jezika pri različitim životnim zahtjevima
- uz poticaj pronalazi podatke o osnovnim etapama u razvoju književnog jezika kod Srba, tipovima književnog jezika i radu srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju pismenosti
- uz poticaj pronalazi podatke i razlikuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba, tipove književnog jezika i prepoznaje rad srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju pismenosti
- pronalazi podatke i opisuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba, tipove književnog jezika i rad srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju pismenosti
- pronalazi podatke i uspoređuje osnovne etape u razvoju književnog jezika kod Srba, tipove književnog jezika i rad srpskih pisaca i reformatora jezika na unapređivanju pismenosti
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.8.1.
Učenik izražava vlastiti stav o tekstovima i gradi vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
- aktivno sluša tekst i procjenjuje njegovo značenje u cjelini
- razgovara o tekstu, povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
- priprema cjelovit govorni tekst pravilno raspoređujući osnovne i dodatne informacije i jednostavniji govorni argumentativni tekst
- u razgovoru ili raspravi argumentirano obrazlaže svoje mišljenje
- govori ili izražajno kazuje tekst poštujući pravogovornu normu, u skladu s prirodom teksta, prilikom u kojoj govori i publikom kojoj se obraća
- uz pomoć smjernica obrazlaže tekst i priprema govorni tekst
- uz pomoć učitelja priprema teze za argumentaciju
-razgovara i raspravlja potkrjepljujući svoje tvrdnje primjerima iz života i primjenjujući pravila pristojne komunikacije
- govori izražajno u skladu sa svojim sposobnostima
- prema smjernicama procjenjuje tekst
-samostalno priprema govorni tekst, a uz pomoć smjernica jednostavniji argumentativni tekst
- razgovara i raspravlja izražavajući svoje mišljenje i uvažavajući tuđe
- govori ili kazuje izražajno vodeći računa o pravogovornoj normi
- procjenjuje značenje teksta navodeći primjere
- samostalno priprema govorni tekst i jednostavniji argumentativni tekst
- razgovara i raspravlja objašnjavajući svoje mišljenje i uvažavajući tuđe
- govori ili izražajno kazuje vodeći računa o pravogovornoj normi, prirodi teksta, prilici i publici kojoj se obraća
- procjenjuje značenje teksta na temelju prethodnog znanja i iskustva navodeći odgovarajuće primjere
- samostalno priprema govorni tekst i jednostavniji argumentativni tekst
- argumentirano razgovara i raspravlja
- uviđa govorne vrijednosti i u svoj govor i interpretaciju ugrađuje osobni ton
C.8.2.
Učenik primjenjuje različite strategije čitanja, izražava vlastiti stav i razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti
- procjenjuje značenje pročitanog teksta u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
- usklađuje čitanje s prirodom teksta i razvija osobni stil pri čitanju proznih i poetskih cjelina književnoumjetničkog teksta
- „letimično” čita poznati tekst radi pronalaženja određenih informacija i nepoznati tekst kako bi nasumce odredio zanimljivost, korisnost, informativnost teksta
- učenik uočava važnost čitanja za bogaćenje svog leksičkog fonda
- prema smjernicama obrazlaže tekst u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
- čita izražajno i s razumijevanjem
- samostalno obrazlaže tekst u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom
- čita izražajno u skladu s vlastitim doživljajem
- uz pomoć smjernica
primjenjuje različite strategije čitanja
- procjenjuje značenje teksta u cjelini na temelju prethodnog znanja i iskustva te iznosi konkretne primjere
- čita izražajno u skladu s prirodom teksta koji čita i vlastitim doživljajem
- primjenjuje različite strategije čitanja prema potrebi i svrsi
- procjenjuje značenje teksta u cjelini povezujući tekst i kontekst
- prilagođava i usklađuje svoju intonaciju
prema prirodi teksta koji čita i vlastitom doživljaju
- primjenjuje različite strategije čitanja i uočava važnost čitanja za bogaćenje svog leksičkog fonda
C.8.3.
Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura, jednostavnijih raspravljačkih struktura i gradi vlastiti stil kreativno pišući
- piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom poštujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno
- piše kreativno na različite teme u različitim formama
- stvaralački prepričava tekst s efektnim početkom ili završetkom, motivira postupke lika, riječima dočarava osjećaje, razmišljanja, atmosferu
- piše teze za raspravu na zadane teme iz suvremenog života
- piše biografiju, reportažu i putopis
- uz pomoć smjernica, prema planu, oblikuje i piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura
- uz pomoć smjernica stvaralački prepričava kreirajući upečatljive početke i završetke
- piše na različite teme u skladu sa svojim sposobnostima i interesima
- oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura i prema smjernicama jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom
-stvaralački prepričava dočaravajući atmosferu, zanimljivo oblikujući lik
- piše kreativno na različite teme
- oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom
- stvaralački prepričava dočaravajući atmosferu, motivirajući postupke lika
-piše kreativno na različite teme u različitim formama
- samostalno i kreativno
oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom
- stvaralački prepričava vodeći računa o formalnim, sadržajnim i stilskim aspektima rada
-piše kreativno na različite teme u različitim formama
gradeći vlastiti stil pisanja
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.8.1.
Učenik istražuje utjecaj reklamnog panoa i reklamnog spota na širu populaciju
- istražuje različite reklamne panoe i spotove*
- prepoznaje i objašnjava uvjeravanje, poticanje i manipulaciju u reklami
- objašnjava posrednost u reklami (lik žene ili djeteta)
- prepoznaje i objašnjava predrasude i stereotipe (način prikazivanja žene, npr.) i zauzima stav prema njima
- objašnjava utjecaj reklame na širu populaciju
- osmišljava reklamu za omiljenu igračku, video-igru, čokoladu ili neki drugi omiljeni proizvod čiji je konzument
- prepoznaje uvjeravanje, manipulaciju, predrasude i stereotipe u reklamama i uz
pomoć učitelja objašnjava utjecaj odabranog reklamnog panoa ili reklamnog spota na širu populaciju
- objašnjava uvjeravanje, manipulaciju, predrasude i stereotipe u reklamama
- prema smjernicama objašnjava utjecaj odabranog reklamnog panoa ili reklamnog spota na širu populaciju
- samostalno i na novim primjerima objašnjava utjecaj reklamnog panoa ili reklamnog spota na širu populaciju, raspravlja o uvjeravanju, manipulaciji, predrasudama i stereotipima na koje nailazi u istraživanju
- samostalno uspoređuje različite reklame i preispituje njihov utjecaj na širu populaciju
-kritički procjenjuje manipulaciju, predrasude i stereotipe na koje nailazi u istraživanju, ali i u svakodnevnom životu
- osmišljava reklamu kojom će nekoga uvjeriti da kupi neki proizvod
*Učenik se unaprijed priprema za čas.
D.8.2.
Učenik razlikuje filmska izražajna sredstva i efekte i objašnjava kako se pomoću njih prenose poruke
- razlikuje osnovne filmske rodove i vrste, crno-bijeli film i film u boji
- prepoznaje filmska izražajna sredstva
- razlikuje kadar, scenu i sekvencu
- objašnjava različite efekte koje proizvode total, srednji i krupni plan
- objašnjava kako zvučni efekti dočaravaju atmosferu u filmu
- samostalno snima različite zvučne efekte ili reklamni spot
- razlikuje filmska izražajna sredstva i efekte i uz pomoć učitelja objašnjava kako se pomoću njih prenose poruke
- pomoću smjernica i na novim primjerima
objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- samostalno i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- uspoređuje različita filmska ostvarenja i
objašnjava filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- samostalno snima različite zvučne efekte ili reklamni spot
D.8.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne božićne običaje (vertep, ritual oko sječenja i unošenja badnjaka, npr.)
- upoznaje se s radom jednog srpskog kulturno-umjetničkog društva
- razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- kulturni događaji i ustanove*: kazalište, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjeta medijskim kućama i sl.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i slično
*NAPOMENA: Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i/ili vjerske događaje ili ustanove koje će posjetiti s učenicima, ili sudjelovati u njima, shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Srednja škola (gimnazije i četverogodišnje strukovne škole)
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
izvrsna
1. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.1.1.
Učenik opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
- raspravlja o pojmu umjetnosti
- analizira izražajna sredstva različitih vrsta umjetnosti i zaključuje o specifičnostima književnosti kao umjetnosti
- raspravlja o nazivima ove umjetnosti i znanostima koje se bave njezinim proučavanjem
- proučava ulogu književnosti u društvu
- istražuje odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj,
zaključuje što je umjetnički doživljaj
- opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
- nabraja izražajna sredstva
- uspoređuje nazive za književnu umjetnost
- navodi znanosti o književnosti i ukratko ih opisuje
- objašnjava
međusobni odnos književnosti i drugih umjetnosti
- grupira umjetnosti
- razlikuje znanosti o književnosti
- uspoređuje književnost i druge umjetnosti kao i primijenjenu umjetnost
- objašnjava ulogu književnosti u društvu
- uspoređuje znanosti o književnosti
- istražuje odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj,
zaključuje što je umjetnički doživljaj
- razlikuje tekstove iz različitih znanosti o književnosti
- prosuđuje ulogu umjetnosti u svakodnevnom životu na temelju osobnog iskustva
A.1.2.
Učenik interpretira književni tekst i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima teksta
- određuje tematiku, temu i ideju djela, vrste motiva (statički, dinamički, internacionalni, lutajući) i načine njihovog povezivanja
- određuje stilska sredstva i versifikacijske odlike
- analizira likove,
- uspoređuje tipove sižea, oblike kazivanja, razlikuje naratora i lirskog subjekta od autora
- uočava dramsku kompoziciju i didaskalije
- smješta djela u određeni književni rod, a potom u određenu vrstu i žanr pisane i narodne književnosti
- oslanjajući se na čitalačko iskustvo iz osnovne škole učenik prepoznaje, imenuje i razlikuje tematska, žanrovska kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
- učenik uspoređuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
- povezuje i uspoređuje više interpretiranih tekstova istog roda na temelju tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja
- povezuje i uspoređuje više interpretiranih tekstova različitih rodova, klasificira ih i grupira na temelju tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja
A.1.3.
Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti
- raspravlja o autorstvu, o varijantizmu, sinkretizmu, stalnim izrazima i metrici te stereotipnosti naspram originalnog stila,
- uspoređuje književne vrste narodne i pisane književnosti
- pronalazi intertekstualne veze i aluzije u pisanoj književnosti
- oslanjajući se na čitalačko iskustvo iz osnovne škole učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti navodeći osnovne odlike usmene i pisane književnosti
- objašnjava razliku usmene i pisane književnosti
- prepoznaje njihova obilježja na tekstovima navodeći primjere i iz osnovne škole
- uspoređuje obilježja usmene i pisane književnosti, ističe njihove razlike i sličnosti te ih pronalazi u interpretiranim tekstovima
- u interpretiranim
tekstovima pisane književnosti pronalazi i analizira intertekstualne veze i aluzije na narodnu književnost i zauzima kritički stav
A.1.4.
Učenik interpretira poetiku narodne književnosti
- na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama narodne književnosti i specifičnosti književnih rodova
- klasificira lirske narodne pjesme, uočava magijske i obredne elemente u narodnoj lirici i lirsko-epskim pjesmama
- epske pjesme smješta u određene cikluse i identificira njihov povijesni kontekst
- interpretira prozne vrste narodne književnosti te kratke narodne umotvorine
- navodi osnovne odlike narodne književnosti i književnih rodova
- razlikuje lirske, epske, lirsko-epske kao i prozne vrste te kratke narodne umotvorine
- u interpretiranim tekstovima pronalazi odlike narodne književnosti i objašnjava ih
- klasificira vrste narodne književnosti i svaku opisuje te daje primjere
- povezuje više interpretiranih tekstova istog roda na temelju stilskih, tematskih, kompozicijskih i drugih odlika
- uspoređuje vrste narodne književnosti i objašnjava razlike i sličnosti
- piše nekoliko stihova imitirajući stil narodne pjesme
- povezuje više interpretiranih tekstova različitih rodova na temelju stilskih, tematskih, kompozicijskih i drugih odlika
- uspoređuje vrste narodne književnosti na konkretnim primjerima
- samostalno ili kao član tima piše „suvremenu epsku pjesmu“
A.1.5.
Učenik procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti
- uočava likove kao nositelje etičkih vrijednosti (žrtvovanje, plemenitost, borbu za zaštitu narodnih prava, čuvanje tradicije i moralnih vrijednosti, obranu časti, ponosa, vjere i slobode, poticanje na složnost, pomirenje, toleranciju)
- oslanjajući se na čitalačko iskustvo iz osnovne škole učenik procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti
- procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti oslanjajući se na povijesni kontekst
- navodi primjere i iz osnovne škole
- procjenjuje i uspoređuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti oslanjajući se na povijesni kontekst i uspoređuje ih sa suvremenim dobom
- procjenjuje i uspoređuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti, oslanjajući se na povijesni kontekst i zauzima kritički stav s obzirom na suvremeno doba
A.1.6.
Učenik uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice u djelima narodne književnosti
- interpretirajući epske narodne pjesme uočava aluzije na određene povijesne događaje (od kraja 12. do kraja 19. stoljeća) te sličnosti, razlike i nadogradnju povijesnih činjenica
- uočava značaj kosovskog zavjeta za izgradnju nacionalne svijesti i zauzima kritički stav
- istražuje autentičnost povijesnih osoba
- uz pomoć učitelja učenik uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice navodeći razlike
- uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice s obzirom na autentičnost povijesnih osoba i objašnjava razlike
- procjenjuje i prosuđuje međusobni
odnos umjetničke interpretacije stvarnosti i povijesne činjenice s obzirom na autentičnost povijesnih osoba
i događaja
- procjenjuje i prosuđuje
međusobni
odnos umjetničke interpretacije stvarnosti i povijesne činjenice te zauzima kritički stav s obzirom na suvremeno doba
A.1.7.
Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti
- objašnjava značaj rada Ćirila i Metoda
- razlikuje redakcije staroslavenskog jezika i uočava važnost srpskih spomenika kulture
- poznaje povijesni kontekst srednjeg vijeka te povezuje djela s povijesnim zbivanjima
- razlikuje žanrove srednjovjekovne književnosti
- ističe značaj djela i rada Svetog Save
- interpretira djela koja grade kult Nemanjića i kneza Lazara
- uočava inovativne elemente u djelima na prelazu iz srednjeg vijeka u renesansu
- istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
- opisuje rad Ćirila i Metoda kao i Svetog Save, navodi i opisuje obilježja srednjovjekovne književnosti, povezuje pisce i njihova djela, nabraja srpske manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj
- objašnjava rad Ćirila, Metoda i Svetog Save te značaj spomenika kulture, pronalazi obilježja srednjovjekovne književnosti na tekstovima, razlikuje žanrove, navodi osnovne odlike srednjovjekovne tradicije Srba u Republici Hrvatskoj
- argumentira značaj spomenika kulture, rada Ćirila, Metoda i Svetog Save, povezuje srednjovjekovnu poetiku s povijesnim kontekstom, uspoređuje njezina obilježja koja pronalazi u tekstovima, klasificira djela po žanrovima, razmatra odnos srednjeg vijeka i renesanse, opisuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
- samostalno argumentira značaj spomenika kulture i rada Ćirila, Metoda i Svetog Save, zaključuje o utjecaju njihovog rada na srpsku kulturu, prosuđuje odnos srednjeg vijeka i renesanse, istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj, pronalazi aluzije na srednjovjekovnu književnost u djelima suvremenih književnika
A.1.8.
Učenik razvija čitalačku naviku
- bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog popisa) i obrazlaže interese i navike vezane uz čitanje
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju tijekom čitanja
- argumentirano obrazlaže svoj odabir djela za čitanje
- zaključuje u čemu je uživao kad je čitao te svoje tvrdnje potkrjepljuje primjerima iz teksta (čitanje s olovkom u ruci)
- povezuje djelo sa stvarnim životom, osobnim ili čitalačkim iskustvom
- promišlja o obilježjima pripadajućeg žanra
- samostalno bira djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
- obrazlaže svoj doživljaj djela
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
- prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
- samostalno bira djelo i samostalno ga predstavlja, motivira druge da ga pročitaju
- argumentira svoje mišljenje i doživljaj o pročitanom primjerima iz teksta
- tumači obilježja pripadajućeg žanra i stila
- prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus
DOMENA: JEZIK (B)
B.1.1.
Učenik raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi i promišlja sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
- objašnjava jezik kao biološku, psihološku i sociološku pojavu, sredstvo sporazumijevanja, učenja i spoznaje o svijetu i samom sebi
- analizira i uspoređuje funkcije jezika
- opisuje podrijetlo srpskog jezika i njegovu pripadnost jezičnoj porodici
- opisuje promjene srpskog jezika
- objašnjava međujezične kontakte i utjecaje,
- razmatra položaj i razmišlja o budućnosti materinskog jezika u Srbiji, Hrvatskoj i svijetu
- primjećuje razne jezične pojave u globalizacijskim promjenama
- raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi
- navodi njegove funkcije
- ukratko opisuje i promišlja razloge za promjene u srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
- uspoređuje biološku, sociološku i psihološku pojavu
- povezuje funkcije jezika
- objašnjava dodire srpskog i drugih jezika i utjecaj tih kontakata na
jezične promjene
u prošlosti i
sadašnjosti
- argumentira da je jezik društvena pojava
- uspoređuje promjene u prošlosti sa sadašnjim i objašnjava
lingvističke i socijalne razloge jezičnih promjena
- argumentira da je jezik društvena pojava
- objašnjava jezične promjene u globalnom kontekstu i zaključuje o mogućim i budućim
promjenama srpskog jezika
B.1.2.
Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta.
- razlikuje zavičajni govor i druge dijalekte srpskog jezika i standardni jezik,
- uočava gdje se rasprostiru srpski govori i dijalekti
- razlikuje i opisuje žargone i kolokvijalni jezik i sociolekte
- raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine
- razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta
-objašnjava kako je jezik
komponenta
nacionalnog
identiteta
-opisuje obilježja i rasprostranjenost dijalekata
-uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom
razlikuje sociolekte
-objašnjava kako je jezik komponenta
nacionalnog
identiteta
- uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom i drugim dijalektima,
- navodi glavne značajke svog idiolekta,
-uspoređuje sociolekte
- argumentira kako je jezik komponenta
nacionalnog
identiteta
- uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom i drugim dijalektima,
-uspoređuje sociolekte,
-argumentira i prosuđuje kako je jezik komponenta
Nacionalnog identiteta te obrazlaže svoj idiolekt i jezični identitet
- identificira nepravilnosti u svom idiolektu
B.1.3.
Učenik prepoznaje, pravilno upotrebljava i primjenjuje fonetsko-fonološke procese i promjene
- promišlja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i objašnjava razloge promjene glasova
- na tekstu prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi kao i vrstu naglaska te pravilno naglašava riječi
- primjenjuje znanje pri prijenosu govorne realizacije jezika u pisanu
- uočava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika
- prepoznaje fonetsko-fonološke promjene i primjenjuje ih na zadanim primjerima
- uz pomoć učitelja i podsjetnika s pravilima naglašava riječi
-objašnjava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika i primjenjuje vještine i jezično
znanje (iz osnovne i srednje škole) o fonetsko-fonološkim promjenama na zadanim primjerima
- navodi izuzetke
- uz podsjetnik s pravilima naglašava riječi
-primjenjuje znanja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i o fonetsko-fonološkim promjenama na nepoznatim primjerima
- uočava odstupanja i izuzetke
- samostalno naglašava pojedine riječi
- p rimjenjuje znanja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i o fonetsko-fonološkim promjenama na primjerima koje samostalno navodi
-pravilno upotrebljava
odstupanja i izuzetke
- samostalno naglašava vezani tekst
B.1.4.
Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnoga jezika, raspravlja o njihovom odnosu i uporabi
- razlikuje funkcionalne stilove
- objašnjava odnos funkcionalnog stila prema jezičnoj normi
- uočava i opisuje vezu funkcionalnoga stila i rečeničnih struktura
- primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju, molbe, žalbe, poslovno pismo, razne novinarske tekstove, popunjava formulare i slično)
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole razlikuje funkcionalne stilove i opisuje njihova obilježja
- objašnjava odnos
stila i jezične norme na oglednim
primjerima
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove
- objašnjava odnos
funkcionalnog
stila i jezične
norme na raznim novim primjerima
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove međusobno i s jezičnom normom
- koristeći određene obrasce služi se svim funkcionalnim stilovima oblikujući različite tekstove
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole služi se svim funkcionalnim stilovima oblikujući različite tekstove koje prilagođava različitim komunikacijskim situacijama
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.1.1.
Učenik aktivno razgovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- aktivno razgovara na određenu temu, oblikuje opisne i pripovjedne tekstove prema svrsi govorenja i slušateljima
- razumije komunikacijsku situaciju te primjenjuje kulturu komunikacije i služi se standardnim jezikom
- u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrjepljuje analogijama
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
- umjereno i učinkovito se služi neverbalnim znakovima
- izražajnim kazivanjem napamet naučenih književnih tekstova izražava svoj doživljaj umjetničkog djela
- aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne i pripovjedne
tekstove, usklađuje govorenje sa svrhom i primjenjuje kulturu komunikacije
- aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne i pripovjedne
tekstove, usklađuje
govorenje sa svrhom i slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
-aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne i pripovjedne
tekstove, usklađuje
govorenje sa
svrhom i slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
-aktivno razgovara, oblikuje i govori opisne i pripovjedne
tekstove i usklađuje govorenje sa
svrhom i slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju, argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove koje potkrjepljuje analogijama
C.1.2.
Učenik razvija vještinu interpretativnog čitanja
- primjenjuje pravogovornu normu i govorne vrijednosti
- objašnjava obilježja teksta, prepoznaje strukturne karakteristike i služi se prethodno stečenim znanjima o funkciji strukture teksta, svoje čitanje prilagođava strukturnim karakteristikama teksta
- čitanjem ističe ključna mjesta u tekstu, pravi razliku između direktnih i indirektnih značenja i izražava svoj doživljaj djela
- uz pomoć učitelja pronalazi osnovna obilježja
teksta te izdvaja i razlikuje
direktna i indirektna značenja
- interpretativnim čitanjem ističe ključna mjesta i izražava svoj doživljaj djela
- prema smjernicama objašnjava
osnovna obilježja
teksta te
analizira direktna i indirektna značenja
- interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta i izražava svoj doživljaj djela
- samostalno uspoređuje obilježja
teksta te
analizira i uspoređuje strukturne karakteristike, direktna i indirektna značenja
- interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, razvijajući vlastiti stil
- čitanjem izražava svoj doživljaj djela
- samostalno uspoređuje obilježja različitih tekstova te analizira i
uspoređuje na
raznovrsnim
primjerima strukturne i stilske karakteristike,
direktna i indirektna značenja
- interpretativnim čitanjem, što sugestivnije, naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, izražavajući svoj doživljaj i stav prema pročitanom
C.1.3.
Učenik piše različite tekstove i interpretativne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje i piše različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova u različite svrhe primjenjujući usvojena pravopisna pravila
-u skladu s temom, namjenom i svrhom teksta, određuje oblik i vrstu teksta, odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva
-popunjava različite vrste obrazaca
-oblikuje interpretativni esej
- kreativno primjenjuje čitalačko iskustvo umjetničkih tekstova
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- prema modelu i smjernicama
oblikuje i piše
opisne i pripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnih stilova uz povremene pogreške
- uz pomoć učitelja popunjava različite obrasce
- stvaralački i kreativno se izražava
- prema smjernicama oblikuje i piše
opisne i
pripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnih stilova uz rijetke manje pogreške
- samostalno popunjava različite obrasce
- stvaralački i kreativno se izražava
-oblikuje i piše
opisne i pripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnih
stilova u skladu sa svrhom teksta
- samostalno popunjava različite obrasce
- kreativno primjenjuje čitalačko iskustvo umjetničkih tekstova
-oblikuje i piše opisne i
pripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i željenim učinkom na čitatelja
- popunjava različite obrasce
- kreativno primjenjuje čitalačko iskustvo umjetničkih tekstova
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.1.1.
Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-razlikuje novinarske vrste i usvaja pojam cenzure
- razlikuje masovne medije
- razlikuje komercijalne (privatne) i javne (državne) medije, uspoređuje ih i zauzima kritički stav prema njima.
- razlikuje medije koji su više okrenuti potencijalnim kupcima i one koji promoviraju kulturu, znanost i umjetnost
- objašnjava pojam konteksta te dvosmislenost (novinski naslov)
- prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe
- zauzima stav prema senzacionalizmu i tabloidima i prepoznaje njihovu funkciju (zabava, skretanja pažnje s važnih društvenih pitanja, povećanje gledanosti ili čitanosti)
- objašnjava koje su to pozitivne strane medija
- objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
- prepoznaje pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova, prepoznaje senzaciju, predrasude i stereotipe
- uz poticaj učitelja objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
- objašnjava senzaciju, predrasude i stereotipe
- objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
- raspravlja o predrasudama i stereotipima
- uspoređuje različite medije i medijske tekstove i objašnjava na koji način oni djeluju pozitivno ili negativno na razvoj mišljenja i stavova te zauzima kritički stav prema određenim medijima, predrasudama i stereotipima.
- objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
D.1.2.
Učenik procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
- bira nekoliko tekstova popularne glazbe i raspravlja o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima
- povezuje tekst (priču) popularne glazbe s poznatim književnim tekstovima na iste teme
- diskutira zašto osobe različitog uzrasta, društvenog statusa i obrazovanja mogu različito reagirati na isti medijski tekst
- diskutira o utjecaju popularnih pjevača na razvoj stavova i identiteta kod mladih
- osuđuje govor mržnje, diskriminaciju, predrasude, zauzima stav prema vulgarizmima i procjenjuje njihovu moguću funkciju u tekstu
- uz manju pomoć učitelja analizira odabrane tekstove i objašnjava njihov utjecaj na razvoj stavova i vrijednosti
- uz pomoć smjernica objašnjava i procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
- samostalno objašnjava i procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
- daje primjer o utjecaju tekstova popularne glazbe na njegove stavove
- samostalno i kritički procjenjuje tekstove popularne glazbe i diskutira o njihovom pozitivnom i negativnom utjecaju na razvoj stavova i vrijednosti
- uspoređuje ih s poznatim književnim tekstovima na iste teme
- vrste teksta: tekstovi popularne glazbe po izboru učenika i učitelja
D.1.3.
Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz narodne lirske pjesme
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
2. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.2.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i s početka 19. stoljeća
- istražuje utjecaj povijesnih događaja na književne epohe baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
- raspravlja zašto se u srpskoj književnosti govori o baroknim tendencijama
- zaključuje što je to stoljeće prosvjećenosti.
- uz pomoć učitelja opisuje društveno-povijesni i kulturni
kontekst književnih tekstova iz 18. i početka 19. stoljeća
- prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta
- zaključuje zašto se govori o baroknim tendencijama
- samostalno istražuje
međusobni odnos društveno-povijesnog i kulturnog konteksta i književnosti te utjecaj na tematiku i stil književnog teksta
- objašnjava pojam „stoljeće prosvjećenosti“ i „barokne tendencije“
- samostalno istražuje i raspravlja o međusobnom odnosu društveno-povijesnog i kulturnog konteksta i književnosti te utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnog teksta
- argumentira po čemu je ovo razdoblje „stoljeće prosvjećenosti“ i „baroknih tendencija“
A.2.2.
Učenik interpretira poetiku klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva
- raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja, slobodne volje i vjerske tolerancije
- uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti
- uočava inovativne elemente u djelima baroka i prosvjetiteljstva (prvi časopis, manifest, epigram te druge književne vrste i postupke)
- navodi i opisuje obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva
- povezuje pisce i njihova djela
- razlikuje barokne tendencije od pravog baroka, u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva
- razlikuje barokne tendencije od pravog baroka, analizira i uspoređuje obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva koja pronalazi u različitim tekstovima
- uspoređuje barok i barokne tendencije, uspoređuje i sistematizira obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva koja pronalazi u različitim tekstovima, zauzima kritički stav u odnosu na ideje iznesene u književnoumjetničkim djelima
A.2.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih na sredini i u drugoj polovici 19. stoljeća
- istražuje utjecaj povijesnih događaja u svijetu i na Balkanu na književnu epohu romantizma
- raspravlja o buđenju nacionalne svijesti
- zaključuje o interesu Zapada za naše krajeve i narodnu književnost
- uz pomoć učitelja opisuje povijesni
kontekst književnih tekstova iz prve polovice 19. stoljeća
- prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta
- samostalno istražuje
međusobni odnos društveno-povijesnog i kulturnog konteksta i književnosti te utjecaj na tematiku i stil književnog teksta
- zaključuje o buđenju nacionalne svijesti i interesu Zapada za našu kulturu
- samostalno istražuje i raspravlja o međusobnom odnosu društveno-povijesnog i kulturnog konteksta i književnosti te utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnog teksta
- povezuje buđenje nacionalne svijesti s povijesnim događajima,
- raspravlja o interesu Zapada za našu kulturu i navodi primjere
A.2.4.
Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva
- interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad
- uočava i zaključuje o važnosti i značaju rada Vuka Karadžića kao reformatora jezika i pisma, leksikografa, sakupljača narodnih umotvorina, polemičara, kritičara, povijesnog pisca i prevoditelja
- na temelju čitalačkog iskustva
objašnjava rad Vuka Karadžića i procjenjuje njegove zasluge za srpski jezik i kulturu
- u tekstovima pronalazi argumente za značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje
- uz pomoć učitelja povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom
- u tekstovima pronalazi argumente za značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje
-povezuje njegov rad s društveno povijesnim kontekstom
-navodi različite recepcije njegovog rada
- u tekstovima pronalazi argumente za značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje
- povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom
-zauzima kritički stav o različitim recepcijama Vukovog rada
A.2.5.
Učenik interpretira poetiku romantizma
- na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama epohe romantizma: subjektivizmu, tipu suvišnog čovjeka, buđenju nacionalne svijesti, interesu za egzotiku i folklor i drugo
- navodi i opisuje obilježja romantizma
-povezuje pisce i njihova djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja romantizma
- uz pomoć učitelja razmatra odnos romantizma prema prosvjetiteljstvu
- uspoređuje obilježja srpskog i svjetskog romantizma koja pronalazi u različitim tekstovima
-objašnjava odnos romantizma i prosvjetiteljstva
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava
obilježja srpskog i svjetskog romantizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- istražuje utjecaj svjetskog romantizma na srpski
- prosuđuje odnos romantizma i prosvjetiteljstva
A.2.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
- bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog popisa) i obrazlaže interese i navike vezane uz čitanje
- promišlja o obilježjima pripadajućeg žanra i stila
- argumentirano obrazlaže svoj doživljaj i svoje stavove o pročitanom (čitanje s olovkom u ruci)
- procjenjuje umjetničku vrijednost djela na temelju književnoteorijskog znanja i literarnog iskustva
- samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
- obrazlaže svoj izbor i svoj doživljaj i stav o pročitanom
- navodi obilježja žanra i stila
- procjenjuje umjetničku vrijednost djela
- samostalno bira književno djelo i samostalno ga predstavlja
- argumentirano obrazlaže svoj izbor i svoj doživljaj i stav o pročitanom dajući primjere iz teksta
- uspoređuje pročitano djelo s lektirnim djelima i prosuđuje njegovu umjetničku vrijednost
DOMENA: JEZIK (B)
B.2.1.
Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta
- razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije
- opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu riječi
- razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih konstrukcija, službu nepromjenjivih riječi
- razlikuje značenja glagolskih vremena i načina
- razlikuje vrstu i službu riječi
- uz pomoć učitelja analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini
na zadanim primjerima
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini na zadanim primjerima i oblikuje analogne
primjere
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini na novim, nepoznatim primjerima i oblikuje nove primjere
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini
u vezanom tekstu
-primjenjuje jezično znanje pri samostalnom oblikovanju novog teksta
B.2.2.
Učenik istražuje i razmatra kako se grade riječi u srpskom jeziku te obogaćuje svoj rječnik
- razlikuje korijen, osnovu riječi, tvorbene morfeme i morfeme za gramatički oblik
- uspoređuje različite vrste tvorbe
- opisuje razlike u značenju među riječima uvjetovane tvorbom
- uočava i primjenjuje morfološke alternacije prilikom građenja riječi
- prema tvorbenim obrascima gradi nove riječi i smišlja neologizme
- na zadanim primjerima razlikuje korijen i osnovu, jednostavne (proste) i složene riječi
- navodi i ukratko opisuje načine tvorbe riječi te prema modelu gradi nove riječi
- razlikuje korijen, osnovu i druge morfeme
- istražuje i uspoređuje različite
načine tvorbe
-samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica
- raščlanjuje riječi na morfeme
- objašnjava razlike u značenju riječi
uvjetovane tvorbom
- identificira morfološke alternacije - samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica i smišlja neologizme
- raščlanjuje riječi na morfeme
- objašnjava razlike u značenju riječi
uvjetovane tvorbom
- identificira i objašnjava uzroke za morfološke alternacije
- samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere novih tvorenica u kojima dolazi do morfoloških alternacija i smišlja neologizme
B.2.3.
Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji
- primjenjuje pravila jezične kulture (odnos prema posuđenicama i neologizmima te arhaizmima, žargonizmima i vulgarizmima)
- raspravlja i kritički prosuđuje uporabu standardnog jezika u javnim situacijama
- iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika
- služi se jezičnim priručnicima
- kao pripadnik nacionalne manjine zaključuje o važnosti materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta
- navodi obilježja jezične kulture
i bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji
- bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji i zaključuje o svojoj jezičnoj kulturi te se uz pomoć učitelja služi jezičnim priručnicima
- primjenjuje pravila jezične kulture u svim komunikacijskim situacijama, raspravlja o javnoj
jezičnoj kulturi, služi se jezičnim priručnicima, navodi razloge zbog kojih pripadnici nacionalnih manjina trebaju upotrebljavati materinski jezik
- primjenjuje pravila jezične kulture, raspravlja o
svojoj i javnoj
jezičnoj kulturi i
kritički prosuđuje
uporabu srpskog standardnog
jezika u različitim komunikacijskim situacijama, služi se jezičnim priručnicima, argumentira potrebu i nužnost da pripadnici nacionalnih manjina koriste materinski jezik
B.2.4.
Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. stoljeća
- istražuje društveno-povijesni kontekst koji je doveo do uporabe više jezika (od polovice 18. do polovice 19. stoljeća)
- kronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej, Mrkalj, Vuk)
- objašnjava razloge protivljenja jezičnoj reformi od strane Matice srpske i Crkve
- raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi jezika i pisma u kontekstu rada njegovih prethodnika
- opisuje razloge standardizacije jezika na temelju Bečkog i Novosadskog dogovora
- analizira reformu srpskog jezika tako što navodi reformatore i ukratko opisuje njihov rad na reformi jezika
- navodi pravopisne dogovore i smješta ih u povijesno razdoblje
- argumentira reformu srpskog jezika
- opisuje rad reformatora srpskog jezika te to povezuje s društveno-povijesnim kontekstom
- opisuje razloge za održavanje Bečkog i Novosadskog dogovora
- argumentira reformu srpskog jezika
- objašnjava i analizira razloge protivljenja jezičnoj reformi
- navodi zaključke Bečkog i Novosadskog dogovora
- samostalno argumentira reformu srpskog jezika i procjenjuje njezin značaj za suvremeno doba
- objašnjava i analizira razloge protivljenja jezičnoj reformi
- navodi zaključke Bečkog i Novosadskog dogovora i kritički ih prosuđuje s obzirom na današnje stanje
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.2.1.
Učenik aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje, dokazivanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrjepljuje analogijama iz čitalačkog i osobnog iskustva
- izražajno govori književne tekstove naglašavajući određene riječi radi ostvarivanja učinka na slušatelja
- upravlja razgovorom, postavlja ciljana pitanja vodeći računa o osjećajima, interesu i potrebama sugovornika
-služi se dijalektizmima, frazemima, kolokvijalizmima, poetizmima radi postizanja željenih stilskih efekata
- uz poticaj učitelja aktivno razgovara, raspravlja i pregovara , primjenjujući kulturu komunikacije
- izražajno govori književne tekstove po uzoru na učitelja ili tekstove koje je čuo putem različitih medija
- aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja , raspravlja i pregovara primjenjujući uvjeravanje i dokazivanje
- oblikuje i govori različite tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
- izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta
- aktivno razgovara, raspravlja, pregovara i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove
- oblikuje i govori složenije tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
- izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta i ortoepskim pravilima
- aktivno razgovara, raspravlja, dokazuje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrepljuje analogijama iz čitalačkog i osobnog iskustva
- dosljedno primjenjuje kulturu komunikacije vodeći računa o osjećajima i potrebama sugovornika
- izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem, ortoepskim pravilima i stilogenim mjestima
C.2.2.
Učenik razvija vještinu istraživačkog čitanja
- studiozno, analitički i pomno sagledava pojedinosti u tekstu tragajući za odgovorima (čitanje s olovkom u ruci)
- sažima i sintetizira nove riječi, informacije i ideje u tekstu i tako gradi svoju kulturu izražavanja
- služi se prethodno stečenim znanjima o funkciji strukture teksta
- raspravlja o važnosti konteksta za razumijevanje odlomaka teksta
- uz pomoć učitelja
izdvaja nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
- objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- pomoću istraživačkih zadataka izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
-objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- samostalno istražuje tekst, izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje i povezuje ih s postojećim znanjem
- raspravlja i daje primjere o važnosti konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- samostalno, studiozno i analitički istražuje tekst
- preispituje nove izraze, informacije i ideje, sintetizira ih i tako gradi svoju kulturu izražavanja
-raspravlja i daje primjere iz osobnog iskustva o važnosti konteksta za razumijevanje dijelova teksta
C.2.3.
Učenik piše različite tekstove, komparativne eseje, primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
- s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih tekstova, prikuplja i povezuje informacije u vezi s temom
- oblikuje komparativne eseje
- žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući svoje znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost
- uz pomoć učitelja i prema modelu, uglavnom poštujući pravopisna pravila, oblikuje komparativne eseje
- piše različite tekstove jednostavnije strukture primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova uz povremene pogreške
- pomoću smjernica i prema modelu, poštujući pravopisna pravila, oblikuje komparativne eseje
- piše tekstove jednostavnije strukture primjenjujući obilježja prikladnih funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu uz rijetke manje pogreške
- točno upotrebljava novousvojene riječi
-pomoću smjernica, dosljedno primjenjujući pravopisna pravila, oblikuje komparativne eseje
- prikuplja i povezuje informacije vezane za temu
- piše tekstove složenije strukture
-kreativno se izražava primjenjujući obilježja funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu
- točno upotrebljava novousvojene riječi
- samostalno, dosljedno primjenjujući pravopisna pravila oblikuje komparativne eseje
- prikuplja i povezuje informacije u vezi s temom
- piše tekstove složenije strukture
- kreativno se izražava primjenjujući obilježja funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu
- točno upotrebljava novousvojene riječi
- žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.2.1.
Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture
- uspoređuje vrijednosti različitih književnih djela tzv. visoke kulture i vrijednosti npr. ljubavnog romana masovne književne produkcije
- promišlja i diskutira o strukturi i sadržaju djela masovne književne produkcije
- procjenjuje estetsku i idejnu razinu odabranih književnih tekstova
- diskutira o komercijalnoj književnosti i masovnoj književnoj produkciji
- pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući jedno lektirno djelo i jedno djelo masovne književne produkcije po slobodnom izboru
- pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
- samostalno istražuje i objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
- samostalno istražuje i procjenjuje razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične ili različite tematike
- zauzima stav prema masovnoj književnoj produkciji i argumentirano ga brani
- vrste teksta (prijedlog): lektirna djela, djela tzv. masovne književne produkcije: kriminalistički romani, ljubavni romani, gotički romani.
D.2.2.
Učenik istražuje utjecaj medija na razvoj rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških
predrasuda kod mladeži
- u različitim medijskim tekstovima istražuje pojavu rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških predrasuda i diskutira o njima
- promišlja koje su društvene grupe najugroženije (marginalne društvene grupe, manjinske etničke i vjerske grupe)
- osuđuje i zauzima kritički stav prema rasnim, nacionalnim, vjerskim i drugim predrasudama
- iskazuje otvorenost prema pripadnicima različitih rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturnih krugova i njihovim vrijednostima
- uz pomoć učitelja objašnjava utjecaj medija na razvoj različitih predrasuda kod
mladeži, analizirajući nekoliko tekstova iz različitih izvora.
- pomoću smjernica objašnjava utjecaj medija na razvoj različitih predrasuda kod mladeži, analizirajući nekoliko tekstova iz različitih izvora.
- samostalno objašnjava i komentira utjecaj medija na razvoj različitih predrasuda kod mladeži, analizirajući
nekoliko tekstova iz različitih izvora i dajući primjere iz svakodnevnog života
- samostalno procjenjuje utjecaj medija na razvoj različitih predrasuda kod omladine, istražujući nekoliko tekstova iz različitih izvora i dajući primjere iz svakodnevnog života i svijeta koji ga okružuje
- vrste teksta (prijedlog): tekstovi popularne glazbe, članci iz dnevnih novina, časopisa, vijesti, filmovi, televizijske emisije i drugi medijski tekstovi po izboru učenika ili učitelja, iz različitih izvora.
Učitelj bira 3-6 tekstova za ostvarenje ovog ishoda.
D.2.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz krsnu slavu i druge vjerske običaje
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
3. razred SŠ - 140 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.3.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih od šezdesetih godina do kraja 19. stoljeća
- istražuje utjecaj socijalističkih ideja Svetozara Markovića na književno stvaralaštvo i njegovo idealiziranje seoske patrijarhalne zajednice
- istražuje kako se doba apsolutističkog režima dinastije Obrenović oslikalo u književnoumjetničkim tekstovima
- uz pomoć učitelja opisuje povijesni
kontekst književnih tekstova iz druge polovice 19. stoljeća
- navodi ideje Svetozara Markovića
- prema smjernicama opisuje društveni, povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog djela iz druge polovice 19. stoljeća
- objašnjava ideje Svetozara Markovića
- samostalno istražuje međusobni odnos društvenog, povijesnog i kulturnog konteksta i književnog teksta te utjecaj na tematiku i stil književnog teksta iz druge polovice 19. stoljeća
- objašnjava utjecaj ideja Svetozara Markovića na književnost
- pronalazi sliku vladavine Obrenovića u djelima
- samostalno istražuje i raspravlja o
međusobnom odnosu
društvenog, povijesnog i kulturnog konteksta i književnog teksta te utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnog teksta iz druge polovice 19. stoljeća
- procjenjuje utjecaj ideja Svetozara Markovića na književnost i sliku vladavine Obrenovića u djelima
A.3.2.
Učenik interpretira poetiku realizma
- razlikuje realizam kao pravac i metodu
- tijekom interpretacije djela uočava odlike realizma: utjecaj pozitivizma na književnost, tipski junaci, opozicija selo-grad, tipovi realizma, naturalizam kao nastavak realizma, regionalna tematika i drugo
- navodi i opisuje obilježja realizma
- povezuje pisce i djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja realizma
- uz pomoć učitelja razmatra odnos realizma prema romantizmu
- uspoređuje obilježja srpskog i svjetskog realizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- objašnjava njihov odnos kao i odnos realizma prema romantizmu
- istražuje utjecaj svjetskog realizma na srpski
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja svjetskog i srpskog realizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- istražuje utjecaj svjetskog realizma na srpski
- prosuđuje odnos realizma prema romantizmu i zauzima kritički stav
A.3.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova s početka 20. stoljeća
- povezuje povijesne i društvene promjene u Srbiji, a samim time i u književnosti i drugim umjetnostima na početku 20. stoljeća (Majski prevrat, dolazak Karađorđevića na vlast, razvoj demokracije i gradova)
- povezuje stil književnika s procesom europeizacije srpske književnosti
- uz pomoć učitelja opisuje povijesni kontekst književnih tekstova početkom 20. stoljeća
- prema smjernicama opisuje društveni, povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog djela početkom 20. stoljeća
- uz pomoć učitelja navodi odlike europeizacije
- samostalno istražuje
međusobni odnos društvenog, povijesnog i kulturnog konteksta i književnog teksta te utjecaj na tematiku i stil književnog teksta početkom 20. stoljeća
- objašnjava europeizaciju srpske književnosti
- samostalno istražuje i raspravlja o
međusobnom odnosu
društvenog, povijesnog i kulturnog konteksta i književnog teksta te utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnog teksta početkom 20. stoljeća
- argumentira europeizaciju srpske književnosti
A.3.4.
Učenik interpretira poetiku moderne
- istražuje heterogenost ove epohe te raspravlja o raznim nazivima
- zaključuje o značaju časopisa Srpski književni glasnik
- na temelju vlastitog čitalačkog iskustva i interpretacije djela zaključuje o odlikama moderne: nezadovoljstvo životom i pesimizam, ideje francuskih izama, tradicionalna i modernistička linija i drugo
- navodi i opisuje obilježja moderne
- povezuje pisce i djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja moderne
- uz pomoć učitelja razmatra odnos moderne prema realizmu
- uspoređuje obilježja srpskog i europskog modernizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- objašnjava njihov odnos kao i odnos moderne prema realizmu
- istražuje utjecaj svjetskog modernizma na srpski
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja europskog i srpskog modernizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- istražuje utjecaj svjetskog modernizma na srpski
- prosuđuje odnos moderne prema realizmu i zauzima kritički stav
A.3.5.
Učenik razvija stav prema kritičkim tekstovima
- na temelju kritičkih tekstova Bogdana Popovića, Jovana Skerlića i drugih uočava borbu kritičara za europeizaciju srpske književnosti i proučava njihov odnos prema tradiciji, pesimizmu i orijentalizmu te raznim inovativnim elementima u djelima modernista
- zaključuje o odlikama impresionističke kritike
- istražuje zašto ovo doba zovu hegemonija kritike
- prema svemu zauzima kritički stav koji argumentira
- prema smjernicama analizira nekoliko kritičkih tekstova jednog kritičara i izdvaja najvažnije ideje
- prema smjernicama analizira nekoliko kritičkih tekstova različitih kritičara
- izdvaja i komentira njihove ideje
- samostalno analizira nekoliko kritičkih tekstova različitih kritičara
- izdvaja i komentira njihove ideje
- istražuje odlike
impresionističke kritike
- samostalno uspoređuje kritičke tekstove i stavove različitih kritičara i vrednuje njihove ideje
- zaključuje o odlikama impresionističke kritike
- zauzima kritički stav u odnosu na određene ideje i argumentirano ga brani
A.3.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
- bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili sa dopunskog spiska)
- procjenjuje namjeru autora
- argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i stavove o djelu
- na temelju literarnog iskustva pronalazi zajedničke odlike žanra
- vrednuje djelo na temelju književnoteorijskog znanja koje primjenjuje
- samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
- obrazlaže svoj izbor, svoj doživljaj i stav o pročitanom
- procjenjuje namjeru autora
- pronalazi zajedničke odlike žanra uspoređujući djelo s književnim djelima koje je interpretirao na satu i vrednuje ga
- samostalno bira književno djelo i samostalno ga predstavlja
- obrazlaže svoj izbor, svoj doživljaj i stav o pročitanom
- argumentira namjeru autora koju i prosuđuje
- pronalazi zajedničke odlike žanra uspoređujući djelo sa drugim djelima i vrednuje ga
DOMENA: JEZIK (B)
B.3.1.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne sintagme i tipove atributa poštujuću pravopisnu normu
- istražuje načine iskazivanja rečeničnih članova
- razlikuje vrste sintagmi te ih funkcionalno primjenjuje
- pri uporabi sintagmi i raznih tipova atributa pravilno razdvaja riječi i upotrebljava veliko/malo slovo
- prepoznaje vrste sintagmi i tipove atributa na
zadanim primjerima i prema modelu ih
primjenjuje u
svom tekstu
- objašnjava vrste sintagmi i tipove atributa i oblikuje analogne primjere u svom tekstu
- objašnjava vrste sintagmi i tipove atributa i u svom tekstu točno i funkcionalno ih primjenjuje
- uspoređuje i objašnjava vrste sintagmi i tipove atributa i u svom tekstu točno i funkcionalno ih primjenjuje gradeći vlastiti stil
B.3.2.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne tipove rečenica poštujuću pravopisnu normu
- razlikuje predikatnu i komunikativnu rečenicu i navodi primjere
- proučava gramatičke veze među rečeničkim članovima
- samostalno oblikuje i analizira sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica kao i specijalne tipove predikatnih rečenica
- objašnjava kako inverzija utječe na značenje rečenice
- prepoznaje tipove rečenica na zadanim primjerima i oblikuje analogne
primjere
-opisuje i objašnjava
tipove rečenica na zadanim primjerima i funkcionalno ih
primjenjuje u
svojim primjerima
-opisuje i objašnjava
tipove rečenica
- raščlanjuje
rečenice, razvrstava ih i sistematizira
- oblikuje nove
primjere
- raščlanjuje i sistematizira rečenice i funkcionalno
primjenjuje
jezično znanje pri
oblikovanju
novih tekstova
B.3.3.
Učenik pravilno upotrebljava padežne i glagolske oblike vodeći računa o njihovoj kongruenciji
- analizira padeže i glagolske oblike kao važne komponente sintakse
- razlikuje uporabu aktiva i pasiva, modalni, relativni i indikativni oblik glagolskih vremena kao i glagolski vid za oblikovanje značenja rečenica
- funkcionalno i pravilno upotrebljava kongruenciju
- prepoznaje padeže i glagolske oblike na zadanim primjerima i
prema modelu ih
primjenjuje u
svojim analognim primjerima
- objašnjava padeže i glagolske oblike povezuje ih sa vrstom rečenice te ih primjenjuje u svojim primjerima
- uspoređuje padeže i glagolske oblike i glagolski vid i rod, povezuje ih s vrstom rečenice točno i funkcionalno ih primjenjuje u svojim tekstovima, modificira aktivne rečenice u pasivne, točno primjenjuje kongruenciju
- uspoređuje i sistematizira padeže i glagolske oblike, rod i vid, povezuje ih s vrstom rečenice točno i funkcionalno ih primjenjuje u svojim tekstovima
gradeći vlastiti stil, modificira aktivne rečenice u pasivne, funkcionalno primjenjuje kongruenciju
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.3.1.
Učenik aktivno razgovara upotrebljavajući stručnu terminologiju i proširuje temu razgovora, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- na temelju slušanog teksta samostalno oblikuje novi tekst
- na temelju prethodno stečenog znanja analizira, proširuje ili nadopunjuje tumačenje slušanog teksta
- u razgovoru funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- izražajnim kazivanjem književnih tekstova ističe stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- prilagođava svoje sudove i stavove novim saznanjima
- proširuje temu razgovora tako što aktivira svoje prethodno stečeno znanje i iskustvo
- uz poticaj učitelja aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
-uglavnom pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta
- aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja primjenjujući kulturu komunikacije
-pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
-spontano proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
-raspravlja, kritizira, njegujući vlastiti stil govorenja
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- spontano proširuje temu razgovora služeći se stečenim znanjima i osobnim iskustvom
- raspravlja, kritizira, argumentirano obrazlaže svoje stavove, njegujući vlastiti stil govorenja
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
C.3.2.
Učenik razvija vještinu kritičkog čitanja
- učenik kritički misli dok čita, shvaća bit i dublje značenje, utvrđuje autorovu namjeru te se s njom argumentirano spori ili slaže, kritički promišlja njegove stavove, tumači utjecaj na čitatelja
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama u različitim tekstovima
- prikladno povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- pomoću smjernica i provokativnih pitanja istražuje tekst shvaćajući bit i dublje značenje teksta
- pomoću provokativnih pitanja istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
- uspoređuje različite pristupe sličnim temama
- samostalno istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama
- samostalno i kritički istražuje tekst diskutirajući o dubljem značenju teksta i namjeri autora te se s njom argumentirano spori ili se slaže
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama
- povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
C.3.3.
Učenik piše različite tekstove primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, piše raspravljačke eseje, stvaralački i kreativno se izražava
- učenik oblikuje raspravljačke eseje
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- uz pomoć učitelja i prema modelu,
uglavnom poštujući pravopisna pravila, oblikuje raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost
- pomoću smjernica i prema modelu, poštujući pravopisna pravila, oblikuje raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost i kreativnost
- pomoću smjernica, dosljedno primjenjujući pravopisna pravila, oblikuje raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost, kreativnost i originalnost
- samostalno, dosljedno primjenjujući pravopisna pravila oblikuje raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost, inovativnost, kreativnost i originalnost
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.3.1.
Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom
- objašnjava filmska izražajna sredstva i vlada osnovnom filmskom terminologijom
- objašnjava kako rakurs utječe na njegov doživljaj junaka filma
- objašnjava ulogu specijalnih efekata (usporeni snimak, npr.)
- navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije
- uspoređuje književno djelo i njegovu ekranizaciju i zauzima kritički stav
- objašnjava filmska izražajna sredstva i efekte i uz pomoć učitelja objašnjava kako se pomoću njih prenose poruke
- samostalno i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- samostalno uspoređuje različita filmska ostvarenja i objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- vlada osnovnom filmskom terminologijom
- samostalno snima različite zvučne efekte, reklamni spot ili najavu (trailer) za omiljeni film ili seriju
D.3.2.
Učenik prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- popisuje sve medije i preispituje sadržaje
kojima je bio izložen u određenom razdoblju (vodi dnevnik 5-7 dana) i u njima uočava različite kulturne vrijednosti
- istražuje predrasude i stereotipe u različitim tekstovima i preispituje osobne pretpostavke i predrasude
- preispituje oblike manipulacije u tekstovima i prosuđuje njezin utjecaj na razvoj vlastitog mišljenja
- istražuje utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta analizirajući različite tekstove kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- samostalno preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- samostalno prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- piše referat u kojem iznosi zaključak o utjecajima medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- vrste teksta (prijedlog): različiti medijski tekstovi iz različitih izvora informacija po izboru učenika
D.3.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje običaje životnog ciklusa (rođenje, krštenje, svadba, smrt: obredi inicijacije)
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
4. razred SŠ - 128 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.4.1.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva svjetska rata
- istražuje kako se Prvi svjetski rat odrazio na književno stvaralaštvo kao i na recepciju književnih djela
- pronalazi informacije o raznim časopisima između dva rata i kritički ih promišlja
- navodi književnike i druge umjetnike koji su sudjelovali u ratu
- opisuje stanje društva i kulture prije i posle rata
- uz pomoć učitelja opisuje društveno-povijesni i kulturni
kontekst književnih tekstova između dva svjetska rata
- prema
smjernicama opisuje
društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta između dva svjetska rata
- navodi književnike koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu te naslove časopisa
-samostalno
Istražuje međusobni odnos društveno-povijesnog i kulturnog
konteksta i njegov
utjecaj na tematiku i stil književnog
teksta između dva svjetska rata
- navodi književnike koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu i njihova djela koja opisuju to iskustvo
- časopise povezuje s raznim „izmima“
- samostalno istražuje i procjenjuje
međusobni odnos
društveno-povijesnog i kulturnog
konteksta i njegov
utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnog djela između dva svjetska rata i zauzima kritički stav
- navodi književnike i druge umjetnike koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu i njihova djela koja opisuju to iskustvo
- časopise povezuje s raznim „izmima“ i književnicima
A.4.2.
Učenik interpretira poetiku avangarde
- uočava rušiteljski i polemički odnos avangarde prema tradiciji
- pronalazi odlike futurizma, ekspresionizma, dadaizma, nadrealizma, kubizma, zenitizma, sumatraizma, kozmizma i socijalne literature
- zaključuje o postupku esejizacije i intelektualizacije
- pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti avangardnih književnih djela
- navodi i opisuje obilježja avangarde
-povezuje pisce i djela
- u tekstu
pronalazi i objašnjava obilježja avangarde
- uz pomoć učitelja razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
- uspoređuje obilježja avangarde i objašnjava odnos različitih „izama“
- prema smjernicama razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja različitih „izama“ u avangardi i zauzima kritički stav
- procjenjuje odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
A.4.3.
Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova u drugoj polovici 20. stoljeća
- istražuje kako se Drugi svjetski rat odrazio na književno stvaralaštvo kao i na recepciju književnih djela
- istražuje kako su politički sukobi krajem četrdesetih godina utjecali na strujanja u srpskoj književnosti
- kritički promišlja o suvremenosti književnosti s kraja 20. stoljeća
- uz pomoć učitelja opisuje društveno-povijesni i kulturni
kontekst književnih tekstova u drugoj polovici 20. stoljeća
- prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta u drugoj polovici 20. stoljeća
- navodi književnike koji su sudjelovali u Drugom svjetskom ratu
- opisuje pojam „suvremenost“
- samostalno istražuje
međusobni odnos
društveno-povijesnog i kulturnog konteksta i njegov utjecaj na tematiku i stil književnog teksta u drugoj polovici 20. stoljeća
- uočava vezu političkih sukoba i strujanja u književnosti polovicom 20. stoljeća
- raspravlja o suvremenosti književnosti s kraja 20. stoljeća
- samostalno istražuje i procjenjuje međusobni odnos društveno-povijesnog i kulturnog konteksta i njegov utjecaj na tematiku, stil i recepciju književnog djela u drugoj polovici 20. stoljeća i zauzima kritički stav
- raspravlja o vezi političkih sukoba i sukoba u književnosti polovicom 20. stoljeća
- pronalazi nove nazive za suvremenu književnost
A.4.4.
Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti
- razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti
- raspravlja o preplitanju raznih pokreta, pravaca i struja, o intelektualizaciji, eliptičnosti, hermetičnosti i simbolici izraza
- razmatra odnos suvremene književnosti i tradicije
- pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti suvremenih književnih djela i povezuje ih s današnjim dobom
- navodi i opisuje obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
- povezuje pisce i njihova djela
- u književnom djelu pronalazi i objašnjava obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
- uz pomoć učitelja razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
- uspoređuje obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
i objašnjava njihov odnos
- prema smjernicama razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti i zauzima kritički stav
- procjenjuje odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
A.4.5.
Učenik vlada književnoznanstvenom terminologijom i samostalno je primjenjuje u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
- tijekom interpretacije književnih djela uočava odlike raznih epoha, vrsta i žanrova, rodova, intertekstualne veze, tumači stilske figure i druge stilske postupke, određuje verzifikacijske značajke i zaključuje o njihovoj funkciji
- zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta imenuje i identificira odlike rodova, žanrova i književnih vrsta, stilske figure i verzifikacijske značajke
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta objašnjava funkcionalnost određenih stilskih figura i različitih vrsta stihova i rime
- smješta djelo u određeni društveno-povijesni kontekst i epohu
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta procjenjuje piščev stil kroz uporabu različitih stilskih figura, stihova i rime, žanrova i vrsta s obzirom na određeni društveno-povijesni kontekst i epohu te prema tome zauzima kritički stav
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta zauzima kritički stav prema piščevom stilu pisanja
- zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela samostalno se služeći književnoznanstvenom terminologijom
A.4.6.
Učenik uočava i kritički tumači probleme i ideje u književnom djelu i povezuje ih s drugim humanističkim i društvenim znanostima
- uočava problematiku i ideje u djelu i kritički ih tumači
- tijekom interpretacije književnih djela pronalazi teme i ideje iz drugih humanističkih i društvenih znanosti
-uočava problematiku i ideje u djelu i kritički ih tumači
- uz pomoć učitelja prepoznaje ideje vezane za druge humanističke i društvene znanosti
- uočava problematiku i ideje u djelu, kritički ih tumači i uspoređuje ih
- samostalno uočava ideje vezane za druge humanističke i društvene znanosti
- uočava problematiku i ideje u djelu povezujući ih s drugim humanističkim i društvenim znanostima
i kritički ih tumači
- zauzima kritički stav u odnosu na probleme i ideje u književnom djelu te svoj sud argumentira tako što povezuje znanja iz različitih znanosti
A.4.7.
Učenik uspoređuje stilske postupke u više tekstova
- različitim tekstovima pristupa komparativnom i interpretativno-analitičkom metodom
- uočava intertekstualne veze
- proučava razne stilske postupke, strukturno-formalne specifičnosti i načine istraživanja sličnih problema te zauzima kritički stav o njihovoj vrijednosti i kvaliteti
- prema smjernicama uspoređuje stilske postupke u tekstovima iz iste epohe
- uz pomoć učitelja uočava intertekstualne veze
- izdvaja i uspoređuje stilske postupke i druge strukturno-formalne karakteristike u tekstovima iz različitih epoha
-samostalno uočava intertekstualne veze i zaključuje o njihovoj funkcionalnosti
- izdvaja stilske postupke i druge strukturno-formalne karakteristike u različitim tekstovima, uspoređuje ih, tumači njihov značenjski odnos i prosuđuje ih, tumači intertekstualne veze
- prosuđuje različite stilske postupke i intertekstualne veze
- procjenjuje estetski cilj djela te kritički razmatra njegovu kvalitetu i umjetničku vrijednost
A.4.8.
Učenik razvija čitalačku naviku
- samostalno odabire književno djelo za čitanje
- daje kritički osvrt na temelju književnoteorijskog znanja
- povezuje djelo s drugim djelima iz književnosti, ali i iz drugih umjetnosti (npr. glazba, film) na istu tematiku
- pronalazi zajedničke odlike omiljenog žanra ili stila omiljenog autora
- raspravlja o svom književnom ukusu
- samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja
- daje kritički osvrt na temelju književnoteorijskog znanja
- uspoređuje djelo sa drugim književnim djelima i djelima iz drugih umjetnosti na istu tematiku
- navodi zajedničke odlike omiljenog žanra ili stila omiljenog autora
- promišlja o svom književnom ukusu
- samostalno bira književno djelo i
samostalno ga predstavlja
- kritički vrednuje djelo na temelju književnoteorijskog znanja koje primjenjuje
- uspoređuje djelo sa drugim književnim djelima i djelima iz drugih umjetnosti na istu tematiku
- sistematizira zajedničke odlike omiljenog žanra ili stila omiljenog autora
- raspravlja o svom književnom ukusu
DOMENA: JEZIK (B)
B.4.1.
Učenik istražuje značenjske odnose među riječima
- opisuje odnos sadržaja i značenja leksema
- istražuje leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, antonimije
- otkriva i objašnjava polisemiju i njome se smisleno služi
- raspravlja o posljedicama polisemije
- primjenjuje znanje o vrstama rječnika (s posebnim naglaskom na rječnike sinonima) i rječničkoj odrednici
- istražuje odnose
značenja među
riječima na
zadanim primjerima
- istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na
zadanim primjerima
- funkcionalno se služi polisemijom
- istražuje i otkriva odnose značenja među riječima u tekstu
- funkcionalno se služi polisemijom i raspravlja o posljedicama polisemije
- istražuje i otkriva
odnose značenja među riječima u tekstu
- funkcionalno se služi polisemijom i raspravlja o posljedicama polisemije
-primjenjuje znanje o vrstama rječnika
B.4.2.
Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- prepoznaje leksikon i terminologiju koji su u općoj uporabi i one specifične uporabe i navodi primjere
- razlikuje opći rječnik srpskog jezika i terminološke rječnike
- razvrstava lekseme u
tekstu prema kriterijima funkcionalne raslojenosti
- opisuje stilsku vrijednost leksema i samostalno to primjenjuje u oblikovanju tekstova
- opisuje frazeme i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima,
terminima i terminologiji u izražavanju značenja
- razlikuje leksičke slojeve u jeziku
- primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- razvrstava riječi u
određene
leksičke slojeve
- primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- razlikuje opći i terminološki rječnik
- razvrstava riječi u
određene leksičke slojeve
- u svojim tekstovima primjenjuje različitu stilsku vrijednost leksema
- opisuje frazeme
- razlikuje riječi iz
različitih leksičkih slojeva
- u svojim tekstovima primjenjuje različitu stilsku vrijednost leksema
- pravilno upotrebljava frazeme i termine
B.4.3.
Učenik objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
- opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge stvaranja,
zastarijevanja i posuđivanja riječi
- objašnjava razliku između historizama i arhaizama
- tumači pomodne i klišeizirane izraze
- objašnjava potrebu za posuđenicama i nastajanje neologizama
- tijekom sporazumijevanja odabire riječi prikladne sugovorniku i kontekstu
- objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
- opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
- razlikuje i pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme
-objašnjava i razlikuje
lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
-pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu i svakodnevnom govoru historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme, klišeizirane i pomodne izraze
- odabire riječi
prikladne kontekstu
- procjenjuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
- pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu, svakodnevnom govoru i medijima historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme, klišeizirane i pomodne izraze
- odabire riječi
prikladne kontekstu
B.4.4.
Učenik promišlja o jezičnoj srodnosti (materinskog i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat)
- opisuje evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva
- ističe prednosti višejezičnosti
- uočava različite aspekte jezične srodnosti (genetsku, arealnu, tipološku i funkcionalnu) i jezične univerzalije u različitim jezicima (npr. glasovni sustav, vrste i podjela riječi, glagolska vremena i načini, red riječi u rečenici i slično) usporedbom materinskog jezika i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat
- opisuje evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva
- navodi sve aspekte jezične srodnosti
- prepoznaje jezične univerzalije
- objašnjava evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva
- objašnjava sve aspekte jezične srodnosti
- objašnjava jezične univerzalije
- analizira evoluciju jezika i pisma te raspravlja o odnosu jezika, kulture i društva
- razvrstava jezike na temelju različitih aspekata jezične srodnosti
- analizira jezične univerzalije i uspoređuje ih
- raspravlja o evoluciji jezika i pisma
- raspravlja o odnosu jezika, kulture i društva
i to povezuje sa različitim aspektima jezične srodnosti
- sistematizira jezike na temelju jezičnih srodnosti
- sistematizira jezične univerzalije
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.4.1.
Učenik aktivno razgovara i kritički promišlja ideje i stavove, usmjerava razgovor ka kompromisu, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- učenik kritički procjenjuje značaj neverbalne komunikacije
- objašnjava uvjerljivost govornika te zauzima kritički stav prema slušanom
- povezuje svoje tumačenje slušanog teksta sa širim društvenim, kulturnim ili jezičnim kontekstom
- tijekom izražajnog kazivanja književnog djela kritički procjenjuje učinkovitost i funkcionalnost stilogenih mjesta
- priprema se za razgovor pretražujući i prikupljajući informacije
- razgovor usmjerava prema kompromisnom rješenju, asertivno se odnosi prema sugovorniku
- umjereno i učinkovito se služi humorom i ironijom
- uz manji poticaj učitelja aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- kritički promišlja ideje i stavove
- usmjerava razgovor ka kompromisu
- oblikuje i govori različite tekstove
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- kritički promišlja ideje i stavove
- iskazuje svoje slaganje ili protivljenje
- umjereno upotrebljava neverbalnu komunikaciju
- usmjerava razgovor ka kompromisnom
rješenju upotrebljavajući pregovaranje
-ističe stilogena mjesta u tekstu koji izražajno govori.
- služi se humorom i ironijom
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- kritički promišlja ideje i stavove
- dokazuje svoje slaganje ili protivljenje
- umjereno i učinkovito upotrebljava neverbalnu komunikaciju
- prikuplja informacije za razgovor
- procjenjuje uvjerljivost govornika
- ističe učinkovitost stilogenih mjesta u tekstu koji izražajno govori.
- umjereno se služi humorom i ironijom
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- kritički promišlja ideje i stavove i dokazuje svoje slaganje ili protivljenje
- tumači značenje neverbalne komunikacije kod sugovornika
- procjenjuje informacije koje je prikupio za razgovor
- prosuđuje različite govornike
- procjenjuje učinkovitost i funkcionalnost stilogenih mjesta u tekstu koji izražajno govori
- učinkovitost se služi humorom i ironijom
C.4.2.
Učenik razvija vještinu stvaralačkog čitanja i njeguje vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
- učenik tijekom čitanja ispoljava stvaralački duh, otkriva nove ideje i stavove, ispoljava kreativno mišljenje
- izražava veliku osjetljivost za vrijednosti govornog jezika i sposobnost da ih realizira pri čitanju, poštujući sva pravila dobre dikcije
- svojim čitanjem potiče maštu i ostvaruje snažan estetski doživljaj
- zauzima kritički stav prema tekstu koji čita
- po uzoru na učitelja ili slušajući snimljeno čitanje umjetnika
stvaralački čita, vodeći računa o dikciji
- razvija vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
- po uzoru na učitelja ili slušajući snimljeno čitanje umjetnika čita ispoljavajući kreativni i stvaralački duh te vodi računa o dikciji
- razvija vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
- čita ispoljavajući kreativni i stvaralački duh te vodi računa o dikciji
- svojim čitanjem potiče maštu
- razvija i njeguje vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
- čita ispoljavajući kreativni i stvaralački duh
- izražava veliku osjetljivost za vrijednosti govornog jezika i sposobnost da ih realizira pri čitanju, poštujući sva pravila dobre dikcije
- svojim čitanjem ostvaruje snažan estetski doživljaj
- njeguje vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja
C.4.3.
Učenik piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
- učenik oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- prema modelu i pomoću smjernica piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova uz povremene pogreške
- stvaralački i kreativno se izražava
- prema smjernicama piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova uz rijetke manje pogreške
- stvaralački i kreativno se izražava
- piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova
- stvaralački i kreativno se izražava
- piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, maštovitost, kreativnost, inovativnost, individualnost, originalnost i stvaralaštvo
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.4.1.
Učenik sudjeluje u stvaranju kratkog filma
- razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja
- uspoređuje ulogu producenta, scenarista, režisera i montažera u nastanku filma
- kao dio tima, osmišljava i piše sinopsis, scenarij ili knjigu snimanja te, vodeći računa o filmskim izražajnim sredstvima, bira glumce i snima kratak film (kamerom, digitalnim fotoaparatom, mobilnim telefonom, tabletom), odnosno glumi u filmu ili preuzima neku drugu obvezu u procesu nastanka filma
- snima film koji se zalaže za toleranciju, solidarnost, humanost, ljudska prava, prava manjina, slobodu izbora i slično
- uz pomoć i poticaj sudjeluje u snimanju filma
-dobro se snalazi kao dio tima, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
- uz manju pomoć i poticaj sudjeluje u snimanju filma
- dobro se snalazi kao dio tima, kreativan je, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
- u procesu nastanka filma preuzima veće obveze i odgovornost
- odlično se snalazi kao dio tima, samostalan je, kreativan, poduzetan
- u procesu nastanka filma preuzima najviše obveza i najveću odgovornost
- odlično se snalazi kao dio tima, samostalan je, kreativan, originalan, poduzetan
D.4.2.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet te prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
- istražuje i uspoređuje narodne običaje koji se njeguju u njegovoj obitelji i bližem okruženju (plakat, prezentacija)
- prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- izražava otvorenost prema pripadnicima drugih kulturnih, etničkih i vjerskih grupa
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- uz pomoć učitelja prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- samostalno prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- kulturni događaji i ustanove*: kazalište, muzeji, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali, posjet medijskim kućama, vjerskim ustanovama, kulturno-umjetničkim društvima, predavanja u fizičkom i digitalnom okruženju, internetski kulturni portali, posjet Sajmu knjiga u Beogradu, obilazak Matice srpske i slično
-školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i slično
U prvom razredu učenici mogu posjetiti Galeriju fresaka u Beogradu, Etnografski Muzej, Muzej Srpske pravoslavne crkve, pravoslavne manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj, kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
U drugom razredu učenici mogu posjetiti Rodnu kuću majke Branka Radičevića i Dobru vodu, Muzej Vuka i Dositeja, Tršić, Muzej Jovana Jovanovića Zmaja, Dvorac Dunđerskih u Čelarevu, Stražilovo, Sremske Karlovce, Skadarliju, kako bi se ostvarila korelacija s domenama Jezik i Književnost.
U trećem razredu učenici mogu posjetiti Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, Kraljevski i Beli dvor, Sentandreju i slično, kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
U četvrtom razredu učenici mogu posjetiti Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“, povijesni i muzej suvremene umjetnosti, Muzej Nikole Tesle, Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Muzej Ive Andrića, SKD Prosvjetu – kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
*NAPOMENA: Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i vjerske događaje ili ustanove koje će posjetiti s učenicima, ili sudjelovati u njima, shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Srednja škola (105 + 105 + 96)
ISHODI
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
izvrsna
1. razred SŠ - 105 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.1.1.
Učenik opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
- raspravlja o pojmu umjetnosti
- analizira izražajna sredstva različitih vrsta umjetnosti i zaključuje o specifičnostima književnosti kao umjetnosti
- raspravlja o nazivima ove umjetnosti i znanostima koje se bave njezinim proučavanjem
- proučava ulogu književnosti u društvu
- razmatra odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj
- opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima
- nabraja izražajna sredstva
- uspoređuje nazive za književnu umjetnost
- navodi znanosti o književnosti i ukratko ih opisuje
- objašnjava
međusobni odnos književnosti i drugih umjetnosti
- grupira umjetnosti
- razlikuje znanosti o književnosti
- uspoređuje književnost i druge umjetnosti kao i primijenjenu umjetnost
- objašnjava ulogu književnosti u društvu
- uspoređuje znanosti o književnosti
- istražuje odnos umjetnik-umjetničko djelo-primatelj,
zaključuje što je umjetnički doživljaj
- razlikuje tekstove iz različitih znanosti o književnosti
- prosuđuje ulogu umjetnosti u svakodnevnom životu na temelju osobnog iskustva
A.1.2.
Učenik interpretira književni tekst i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima teksta
- određuje tematiku, temu i ideju djela, vrste motiva (statički, dinamički, internacionalni, lutajući) i načine njihovog povezivanja
- određuje stilska sredstva i verzifikacijske odlike
- analizira likove
- uspoređuje tipove sižea, oblike kazivanja, razlikuje naratora i lirskog subjekta od autora
- uočava dramsku kompoziciju i didaskalije
- smješta djela u određeni književni rod, a potom u određenu vrstu i žanr pisane i narodne književnosti
- oslanjajući se na čitalačko iskustvo iz osnovne škole učenik prepoznaje, imenuje i razlikuje tematska, žanrovska kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
- učenik uspoređuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta
- povezuje i uspoređuje više interpretiranih tekstova istog roda na temelju tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja
- povezuje i uspoređuje više interpretiranih tekstova različitih rodova, klasificira ih i grupira na temelju tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja
A.1.3.
Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti
- raspravlja o autorstvu, o varijantizmu, sinkretizmu, stalnim izrazima i metrici te stereotipnosti naspram originalnog stila
- uspoređuje književne vrste narodne i pisane književnosti
- pronalazi intertekstualne veze
- oslanjajući se na čitalačko iskustvo iz osnovne škole učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti navodeći osnovne odlike usmene i pisane književnosti
- objašnjava razliku usmene i pisane književnosti
- prepoznaje njihova obilježja na tekstovima navodeći primjere i iz osnovne škole
- uspoređuje obilježja usmene i pisane književnosti, ističe njihove razlike i sličnosti te ih pronalazi u interpretiranim tekstovima
- u interpretiranim
tekstovima pisane književnosti pronalazi i analizira intertekstualne veze i aluzije na narodnu književnost i zauzima kritički stav
A.1.4.
Učenik interpretira poetiku narodne književnosti
- navodi osnovne odlike narodne književnosti i književnih rodova
- klasificira lirske narodne pjesme
- interpretira epske narodne pjesme i uočava aluzije na određene povijesne događaje (od kraja 12. do kraja 19. stoljeća) te ih smješta u određene cikluse
- uočava značaj kosovskog zavjeta za izgradnju nacionalne svijesti i zauzima kritički stav.
- uočava likove kao nositelje etičkih vrijednosti te istražuje autentičnost povijesnih osoba
- tumači kratke narodne umotvorine
- navodi osnovne odlike narodne književnosti i književnih rodova
- razlikuje lirske, epske, lirsko-epske kao i prozne vrste te kratke narodne umotvorine
- u djelima prepoznaje povijesne osobe i događaje
- u interpretiranim tekstovima pronalazi odlike narodne književnosti
- klasificira vrste narodne književnosti i svaku opisuje
- karakterizira epske junake i povezuje ih s povijesnim osobama i događajima
- povezuje više interpretiranih tekstova istog roda na temelju stilskih, tematskih i drugih odlika
- uspoređuje vrste narodne književnosti i objašnjava razliku
- karakterizira epske junake kao nositelje etičkih vrijednosti i uspoređuje ih sa stvarnim povijesnim osobama
- povezuje više interpretiranih tekstova različitih rodova na temelju stilskih, tematskih i drugih odlika
- uspoređuje vrste narodne književnosti na konkretnim primjerima
- procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima i odnos umjetničke interpretacije stvarnosti i povijesne činjenice
A.1.5.
Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti
- objašnjava značaj rada Ćirila i Metoda
- razlikuje redakcije staroslavenskog jezika i uočava važnost srpskih spomenika kulture
- poznaje povijesni kontekst srednjeg vijeka te povezuje djela sa povijesnim zbivanjima
- razlikuje žanrove srednjovjekovne književnosti
- ističe značaj djela i rada Svetog Save
- interpretira djela koja grade kult Nemanjića i kneza Lazara
- uočava inovativne elemente u djelima na prijelazu iz srednjeg vijeka u renesansu
- istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
- opisuje rad Ćirila i Metoda kao i Svetog Save
-navodi i opisuje obilježja srednjovjekovne književnosti
- povezuje pisce i njihova djela
- nabraja srpske manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj
- objašnjava rad Ćirila, Metoda i Svetog Save te značaj spomenika kulture
- pronalazi obilježja srednjovjekovne književnosti na tekstovima
-razlikuje žanrove
- navodi osnovne odlike srednjovjekovne tradicije Srba u Republici Hrvatskoj
- argumentira značaj spomenika kulture, rada Ćirila, Metoda i Svetog Save
- povezuje srednjovjekovnu poetiku s povijesnim kontekstom
- uspoređuje njezina obilježja koja pronalazi u tekstovima
-klasificira djela po žanrovima
- razmatra odnos srednjeg vijeka i renesanse
- opisuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj
- samostalno argumentira značaj spomenika kulture i rada Ćirila, Metoda i Svetog Save, zaključuje o utjecaju njihovog rada na srpsku kulturu, prosuđuje odnos srednjeg vijeka i renesanse, istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj, pronalazi aluzije na srednjevjekovnu književnost u djelima suvremenih književnika
A.1.6.
Učenik razvija čitalačku naviku
- obrazlaže stavove, interese i navike vezane uz čitanje književnih djela na satu i kod kuće
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju tijekom čitanja
- zaključuje u čemu je uživao kad je čitao te svoje tvrdnje potkrepljuje primjerima iz teksta
(čitanje s olovkom u ruci)
- preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
- uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
- opisuje svoj doživljaj djela
- samostalno predstavlja književno djelo
- argumentira svoje doživljaje i mišljenje o pročitanim primjerima iz teksta
DOMENA: JEZIK (B)
B.1.1.
Učenik raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi i promišlja sociolingvističke i sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
- objašnjava jezik kao biološku, psihološku i sociološku pojavu, sredstvo sporazumijevanja, učenja i spoznaje o svijetu i samom sebi
- analizira i uspoređuje funkcije jezika
- opisuje podrijetlo srpskog jezika i njegovu pripadnost jezičnoj obitelji
- opisuje promjene srpskog jezika
- objašnjava međujezične kontakte i utjecaje
- razmatra položaj i razmišlja o budućnosti materinskog jezika u Srbiji, Hrvatskoj i svijetu
- primjećuje razne jezične pojave u globalizacijskim promjenama
- raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi
- navodi njegove funkcije
- ukratko opisuje i promišlja razloge za promjene u srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
- uspoređuje biološku, sociološku i psihološku pojavu, povezuje funkcije jezika, objašnjava dodire srpskog i drugih jezika i utjecaj tih kontakata na jezične promjene
u prošlosti i
sadašnjosti
- argumentira da je jezik društvena pojava, uspoređuje promjene u prošlosti sa sadašnjim i
objašnjava
lingvističke i socijalne razloge jezičnih promjena
- argumentira da je jezik društvena pojava, objašnjava
jezične promjene u globalnom kontekstu i zaključuje o mogućim i budućim promjenama srpskog jezika
B.1.2.
Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta.
- razlikuje zavičajni govor i druge dijalekte srpskog jezika i standardni jezik,
- razlikuje i opisuje
žargone i kolokvijalni jezik, sociolekte i idiolekte
- raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine
- razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta
- objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog
identiteta
- opisuje obilježja i rasprostranjenost dijalekata
- uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom
- razlikuje sociolekte
- objašnjava kako je jezik komponenta
nacionalnog
identiteta
-uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom i drugim dijalektima
- navodi glavne značajke svog idiolekta
- uspoređuje sociolekte
- argumentira kako je jezik komponenta
nacionalnog
identiteta
- uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom i drugim dijalektima
- uspoređuje sociolekte
- argumentira i prosuđuje kako je jezik komponenta
nacionalnog
identiteta te obrazlaže svoj idiolekt i jezični
identitet
- identificira nepravilnosti u svom idiolektu
B.1.3.
Učenik prepoznaje, pravilno upotrebljava i primjenjuje fonetsko-fonološke procese i promjene
- promišlja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i objašnjava razloge promjene glasova
- na tekstu prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi kao i vrstu naglaska te pravilno naglašava riječi
- primjenjuje znanje pri prijenosu govorne realizacije jezika u pisanu
- uočava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika
- prepoznaje fonetsko-fonološke promjene i primjenjuje ih na zadanim primjerima
- uz pomoć učitelja i podsjetnika s pravilima naglašava riječi
- objašnjava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika i primjenjuje vještine i jezično znanje (iz osnovne i srednje škole) o fonetsko-fonološkim promjenama na zadanim primjerima
- navodi izuzetke
- uz podsjetnik s pravilima naglašava riječi
- primjenjuje znanja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i o fonetsko-fonološkim promjenama na nepoznatim primjerima
- uočava odstupanja i izuzetke
- samostalno naglašava pojedine riječi
- primjenjuje znanja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i o fonetsko-fonološkim promjenama na primjerima koje samostalno navodi
- pravilno upotrebljava
odstupanja i izuzetke
- samostalno naglašava vezani tekst
B.1.4.
Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnog jezika, raspravlja o njihovom odnosu i upotrebi
- razlikuje funkcionalne stilove
- objašnjava odnos funkcionalnog stila prema jezičnoj normi
- primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju, molbe, žalbe, poslovno pismo, razne novinske tekstove, popunjava formulare i slično)
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole razlikuje funkcionalne stilove i opisuje njihova obilježja
- objašnjava odnos
stila i jezične
norme na oglednim
primjerima
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove
- objašnjava odnos
funkcionalnog
stila i jezične norme na raznim novim
primjerima
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole uspoređuje funkcionalne stilove međusobno i sa jezičnom normom,
- upotrebljavajući određene obrasce služi se svim funkcionalnim stilovima oblikujući različite tekstove
- oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole služi se svim funkcionalnim stilovima oblikujući različite tekstove koje prilagođava različitim komunikacijskim situacijama
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.1.1.
Učenik aktivno razgovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- aktivno razgovara na određenu temu, oblikuje opisne i pripovjedne tekstove prema svrsi govorenja i slušateljima
- razumije komunikacijsku situaciju te primjenjuje kulturu komunikacije i služi se standardnim jezikom
- umjereno i učinkovito se služi neverbalnim znakovima
- izražajnim kazivanjem napamet naučenih književnoumjetničkih tekstova izražava svoj doživljaj umjetničkog djela
- aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne i pripovjedne
tekstove, usklađuje
govorenje sa
svrhom i primjenjuje kulturu komunikacije
- aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne i pripovjedne
tekstove, usklađuje
govorenje sa
svrhom i slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije
- aktivno razgovara, oblikuje i govori
opisne i pripovjedne
tekstove, usklađuje
govorenje sa
svrhom i slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije - funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
- aktivno razgovara, oblikuje i govori opisne i pripovjedne
tekstove i usklađuje
govorenje sa svrhom i
slušateljima, primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje te kulturu komunikacije,
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju, argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove koje potkrepljuje analogijama
C.1.2.
Učenik razvija vještinu interpretativnog čitanja
- primjenjuje pravogovornu normu i govorne vrijednosti
- objašnjava obilježja teksta i svoje čitanje prilagođava strukturnim karakteristikama teksta
- čitanjem ističe ključna mjesta u tekstu, pravi razliku između direktnih i indirektnih značenja i izražava svoj doživljaj djela
- uz pomoć učitelja pronalazi osnovna obilježja
teksta te izdvaja i razlikuje
direktna i indirektna značenja u tekstu
- interpretativnim čitanjem ističe ključna mjesta i izražava svoj doživljaj djela
- prema smjernicama objašnjava
osnovna obilježja
teksta te analizira direktna i indirektna značenja u tekstu
- interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta i
izražava svoj doživljaj djela
- samostalno uspoređuje obilježja
teksta te analizira i uspoređuje strukturne karakteristike, direktna i indirektna značenja u tekstu
- interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, razvijajuću vlastiti stil
- čitanjem izražava svoj doživljaj djela.
- samostalno uspoređuje obilježja različitih tekstova te analizira i uspoređuje na raznovrsnim
primjerima strukturne i stilske karakteristike,
direktna i indirektna značenja u tekstu
- interpretativnim čitanjem, što sugestivnije, naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, izražavajući svoj doživljaj i stav prema pročitanom
C.1.3.
Učenik piše različite tekstove i interpretativne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
- oblikuje i piše različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova u različite svrhe primjenjujući usvojena pravopisna pravila
- oblikuje interpretativni esej
- kreativno primjenjuje čitalačko iskustvo umjetničkih tekstova
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- prema modelu i smjernicama
oblikuje i piše
opisne i pripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnih stilova uz povremene pogreške,
- uz pomoć učitelja popunjava različite obrasce
- stvaralački i kreativno se izražava
- prema smjernicama oblikuje i piše opisne i pripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnih stilova uz rijetke manje pogreške
- samostalno popunjava različite obrasce
- stvaralački i kreativno se izražava
- oblikuje i piše
opisne i pripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnih
stilova u skladu sa svrhom teksta
- samostalno popunjava različite obrasce
- kreativno primjenjuje čitalačko iskustvo umjetničkih tekstova
- oblikuje i piše
opisne i pripovjedne
tekstove i interpretativne eseje, primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnih
stilova u skladu sa
svrhom teksta i željenim učinkom na
čitatelja
- popunjava različite obrasce
- kreativno primjenjuje čitalačko iskustvo umjetničkih tekstova
- funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.1.1.
Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
-razlikuje novinarske vrste i usvaja pojam cenzure
- razlikuje masovne medije
- razlikuje komercijalne (privatne) i javne (državne) medije
- razlikuje medije koji su više okrenuti potencijalnim kupcima i one koji promoviraju kulturu, znanost i umjetnost
- objašnjava pojam konteksta te dvosmislenost (novinski naslov)
- prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe
- objašnjava koje su to pozitivne strane medija
- objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
- prepoznaje pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova, prepoznaje senzaciju, predrasude i stereotipe
- uz poticaj učitelja objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
- objašnjava senzaciju, predrasude i stereotipe
- objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova
- raspravlja o predrasudama i stereotipima
- uspoređuje različite medije i medijske tekstove i objašnjava na koji način oni djeluju pozitivno ili negativno na razvoj mišljenja i stavova te zauzima kritički stav prema određenim medijima, predrasudama i stereotipima.
- objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti
D.1.2.
Učenik procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
- bira nekoliko tekstova popularne glazbe i raspravlja o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima
- povezuje tekst (priču) popularne glazbe s poznatim književnim tekstovima na iste teme
- diskutira zašto osobe različitog uzrasta, društvenog statusa i obrazovanja mogu različito reagirati na isti medijski tekst
- diskutira o utjecaju popularnih pjevača na razvoj stavova i identiteta kod mladih
- osuđuje govor mržnje, diskriminaciju, predrasude
- uz manju pomoć učitelja analizira odabrane tekstove i objašnjava njihov utjecaj na razvoj stavova i vrijednosti
- uz pomoć smjernica objašnjava i procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj
stavova i vrijednosti
- samostalno objašnjava i procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti
- daje primjer o utjecaju tekstova popularne glazbe na njegove stavove
- samostalno i kritički procjenjuje tekstove popularne glazbe i diskutira o njihovom pozitivnom i negativnom utjecaju na razvoj stavova i vrijednosti
- uspoređuje ih s poznatim književnim tekstovima na iste teme
- vrste teksta: tekstovi popularne glazbe po izboru učenika i nastavnika
D.1.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz narodne lirske pjesme
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
2. razred SŠ - 105 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.2.1.
Učenik interpretira poetiku klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva
- istražuje, promišlja i interpretira društveni, povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i prve polovice 19. stoljeća
- raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja, slobodne volje i vjerske tolerancije
- uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti
- uočava inovativne elemente u djelima baroka i prosvjetiteljstva (prvi časopis, manifest i druge književne vrste i postupke)
- navodi i opisuje obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva, povezuje pisce i njihova djela
- razlikuje barokne tendencije od pravog baroka, u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva
- razlikuje barokne tendencije od pravog baroka, analizira i uspoređuje obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva koja pronalazi u različitim tekstovima
- uspoređuje barok i barokne tendencije, uspoređuje i sistematizira obilježja klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva koja pronalazi u različitim tekstovima, zauzima kritički stav u odnosu na ideje iznesene u književnoumjetničkim djelima
A.2.2.
Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva
- interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad
- uočava i zaključuje o važnosti i značaju rada Vuka Karadžića kao reformatora jezika i pisma, leksikografa, sakupljača narodnih umotvorina, polemičara, kritičara, povijesnog pisca i prevoditelja
- na temelju čitalačkog iskustva
objašnjava rad Vuka Karadžića i procjenjuje njegove zasluge i značaj za srpski jezik i kulturu
- u interpretiranim tekstovima pronalazi argumente za zasluge i značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje, uz pomoć učitelja povezuje njegov rad sa društveno-povijesnim kontekstom
- u interpretiranim tekstovima pronalazi argumente za zasluge i značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje, povezuje njegov rad sa društveno-povijesnim kontekstom, navodi različite recepcije njegovog rada
- u interpretiranim tekstovima pronalazi argumente za zasluge i značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje, povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom, zauzima kritički stav o različitim recepcijama Vukovog rada
A.2.3.
Učenik interpretira poetiku romantizma
- istražuje, promišlja i interpretira društveni, povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz epohe romantizma
- na temelju čitalačkog iskustva istražuje i zaključuje o odlikama epohe romantizma: subjektivizmu, tipu suvišnog čovjeka, buđenju nacionalne svijesti, interesu za egzotiku i folklor i drugo
- navodi i opisuje obilježja romantizma, povezuje pisce i njihova djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja romantizma, uz pomoć učitelja razmatra odnos romantizma prema prosvjetiteljstvu
- uspoređuje obilježja srpskog i svjetskog romantizma koja pronalazi u različitim tekstovima, objašnjava odnos romantizma i prosvjetiteljstva
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava obilježja srpskog i svjetskog romantizma koja pronalazi u različitim tekstovima, istražuje utjecaj svjetskog romantizma na srpski, prosuđuje odnos romantizma i prosvjetiteljstva
A.2.4.
Učenik interpretira poetiku realizma
- istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova iz druge polovice 19. stoljeća
- razlikuje realizam kao pravac i metodu
- tijekom interpretacije djela uočava odlike realizma: utjecaj pozitivizma na književnost, tipski junaci, opozicija selo-grad, tipovi realizma, naturalizam kao nastavak realizma, regionalna tematika i drugo
- navodi i opisuje obilježja realizma
- povezuje pisce i djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja realizma
- uz pomoć učitelja razmatra odnos realizma prema romantizmu
- uspoređuje obilježja srpskog i svjetskog realizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- objašnjava njihov odnos kao i odnos realizma prema romantizmu
-istražuje utjecaj svjetskog realizma na srpski
-uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja svjetskog i srpskog realizma koja pronalazi u različitim tekstovima
-istražuje utjecaj svjetskog realizma na srpski
- prosuđuje odnos realizma prema romantizmu i zauzima kritički stav
A.2.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
- obrazlaže stavove, interese i navike vezane uz čitanje književnog djela na satu ili kod kuće
- argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o djelu
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
- preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
- uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
- opisuje svoj doživljaj djela
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
- samostalno predstavlja književno djelo
- argumentira svoje doživljaje i mišljenje o pročitanom primjerima iz teksta
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
DOMENA: JEZIK (B)
B.2.1.
Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta
- razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije
- opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu riječi
- razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih konstrukcija, službu nepromjenjivih riječi
- razlikuje značenja glagolskih vremena i načina
- razlikuje vrstu i službu riječi, uz pomoć učitelja analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini na zadatim primjerima
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini na zadanim
primjerima i oblikuje analogne primjere
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini
na novim, nepoznatim primjerima i oblikuje nove primjere
- analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini
u vezanom tekstu,
primjenjuje jezično znanje pri
samostalnom oblikovanju novog teksta
B.2.2.
Učenik istražuje i razmatra kako se grade riječi u srpskom jeziku te obogaćuje svoj rječnik
- razlikuje korijen, osnovu riječi, tvorbene morfeme i morfeme za gramatički oblik
- uspoređuje različite vrste tvorbe
- opisuje razlike u značenju među riječima uvjetovane tvorbom
- uočava i primjenjuje morfološke alternacije prilikom građenja riječi
- prema tvorbenim obrascima gradi nove riječi i smišlja neologizme
- na zadanim primjerima razlikuje korijen i osnovu, jednostavne (proste) i složene riječi navodi i ukratko opisuje načine tvorbe riječi te prema modelu gradi nove riječi
- razlikuje korijen, osnovu i druge morfeme, istražuje i uspoređuje različite
načine tvorbe te samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica
- raščlanjuje riječi na morfeme, objašnjava razlike u značenju riječi uvjetovane
tvorbom, identificira morfološke alternacije te samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere različitih tvorenica i smišlja neologizme
- raščlanjuje riječi na morfeme, objašnjava razlike u značenju riječi uvjetovane
tvorbom, identificira i objašnjava uzroke za morfološke alternacije te samostalno gradi nove riječi tj. daje primjere novih tvorenica u kojima dolazi do morfoloških alternacija i smišlja neologizme
B.2.3.
Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. stoljeća
- istražuje društveno-povijesni kontekst od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća koji je doveo do uporabe više jezika
- kronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej, Mrkalj, Vuk)
- opisuje razloge standardizacije jezika na temelju Bečkog i Novosadskog dogovora
- analizira reformu srpskog jezika tako što navodi reformatore i ukratko opisuje njihov rad na reformi jezika
- navodi pravopisne dogovore i smješta ih u povijesno razdoblje
- argumentira reformu srpskog jezika
- opisuje rad reformatora srpskog jezika te to povezuje sa društveno-povijesnim kontekstom
- opisuje razloge za održavanje Bečkog i Novosadskog dogovora
- argumentira reformu srpskog jezika
- objašnjava i analizira razloge protivljenja jezičnoj reformi
- navodi zaključke Bečkog i Novosadskog dogovora
- samostalno argumentira reformu srpskog jezika i procjenjuje njezin značaj za suvremeno doba
- objašnjava i analizira razloge protivljenja jezičnoj reformi
- navodi zaključke Bečkog i Novosadskog dogovora i kritički ih prosuđuje s obzirom na današnje stanje
B.2.4.
Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji
- primjenjuje pravila jezične kulture (odnos prema posuđenicama i neologizmima te arhaizmima, žargonizmima i vulgarizmima)
- raspravlja i kritički prosuđuje upotrebu standardnog jezika u javnim situacijama
- iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika
- služi se jezičnim priručnicima
- kao pripadnik nacionalne manjine uviđa važnost materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta
- navodi obilježja jezične kulture
i bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji
- bira prikladna jezična pravila u javnoj situaciji i zaključuje o svojoj jezičnoj kulturi te se uz pomoć učitelja služi jezičnim priručnicima
- primjenjuje pravila jezične kulture u svim komunikacijskim situacijama, raspravlja o javnoj
jezičnoj kulturi, služi se jezičnim priručnicima, navodi razloge zbog kojih pripadnici nacionalnih manjina trebaju upotrebljavati materinski jezik
- primjenjuje pravila jezične kulture, raspravlja o
svojoj i javnoj
jezičnoj kulturi i
kritički prosuđuje
uporabu srpskog standardnog
jezika u različitim komunikacijskim situacijama, služi se jezičnim priručnicima, argumentira potrebu i nužnost da pripadnici nacionalnih manjina upotrebljavaju materinski jezik
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.2.1.
Učenik aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje, dokazivanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove
- izražajno govori književnoumjetničke tekstove naglašavajući određene riječi radi ostvarivanja učinka na slušatelja
- upravlja razgovorom, postavlja ciljana pitanja vodeći računa o osjećajima, interesu i potrebama sugovornika
- uz poticaj učitelja aktivno razgovara, raspravlja i pregovara , primjenjujući kulturu komunikacije,
-izražajno govori književne tekstove po uzoru na učitelja ili tekstove koje je čuo putem različitih medija
- aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja, raspravlja i pregovara primjenjujući uvjeravanje i dokazivanje
- oblikuje i govori različite tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
- izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta
- aktivno razgovara, raspravlja, pregovara i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove
- oblikuje i govori složenije tekstove primjenjujući kulturu komunikacije
-izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta i ortoepskim pravilima
- aktivno razgovara, raspravlja, dokazuje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrjepljuje analogijama iz čitalačkog i osobnog iskustva
- dosljedno primjenjuje kulturu komunikacije vodeći računa o osjećajima i potrebama sugovornika
- izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem, ortoepskim pravilima i stilogenim mjestima
C.2.2.
Učenik razvija vještinu istraživačkog čitanja
- studiozno, analitički i pomno sagledava pojedinosti u tekstu tragajući za odgovorima (čitanje s olovkom u ruci)
- sažima i sintetizira nove riječi, informacije i ideje u tekstu i tako gradi svoju kulturu izražavanja
-raspravlja o važnosti konteksta za razumijevanje odlomaka teksta
- uz pomoć učitelja
izdvaja nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
- objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- pomoću istraživačkih zadataka izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima
-objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- samostalno istražuje tekst, izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje i povezuje ih sa postojećim znanjem
- raspravlja i daje primjere o važnosti konteksta za razumijevanje dijelova teksta
- samostalno, studiozno i analitički istražuje tekst
- preispituje nove izraze, informacije i ideje, sintetizira ih i tako gradi svoju kulturu izražavanja
- raspravlja i daje primjere iz osobnog iskustva o važnosti konteksta za razumijevanje dijelova teksta
C.2.3.
Učenik piše različite tekstove, komparativne eseje, primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
- s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih tekstova, prikuplja i povezuje informacije vezane za temu
- oblikuje interpretativne i komparativne eseje
- žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući svoje znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost
- piše različite tekstove jednostavnije strukture primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova uz povremene pogreške
- oblikuje interpretativne i uz manju pomoć komparativne eseje
- piše tekstove jednostavnije strukture primjenjujući obilježja prikladnih funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu uz rijetke manje pogreške
- točno upotrebljava novousvojene riječi
- piše interpretativne i komparativne eseje
- prikuplja i povezuje informacije vezane za temu
- piše tekstove složenije strukture
- kreativno se izražava primjenjujući obilježja funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu
- točno upotrebljava novousvojene riječi
- piše interpretativne i komparativne eseje
- prikuplja i povezuje informacije vezane za temu
- piše tekstove složenije strukture
- kreativno se izražava primjenjujući obilježja funkcionalnih stilova i poštujući pravopisnu normu
- točno upotrebljava novousvojene riječi
- žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.2.1.
Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture
- uspoređuje vrijednosti različitih književnih djela tzv. visoke kulture i vrijednosti npr. ljubavnog romana masovne književne produkcije
- promišlja i diskutira o strukturi i sadržaju djela masovne književne produkcije
- procjenjuje estetski i idejnu razinu odabranih književnih tekstova
- diskutira o komercijalnoj književnosti i masovnoj književnoj produkciji
- pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući jedno lektirno djelo i jedno djelo masovne književne produkcije po slobodnom izboru
- pomoću smjernica objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
- samostalno objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične tematike
- samostalno istražuje i procjenjuje razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture, uspoređujući više lektirnih i djela masovne književne produkcije, slične ili različite tematike
- zauzima stav prema masovnoj književnoj produkciji
- vrste teksta (prijedlog): lektirna djela, djela tzv. masovne književne produkcije: kriminalistički romani, ljubavni romani, gotički romani.
D.2.2.
Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom
- objašnjava filmska izražajna sredstva i vlada osnovnom filmskom terminologijom
- objašnjava kako rakurs utječe na njegov doživljaj junaka filma
- objašnjava ulogu specijalnih efekata (usporeni snimak, npr.)
- navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije
- uspoređuje književno djelo i njegovu ekranizaciju i zauzima kritički stav
- objašnjava filmska izražajna sredstva i efekte i uz pomoć učitelja objašnjava kako se pomoću njih prenose poruke
- samostalno i na novim primjerima objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- samostalno uspoređuje različita filmska ostvarenja i objašnjava različita filmska izražajna sredstva i efekte te način na koji se njima prenose poruke
- vlada osnovnom filmskom terminologijom
- samostalno snima različite zvučne efekte ili reklamni spot
D.2.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- dramatizira narodne običaje vezane uz krsnu slavu
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
3. razred SŠ - 96 sati
DOMENA: KNJIŽEVNOST (A)
A.3.1.
Učenik interpretira poetiku moderne
- istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova s početka 20. stoljeća
- na temelju vlastitog čitalačkog iskustva i interpretacije djela
- zaključuje o odlikama moderne: nezadovoljstvo životom i pesimizam, ideje francuskih „izama“, tradicionalna i modernistička linija i drugo
- navodi i opisuje obilježja moderne
- povezuje pisce i djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja moderne
- uz pomoć učitelja razmatra odnos moderne prema realizmu
- uspoređuje obilježja srpskog i europskog modernizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- objašnjava njihov odnos kao i odnos moderne prema realizmu
- istražuje utjecaj svjetskog modernizma na srpski
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja europskog i srpskog modernizma koja pronalazi u različitim tekstovima
- istražuje utjecaj svjetskog modernizma na srpski
- prosuđuje odnos moderne prema realizmu i zauzima kritički stav
A.3.2.
Učenik interpretira poetiku avangarde
- istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva rata
- uočava rušiteljski i polemički odnos avangarde prema tradiciji
- pronalazi odlike raznih „izama“
- zaključuje o postupku esejizacije i intelektualizacije.
- pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti avangardnih književnih djela
- navodi i opisuje obilježja avangarde
- povezuje pisce i djela
- u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja avangarde
- uz pomoć učitelja razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
- uspoređuje obilježja avangarde i objašnjava odnos različitih „izama“
- prema smjernicama razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja različitih „izama“ u avangardi i zauzima kritički stav
- procjenjuje odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće
A.3.2.
Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti
- razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti
- raspravlja o preplitanju raznih pokreta, pravaca i struja, o intelektualizaciji, eliptičnosti, hermetičnosti i simbolici izraza
- razmatra odnos suvremene književnosti i tradicije
- pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti suvremenih književnih djela i povezuje ih s današnjim dobom
- navodi i opisuje obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
- povezuje pisce i njihova dijela
- u književnom djelu pronalazi i objašnjava obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti
- uz pomoć učitelja razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
- uspoređuje obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti i objašnjava njihov odnos
- prema smjernicama razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
- uspoređuje, sistematizira i objašnjava odnos
obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti i zauzima kritički stav
- procjenjuje odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama
A.3.4.
Učenik vlada književnoznanstvenom terminologijom i samostalno je primjenjuje u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova
- tijekom interpretacije književnih djela uočava odlike raznih epoha, vrsta i žanrova, rodova, intertekstualne veze, tumači stilske figure i druge stilske postupke, određuje verzifikacijske značajke i zaključuje o njihovoj funkciji
- zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta imenuje i identificira odlike rodova, žanrova i književnih vrsta, stilske figure i verzifikatorske značajke
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta objašnjava funkcionalnost određenih stilskih figura i različitih vrsta stihova i rime
- smješta djelo u određeni društveno-povijesni kontekst i epohu
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta procjenjuje piščev stil kroz uporabu različitih stilskih figura, stihova i rime, žanrova i vrsta s obzirom na određeni društveno-povijesni kontekst i epohu te prema tome zauzima kritički stav
- tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta zauzima kritički stav prema piščevom stilu pisanja
- zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela samostalno se služeći književnoznanstvenom terminologijom
A.3.5.
Učenik razvija čitalačku naviku
- bira književno djelo za čitanje
- argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o djelu
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
- procjenjuje namjeru autora
- vrednuje djelo na temelju literarnog iskustva
- preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju
- uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo
- raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog
- opisuje svoj doživljaj djela
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
- samostalno predstavlja književno djelo
- argumentira svoje doživljaje i mišljenje o pročitanom primjerima iz teksta
- povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike
- procjenjuje namjeru autora
DOMENA: JEZIK (B)
B.3.1.
Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera upotrebljavajući razne sintagme, tipove atributa i razne tipove rečenica poštujuću pravopisnu normu
- istražuje načine iskazivanja rečeničnih članova
-razlikuje vrste sintagmi i tipove rečenica te ih funkcionalno primjenjuje
- pri uporabi sintagmi i raznih tipova atributa pravilno razdvaja riječi i upotrebljava veliko/malo slovo
- uz pomoć učitelja prepoznaje vrste sintagmi, tipove atributa i rečenica na zadanim primjerima i prema modelu ih
primjenjuje u svom tekstu
- prema smjernicama objašnjava vrste sintagmi, tipove atributa i rečenica, oblikuje analogne primjere u svom tekstu
- samostalno objašnjava vrste sintagmi, tipove atributa i rečenica, raščlanjuje
rečenice,
razvrstava ih i sistematizira
oblikuje nove primjere
- samostalno uspoređuje i objašnjava vrste sintagmi i tipove atributa i rečenica, raščlanjuje i sistematizira rečenice i funkcionalno
primjenjuje
jezično znanje pri
oblikovanju novih
tekstova
B.3.2.
Učenik istražuje odnose značenja među riječima
- opisuje odnos sadržaja i značenja leksema
- istražuje leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, antonimije
- otkriva i objašnjava polisemiju i njome se smisleno služi
- raspravlja o posljedicama polisemije
- primjenjuje znanje o vrstama rječnika (s posebnim naglaskom na rječnike sinonima) i rječničkoj odrednici
- istražuje odnose značenja među riječima na
zadanim primjerima
- istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na zadanim primjerima
- funkcionalno se služi polisemijom
- istražuje i otkriva
odnose značenja među riječima u tekstu
- funkcionalno se služi polisemijom i raspravlja o posljedicama polisemije
- istražuje i otkriva
odnose značenja među riječima u tekstu
- funkcionalno se služi polisemijom i raspravlja o posljedicama polisemije
- primjenjuje znanje o vrstama rječnika
B.3.3.
Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- prepoznaje leksikon i terminologiju koji su u općoj uporabi i one specifične uporabe i navodi primjere
- razlikuje opći rječnik srpskog jezika i terminološke rječnike
- razvrstava lekseme u
tekstu prema kriterijima funkcionalne raslojenosti
- opisuje stilsku vrijednost leksema i samostalno to primjenjuje u oblikovanju tekstova
- opisuje frazeme i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, terminima i terminologiji u izražavanju značenja
- razlikuje leksičke slojeve u jeziku
- primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- razvrstava riječi u
određene leksičke slojeve
- primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima
- razlikuje opći i terminološki rječnik
- razvrstava riječi u
određene leksičke slojeve
- u svojim tekstovima primjenjuje različitu stilsku vrijednost leksema
- opisuje frazeme
- razlikuje riječi iz
različitih leksičkih slojeva
- u svojim tekstovima primjenjuje različitu stilsku vrijednost leksema
- pravilno upotrebljava frazeme i termine
B.3.4.
Učenik objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
- opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge stvaranja,
zastarijevanja i posuđivanja riječi
- objašnjava razliku između historizama i arhaizama
- tumači pomodne i klišeizirane izraze
- objašnjava potrebu za posuđenicama i nastajanje neologizama
- tijekom sporazumijevanja odabire riječi prikladne sugovorniku i kontekstu
- objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice
- opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
- razlikuje i pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme
- objašnjava i razlikuje
lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
- pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu i svakodnevnom govoru historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme, klišeizirane i pomodne izraze
- odabire riječi
prikladne kontekstu
- procjenjuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi
- pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu, svakodnevnom govoru i medijima historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme, klišeizirane i pomodne izraze
- odabire riječi
prikladne kontekstu
DOMENA: KULTURA IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVO (C)
C.3.1.
Učenik aktivno razgovara upotrebljavajući stručnu terminologiju i proširuje temu razgovora, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije
- u razgovoru funkcionalno i pravilno upotrebljavati stručnu terminologiju
- izražajnim kazivanjem književnoumjetničkih tekstova ističe stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- prilagođava svoje sudove i stavove novim saznanjima
- proširuje temu razgovora tako što aktivira svoje prethodno stečeno znanje i iskustvo
- uz poticaj učitelja aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- uglavnom pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta
- aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja primjenjujući kulturu komunikacije
- pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- funkcionalno i pravilno upotrebljava
stručnu terminologiju
- spontano proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom
- raspravlja, kritizira, njegujući vlastiti stil govorenja
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
- aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije
- funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju
- spontano proširuje temu razgovora služeći se stečenim znanjima i osobnim iskustvom
- raspravlja, kritizira argumentirano obrazlaže svoje stavove, njegujući vlastiti stil govorenja
- izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela
C.3.2.
Učenik razvija vještinu kritičkog čitanja
- učenik kritički misli dok čita, shvaća bit i dublje značenje, utvrđuje autorovu namjeru te se s njom argumentirano spori ili slaže, kritički promišlja njegove stavove, tumači utjecaj na čitatelja
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama u različitim tekstovima
- prikladno povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
- pomoću smjernica i provokativnih pitanja istražuje tekst shvaćajući bit i dublje značenje teksta
- pomoću provokativnih pitanja istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
- uspoređuje različite pristupe sličnim temama
- samostalno istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama
- samostalno i kritički istražuje tekst diskutirajući o dubljem značenju teksta i namjeri autora te se s njom argumentirano spori ili se slaže
- uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama
- povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
C.3.3.
Učenik piše različite tekstove, raspravljačke eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava
- učenik oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
- samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo
- pomoću smjernica,
uglavnom poštujući pravopisna pravila, oblikuje interpretativne i komparativne eseje i uz pomoć učitelja i prema modelu raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost
- pomoću smjernica i poštujući pravopisna pravila, oblikuje interpretativne, komparativne i prema modelu raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost i kreativnost
- samostalno, dosljedno primjenjujući pravopisna pravila, oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost, kreativnost i originalnost
- samostalno, dosljedno primjenjujući pravopisna pravila oblikuje interpretativne, komparativne i raspravljačke eseje
- stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost, inovativnost, kreativnost i originalnost
DOMENA: KULTURA I MEDIJI (D)
D.3.1.
Učenik prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- popisuje sve medije i preispituje sadržaje
kojima je bio izložen u određenom razdoblju (vodi dnevnik 5 – 7 dana) i u njima uočava različite kulturne vrijednosti
- istražuje predrasude i stereotipe u različitim tekstovima i preispituje osobne pretpostavke i predrasude
- preispituje oblike manipulacije u tekstovima i prosuđuje njezin utjecaj na razvoj vlastitog mišljenja
- istražuje utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
- prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta analizirajući različite tekstove kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- prema smjernicama preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- samostalno preispituje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- samostalno prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta raspravljajući o tekstovima kojima je bio izložen u određenom razdoblju
- piše referat u kojem iznosi zaključak o utjecajima medija na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- vrste teksta (prijedlog): različiti medijski tekstovi iz različitih izvora informacija po izboru učenika
D.3.2.
Učenik sudjeluje u stvaranju kratkog filma
- razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja
- uspoređuje ulogu producenta, scenarista, režisera i montažera u nastanku filma
- kao dio tima, osmišljava i piše sinopsis, scenarij ili knjigu snimanja te, vodeći računa o filmskim izražajnim sredstvima, bira glumce i snima kratak film (kamerom, digitalnim fotoaparatom, mobilnim telefonom, tabletom), odnosno glumi u filmu ili preuzima neku drugu obvezu u procesu nastanka filma
- snima film koji se zalaže za toleranciju, nenasilje, solidarnost, humanost, ljudska prava, prava manjina, slobodu izbora i slično
- uz pomoć i poticaj sudjeluje u snimanju filma
-dobro se snalazi kao dio tima, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
- uz manju pomoć i poticaj sudjeluje u snimanju filma
- dobro se snalazi kao dio tima, kreativan je, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost
- u procesu nastanka filma preuzima veće obveze i odgovornost
-odlično se snalazi kao dio tima, samostalan je, kreativan, poduzetan
- u procesu nastanka filma preuzima najviše obveza i najveću odgovornost
-odlično se snalazi kao dio tima, samostalan je, kreativan, originalan, poduzetan
D.3.3.
Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet te prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- njeguje svoju tradiciju i običaje
- upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih
- sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama
- zapisuje narodne običaje koji se njeguju u njegovoj obitelji i okruženju, izrađuje plakat ili prezentaciju
- prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi
- izražava otvorenost prema pripadnicima drugih kulturnih, etničkih i vjerskih grupa
- posjećuje kulturne ustanove i događaje
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- uz pomoć učitelja prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- posjećuje kulturne ustanove i događaje, osim na poticaj i samostalno
- u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja
- samostalno prosuđuje utjecaj srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
- kulturni događaji i ustanove*: kazalište, muzeji, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali, posjeta medijskim kućama, vjerskim ustanovama, kulturno-umjetničkim društvima, predavanja u fizičkom i digitalnom okruženju, internetski kulturni portali, posjeta Sajmu knjiga u Beogradu, obilazak Matice srpske i slično.
- školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i slično
U prvom razredu učenici mogu posjetiti Galeriju fresaka u Beogradu, Etnografski Muzej, Fruškogorske manastire, pravoslavne manastire u Republici Hrvatskoj, kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
U drugom razredu učenici mogu posjetiti Muzej Vuka i Dositeja, Muzej Jovana Jovanovića Zmaja, Dvorac Dunđerskih, Stražilovo, Sremske Karlovce, kako bi se ostvarila korelacija s domenama Jezik i Književnost.
U trećem razredu učenici mogu posjetiti Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, Kraljevski i Beli dvor i slično, kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
U četvrtom razredu učenici mogu posjetiti Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“, povijesni i muzej suvremene umjetnosti, Muzej Nikole Tesle, Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Muzej Ive Andrića, SKD Prosvjetu – kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.
*NAPOMENA: Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i/ili vjerske ustanove ili događaje koje će posjetiti s učenicima, ili sudjelovati u njima, shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dvije posjete odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. POPIS PREPORUČENIH KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA
Preporučena književna djela prate odgojno-obrazovne ishode. Zvjezdicom su označena djela koja se preporučuju za lektiru, odnosno za samostalnu interpretaciju, a učitelj ima mogućnost da neka kraća djela obradi na satu, a neka druga s popisa ponudi kao lektiru. Uz književne preporučeni su i neknjiževni tekstovi. Učitelj, uz navedena djela, a u dogovoru sa učenicima, može predložiti i naslove iz srpske književnosti koji nisu na Popisu preporučenih dijela, ako su u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima, kao i u skladu s interesom i uzrastom učenika. Uz te naslove učenik samostalno odabire književna djela za razvijanje čitalačke navike.
Prvi ciklus
1. razred
Lirika
Narodna pjesma: Slavujak
Narodna pjesma: Božić štapom bata
Šaljiva narodna pjesma: Ja sam čuda video
Mira Alečković: Vetar sejač
Dragomir Brajković: Pesma drugarstva
Dragomir Đorđević: Kiša, Nigde reda nigde mira
Jovan Jovanović Zmaj: Riznica pesama za decu * (Mati, Svet, Na ledu, Pačja škola , Materina maza)
Dragan Lukić: Srce, Smeha deci
Desanka Maksimović: Hvalisavi zečevi, Baka
Budimir Nešić: Čudo
Dušan Radović: Jesenja pesma, Da li mi verujete
Stevan Raičković: Crtanka
Ljubivoje Ršumović: Au, što je škola zgodna
Vlada Stojiljković: Sa mnom ima neka greška
Momčilo Tešić: Slikovnica
Branko Ćopić: Pjesma đaka prvaka, Ježeva kućica*
Voja Carić: Proleće
Brana Cvetković: Zunzarina palata*
Izbor iz poezije Jovana Jovanovića Zmaja, Branka Ćopića i Desanke Maksimović
Izbor iz narodne lirike (uspavanke i šaljive pjesme)
Epika
Narodna priča: Sveti Sava i đaci, Radoznali sused, Mudri dedica
Narodna priča: Golub i pčela, Koza i sedam jarića, Lisica i miš
Vesna Aleksić: Cimet meda
Dejan Aleksić: Petar i pertle
Dragan Lukić: Jabuka, Četiri devojčice, Smešna priča
Desanka Maksimović: Bajka o labudu, Tako je pričala meni moja baka*
Budimir Nešić: Najdraža igračka
Dositej Obradović: Dva jarca ; Dve koze
Jasminka Petrović: Od čitanja se raste
Aleksandar Popović: Priča o drugarskom računu
Toma Slavković: Zec i vuk
Božidar Timotijević: Kad proleće dođe, sve nabolje pođe
Branko Ćopić: Sunčev pevač
Izbor iz narodne epike (šaljive priče, poslovice, zagonetke, brzalice)
Drama
Laza Lazić: Car i skitnica
Aleksandar Popović: Neće uvek da bude prvi
Dušan Radović: Tužibaba
Popularni i informativni tekstovi
Izbor iz ilustriranih enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor
Brana Cvetković: Vrlo retka pripovjetka ; Dejan Aleksić: Čuveni podvizi Azbučka Prvog u trideset slova ; Jasminka Petrović: Hoću kući ! Vladislava Vojnović: Avram, Bogdan, vodu gaze
2. razred
Lirika
Narodna pjesma: Majka Jova u ruži rodila
Šaljiva narodna pjesma: Smešno čudo
Obiteljske i šaljive narodne lirske pjesme (izbor)
Mira Alečković: Najlepša reč
Vladimir Andrić: Šargarepa , Daj mi krila jedan krug
Miroslav Antić: Tajna, Nezgoda, Kad sam bio veliki
Dobrica Erić: Čuo sam, Zamolite svoje roditelje
Jovan Jovanović Zmaj: Hvala , Patak i žabe, Stara baka
Dragan Lukić: Škola
Dušan Radović: Lepo je sve što je malo
Stevan Raičković: Kad počne kiša da pada
Ljubivoje Ršumović: Jednoga dana, Dete, Žablja basna, Negde preko sedam brda
Momčilo Tešić: Šuma zove
Duško Trifunović: Dva jarca
Branko Ćopić: Bolesnik na tri sprata, Visibaba
Branislav Crnčević: Kad bi meni dali
Izbor iz poezije Ljubivoja Ršumovića, Dobrice Erića* i Branka Ćopića ( Oglasi Kupusnog lista i Oglasi Šumskih novina )
Izbor iz Antologije srpske poezije za decu (priredio Dušan Radović)
Epika
Narodna pjesma: Marko Kraljević i orao
Narodne pripovijetke: Staro lijino lukavstvo, Sedam prutova
Narodna priča: Sveti Sava, otac i sin; Laža i Paralaža
Šaljiva narodna priča: Zec na spavanju
Srpske narodne bajke * (izbor)
Narodne basne: Konj i magarac , Lisica i gavran , Bik i zec
Vesna Aleksić: Krokodil peva
Dejan Aleksić: Priča o dobroj metli
Vesna Ćorović Butrić: Jesam li ja tužibaba
Desanka Maksimović: Slikarka zima , Bajke *
Dositej Obradović: Pas i njegova senka
Grozdana Olujić: Šarenorepa, Mali voz
Aleksandar Popović: Sudbina jednog Čarlija *
Dušan Radović: Priča o nezahvalnom mišu
Branko Ćopić: Žuća i račundžija, U carstvu leptirova i medveda *
Izbor iz narodnog usmenog stvaralaštva (šaljive priče, poslovice)
Drama
Dragan Lukić: Stara slika na zidu
Aleksandar Popović: Dva pisma
Gvido Tartalja: Zna on unapred
Popularni i informativni tekstovi
Izbor iz enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor
Vladislava Vojnović: Princ od papira; Dobrica Erić: Priča duga tri lanca iz lovačkog ranca ; Uglješa Šajtinac: Vetruškina ledina; Jasminka Petrović: O mačkama, notama i bubama ; Ljubivoje Ršumović: Tri čvora na trepavici
3. razred
Lirika
Narodna pjesma: Ženidba vrapca Podunavca, Dvije seje brata ne imale
Miroslav Antić: Najmanja pesma , što je najveće
Dušan Vasiljev: Zima
Milovan Danojlić: Ljubavna pesma
Dragomir Đorđević: Prva ljubav
Dobrica Erić: Moje selo, Slavuj i sunce
Vojislav Ilić: Prvi sneg
Jovan Jovanović Zmaj: Prolećnica
Dušan Kostić: Septembar
Dragan Lukić: Šta je otac
Desanka Maksimović: Vožnja
Branko Radičević: Cic
Dušan Radović: Zamislite, Zdravica
Ljubivoje Ršumović: Domovina se brani lepotom
Branko Ćopić: Ribar i mačak (odlomak)
Branislav Crnčević: Ljutito meče
Običajne narodne lirske pjesme (izbor)
Izbor iz poezije Dušana Radovića
Epika
Narodna pjesma: Marko Kraljević i beg Kostadin
Narodna basna: Vuk i jagnje, Medved i lisica
Narodna pripovijetka: Sveti Sava i seljak bez sreće, Vetar i sunce, Svijetu se ne može ugoditi
Narodna priča: Klin-čorba
Narodna bajka: Čardak ni na nebu ni na zemlji
Vesna Aleksić: Zvezda rugalica
Stojanka Grozdanov Davidović: Priča o dobroj rodi
Desanka Maksimović: Priča o raku krojaču, Bajka o izvoru, Zebe plašljivice
Dositej Obradović: Magarac u lavljoj koži
Grozdana Olujić: Staklareva ljubav
Branko V. Radičević: Učeni mačak*
Stevan Raičković: Bajka o belom konju
Milenko Ratković: Pisak lokomotive
Slobodan Stanišić: Dodir škole
Branko Ćopić: Doživljaji mačka Toše*, Izokrenuta priča
Drama
Jovanka Jorgačević: Nikad dva dobra
Aleksandar Popović: Led se topi
Dušan Radović: A zašto on vežba
Dopunski izbor
Vesna Vidojević Gajović: Kecelja na bele tufne ; Igor Kolarov: Agi i Ema ; Jasminka Petrović: Kaži teti „ Dobar dan “, Riba ribi grize rep ; Gordana Timotijević: Sličice , Svrakin sat ; Raša Popov: Mokrinjski patuljci ; Dejan Aleksić: Koga se tiče kako žive priče
4. razred
Lirika
Narodna pjesma: Jelenče
Jovan Jovanović Zmaj: Ciganin hvali svoga konja
Vojislav Ilić: Jesen
Desanka Maksimović: Paukovo delo
Branko Miljković: Pesma o cvetu
Dušan Radović: Plavi zec
Dragan Lukić: Drug drugu
Miroslav Antić: Junačka pesma
Branislav Crnčević: Mrav dobrog srca
Duško Trifunović: Zlatna ribica
Branko Ćopić: Mjesec i njegova baka *
Stevan Raičković: Ko da to bude
Milovan Danojlić: Trešnja u cvetu
Dobrica Erić: Svitac pšeničar i vodeničar
Izbor iz poezije Milovana Danojlića
Epika
Narodna pjesma: Stari Vujadin
Narodna pripovijetka: Međed, svinja i lisica; Biberče
Narodna bajka: Pepeljuga, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna priča: Najbolje zadužbine
Vesna Aleksić: Kaljavi konj (Priče iz slovenske mitologije)*
Vesna Vidojević Gajović: Otac svira violinu
Svetlana Velmar-Janković: Knjiga za Marka * (Zlatno jagnje, Stefanovo drvo)
Branislav Nušić: Prva ljubav
Grozdana Olujić: Oldanini vrtovi i druge bajke * Zvezdane lutalice (odlomak)
Branko V. Radičević: Priča o dečaku i Mesecu
Branko Ćopić: Čudnovat svjetski putnik , Priče ispod zmajevih krila *
Branislav Crnčević: Bosonogi i nebo
Drama
Dobrica Erić: Čik da pogodite zbog čega su se posvađali dva zlatna brata
Ljubiša Đokić: Biberče ubija alu
Aleksandar Popović: Pepeljuga *
Popularni i informativni tekstovi
Milutin Milanković: Kroz vasionu i vekove (odlomak)
Mihajlo Pupin: Od pašnjaka do naučenjaka (odlomak)
Miodrag Novaković: Teslin mačak
Izbor iz ilustriranih enciklopedija i časopisa za djecu
Dopunski izbor Vesna Aleksić: Ja se zovem Jelena Šuman ; Ivana Nešić: Zelenbabini darovi ; Dejan Aleksić: Cipela na kraju sveta ; Desanka Maksimović: Pradevojčica ; Pop D. Đurđev: Mrnjavčevići ; Lidija Nikolić: Buvlje hvatalice ; Ljubivoje Ršumović: Zauvari
Preporučena književna djela od 5. do 8. razreda razvrstana su po književnim rodovima – lirika, epika i drama, da bi se kroz cikluse mogla pratiti odgovarajuća i razložna proporcija. Uz književne preporučeni su i neknjiževni tekstovi.
Ponuđeni tekstovi imaju okosnicu u ishodima, a učitelj ima načelnu mogućnost da ih prilagođava konkretnim nastavnim potrebama, ali je obvezan i na slobodan izbor iz naše narodne usmene književnosti i tzv. neknjiževnih tekstova. Za lektiru učitelj bira najmanje tri, a najviše šest djela za obradu.
Kroz ishod „Učenik razvija čitalačku naviku“ učenik slobodno bira djelo za čitanje, a učitelj mu može preporučiti djelo iz dopunskog izbora ili neko drugo djelo, odnosno, eventualno ga posavjetovati, usmjeravati i slično.
5. razred (drugi ciklus)
Lirika
Narodna pjesma: Vila zida grad
Narodna pjesma: Vojevao beli Vide, koledo
Obredne i mitološke narodne pjesme (izbor)
Dušan Vasiljev, Domovina
Jovan Jovanović Zmaj: Pesma o pesmi
Miroslav Antić: Šašava pesma
Vojislav Ilić: Zimsko jutro
Jovan Dučić: Polje
Desanka Maksimović: Pokošena livada
Stevan Raičković: Leto na visoravni
Dobrica Erić: U životu što mi poče bajkom, Vašar u Topoli *
Epika
Narodna pjesma: Sveti Savo
Narodna pjesma: Ženidba Dušanova
Epske narodne pjesme starijih vremena (o Nemanjićima i Mrnjavčevićima) (izbor)
Narodne pitalice, zagonetke i poslovice (izbor)
Narodna pripovijetka: Djevojka cara nadmudrila
Narodna pripovijetka: Utopio se pop što nije ruku dao
Narodna bajka: Aždaja i carev sin
Narodne bajke, novele, šaljive narodne priče i priče o životinjama (izbor)*
Stevan Raičković: Bajka o zrnu peska
Vuk St. Karadžić: Žitije Ajduk - Veljka Petrovića (odlomak)
Milovan Glišić: Prva brazda
Stevan Sremac: Čiča Jordan (odlomak)
Branislav Nušić: Hajduci*
Branko Ćopić: Pohod na Mjesec
Ivo Andrić: Mostovi
Arsen Diklić: Salaš u Malom Ritu
Milovan Vitezović: Princ Rastko
Ljubivoje Ršumović: Sunčanje na mesečini
Gordana Maletić: Krađa vinčanske figurice
Milutin Đuričković: Kako su rasli blizanci
Drama
Branislav Nušić: Kirija
Dušan Radović: Kapetan Džon Piplfoks*
Dopunski izbor
Dušan Radović: Antologija srpske poezije za decu
Milovan Vitezović: Šešir profesora Koste Vujića (odlomak)
Goran Petrović: Pronađi i zaokruži (odlomak)
Vida Ognjenović: Putovanje u putopis (odlomak)
Tiodor Rosić: Zlatna gora
Slobodan Stanišić: Simonida; Dušan, princ sunca; Dušan, dečak na prestolu; Knez Stefan Lazarević pod majčinim suncem
Igor Kolarov: Klizave priče, SMS priče
Neknjiževni tekstovi
Nikola Tesla: Moji izumi
Milutin Milanković: Uspomene, doživljaji, saznanja (izbor)
Pavle Sofrić Niševljanin: Glavnije bilje u narodnom verovanju i pevanju kod nas Srba (poglavlja o ruži, bosiljku, hrastu, lipi...)
Vuk Stefanović Karadžić: Kraljičina vrata: priče, običaji i verovanja
Veselin Čajkanović: Studije iz srpske religije i folklora (Sunce, Mesec, ruža, bosiljak...)
TREĆI CIKLUS (6, 7. i 8. razred)
6. razred
Lirika
Narodna pjesma: Najveća je žalost za bratom
Narodna pjesma: Nadžnjeva se momak i devojka
Obiteljske narodne lirske pjesme (izbor)
Običajne narodne lirske pjesme - svadbene (izbor)
Vojislav Ilić: Sveti Sava
Aleksa Šantić: Moja otadžbina
Desanka Maksimović: Sećanje na zavičaj, O poreklu
Jovan Dučić: Selo
Veljko Petrović: Ratar
Miroslav Antić: Plava zvezda
Đorđe Radišić: Kako ljubav dođe i prođe
Dobrica Erić: Čudesni svitac
Stevan Raičković: Hvala suncu, zemlji, travi
Milovan Danojlić: Šljiva
Epika
Narodna pjesma: Smrt majke Jugovića, Car Lazar i carica Milica
Epske narodne pjesme o Kosovskom boju (izbor)*
Narodna pjesma: Marko Kraljević ukida svadbarinu
Epske narodne pjesme o Kosovskom boju (izbor)*
Narodna pripovijetka: Nemušti jezik, narodna bajka
Narodna priča: U cara Trojana kozje uši
Janko Veselinović: Grad
Isidora Sekulić: Pozno jesenje jutro
Branislav Nušić: Autobiografija *
Danilo Kiš: Verenici
Dositej Obradović: Divlja jabuka i ružica
Petar Kočić: Jablan
Svetozar Ćorović: Bogojavljenska noć (odlomak)
Isidora Sekulić: Bure (odlomak)
Ivo Andrić: Aska i vuk
Branko Ćopić: Čudesna sprava
Branko Ćopić: Orlovi rano lete *
Stevan Raičković: Bajka o dečaku i Mesecu
Svetlana Velmar-Janković: Ulica Filipa Višnjića (odlomak Svetlost pevanja )
Drama
Kosta Trifković: Izbiračica *
Branislav Nušić: Analfabeta
Petar Kočić: Jazavac pred sudom (odlomak)
Dopunski izbor
Danilo Kiš: Dečak i pas
Slobodan Selenić: Očevi i oci (odlomak)
Branko Ćopić: Glava u klancu noge na vrancu
Vladimir Andrić: Pustolov (izbor)
Gordana Maletić: Katarke Beograda
Jasminka Petrović: Škola
Miodrag Đurđević: Ujka ili o vaspitanju
Neknjiževni tekstovi
Vuk Stefanović Karadžić: Život i običaji naroda srpskog (izbor)
Veselin Čajkanović: Studije iz srpske religije i folklora (izbor)
7. razred
Lirika
Narodna pjesma: Kujundžija i hitroprelja
Posleničke narodne pjesme (izbor)
Narodna pjesma: Ljubavni rastanak
Jovan Dučić: Podne
Milan Rakić: Simonida
Vladislav Petković Dis: Među svojima
Aleksa Šantić: O, klasje moje
Sima Pandurović: Biserne oči
Desanka Maksimović: Strepnja
Ljubivoje Ršumovi ć: U zasedi iza petnaeste
Stevan Raičković: Nebo
Miroslav Antić: Plavi čuperak (izbor) *
Dobrica Erić: Pesnik i mesec
Miodrag Pavlović: Svetogorski dani i noći (izbor)
Epika
Kratke folklorne forme (poslovice, pitalice, zagonetke)
Narodna pjesma: Smrt vojvode Prijezde
Narodna pjesma: Jakšići kušaju ljube
Epske narodne pjesme pokosovskog tematskog kruga (izbor) *
Narodna pjesma: Mali Radojica
Narodna pjesma: Ivo Senković i aga od Ribnika
Epske narodne pjesme o hajducima i uskocima (izbor) *
Narodna bajka: U laži su kratke noge
Sveti Sava Pismo igumanu Spiridonu
Sveti Sava u književnosti (izbor iz Savinih spisa, narodnih priča i predaja; narodne i autorske poezije o Sv. Savi) *
Dositej Obradović: Život i priključenija (odlomak)
Stefan Mitrov Ljubiša: Kanjoš Macedonović (odlomak)
Stevan Sremac: Pop Ćira i pop Spira *
Radoje Domanović: Mrtvo more (odlomak)
Veljko Petrović: Jabuka na drumu
Pavle Ugrinov: Stara porodična kuća
Peđa Milosavljević: Potera za pejzažima (odlomak)
Ivo Andrić: Priča o kmetu Simanu (odlomak)
Momo Kapor: Lero-kralj leptira
Danilo Kiš: Livada u jesen
Janko Veselinović: Hajduk Stanko (odlomak)
Drama
Jovan Sterija Popović: Pokondirena tikva *
Branislav Nušić: Vlast (odlomak)
Ljubomir Simović: Boj na Kosovu (odlomak)
Dopunski izbor
Gradimir Stojković: Hajduk u Beogradu
Borisav Stanković: Naš Božić (odlomak)
Ivo Andrić: Panorama, Nemiri (izbor)
Antonije Isaković: Kašika
Grozdana Olujić: Zvezda u čijim je grudima nešto kucal o
Milorad Pavić: Ruski hrt (odlomak)
Mošo Odalović: Evo sekcam vodu za hrčka
Raša Popov: Sofija u kandžama smora
Jasminka Petrović: Ovo je najstrašniji dan u mom životu; Sve je u redu
Neknjiževni tekstovi
Vuk Stefanović Karadžić: Život i običaji naroda srpskog - Običaji o različnijem praznicima
Pavle Sofrić Niševljanin: Glavnije bilje u verovanju Srba (jabuka)
8. razred
Lirika
Narodna pjesma: Osu se nebo zvezdama
Narodne lirske ljubavne pjesme (izbor) *
Đura Jakšić: Otadžbina
Oskar Davičo: Srbija
Jovan Jovanović Zmaj: Svetli grobovi Đulići (Kaži mi kaži)
Desanka Maksimović: Proletnja pesma, Krvava bajka, Opomena *
Vasko Popa: Očiju tvojih da nije
Dobrica Erić: Radmila
Izbor iz suvremene srpske poezije
Epika
Narodna epsko-lirska pjesma: Predrag i Nenad
Narodne epsko-lirske pjesme (izbor)
Narodna pjesma: Boj na Mišaru
Narodne epske pjesme novijih vremena (tematski krug o oslobođenju Srbije i Crne Gore)
Vuk Stefanović Karadžić: Srpski rječnik (izbor)
O narodnim pevačima , V.S. Karadžić:
Narodna pripovijetka: Usud
Prota Mateja Nenadović: Memoari (odlomak)
Petar Petrović Njegoš: Gorski vijenac (odlomci)
Ljubomir Nenadović: Pisma iz Italije (odlomci)
Laza Lazarević: Sve će to narod pozlatiti*
Simo Matavulj, Pilipenda
Miloš Crnjanski: Seobe (odlomak)
Rastko Petrović: Afrika (odlomci)
Petar Kočić: Kroz mećavu
Borisav Stanković: Uvela ruža
Ivo Andrić: Kula
Branko Ćopić: Doživljaji Nikoletine Bursaća (Igra)
Vida Ognjenović: Mileva Ajnštajn (odlomak)
Grozdana Olujić: Glasam za ljubav*
Vesna Aleksić: Marija Modiljani
Izbor iz suvremene srpske poezije
Drama
Branislav Nušić: Sumnjivo lice *
Danilo Kiš: Noć i magla
Dopunski izbor
Vladan Desnica: Pravda
Milorad Pavić: Predeo slikan čajem (odlomak o putovanju Atanasija Svilara na Svetu goru)
Matija Bećković: Priča o Svetom Savi
Dušan Kovačević: Ko to tamo peva
Branko Ćopić: Ne tuguj bronzana stražo; Osma ofanziva
Borislav Mihajlović: Banović Strahinja
Izbor iz antologija srpske ljubavne lirike
Slobodan Stanišić: Tango za troje
Ivana Lukić: (Ne) pitaj me kako sam
Gradimir Stojković: Sve moje gluposti
Đorđe Radišić: izbor iz poezije
Neknjiževni tekstovi
Miodrag Popović: Vuk Stefanović Karadžić (odlomci)
Isidora Sekulić: Carsko dostojanstvo jezika (odlomak), Srpski narodni jezik, bolje reći govor (odlomak) ili esej po izboru
Š. Kulišić, Ž. Petrović, N. Pantelić: Srpski mitološki rečnik (izbor)
GIMNAZIJA
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Narodna lirska pjesma, Viša je gora od gore
Desanka Maksimović, Devojačka molba
Narodna lirska pjesma, Sunce se djevojkom ženi
Jovan Dučić, Zvezde
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica
Simo Matavulj, Pilipenda
Moma Kapor, Beleške jedne Ane*
Branislav Nušić, Gospođa ministarka*
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Jablanova moba
Narodna lirska pjesma, Zao gospodar
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna epska pjesma, Ženidba kralja Vukašina
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Sluga Milutin
Narodna epska pjesma, Kosovka devojka
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko pije uz ramazan vino
Narodna epska pjesma, Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Starina Novak i knez Bogosav
Narodna epska pjesma, Početak bun e protiv dahija
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede
Gavril Stefanović Venclović, Crni bivo u srcu
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Zaharija Orfelin, Predgovor Slavenoserbskom magazinu
Dositej Obradović, Pismo Haralampiju
Dositej Obradović, Vostani Serbije
Dositej Obradović, Život i priključenija , prvi dio*
Lukijan Mušicki, Glas harfe šišatovačke
Lukijan Mušicki, K samom sebi
Jovan Sterija Popović, Tvrdica*
Jovan Sterija Popović, Spomen putovanja po Dunavu
Vuk Stefanović Karadžić:
Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Srpski rječnik (izbor)
O podjeli i postanju narodnih umotvorina
Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Žitije Ajduk - Veljka Petrovića (odlomak)
Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac*
Petar Petrović Njegoš, Noć skuplja vijeka
Branko Radičević, Đački rastanak
Branko Radičević, Kad mlidija’ umreti
Branko Radičević, Devojka na studencu
Branko Radičević, Vragolije
Đura Jakšić, Pesme (Orao, Na Liparu, Ja sam stena)
Đura Jakšić Jelisaveta, kneginja crnogorska (odlomak)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Laza Kostić, Maksim Crnojević*
Petar Preradović, Pesme (Mrtva ljubav, Jezik roda moga)
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Svetozar Marković, Realnost u poeziji (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Laza Lazarević, Prvi put s ocem na jutrenje
Stevan Sremac, Zona Zamfirova*
Simo Matavulj, Povareta
Simo Matavulj, Beogradske pripovetke (izbor)
Simo Matavulj, Bakonja fra Brne (odlomak)
Radoje Domanović, Danga
Radoje Domanović, Vođa
Branislav Nušić, Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić, Pesme (Tibulo, Jutro na Hisaru, Sivo, sumorno nebo, U poznu jesen, Zapušteni istočnik)
Svetolik Ranković, Seoska učiteljica*
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Ostajte ovdje
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Aleksa Šantić, Emina
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Jovan Dučić, Jablanovi
Jovan Dučić, Pesma ženi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Milan Rakić, Nasleđe
Milan Rakić, Jasika
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, U noći
Borisav Stanković, Nečista krv *
Borisav Stanković, Koštana*
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
Petar Kočić, Jazavac pred sudom *
Veljko Milićević, Bespuće*
4. razred
Isidora Sekulić, Pisma iz Norveške (odlomak)
Isidora Sekulić, Gospa Nola *
Veljko Petrović, Salašar
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra, Stražilovo, Seobe*, Mizera, Priča
Ivo Andrić, Ex Ponto, Put Alije Đerzeleza
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Rastko Petrović, Otkrovenje (izbor)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*, Prokleta avlija*
Na Kordunu grob do groba
B. Ćopić: Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje *
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem, Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt *
Mihailo Lalić, Lelejska gora *
Dobrica Ćosić, Koreni *
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka *
Antonije Isaković, Kroz granje nebo (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništ a (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)
Danilo Kiš, Rani jadi (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun *
Milorad Pavić, Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja:
Isidora Sekulić, Borislav Mihajlović- Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać, Predrag Palavestra, Miodrag Pavlović, Milorad Pavić, Jovan Deretić, Dušan Ivanić, Mihajlo Pantić i dr.
STRUKOVNE ŠKOLE (140 + 140 + 140 + 128)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Narodna lirska pjesma, Viša je gora od gore
Desanka Maksimović, Devojačka molba
Narodna lirska pjesma, Sunce se djevojkom ženi
Jovan Dučić, Zvezde
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica
Simo Matavulj, Pilipenda
Moma Kapor, Beleške jedne Ane *
Branislav Nušić, Gospođa ministarka *
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma, Ljubavni rastanak
Narodna lirska pjesma, Nadžnjeva se momak i devojka
Narodna lirska pjesma, Biserna brada
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne epske poezije (npr. Ženidba kralja Vukašina, Sluga Milutin, Kosovka devojka, Marko pije uz ramazan vino, Starina Novak i knez Bogosav, Početak bune protiv dahija i druge)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede
Gavril Stefanović Venclović, Crni bivo u srcu
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Zaharija Orfelin, Predgovor Slavenoserbskog magazinu
Dositej Obradović, Pismo Haralampiju
Dositej Obradović, Vostani Serbije
Dositej Obradović, Život i priključenija , prvi dio*
Lukijan Mušicki, Glas harfe šišatovačke
Jovan Sterija Popović, Tvrdica *
Vuk Stefanović Karadžić:
Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Srpski rječnik
O podjeli i postanju narodnih umotvorina
Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Žitije Ajduk Veljka Petrovića
Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac*
Branko Radičević, Đački rastanak
Branko Radičević, Kad mlidija’ umreti
Branko Radičević (izbor iz poezije; Devojka na studencu, Vragolije i druge pjesme)*
Đura Jakšić, Pesme (Orao, Na Liparu)
Đura Jakšić, izbor iz poezije ( Ja sam stena i druge pjesme )*
Đura Jakšić Jelisaveta, kneginja crnogorska (odlomak)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići (Ljubim li te; Kaži mi kaži; Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci (Bolna leži, a nas vara nada; Sve što dalje vreme hiti; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići, Đulići uveoci (izbor)*
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Laza Kostić, Maksim Crnojević*
Petar Preradović, Pesme (Mrtva ljubav, Jezik roda moga)
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Svetozar Marković, Realnost u poeziji (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Laza Lazarević, Prvi put s ocem na jutrenje
Stevan Sremac, Zona Zamfirova*
Simo Matavulj, Povareta
Simo Matavulj, Beogradske pripovetke (izbor)
Simo Matavulj, Bakonja fra Brne (odlomak)
Radoje Domanović, Danga
Radoje Domanović, Vođa
Branislav Nušić, Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić, Pesme (Sivo, sumorno nebo, U poznu jesen, Zapušteni istočnik)
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Aleksa Šantić, izbor iz poezije ( Emina, Ostajte ovdje i druge ljubavne i rodoljubive pesme)*
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Jovan Dučić, Jablanovi
Jovan Dučić, Pesma ženi
Jovan Dučić, izbor iz poezije*
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Milan Rakić, Nasleđe
Milan Rakić, izbor iz poezije*
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, U noći
Borisav Stanković, Nečista krv *
Borisav Stanković, Koštana*
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
Petar Kočić, Jazavac pred sudom *
4. razred
Isidora Sekulić, Pisma iz Norveške (odlomak)
Isidora Sekulić, Gospa Nola *
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra, Stražilovo, Seobe*, Mizera, Priča
Ivo Andrić, Ex Ponto, Put Alije Đerzeleza
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Rastko Petrović, Otkrovenje (izbor)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*, Prokleta avlija*
Izbor iz književnosti NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba , B. Ćopić, Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti )
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)*
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (odlomci)
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem, Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt*
Mihailo Lalić, Lelejska gora (odlomak)
Dobrica Ćosić, Koreni*
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka*
Antonije Isaković, Kroz granje nebo (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)*
Danilo Kiš, Rani jadi (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun*
Milorad Pavić, Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja:
I. Sekulić, B. Mihajlović- Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.
STRUKOVNE ŠKOLE (140 + 140 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Narodna lirska pjesma, Viša je gora od gore
Desanka Maksimović, Devojačka molba
Narodna lirska pjesma, Sunce se djevojkom ženi
Jovan Dučić, Zvezde
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica
Simo Matavulj, Pilipenda
Moma Kapor, Beleške jedne Ane *
Branislav Nušić, Gospođa ministarka *
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma, Ljubavni rastanak
Narodna lirska pjesma, Nadžnjeva se momak i devojka
Narodna lirska pjesma, Biserna brada
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Zidanje Skadra
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne epske poezije (npr. Ženidba kralja Vukašina, Sluga Milutin, Kosovka devojka, Marko pije uz ramazan vino, Starina Novak i knez Bogosav, Početak bune protiv dahija i druge)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede
Gavril Stefanović Venclović, Crni bivo u srcu
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Zaharija Orfelin, Predgovor Slavenoserbskog magazinu
Dositej Obradović, Pismo Haralampiju
Dositej Obradović, Vostani Serbije
Dositej Obradović, Život i priključenija , prvi dio*
Lukijan Mušicki, Glas harfe šišatovačke
Jovan Sterija Popović, Tvrdica *
Vuk Stefanović Karadžić:
Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Srpski rječnik
O podeli i postanju narodnih umotvorina
Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Žitije Ajduk Veljka Petrovića
Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac*
Branko Radičević, Đački rastanak
Branko Radičević, Kad mlidija’ umreti
Branko Radičević (izbor iz poezije; Devojka na studencu, Vragolije i druge pjesme)*
Đura Jakšić, Pesme (Orao, Na Liparu)
Đura Jakšić, izbor iz poezije ( Ja sam stena i druge pjesme )*
Đura Jakšić Jelisaveta, kneginja crnogorska (odlomak)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići (Ljubim li te; Kaži mi kaži; Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci (Bolna leži, a nas vara nada; Sve što dalje vreme hiti; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići, Đulići uveoci (izbor)*
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Laza Kostić, Maksim Crnojević*
Petar Preradović, Pesme (Mrtva ljubav, Jezik roda moga)
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Svetozar Marković, Realnost u poeziji (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Stevan Sremac, Zona Zamfirova*
Simo Matavulj, Povareta
Simo Matavulj, Pripovetke (izbor)*
Simo Matavulj, Bakonja fra Brne ( odlomak)
Radoje Domanović, Danga
Radoje Domanović, Vođa
Branislav Nušić, Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić, Pesme (Sivo, sumorno nebo, U poznu jesen, Zapušteni istočnik)
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Jovan Dučić, Jablanovi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Milan Rakić, Nasleđe
Izbor iz poezije moderne (Dučić,Šantić, Rakić)*
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, U noći
Borisav Stanković, Nečista krv *
Borisav Stanković, Koštana*
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
4. razred
Isidora Sekulić, Gospa Nola *
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra, Stražilovo, Seobe*, Mizera, Priča
Ivo Andrić, Ex Ponto, Put Alije Đerzeleza
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Rastko Petrović, Otkrovenje (izbor)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*, Prokleta avlija*
Izbor iz književnosti NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba , B. Ćopić, Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti )
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)*
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (odlomci)
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem/Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt*
Mihailo Lalić, Lelejska gora (odlomak)
Dobrica Ćosić, Koreni*
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka (odlomak)
Antonije Isaković, Kroz granje nebo (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun*
Milorad Pavić, Hazarski rečnik (odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja:
I. Sekulić, B. Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.
STRUKOVNE ŠKOLE (105 + 105 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Narodna lirska pjesma, Viša je gora od gore
Desanka Maksimović, Devojačka molba
Narodna lirska pjesma, Sunce se djevojkom ženi
Jovan Dučić, Zvezde
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna romansa, Stojan i Ljiljana
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica
Simo Matavulj, Pilipenda
Moma Kapor, Beleške jedne Ane*
Branislav Nušić, Gospođa ministarka*
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna lirska pjesma, Kletva za kletvom
Narodna lirska pjesma, Biserna brada
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko Kraljević i vila
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna priča, Era s onoga sveta
Izbor iz narodne poezije (lirske i lirsko-epske pjesme, npr. Ljubavni rastanak, Nadžnjeva se momak i devojka i druge)*
Izbor iz narodne epske poezije (npr. Ženidba kralja Vukašina, Sluga Milutin, Kosovka devojka, Marko pije uz ramazan vino, Starina Novak i knez Bogosav, Početak bune protiv dahija i druge)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Biblija (izbor)
Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima
Miroslavljevo jevanđelje
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
Konstantin Filozof, Život Stefana Lazarevića, despota srpskog (odlomak)
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede
Gavril Stefanović Venclović, Crni bivo u srcu
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Zaharija Orfelin, Predgovor Slavenoserbskom magazinu
Dositej Obradović, Pismo Haralampiju
Dositej Obradović, Život i priključenija , prvi deo*
Lukijan Mušicki, Glas harfe šišatovačke
Jovan Sterija Popović, Tvrdica*
Vuk Stefanović Karadžić:
Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Srpski rječnik
O podeli i postanju narodnih umotvorina
Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Žitije Ajduk Veljka Petrovića
Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac*
Branko Radičević, Đački rastanak
Branko Radičević, Kad mlidija’ umreti
Branko Radičević (izbor iz poezije; Devojka na studencu, Vragolije i druge pjesme)*
Đura Jakšić, Pesme (Orao, Na Liparu)
Đura Jakšić, izbor iz poezije ( Ja sam stena i druge pjesme)*
Đura Jakšić Jelisaveta, kneginja crnogorska (odlomak)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići (Ljubim li te; Kaži mi kaži; Pesmo moja, zakiti se cvetom)
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci (Bolna leži, a nas vara nada; Pođem, klecnem,idem, zastajavam)
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići, Đulići uveoci (izbor)*
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Laza Kostić, Maksim Crnojević*
Petar Preradović, Pesme (Mrtva ljubav, Jezik roda moga)
3. razred
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Svetozar Marković, Realnost u poeziji (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja*
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Stevan Sremac, Zona Zamfirova*
Simo Matavulj, Povareta
Simo Matavulj, Pripovetke (izbor)*
Simo Matavulj, Bakonja fra Brne ( odlomak)
Radoje Domanović, Danga
Radoje Domanović, Vođa
Branislav Nušić, Narodni poslanik/Pokojnik*
Vojislav Ilić, Pesme (Sivo, sumorno nebo, U poznu jesen, Zapušteni istočnik)
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pretprazničko veče
Aleksa Šantić, Veče na školju
Jovan Dučić, Zalazak sunca
Jovan Dučić, Suncokreti
Jovan Dučić, Jablanovi
Milan Rakić, Dolap
Milan Rakić, Iskrena pesma
Milan Rakić, Nasleđe
Izbor iz poezije moderne (Dučić,Šantić, Rakić)*
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Vladislav Petković Dis, Možda spava
Vladislav Petković Dis, Tamnica
Sima Pandurović, Svetkovina
Sima Pandurović, Rodna gruda
Borisav Stanković, U noći
Borisav Stanković, Nečista krv *
Borisav Stanković, Koštana*
Jovan Skerlić, O Koštani
Petar Kočić, Mračajski proto
4. razred
Isidora Sekulić, Gospa Nola *
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra, Stražilovo, Seobe*, Mizera, Priča
Ivo Andrić, Ex Ponto, Put Alije Đerzeleza
Momčilo Nastasijević, Tuga u kamenu
Oskar Davičo, Hana (izbor)
Rastko Petrović, Ljudi govore (odlomak)
Rastko Petrović, Otkrovenje (izbor)
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*, Prokleta avlija*
Izbor iz književnosti NOB-e (npr. Na Kordunu grob do groba , B. Ćopić, Pjesma mrtvih proletera/Na Petrovačkoj cesti )
Desanka Maksimović, Izbor iz rane poezije
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)*
Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba (odlomci)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (odlomci)
Stevan Raičković, Kamena uspavanka
Miodrag Pavlović, Rekvijem/Probudim se
Vasko Popa, Kora (izbor)
Vasko Popa, Uspravna zemlja (Kalenić, Manasija)
Meša Selimović, Derviš i smrt*
Mihailo Lalić, Lelejska gora (odlomak)
Dobrica Ćosić, Koreni*
Dobrica Ćosić, Vreme smrti (odlomak)
Aleksandar Tišma, Upotreba čoveka (odlomak)
Antonije Isaković, Kroz granje nebo (odlomak)
Branko Miljković, Vatra i ništa (izbor)
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih ( izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun*
Milorad Pavić, Hazarski rečnik ( odlomak)
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja:
Isidora Sekulić, Borislav Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.
STRUKOVNE ŠKOLE (105 + 105 + 96)
1. razred
Ivo Andrić, O priči i pričanju
Narodna lirska pjesma, Viša je gora od gore
Desanka Maksimović, Devojačka molba
Narodna lirska pjesma, Sunce se djevojkom ženi
Jovan Dučić, Zvezde
Narodna epska pjesma, Banović Strahinja
Narodna balada, Ženidba Milića barjaktara
Narodna bajka, Zlatna jabuka i devet paunica
Narodna pripovijetka, Djevojka brža od konja
Ivo Andrić, Ćorkan i Švabica
Branislav Nušić, Gospođa ministarka *
Narodna lirska pjesma, Srpska djevojka
Narodna epska pjesma, Ženidba kralja Vukašina
Narodna epska pjesma, Uroš i Mrnjavčevići
Narodna epska pjesma, Kneževa večera
Narodna epska pjesma, Dioba Jakšića
Narodna epska pjesma, Marko pije uz ramazan vino
Narodna epska pjesma, Ropstvo Janković Stojana
Narodna epska pjesma, Starina Novak i knez Bogosav
Narodna epska pjesma, Početak bune protiv dahija
Izbor iz narodne poezije (epske, lirske i lirsko-epske pjesme)*
Izbor iz narodne proze*
Usmena predaja o Svetom Savi (izbor)
Miroslavljevo jevanđelje
Sveti Sava, Žitije Svetoga Simeona (odlomak)
Teodosije Hilandarac, Žitije Svetog Save (odlomak)
Jefimija, Pohvala Svetom knezu Lazaru
Despot Stefan Lazarević, Slovo ljubve
2. razred
Gavril Stefanović Venclović, Beseda šajkašima i druge besede
Zaharija Orfelin, Plač Serbiji
Dositej Obradović, Pismo Haralampiju
Dositej Obradović, Život i priključenija, prvi deo*
Lukijan Mušicki, Glas harfe šišatovačke
Jovan Sterija Popović, Tvrdica *
Vuk Stefanović Karadžić, Predgovor Srpskom rječniku 1818. godine
Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik
Vuk Stefanović Karadžić, O podeli i postanju narodnih umotvorina
Vuk Stefanović Karadžić, Kritika romana Ljubomir u Jelisiumu (odlomak)
Vuk Stefanović Karadžić, Žitije Ajduk Veljka Petrovića
Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac *
Branko Radičević, Đački rastanak
Branko Radičević, Kad mlidija’ umreti
Đura Jakšić, Pesme ( Orao, Na Liparu )
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići
Jovan Jovanović Zmaj, Đulići uveoci
Jovan Jovanović Zmaj, Jututunska narodna himna
Laza Kostić, Među javom i med snom
Laza Kostić, Santa Maria della Salute
Svetozar Marković, Pevanje i mišljenje (odlomak)
Jakov Ignjatović, Večiti mladoženja *
Milovan Đ. Glišić, Glava šećera
Laza Lazarević, Vetar
Stevan Sremac, Zona Zamfirova *
Simo Matavulj, Povareta
Radoje Domanović, Danga
Radoje Domanović, Vođa
Branislav Nušić, Narodni poslanik *
Vojislav Ilić, Pesme ( Tibulo, Sivo, sumorno nebo, Zapušteni istočnik )
3. razred
Bogdan Popović, Predgovor Antologiji novije srpske lirike (odlomak)
Aleksa Šantić, Pesme ( Pretprazničko veče, Veče na školju )
Jovan Dučić, Pesme ( Zalazak sunca, Suncokreti, Jablanovi )
Milan Rakić, Pesme ( Dolap, Iskrena pesma )
Vladislav Petković Dis, Pesme ( Tamnica, Možda spava, Nirvana )
Sima Pandurović, Svetkovina
Borisav Stanković, Nečista krv *
Borisav Stanković, Koštana (odlomak)
Isidora Sekulić, Gospa Nola (odlomak)
Veljko Petrović, Salašar
Milutin Bojić, Plava grobnica
Dušan Vasiljev, Čovek peva posle rata
Miloš Crnjanski, Sumatra, Seobe *
Ivo Andrić, Na Drini ćuprija*/Prokleta avlija *
Desanka Maksimović, Tražim pomilovanje (izbor)
Branko Ćopić, Bašta sljezove boje (izbor)
Miodrag Pavlović, Rekvijem
Dobrica Ćosić, Koreni *
Branko Miljković, Balada ohridskim trubadurima
Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih (izbor)
Dušan Kovačević, Balkanski špijun *
DOPUNSKI POPIS
Izbor iz suvremene srpske proze za lektiru (Milutin Milanković, Dragoslav Mihajlović, Milorad Pavić, Svetlana Velmar Janković, Borislav Pekić, David Albahari, Svetislav Basara, Vladimir Pištalo, Aleksandar Gatalica, Drago Kekanović, Dragan Velikić, Goran Gocić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Slobodan Vladušić i dr.)
Izbor iz suvremene srpske poezije za lektiru (Mira Alečković, Miroslav Antić, Duško Radović, Matija Bećković, Dobrica Erić, Rajko Petrov Nogo, Ivan Negrišorac, Dejan Aleksić i dr.)
Izbor književnih kritika i eseja:
I. Sekulić, B. Mihajlović-Mihiz, Milan Kašanin, Petar Džadžić, Nikola Milošević, Dragan Jeremić, Dimitrije Vučenov, Stanko Korać i dr.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZANOST SA DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Srpski jezik je kurikularni predmet i jezik sporazumijevanja, učenja i poučavanja u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj koje obrazuju učenike pripadnike srpske nacionalne manjine po Modelu A ( Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Narodne novine, Zagreb, 11. svibnja 2000. ) i sve one koji se žele obrazovati po tom modelu.
Prema preporuci Europske unije iz 2006. ( Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning (2006/962/EC )) o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, prva od osam kompetencija je komunikacija na materinskom jeziku.
U tom smislu materinski jezik je vrlo važan, jer omogućava bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u svim ostalim jezicima pa je kurikularni predmet Srpski jezik dio Jezično- komunikacijskog područja.
Domene predmeta Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo te Kultura i mediji, međusobno su povezane, isprepliću se pa se strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju sa sadržajima domena predmeta, ali i s drugim odgojno-obrazovnim i međupredmetnim temama.
Kvalitetna nastava srpskog jezika potiče estetsku kompetenciju zahvaljujući kojoj učenik razvija smisao za estetske vrijednosti, razumije značaj umjetničkih i kulturnih djela za osobni razvoj i razvoj društva, potiče izražavanje kroz sredstva različitih umjetnosti i putem različitih medija, promišlja, kritički vrednuje i oblikuje vlastite ideje, stavove i pogled na svijet, što je veza s Društveno-humanističkim i umjetničkim područjem.
Vještine rada u timu, prihvaćanje odgovornosti, rješavanje problema, sposobnost javnog nastupa i kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Društveni i osobni razvoj.
Učenjem i poučavanjem Srpskog jezika svakodnevno se kod učenika razvija kompetencija za učenje jer učenik istražuje, uspoređuje i propituje različite informacije, odabire različite strategije učenja, aktivno upotrebljava postojeća školska i izvanškolska znanja i iskustva, ustrajan je i konstruktivan, odgovoran, prati i planira proces učenja i shvaća značaj kontinuiranog učenja u školskom i izvanškolskom kontekstu.
Kreativnost, inicijativa, samostalnost i samopouzdanje, sposobnost organizacije, upravljanje projektima, rad u timu, obrazlaganje vlastitih ideja i praktična primjena, poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Kvalitetna komunikacija, tolerancija, razvoj odgovornosti pojedinca, vlastitog i društvenog identiteta povezuju predmet s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Učinkovita, funkcionalna i odgovorna uporaba sredstava informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svakodnevnoj komunikaciji i procesu učenja, u istraživanju, pronalaženju i procjenjivanju informacija i rješavanju problema, povezuje predmet s međupredmetnom temom Uporaba informacijsko- komunikacijskih tehnologija.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK
U skladu s načelom otvorenosti kurikuluma ovo poglavlje ne propisuje već pruža okvirne smjernice za učenje i poučavanje predmeta Srpski jezik. Na taj način učitelji imaju pravo na različitost u pristupu, a u skladu s potrebama učenika, njihovim razinama znanja i vještina i u njihovom najboljem interesu.
I Iskustva učenja:
Učeći materinski jezik i proučavajući književnost i kulturu svog naroda, učenik gradi vlastiti identitet, njeguje svoju kulturu, otkriva svoje interese, potrebe i potencijale, razvija funkcionalnu i čitalačku pismenost, istražuje ideje u književnosti i povezuje ih sa životnim situacijama i iskustvom, razvija stvaralački duh i kreativnost, razumije sve vrste tekstova u različitim kontekstima, oblikuje sustav vrijednosti.
Pri učenju i poučavanju Srpskog jezika naglasak je na komunikacijskom pristupu i izučavanju teksta, problemskoj nastavi te principima znanstvenosti, primjerenosti, očiglednosti i postupnosti, uz aktivan rad učenika. Učenik preuzima odgovornost za vlastito učenje: samostalno upravlja svojim učenjem, uči istraživanjem, otkrivanjem, koristi se ranije stečenim znanjima i iskustvima koje primjenjuje u novim situacijama.
Za učenje i poučavanje Srpskog jezika primjenjuju se razne metode i oblici rada, a sama priroda predmeta sugerira komunikacijsko-funkcionalni, holističko-humanistički i problemsko-stvaralački pristup.
Strategija učenja povezuje se sa sadržajima domena predmeta: Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo, Kultura i mediji.
Pristup učenju i poučavanju domene Književnost u osnovnoj školi polazi od tematskog pristupa te se čitaju djela u skladu s temama primjerenim uzrastu. Tekstovi se mogu povezati po tematskoj srodnosti u određene tematske cjeline.
Interpretacija književnih djela u četvrtom i petom ciklusu temelji se na kronološko-povijesnom pristupu književnosti kako bi se gradila svijest o razvojnom tijeku vlastite nacionalne književnosti i umjetnosti, kulturi, tradiciji i podrijetlu. Tekstovi se također grupiraju u cjeline, ali njih ne čini više tematska srodnost tekstova, već pisci i njihova djela razvrstane u književne epohe te narodna književnost kao posebna cjelina.
U svim ciklusima interpretacija književnih djela polazi od literarnog i estetskog aspekta recepcije književnog teksta kao i od doživljajno-saznajnog, emocionalno-iskustvenog učeničkog pristupa. Tijekom tumačenja, kasnije i vrednovanja književnog djela, učenik razvija problemsko i kritičko čitanje pri čemu aktivira svoje književnoteorijsko znanje, istraživački duh i intelektualnu radoznalost te izražava svoju maštu i kreativnost. Književni tekstovi namijenjeni cjelovitom čitanju odabiru se prema umjetničkoj vrijednosti te kao reprezentativni primjeri žanra, poetike i epohe, a pritom se uvijek vodi računa o razvojnom uzrastu i recepcijskim mogućnostima učenika.
U svakoj školskoj godini učenik čita cjelovite književne tekstove koje odabire učitelj na temelju popisa djela koji je priložen uz tablicu ishoda, ali i one koje samostalno odabire. Broj djela za čitanje po vlastitom izboru učenika nije ograničen, naprotiv, učenike treba poticati na čitanje sa uživanjem i razvijanje čitalačke navike.
Učenje i poučavanje jezika započinje početnim čitanjem i pisanjem koji su temelj za daljnji razvoj jezičnih vještina i komunikacijske kompetencije. U prvom i drugom ciklusu posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja međusobni odnos jezičnih vještina iz ranog razdoblja s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se dalje učenici poučavati. U cilju rasterećenja učenika petog i šestog razreda neki sadržaji u domeni Jezik poučavaju se u trećem, četvrtom odnosno petom razredu što odgovara njihovim saznajnim mogućnostima.
Kroz ostale cikluse učenici postupno i sustavno uče jezičnu normu srpskog standardnog jezika koju primjenjuju u praksi. Izbjegava se tradicionalni pristup gramatici i jeziku uopće, već se naglašava primjena jezičnih zakonitosti u različitim komunikacijskim situacijama. Učeničke vještine se proširuju i usložnjavaju u skladu s njihovim jezičnim razvojem i doprinose stjecanju komunikacijske jezične kompetencije. Ovladavanje raznim jezičnim djelatnostima temelji se na tekstu (umjetničkom i neumjetničkom) koji je zajedničko polazište svih domena te se na istom tekstu mogu ostvariti ishodi iz više domena. Pored univerzalnih razvojnih obrazaca, jezični razvoj učenika ovisi o određenim individualnim obilježjima. Upravo prema tim obilježjima se osmišljavaju razne aktivnosti za stjecanje komunikacijskih vještina važnih za svrhovito ovladavanje standardnog srpskog jezika.
Učenik će se jezično najbrže razvijati u jezično poticajnim okolnostima. Razvojem komunikacijske kompetencije, primjenom komunikacijskih vještina, poštivanjem pravogovornih, pravopisnih i gramatičkih normi prilikom oblikovanja novih i originalnih tekstova, bavi se domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo. Pored primjene različitih funkcionalnih stilova, učenik stvara tekstove u kojima upotrebljava razne oblike prepričavanja, pripovijedanja, deskripcije, sažimanja i slično, a u četvrtom i petom ciklusu piše i eseje u kojima istraživački, kritički i stvaralački pristupa književnosti. Pored pisanja, učenik razvija sposobnost aktivnog slušanja, govorenja i vještinu različitih vrsta čitanja. Također, učenik se potiče na originalno stvaralaštvo kroz kreativno pisanje i izražajno kazivanje gdje dolazi do izražaja njegova mašta, kreativnost i poduzetnost. Stvaralaštvo se izražava i u ostalim domenama kroz samostalnu interpretaciju umjetničkog djela u domeni Književnost, kroz dramatizaciju tekstova, scenski prikaz narodnih običaja, snimanje filmova i drugo u domeni Kultura i mediji.
Učenje i poučavanje u domeni Kultura i mediji potiče učenika na samostalno prikupljanje i analizu informacija iz različitih izvora te kritičko prosuđivanje medijskih tekstova i poruka, odnosno razvoj medijske pismenosti. Učenik se potiče na razumijevanje različitih kulturoloških sadržaja i pojava, kao i na njegovanje svoje kulture, identiteta, običaja i tradicije. Posjećujući različite kulturne i vjerske institucije, događaje i manifestacije, uključuje se u kulturni i društveni život zajednice te razvija svoju kreativnost. Za ostvarenje ishoda ove domene učitelj, uvažavajući prijedloge učenika, odabire medijske sadržaje i popularnokulturne tekstove primjerene uzrastu, interesima i recepcijskim mogućnostima učenika.
II Uloga učitelja u osnovnoj i srednjoj školi
Oblici, metode rada i nastavna sredstva suvremene nastave zahtijevaju inovativni pristup u području komunikacije na relaciji učitelj- učenik. Međusobni odnos učitelja i učenika treba biti suradnički i poticajan. Izbjegavaju se tradicionalne metode i oblici rada gdje je učitelj prenositelj znanja, a učenici pasivni slušatelji. Učitelju je, u organizaciji nastavnog procesa, dodijeljena uloga usmjerivača, animatora i pokretača učeničkih aktivnosti, kreativnih i stvaralačkih potencijala pa bira metode, oblike nastave i tehnike učenja koji potiču na razvoj kritičkog mišljenja, razvoj samostalnosti i odgovornosti (domaća zadaća, samostalno pisanje sastava/eseja, pravljenje različitih nastavnih materijala kao što su plakati, prezentacije i sl.) stvaranje novih ideja i uživanje u procesu traženja (programirana, problemska, heuristička, projektna i integrirana nastava, vođeno čitanje i čitanje s predviđanjem, autorova stolica i drugo). Metode učitelj prilagođava potrebama i mogućnostima svakog učenika. Na satovima gdje dolazi do preplitanja domene Književnost i Kultura i mediji poželjna je primjena projektne nastave (istraživanje običaja, tradicije, odlazak u rodna mjesta pisaca i slično). Učitelj sustavno i kontinuirano unaprjeđuje svoje kompetencije i održava visoku kvalitetu stručnosti. Procjenjujući ranije stečena iskustva i znanja, učitelj osmišljava nastavu, samostalno bira materijale ili ih sam kreira, primjenjuje različite strategije poučavanja i komunikacijske strategije i uvijek vodi računa o različitim mogućnostima i sposobnostima učenika u odjelu tako što osmišljava različite aktivnosti za učenike. Svakom učeniku učitelj omogućuje sudjelovanje u različitim aktivnostima u kojima će pokazati i primijeniti svoja znanja i vještine, potiče kreativnost, samostalnost, samoinicijativnost, individualnost, empatiju, težnju ka kompromisu, toleranciju, timski rad i uvažavanje tuđih mišljenja kao i samorefleksiju i samovrednovanje učenja, potiče učenika da izrazi svoje mišljenje i stav, uvažava ga i eventualno usmjerava na neka druga rješenja ako smatra da učenik griješi.
III Materijali i izvori
Nastavni materijali usmjereni su ka ostvarivanju obrazovnih ciljeva, funkcionalni su i usklađeni s ishodima učenja.
Učenje i poučavanje Srpskog jezika pored direktne komunikacije učenika i učitelja, ostvaruje se i posredno putem različitih medija. Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje, samostalno ih kreira ili uz sugestije potiče učenike da ih izrađuju. Temeljni izvori za učenje i poučavanje Srpskog jezika su tekstovi različitih sadržaja, struktura, funkcionalnih stilova iz različitih izvora, a usklađeni s učeničkim uzrastom, sposobnostima, interesima, iskustvom, vještinama i jezičnim razvojem.
Za učenje i poučavanje upotrebljavaju se udžbenici iz Republike Hrvatske i iz Republike Srbije koji su odobreni od strane ministarstva nadležnog za poslove odgoja i obrazovanja u vladi Republike Hrvatske.
Izvori i sredstva učenja i poučavanja moraju biti dostupni učenicima i referentni. Kao izvor informacija upotrebljavaju se prije svega školske i druge vrste knjižnica, ali i internet s tim što učenik u tom slučaju kritički odabire informacije, vodeći računa o pouzdanosti izvora.
IV Okruženje
Okruženje za učenje i poučavanje najčešće je učionica, a učenik sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i uljepšavanju svog radnog prostora. Tako pripremljeno okruženje poticajno je i usmjereno na sadržaje učenja.
Pored toga, učenje i poučavanje ostvaruje se u izvanučioničkim i izvanškolskim prostorima kao što su knjižnice i različite kulturne ustanove koje se posjećuju u okviru stručnih ekskurzija, ali i virtualno okruženje.
U okruženju za učenje i poučavanje promovira se zajedništvo, tolerancija, međusobno uvažavanje, poštivanje, ravnopravnost i pristup bez predrasuda. Takvo okruženje pruža mogućnost za različite dinamike učenja, potiče inicijativnost i poduzetnost, razvoj samopouzdanja i odgovorno ponašanje.
V Određeno vrijeme
Predmet Srpski jezik poučava se kroz sve cikluse. U prva tri ciklusa planirano je godišnje 140 sati kao i za predmet Hrvatski jezik u modelu A. Iako postoji formalni raspored sati, prva četiri razreda imaju fleksibilnu organizaciju nastave za razliku od ostalih razreda, a to omogućuje učiteljima veći stupanj prilagođavanja odgojno-obrazovnog rada potrebama i interes ima učenika. U četvrtom i petom ciklusu razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji programi sa satnicom 140 + 140 + 140 + 128 i programi sa satnicom 140 + 140 + 105 + 96; 105 + 105 + 105 + 96 te trogodišnji sa satnicom 105 + 105 + 96.
Imajući u vidu dinamiku i kvalitetu ostvarivanja ishoda i napretka učenika u pojedinom odjelu, učitelj samostalno planira aktivnosti obrade, vježbanja, ponavljanja, sistematizacije i provjeravanja. Aktivnosti na satu se raspoređuju rukovodeći se načelom unutarpredmetne korelacije i integracije. Naime, tijekom jednog nastavnog sata mogu se ostvariti ishodi više ili čak svih domena, a također ostvarivanje jednog ishoda može se protezati tijekom nekoliko sati.
VI Grupiranje učenika
Učenici su grupirani u odjele, a s obzirom na veličinu odjela grupiraju se u timove ili parove radi ostvarivanja različitih projekata u fizičkom i virtualnom okruženju.
Učenik postavlja individualne ciljeve, uči samostalno i timski te doprinosi pozitivnoj radnoj atmosferi.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s poteškoćama ili pak nadarenih učenika kurikulum se prilagođava u skladu s Okvirom za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s poteškoćama kao i Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća nadarene djece i učenika .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u kurikularnom predmetu Srpski jezik u skladu je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama.
Vrednovanje se pažljivo planira i provodi sakupljanjem različitih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Ono mora biti objektivno, ali i uvažavati potrebe i mogućnosti svakog učenika.
Elementi vrednovanja u Srpskom jeziku proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda četiri domene: Književnost, Jezik, Kultura izražavanja i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
U prvom i većem dijelu drugog ciklusa (3. i 4. razred) elementi vrednovanja su sljedeći:
Književnost
Jezik
Usmeno izražavanje i stvaralaštvo
Pisano izražavanje i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Od kraja drugog ciklusa (5. razred) do kraja petog ciklusa elementi vrednovanja su sljedeći:
Književnost
Lektira
Jezik
Kultura izražavanja i stvaralaštvo
Kultura i mediji
Kroz element Književnost vrednuje se samostalna interpretacija, komparacija i vrednovanje različitih djela, primjena usvojenih književnoteorijskih znanja te vještina povezivanja djela s određenim povijesnim kontekstom.
Radi poticanja učenika na čitanje preporučuje se da se lektira ne vrednuje isključivo putem dnevnika čitanja, a također treba izbjegavati pismene provjere. Na satu lektire treba primjenjivati različite metode i oblike rada koji će omogućiti učenicima da izraze svoj doživljaj djela i svoje stavove. Vrednuje se samostalna interpretacija književnog djela.
Kroz element Jezik vrednuje se primjena jezičnih znanja i vještina u različitim komunikacijskim situacijama.
Kroz elemente Usmeno izražavanje i stvaralaštvo, Pismeno izražavanje i stvaralaštvo, odnosno Kultura izražavanja i stvaralaštvo vrednuje se primjena jezičnih znanja i vještina i razumijevanje književnog teksta u različitim oblicima usmenog i pisanog izražavanja, različite vrste čitanja kao i različiti oblici učenikovog kreativnog stvaralaštva.
Kroz element Kultura i mediji vrednuje se vještina samostalnog prikupljanja i analize različitih informacija, medijska pismenost tj. razumijevanje i vrednovanje medijskih poruka te razumijevanje različitih kulturoloških sadržaja i pojava.
U prvom (1. i 2. razred) i većem dijelu drugog ciklusa (3. i 4. razred) u završnoj procjeni najveću težinu ima element vrednovanja Jezik 30 %, zatim Književnost 25 %, Usmeno izražavanje i stvaralaštvo i Pismeno izražavanje i stvaralaštvo po 20 %, dok element vrednovanja Kultura i mediji u završnoj procjeni sudjeluje s 5 %.
U 5. razredu te u trećem ciklusu u završnoj procjeni najveću težinu ima element vrednovanja Jezik 30 %, a zatim Kultura izražavanja i stvaralaštvo 25 %, Književnost 20%, Lektira 15 % te Kultura i mediji 10 %.
U četvrtom i petom ciklusu u završnoj procjeni najveću težinu imaju elementi vrednovanja Književnost i Lektira po 25 %, zatim domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo sa 20 %, domena Jezik 20 % i Kultura i mediji 10 %.
U prvom ciklusu vrednovanje je opisno, kroz završnu procjenu (tri stupnja: potrebna podrška, u skladu s očekivanjima, izvrsno u odnosu na očekivanja), a učitelj piše i kvalitativni osvrt na postignuća učenika; opisuje što učenik zna i može, u kojim elementima je posebno uspješan, a u kojima treba podršku.
Od drugog ciklusa, postignuća učenika se vrednuju brojčano. Uz to, učitelj daje i procjenu razvijenosti određenih generičkih kompetencija: odgovornost, zalaganje, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija, suradnja (tzv. liste procjene i skala od 4 stupnja: potrebna podrška, zadovoljavajuće, dobro, vrlo dobro).
Zadržavaju se školske ocjene od 1 - 5 (nedovoljan, dovoljan, dobar, vrlo dobar, odličan).
Elementi generičkih kompetencija koje se procjenjuju kod učenika su:
ODGOVORNOST (izvršava obveze i zadatke, poštuje rokove, preuzima odgovornost za vlastito učenje i ponašanje, ustrajan je i samokritičan, trudi se)
SAMOSTALNOST I SAMOINICIJATIVNOST (samostalno uči, rješava zadatke, poduzetan je, izvršava obveze uz minimalne poticaje učitelja, planira i prati vlastito učenje)
KOMUNIKACIJA I SURADNJA (uspješno komunicira i surađuje s drugim učenicima i učiteljem)
KREATIVNOST (maštovit je i originalan)
PRIMJENA ZNANJA U PRAKTIČNIM SITUACIJAMA (stečena znanja primjenjuje u novim situacijama)
Kroz sve cikluse obrazovanja ishodi Učenik razvija čitalačku naviku (domena Književnost) i Učenik gradi/razvija svoj kulturni i nacionalni identitet (domena Kultura i mediji), ne vrednuju se brojčano, jer za cilj imaju poticanje čitalačke kulture učenika, izgradnju i razvoj kulturnog i nacionalnog identiteta i uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice.
Ishod Učenik razvija čitalačku naviku prati se putem učeničkog predstavljanja pročitanog djela (razgovor, plakat, razne multimedijske prezentacije).
Za ishod Učenik gradi/razvija svoj kulturni i nacionalni identitet, učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite školske i izvanškolske aktivnosti; posjete kulturnim ustanovama, kinu, prisustvovanje ili sudjelovanje u kulturnim manifestacijama i slično. Učenik može zabilježiti svoja zapažanja i doživljaj ili ih može iznositi kroz razgovor s učiteljem ili drugim učenicima. Za sudjelovanje u različitim kulturnim manifestacijama, slobodnim aktivnostima te svim vidovima stvaralaštva učenika (recitiranje, pisanje literarnih radova, dramatizacije, multimedijske prezentacije i slično) učenik može biti vrednovan brojčano kroz element Kultura izražavanja i stvaralaštvo, ili kroz element Kultura i mediji (prezentacije).
O tome hoće li učenik biti vrednovan odlučuje sam učitelj.
Postoje tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog .
Vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Ono služi za motiviranje učenika na daljnji rad, unaprjeđivanje i planiranje budućeg učenja i poučavanja, pomaže učitelju prilagoditi proces poučavanja potrebama konkretnog razrednog odjela ili pojedinih učenika u određenom trenutku te u pravilu ne rezultira ocjenom.
Vrednovanje za učenje uključuje različite metode i tehnike: ciljana pitanja tijekom nastave za provjeru razine usvojenosti sadržaja, kraće pisane provjere znanja, predstavljanje učeničkih projekata, provjere domaćih zadataka, učeničke mape, konzultacije s učenicima itd.
Vrednovanje kao učenje potiče učenike na praćenje, samoanalizu i samovrednovanje vlastitog učenja. Na ovaj način učenici razvijaju kompetenciju „učiti kako učiti“ kao preduvjet za cjeloživotno učenje. Uloga učitelja je u usmjeravanju učenika na preuzimanje odgovornosti za svoje učenje.
U ovom se procesu vrednovanja upotrebljavaju dnevnik učenja, individualne konzultacije s učenicima, obrasci za samoprocjenu učenja, planovi učenja i slično. Kao ni vrednovanje za učenje, ni ovaj proces ne dovodi do ocjene već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenog podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i vještina na kraju određenog obrazovnog razdoblja, u odnosu na odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. provodi se periodično, nakon određene nastavne cjeline ili na kraju određenog obrazovnog razdoblja. U pravilu rezultira brojčanim vrednovanjem (osim u prvom ciklusu).
Prilikom vrednovanja naučenog vodi se računa o transparentnosti i objektivnosti.
Vrednovanje naučenog temelji se na usmenom ispitivanju, pismenim provjerama, testovima, prezentacijama, vrednovanju projekata i slično. Svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja moraju biti unaprijed definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne usmjerava se samo na procjenjivanje usvojenosti znanja, već i na razvijenost vještina koje su definirane ishodima. potiče se prepoznavanje i praćenje različitih postignuća, čak i onih koja su stečena izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Važno je poticati i primjenu znanja i vještina u novim situacijama.
Zaključna pr(ocjena) treba se temeljiti na što više informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (dobivenih različitim metodama vrednovanja naučenog, ali i vrednovanja za učenje i kao učenje), a o uloženom trudu, zalaganju, ponašanju i suradnji izvještava se posebno. Zaključna procjena ne smije biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena prikupljenih tijekom vrednovanja naučenog (osim kad su sve ocjene iste), već treba uvažiti i pokazatelje o učenikovom učenju i napredovanju prikupljene kroz vrednovanje za učenje.
Veći ponderi pojedinih elemenata vrednovanja osiguravaju naglasak na važnijim gradivnim elementima predmeta Srpski jezik.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja