Ukupno komentara:
Ukupno općih komentara:
Ukupno nadopuna teksta:

Ukupno komentara:
Ukupno općih komentara:
Ukupno nadopuna teksta:

PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST – MODEL A

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

A.OPIS OBRAZOVNOGA PREDMETA

Kurikulum razlikuje učenikov kognitivni i jezični razvoj na različitim odgojno-obrazovnim razinama učenja s ciljem poticanja sposobnosti koje učenik posjeduju te razvijanja novih.

U procesu učenja materinskog jezika, književnosti i kulture ključna je potreba da se u potpunosti ostvare individualne težnje i osobni potencijali učenika.

Nastavni predmet Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnost, kao materinski jezik, ključni je obrazovni i nastavni predmet u procesu poučavanja, odnosno u školskoj vertikali talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Također je sredstvo jezičnog, kognitivnog, kulturnog i društvenog obogaćivanja, odnosno temeljni element obrazovanja u duhu poštivanja različitosti, suživota, demokratskih vrijednosti, svijesti o vlastitom identitetu i vlastite povijesti.

Da bi se postigli prošireni ciljevi koje kurikulum predviđa, nužno je da učenje talijanskog jezika bude predmetom posebne pozornosti svih učitelja / nastavnika koji će u ovoj perspektivi koordinirati svoje aktivnosti. Stoga će biti potrebno da učitelji / nastavnici raznih nastavnih predmeta pridonose zajedno s učiteljem / nastavnikom Talijanskog jezika / Talijanskog jezika i književnosti, učenju ovog predmeta, kako bi svim učenicima pružili priliku da se na primjeren način uklope u društveno okruženje i proces obrazovanja imajući pri tom kao primarni cilj vladanje jezikom u svim njegovim izrazima.

Jezična kompetencija nalazi se na raskrižju između svih kompetencija koje p redviđa Nacionalni kurikulum i Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća iz 2006. godine.

Svijest o važnosti kulturnog izričaja , zajedno sa stjecanjem vještina povezanih s interkulturalnom komunikacijom , temelj je tzv. kulturnog obrazovanja ili obrazovanja o kulturi. Poznavanje kulture pretpostavlja poznavanje lokalne kulturne baštine (uključujući i pučku kulturu), nacionalne i europske te njezino mjesto unutar svjetske kulturne baštine. Solidno razumijevanje vlastite kulture i svijest o vlastitom identitetu mogu biti temeljem za otvoreni stav prema različitim kulturama, poštovanje istih te s vijesti o važnosti kreativnog izražavanja ideja, iskustava i emocija u nizu različitih sredstava komunikacije i u svim umjetničkim oblicima. Tomu talijanski jezik pridonosi planiranim transverzalnim aktivnostima.

Aspekti koji se posebno odnose na razvoj ove kompetencije su: svijest o raznovrsnosti jezika i jedinstvenosti njihove funkcije; veza između jezika i kulture; različitost komunikacijskih razina; identifikacija ciljeva, verbalnog i neverbalnog aspekta komunikacije; karakteristike govora, pisanja, slušanja i čitanja; leksičke karakteristike i tvorba riječi; konvencionalnost pisanja; služenje rječnikom itd.

Primatelji odgojno-obrazovne ponude škola s nastavom na talijanskom jeziku su učenici za koje je talijanski materinski jezik (jedini ili uz druge jezike) kao i oni koji smatraju da im obrazovanje na talijanskom jeziku, zahvaljujući višejezičnosti samog područja, daje mogućnost da izravno upoznaju talijansku kulturu i civilizaciju te na taj način pridonesu svom osobnom rastu.

U oba slučaja, a posebice u potonjem, od ključnog su značaja interes i motivacija za učenje talijanskog jezika u školskom kontekstu, ali prije svega spremnost i želja uporabe jezika i doticaja s talijanskom kulturom izvan školskog okruženja, kroz mrežu odnosa unutar same zajednice kojoj pripadaju.

Ovaj kurikulum slijedi načelo kontinuiteta, počevši od osnovne škole, te promiče potpuni razvoj kompetencija visokog stupnja do završetka srednje škole.

Susret s najrazličitijim tekstualnim tipologijama omogućit će integraciju između samostalno utvrđenih načina te elemenata i pojmova koji podliježu sustavnom učenju. Obrada književnih tekstova obuhvatit će analizu, usporedbu i vrednovanje vezane uz osobna iskustva i preferencije, ali prije svega uz književna, povijesna, kulturna i društvena znanja i vještine.

U konačnici, učenici će kreativno eksperimentirati s različitim oblicima i jezicima kojima se mogu izraziti koncepti, misli, osjećaji, činjenice i stavovi, u usmenom ili pisanom obliku. U procesu poučavanja i učenja njegovat će se različite metode poticaja odnosno nagrađivanja vezane uz uporabu jezika u komunikacijskoj i estetskoj funkciji.

Osposobljavanje učenika za komunikaciju na standardnom talijanskom jeziku temeljna je kompetencija za učenje drugih nastavnih predmeta stoga se Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnost poučavaju na svim razinama odgojno-obrazovnog procesa.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

B.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Ciljevi kurikuluma predmeta Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnosti u funkciji su razvoja osam kompetencija, čije su stjecanje Europski parlament i Vijeće Europe proglasili temeljem procesa cjeloživotnog učenja. Prva od tih vještina je komunikacija na materinskom jeziku, odnosno uporaba leksičke i izražajne baštine talijanskog jezika prema komunikacijskim potrebama u različitim kontekstima.

To se ostvaruje unutar četiri područja kompetencija.

1) Stjecanje jezične komunikacijske kompetencije podrazumijeva:
a) utvrđivanje, usvajanje i razvijanje vještina koje se odnose na aktivnosti usvajanja, primjene i komunikacijske interakcije;
b) usvajanje znanja koja se odnose na ekstralingvističke i interkulturalne aspekte jezične komunikacije (mimika, proksemika, predmeti, odjeća);
c) usvajanje i razvijanje učinkovitih strategija vezano za praćenje i procjenu vlastite komunikacije glede verbalnih, ekstralingvističkih i interkulturalnih aspekata u jezičnoj komunikaciju.

2) Stjecanje kompetencije razumijevanja i stvaranja tekstova podrazumijeva:
a) utvrđivanje, usvajanje i razvijanje vještina i znanja uključenih pri usvajanju, vrednovanju, planiranju, produkciji i provjeri narativnih, regulativnim, deskriptivnih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova;
b) utvrđivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija kako uređivati i paziti na vlastito razumijevanje narativnih, regulativnim, deskriptivnih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova;

c) utvrđivanje, usvajanje i razvijanje optimalnih strategija planiranja, izrade i revizije narativnih, regulativnih, deskriptivnih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova;

3) Glavni cilj književnog obrazovanja je stjecanje znanja o književnosti i sposobnosti kulturnog izražavanja ili izražavanja u duhu kulture, što podrazumijeva:
a) utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja uključenih pri individualizaciji i opisu obilježja različitih književnih rodov a (dramatika , lirika, epika, drama) ali i kazališnih i filmskih djela te ostalih ekspresivnih oblika, shvaćenih kao predlošci za korištenje, usporedbu i prosudbu bilo kao primjeri za eksperimentiranje i osnaživanje vlastita izraza;

b) utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja uključenih pri usvajanju, analizi i vrednovanju proznih zabavnih tekstova, priča i autorskih romana;

c) utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja uključenih pri usvajanju, analizi i vrednovanju epsko-lirskih, lirskih, i poučno-informativnih (didaktičkih) tekstova;

d) utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja uključenih pri usvajanju, analizi i vrednovanju dramskih tekstova;

e) utvrđivanje i razvijanje vještina i znanja uključenih u kontekstualizaciju, tumačenje i vrednovanje djela, tema, razdoblja, pokreta , struja, autora osobito značajnih za talijansku i svjetsku književnost;

f) poticanje i razvijanje osjetljivosti, vještina i znanja korisnih za promicanje izraza vlastitog iskustva u proznim, lirskim i / ili dramskim oblicima.

4) Cilj promišljanja o jeziku je usvajanje jezičnih i metalingvističkih vještina što podrazumijeva:

a) utvrđivanje, usvajanje i razvijanje deklarativnih znanja i proceduralnih vještina koje se odnose na talijanski jezik u njegovim različitim obilježjima (fonologija, grafematika, morfologija, sintaksa, leksik i tvorba riječi, jezične i geografske različitosti, jezične razine, stručni jezici);

b) utvrđivanje, usvajanje i razvoj optimalnih strategija samoevaluacije vlastitog jezičnog razumijevanja i produkcije glede fonologije, grafematike, morfologije, sintakse, leksika, uporabe sektorskih registara i / ili jezika i / ili jezičnih raznolikosti ;

c) usvajanje vještina korisnih za poboljšanje komunikativne kompetencije kroz aktivnosti usporedbe i razmišljanja o sličnostima i razlikama između jezičnih sustava drugih jezika koje učenik govori i / ili uči.

Iz ovih područja kompetencije proizlaze sljedeći odgojno-obrazovni ciljevi učenja Talijanskog jezika / Talijanskog jezika i književnosti postizanjem kojih učenik:

1. vlada temeljnim jezičnim vještinama na području slušanja, govorenja, pisanja i čitanja;

2. analizira i interpretira različite tipove tekstova na funkcionalan način te razvija potrebu za čitanjem kako bi učio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu sposobnost izražavanja i interpretacije;

3. koristi i kreira različite vrste tekstova koji imaju različitu strukturu, cilj, komunikacijsku namjeru, sadržaj i stil, artikulira vlastito kritičko mišljenje te se izražava na kreativan i samostalan način, proširuje svoje vidike i usavršava etičke i estetske vrijednosti;

4. koristi različite izvore i procjenjuje njihovo podudaranje s predmetom kojeg proučava, procjenjuje važnost informacija koje pronalazi te o njima razvija kritičko mišljenje; kontekstualizira tekstove i utvrđuje odnose između njih te prepoznaje njihove komunikacijske namjere;

5. razaznaje, prihvaća i poštuje, u interkulturalnoj perspektivi, vrijednosti, elemente identiteta i različitosti između manjinske kulture (Talijanske nacionalne zajednice), talijanske kulture i kultura drugih zemalja;

6. poznaje i tumači osnovne etape koje su karakterizirale razvojni proces talijanske književnosti te poznaje autore i temeljna djela talijanske i međunarodne kulturne baštine od početaka do danas, i osnovne crte povijesti ideja, kulture i književnosti.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

C.DOMENE KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK / TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavni predmet Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnost uključuje četiri neodvojive, međuzavisne domene, koje se temelje na osnovnim jezičnim vještinama (slušanju, govorenju, pisanju i čitanju) kako slijedi:

USMENA KOMUNIKACIJA – domena koja se temelji na verbalno-jezičnoj vještini razumijevanja i uporabe jezika, kao i u produkciji tekstova / usmenih poruka za učinkovitu društvenu interakciju. Ona ide od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole.

PISANJE – temelji se na potrebi razumijevanja i uporabi bilo koje vrste pisanog teksta, kao i na vještini produkcije tekstova u različite svrhe. Ova se domena razvija od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole.

ČITANJE / KNJIŽEVNOST – obuhvaća tekstualnu analizu, koja se proteže od prvog do osmog razreda kao ČITANJE a u prvom se razredu srednje škole razvija u domeni KNJIŽEVNOST, prirodnom nastavku koji se odnosi na sposobnost funkcionalne obrade različitih tipova tekstova te povijest talijanske književnosti.

PROMIŠLJANJE O JEZIKU – to je četvrta domena, transverzalna, koja podržava ostale tri, a ima za cilj razvijanje progresivne svijesti i sigurnost u korištenju jezičnog alata. Razrađuje se od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole.

1. Usmena komunikacija (slušanje i govorenje)

Specifična domena usmene komunikacije odnosi se na sudjelovanje u komunikacijskim razmjenama u različitim kontekstima i razvoj vještina slušanja i usmenog izražavanja do potpunog ovladavanja ovim vještinama.

Ova vještina predstavlja prirodan način na koji učenik stupa u kontakt sa svijetom koji ga okružuje. Školsko okruženje ima zadatak postupno razvijati i usustaviti sposobnost slušanja i izražavanja na sve iscrpniji način, komunicirati s drugima u različitim kontekstima, usmeno izraziti misli, od formalne do neformalne komunikacije i konačno razumjeti različite vrste govora i tekstova. U školi se promiče sposobnost proširenja vokabulara, slušanja i govorne produkcije za različite svrhe, koji postupno postaju sve artikuliraniji i bolje planirani. Prakticiranje vještina usmenog izražavanja u školskom okruženju prolazi kroz iskustvo različite uporabe jezika (komunikacijsku, kognitivnu, izražajnu, raspravljačku i heurističku).

2. Pisanje

Domena pisanja se odnosi na sposobnost poznavanja i primjene odgovarajućih postupaka pisanja koji proizvode tekstove raznih vrsta koji imaju različitu strukturu, sadržaj, funkciju i stilove, tekstove u kojima učenik artikulira svoje kritičko mišljenje i uspijeva se izraziti samostalno na kreativan načini proširujući svoje vidike, etičke i estetske vrijednosti.
Praksa pisanja uvodi se postupno, na početku na opušteni način, s raznovrsnim primjerenim nastavnim aktivnostima i interdisciplinarnim pristupom. Pisanje teksta je složen proces kojeg karakteriziraju specifične faze: koncepcija, planiranje, prva izrada, provjera i ispravljanje.

Poznavanje tekstova omogućit će učenicima pronalaženje uzoraka koji čine njihovu osnovu te da ih koriste kao referentne točke u svojim komunikacijskim namjerama, eksperimentirajući već u najranijoj dobi s izražajnim potencijalom talijanskog jezika.

3. Čitanje / Književnost

A.3.1. Čitanje

Domena čitanja odnosi se na sposobnost obrade različitih vrsta tekstova na funkcionalan način i razvijanje potrebe za čitanjem kako bi učio, zabavljao se ili obogatio svoje znanje o svijetu i vlastitu sposobnost izražavanja i interpretacije. Odnosi se i na sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanja tekstova talijanske i svjetske književne tradicije.

U početku se praksa čitanja podastire kao trenutak socijalizacije i rasprave o naučenim sadržajima, ali istodobno postaje trenutak osobnog i samostalnog istraživanja, što dovodi do razvoja koncentracije i kritičkog promišljanja. Stoga je to izuzetno korisna aktivnost koja pomaže učenicima u njihovu sazrijevanju. Razvijanjem ljubavi prema čitanju povećava se znatiželja, razvija mašta i zadovoljstvo istraživanja. Čitanjem se usvajaju strategije i tehnike, a čitanje se mora prakticirati na širokom rasponu tekstova. U školskom obrazovanju čitanje će postati sve važnije kako bi se zadovoljio estetski užitak susreta s književnim tekstom i postupno osvijestili vlastiti intelektualni izbori.

A.3.2. Književnost

Književno obrazovanje odnosi se na spoznaju o bogatstvu i raznolikosti talijanske književne tradicije u europskom i svjetskom kontekstu, kulturnom, etičkom i civilizacijskom doprinosu autora, o vrednovanju odgovarajuće estetske dimenzije u povijesnoj kontekstualizaciji autora, djela, književnih i kulturnih pokreta. Također se odnosi na sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i vrednovanje tekstova književne i pučke tradicije.

Odnosi se i na područja čitanja i tekstualnosti te se bavi sposobnošću obrađivanja različitih tipova tekstova na funkcionalan način, razvijajući potrebu čitanja kako bi se učilo, uživalo i obogatilo vlastito znanje o svijetu, vlastite izražajne sposobnosti i kritičko mišljenje.

4. Promišljanje o jeziku

U domeni jezičnih zakonitosti natječe se jezik svojim različitim aspektima i aktivnoj uporabi u komunikaciji.

S obzirom na prirodnu predispoziciju učenika da promišljaju o jeziku, zadatak učitelja je da ih odvede od ,,urođene" gramatike do ,,svjesne" gramatike, kako bi stekli progresivnu svijest i sigurnost u korištenju jezičnog instrumenta. U prvim godinama školovanja, uporabu jezika i promišljanje o njemu treba paralelno tretirati. Pravopis se mora usvojiti i automatizirati u prvim godinama školovanja, a naknadno se stalno prati. Promišljanje o jeziku odnosi se na sintaktičke strukture jednostavnih i složenih rečenica, na vrste riječi, na kohezijske elemente (različite vezne riječi), na leksik i na najraširenije varijante talijanskog jezika i dijalekata.

Bez uvođenja previše specifične terminologije ova domena pridonosi većoj fleksibilnosti u razumijevanju tekstova, u raspravi o vlastitim produkcijama, kao i u razvoju misli. Istodobno se isprepliće s promišljanjem o drugim jezicima koje učenik uči u dvojezičnom kontekstu te pomaže u razvijanju vještina klasificiranja, povezivanja, analize, indukcije i dedukcije pomoću znanstvene metode. U ovoj domeni se poziva i na leksik, kada se istražuju i definiraju temeljne karakteristike (na primjer, odnosi značenja i mehanizmi tvorbe riječi).

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/ TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Odgojno-obrazovni ishodi progresivno se razvijaju od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. Broj sati za kurikulum predmeta Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnosti raspoređuje se na sljedeći način:

175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 175 + 140 + 140 + 140 + 140 + 140 + 140.

Unutar domena, odgojno-obrazovni ishodi su grupirani prema različitim vještinama koje treba razviti. Svaki je ishod predstavljen njegovim nazivom, izradom i artikulacijom istih u četiri razine učenja.

Pojedini ishodi usvojeni i konsolidirani završavaju u određenim razredima, dok se novi uvode u sljedeće razrede.

Razrada ishoda artikulirana je u sve složenijima sadržajima i aktivnostima što učenicima omogućuje razvijanje vještina, znanja, kompetencija, vrijednosti i mišljenja.
U razradi individualnih ishoda preciznije su određeni sadržaji i aktivnosti samog ishoda.

Četiri razine učenja opisuju stupanj razumijevanja, usvojenosti i produbljivanja sadržaja, razine razvoja znanja, vještina i kompetencija, kao i stupanj samostalnosti učenika.

Prikaz ishoda u obliku tablice olakšava čitanje samog dokumenta. U prvoj skupini tablica ishodi se prikazuju unutar domena, u horizontalnoj progresiji po razredima. U drugoj skupini tablica ishodi su prikazani u vertikalnoj progresiji i podijeljeni prema domenama i razredima, od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole; horizontalno su prikazani razrada i razine učenja ishoda.

Glede realizacije sadržaja koji se odnosi na domenu književnosti, navode se posebne bilješke koje su označene zvjezdicom: autori i djela.

Kako bi se izbjegla pretjerano obvezujuća pojašnjenja i svjesni kontinuiranog ažuriranja podataka i zahtjeva Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO), katalog državne mature označen je kao referenca za sve nastavnike Talijanskog jezika i književnosti.

Preporuka se odnosi na zadaću nastavnika da priprema učenike za državnu maturu potpunosti svjesni slobode u upravljanja temama koje nacionalni Kurikulum za predmet Talijanski jezika i književnosti odobri.

Glede lektire i one po izboru navodi se samo broj lektira koji valja obraditi dok se izbor djela ostavlja nastavnicima a u slučaju lektire po izboru i samim učenicima.

Popis knjiga navedenih u prilogu dokumenta je orijentativan.

OZNAKA	OBJAŠNJENJE OZNAKE
A.	domena Usmena komunikacija
B.	domena Pisanje
C.	domena Čitanje/Književnost
D	domena Promišljanje o jeziku
A.1.	domena Usmena komunikacija, prvi razred
B.1.1.	domena Pisanje, prvi razred, ishod jedan

Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama

A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)

1. razred

2. razred

3. razred

4. razred

USMENA INTERAKCIJA

A.1.1.

Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama poštujući pravila komunikacije te oblikuje jasne i primjerene poruke.

A.2.1.

Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne i primjerene poruke, prepričava vlastite doživljaje, poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora.

A.3.1.

Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne i primjerene poruke, prepričava vlastite doživljaje, izražava vlastite misli i osjećaje poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora.

A.4.1.

Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama s vršnjacima i odraslima, oblikuje jasne i primjerene poruke, poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora koristeći odgovarajući jezični registar.

VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA

A.1.2.

Učenik sluša i razumije različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke.

A.2.2.

Učenik sluša, razumije i prepričava različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke .

A.3.2.

Učenik sluša, razumije temu i ključne podatke govora ili teksta; izlaže usmene tekstove te poštuje vremenski i prostorni slijed događaja.

A.4.2.

Učenik sluša, razumije temu i ključne podatke govora ili slušanog teksta; izlaže usmene tekstove na logičan i artikuliran način

B) PISANJE
TEHNIKA PISANJA	OBRADA	OBRADA	OBRADA
B.1.1. Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisom, koristeći naučena slova. B.1.2 Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisnim pismom.	B.2.1. Učenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezičnim razvojem uz pomoć smjernica; obrađuje tekstove dopunjavajući i preoblikujući ih.	B.3.1. Učenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezičnim razvojem uz pomoć smjernica; obrađuje tekstove dopunjavajući i preoblikujući ih.	B.4.1. Učenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izražava doživljaje, osjećaje, raspoloženja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put.
SAMOSTALNA PRODUKCIJA	SAMOSTALNA PRODUKCIJA	SAMOSTALNA PRODUKCIJA	SAMOSTALNA PRODUKCIJA
B.1.3. Učenik piše kratke rečenice koje se odnose na vlastita iskustva i prema jezičnom razvoju.	B.2.2 Učenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izražava doživljaje, osjećaje, koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put.	B.3.2. Učenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izražava doživljaje, osjećaje, koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put	B.4.2. Učenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izražava doživljaje, osjećaje, raspoloženja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put.
C) ČITANJE
TEHNIKA I SADRŽAJ	TEHNIKA I SADRŽAJ	TEHNIKA I SADRŽAJ	TEHNIKA I SADRŽAJ
C.1.1. Učenik čita i razumije tekstove razne vrste te koristi prikladne strategije za analiziranje i sintetiziranje sadržaja teksta, razumije temu te oblikuje vlastita jednostavna mišljenja.	C.2.1. Učenik je ovladao vještinom čitanja, naglas i u sebi, samostalno razumije razne vrste tekstova, uočava temu i oblikuje jednostavna vlastita mišljenja.	C.3.1. Učenik čita i razumije razne vrste tekstova; koristi prikladne strategije za analiziranje sadržaja teksta, uočava temu i oblikuje vlastita mišljenja.	C.4.1. Učenik čita i razumije razne vrste tekstova; prepoznaje globalno značenje i glavne informacije, koristi prikladne strategije čitanja prilagođene svrsi; koristi prikladne strategije za analiziranje i sintetiziranje sadržaja teksta, uočava temu te oblikuje vlastita mišljenja.

STRUKTURA

C.2.2

Učenik prepoznaje strukturu jednostavnih tekstova razne vrste.

STRUKTURA

C.3.2

Učenik prepoznaje strukturu složenijih tekstova razne vrste.

STRUKTURA

C.4.2

Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture usvojenih tekstova i razlikuje njihove vrste, sažima ih i oblikuje vlastita mišljenja.

ČITANJE

C.1.2.

Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu.

ČITANJE

C.2.3.

Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.

ČITANJE

C.3.3.

Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.

ČITANJE

C.4.3.

Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.

C) PROMIŠLJANJE O JEZIKU

GRAMATIKA

D.1.1.

Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice i koristi glavne znakove interpunkcije.

GRAMATIKA

D.2.1.

Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice, koristi glavne znakove interpunkcije i prepoznaje ključne dijelove govora.

GRAMATIKA

D.3.1.

Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila i gramatička znanja u pisanoj produkciji; poznaje vrste riječi.

GRAMATIKA

D.4.1.

Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna znanja o pravopisnim pravilima, vrstama riječi, sintaktičkom ustroju jednostavne rečenice i o glavnim vezničkim riječima.

LEKSIK

D.1.2.

Učenik postepeno proširuje vokabular i ispravno koristi postepeno naučene riječi.

LEKSIK

D.2.2.

Učenik proširuje vokabular i ispravno koristi postepeno naučene riječi promišljajući o riječima i izrazima prisutnima u tekstovima kako bi proširio vlastiti vokabular.

LEKSIK

D.3.2.

Učenik proširuje vokabular promišljajući o značenju riječi, vršeći jednostavna pretraživanja rječnika te uočava različitosti i sličnosti između jezika/dijalekta, promišlja o vlastitim i tuđim tekstovima kako bi uočio leksičke razlike.

LEKSIK

D.4.2.

Učenik proširuje rječničku baštinu promišljajući o značenju riječi, vršeći jednostavna pretraživanja rječnika te uočava različitosti i sličnosti između jezika/dijalekta, promišlja o vlastitim i tuđim tekstovima kako bi uočio različita značenja.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama

A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)

5. razred

6. razred

7. razred

8. razred

USMENA INTERAKCIJA

A.5.1.

Učenik aktivno sluša te zauzima primjeren stav dok iznosi vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjećaje i raspoloženja.

A.6.1.

Učenik aktivno sluša, uočava tuđa stajališta, izražava vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva na logičan i kronološki način, s prikladnim jezičnim registrom, prepoznajući svrhu komunikacije.

A.7.1.

Učenik aktivno i svjesno sudjeluje u govornoj interakciji, u stanju je uočiti specifične informacije iz govornog jezika, svojstva i svrhu komunikacije; uspijeva pretpostaviti sadržaj.

A.8.1.

Učenik sudjeluje u aktivnoj i svjesnoj komunikativnoj interakciji, sluša i razumije razne vrste tekstova i prepoznaje njihov izvor; razrađuje mišljenja o različitim pitanjima koji se odnose na različito kulturno i društveno okružje.

VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA

A.5.2.

Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju.

A.6.2.

Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju.

A.7.2.

Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju.

A.8.2.

Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani i argumentirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu.

B) PISANJE
OBRADA	OBRADA	OBRADA	OBRADA
B.5.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, i preoblikuje ih.	B.6.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih.	B.7.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih.	B.8.1. Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih.
SAMOSTALNA PRODUKCIJA	SAMOSTALNA PRODUKCIJA	SAMOSTALNA PRODUKCIJA	SAMOSTALNA PRODUKCIJA
B.5.2. Učenik piše koherentne (suvisle) i kohezivne (povezane) tekstove razne vrste, vezane uz iskustva i učenje, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.	B.6.1. Učenik piše koherentne i kohezivne tekstove razne vrste, vezane uz iskustva i učenje, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.	B.7.2. Učenik piše koherentne i kohezivne tekstove razne vrste ispravnog sadržaja i oblika.	B.8.2. Učenik piše koherentne i kohezivne tekstove razne vrste ispravnog sadržaja i oblika.
C) ČITANJE
TEHNIKA I SADRŽAJ	TEHNIKA I SADRŽAJ	TEHNIKA I SADRŽAJ	TEHNIKA I SADRŽAJ
C.5.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove razne vrste te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja.	C.6.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove razne vrste te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja.	C.7.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove razne vrste te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja.	C.8.1. Učenik samostalno čita i razumije tekstove razne vrste te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja.

STRUKTURA

C.5.2.

Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja.

STRUKTURA

C.6.2.

Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja.

STRUKTURA

C.7.2.

Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja.

STRUKTURA

C.8.2.

Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja.

C) PROMIŠLJANJE O JEZIKU

GRAMATIKA

D.5.1.

Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičkoj organizaciji jednostavne rečenice, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima.

GRAMATIKA

D.6.1.

GRAMATIKA

D.7.1.

Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičkoj organizaciji jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima.

GRAMATIKA

D.8.1.

LEKSIK

D.5.2.

Učenik razumije da riječi imaju različita značenja i razumije značenje riječi u tekstu;

LEKSIK

D.6.2.

Učenik razumije da riječi imaju različita značenja i razumije značenje riječi u tekstu;

LEKSIK

D.7.2.

Učenik razumije sličnosti i razlike između jezika/dijalekata i njihovu društvenu (jezični registri) i komunikacijsku upotrebu;

LEKSIK

D.8.2.

Učenik razumije sličnosti i razlike između jezika/dijalekata i njihovu društvenu (jezični registri) i komunikacijsku upotrebu;

svjestan je da se u komunikaciji koriste različite varijante jezika i dijalekata, koristi izvore znanja.

razumije i primjenjuje znanja o leksiku i komunikaciji u različitim situacijama, koristi izvore znanja.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1. RAZRED – 175 sati

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINA USVOJENOSTI
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI	RAZRADA ISHODA	ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
USMENA INTERAKCIJA A.1.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama poštujući pravila komunikacije te oblikuje jasne i svrhovite poruke.	- zauzima stav u kojem aktivno i pažljivo sluša, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); - pažljivo sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju; (čeka svoj red prije nego što počne govoriti) - sluša, pamti i razumije jednostavne zahtjeve, naredbe, upute, pravila igre i prikladno odgovara primjerenim ponašanjem; - ispravno izgovara riječi koje obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem L; - postavlja pitanja kako bi zatražio informacije te daje jasna i cjelovita objašnjenja; - odgovara koristeći primjeren leksik na pitanja koja postavljaju učitelj i/ili drugi učenici; - prepričava vlastita iskustva i kratke pripovijetke;	Sluša, razumije i izvodi većinu jednostavnih naredbi i uputa vezanih uz svakodnevni život; uz pomoć učitelja odgovara na pitanja zatvorenog tipa (da / ne).	Sluša, razumije i izvodi na prikladan način većinu jednostavnih naredbi i uputa vezanih uz svakodnevni život; odgovara na pitanja zatvorenog tipa i jednostavna pitanja otvorenog tipa, uz pomoć učitelja i na nepotpun način.	Sluša, razumije i izvodi na prikladan način naredbe i upute vezane uz svakodnevni život; samostalno i pomalo neprecizno odgovara na pitanja zatvorenog i otvorenog tipa.	Sluša, razumije i izvodi na prikladan i odgovoran način naredbe i upute vezane uz svakodnevni život; samostalno i precizno odgovara na pitanja zatvorenog i otvorenog tipa.

- na prikladan način sudjeluje u zajedničkim razgovorima;

- dijeli i traži informacije, koristi rečenice s različitim svrhama govorenja: zahvala, isprika, zahtjev, poziv;

- točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice

VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA

A.1.2.

Učenik sluša i razumije različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke.

◊ sluša i razumije kratke pripovijetke koje je ispričao učitelj, održavajući koncentraciju te ih prikazuje crtežom;

◊ razumije i pamti bitne sadržaje slušanih tekstova;

◊ analizirati i razumije nove riječi naučene kroz slušanje;

◊ ponovno koristi nove riječi na način koji odgovara kontekstu;

◊ shvaća glavne informacije iz jednostavnog slušanog teksta, odgovarajući na pitanja na logičan i koherentan način;

◊ izlaže u kronološkom slijedu ispričani sadržaj;

◊ odgovara na primjeran i uljudan način.

Otežano sluša i razumije razne vrste tekstova, ako ga se potakne otežano se izražava u razgovoru; ukoliko je vođen, izlaže bitne dijelove pripovijetke.

Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se osnovnim pojmovima u razgovoru; oskudno i površno izlaže bitne dijelove pripovijetke.

Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se na odgovarajući način u razgovoru; izlaže priču na jasan i ispravan način.

Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se s lakoćom i na odgovarajući način u razgovoru; izlaže priču na jasan i ispravan način te obogaćuje razgovor vlastitim zapažanjima.

B) PISANJE

TEHNIKA PISANJA

B.1.1.

Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisom koristeći naučena slova.

- grafički organizira stranicu

- poštuje prostor definiran na listu i piše unutar zadanog prostora;

- crta i reproducira smjerove i linije (postupci početnog opismenjavanja)

- usavršava pokret ruke za izradu grafičkog znaka;

- razumije i vlada vezom fonem-grafem

- grafički oblikuje samoglasnike, suglasnike, slogove, digrafe i teške foneme;

- piše slova, riječi i rečenice velikim i malim rukopisnim slovima prema modelu;

- prepoznaje i reproducira abecedu pismeno i usmeno;

- piše diktirane riječi i rečenice velikim rukopisnim slovima

- piše riječi uz pomoć slika;

- prepisuje kratke tekstove.

Uz pomoć učitelja prepisuje i piše slova, riječi i kratke rečenice velikim rukopisnim slovima prateći model.

Uz povremenu pomoć učitelja piše slova, riječi i kratke rečenice velikim rukopisnim slovima prateći model.

Samostalno piše slova, riječi i kratke rečenice velikim rukopisnim slovima prateći model; oblikuje kratke rečenice.

Samostalno piše slova, riječi i kratke rečenice velikim rukopisnim slovima prateći model; oblikuje kratak tekst.

B.1.2

Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisnim pismom.

- piše mala i velika rukopisna slova;

- prepoznaje, razlikuje i ovladava pisanje različitih slova;

- samostalno piše riječi i rečenice rukopisnim pismom;

- piše diktat rukopisnim pismom.

Uz pomoć učitelja prepisuje i piše slova, riječi i kratke rečenice rukopisnim slovima uz primjenu pravopisnih pravila.

Samostalno prepisuje i piše slova, riječi i kratke rečenice rukopisnim slovima uz primjenu pravopisnih pravila.

Piše rečenice i kratke tekstove rukopisnim slovima uz primjenu pravopisnih pravila.

Samostalno piše rečenice i kratke tekstove rukopisnim slovima uz primjenu pravopisnih pravila

SAMOSTALNA PRODUKCIJA B.1.3. Učenik piše kratke rečenice koje se odnose na vlastita iskustva i prema jezičnom razvoju	- zadanim riječima piše rečenice različitoga značenja; -samostalno piše rukopisnim slovima jednostavne kohezivne rečenice (poruke, podnaslove, dovršavanje rečenica) - izrađuje jednostavne rečenice o vlastitim iskustvima; - dovršava priču s rečenicama; - oblikuje jednostavne pisanje tekstove; - piše tekstove u cilju priopćavanja: razglednice, čestitke i slično.	Uz pomoć učitelja piše jednostavne rečenice koje se odnose na vlastita iskustva, i to čini na osnovan način.	Samostalno piše jednostavne rečenice koje se odnose na vlastita iskustva, i to čini na osnovan način.	Samostalno piše povezane i artikulirane rečenice koje se odnose na vlastita iskustva.	Samostalno piše povezane, kohezivne i artikulirane rečenice koje se odnose na vlastita iskustva.
* NAPOMENA: učitelj može ostvariti ishod B.1.2. do kraja prvog polugodišta drugog razreda, uzimajući u obzir motoričke poteškoće vezane uz pisanje.
C) ČITANJE
TEHNIKA I SADRŽAJ C.1.1. Učenik čita i razumije tekstove razne vrste te koristi prikladne strategije za analiziranje i sintetiziranje sadržaja teksta, razumije temu te oblikuje vlastita jednostavna mišljenja.	- čita slike i riječi (globalno čitanje); - razumije i vlada vezom fonem-grafem; - čita slogove, digrafe i teško izgovorive glasove; - razumije značenje pročitanih riječi; - vrši sintezu slogova fonema za tvorbu riječi; -koristi globalno čitanje tekstova raznih vrsta (kratki pripovjedni tekstovi, opisni tekstovi, bajke, dječje pjesmice); - razlikuje velika od malih slova; - prilagođava intonaciju glasa prema vrsti teksta -sudjeluje u grupnim igrama i grafički prikazuje pročitane tekstove; -prepoznaje ključne sadržaje i informacije u tekstu (likovi, vremena i mjesta); - opisuje situacije iz pročitanog teksta, komentira ih u odnosu na vlastito iskustvo.	Čita tekst s poteškoćama; uz pomoć učitelja prepoznaje ključne informacije u tekstu.	Čita na zadovoljavajući način; razumije ključne informacije u tekstu.	Čita jasno i tečno; razumije ključne informacije u tekstu.	Čita tečno i s dobrom intonacijom; u potpunosti razumije sadržaj teksta.

ČITANJE

C.1.2.

Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu.

- redovito posjećuje knjižnicu i posuđuje knjige prikladne za svoju dob;

-identificira i prepoznaje obilježja raznih vrsta tekstova za djecu;

- čita, razumije i komentira odabrane tekstove;

-čita tekstove koji se odnose na narodnu tradiciju Talijanske nacionalne zajednice;

-svakodnevno izabire tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire jedan književni tekst iz dječje književnosti;

- izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa

- sastavlja popis pročitanih knjiga, i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika;

- izražava vlastito mišljenje o pročitanome tekstu

- objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa.

Uz pomoć učitelja izabire jednostavne tekstove za čitanje i čita/sluša tekstove prema vlastitome interesu

Samostalno izabire jednostavne tekstove za čitanje i čita/sluša tekstove prema vlastitome interesu

Samostalno izabire tekstove za čitanje, čita tekstove i objašnjava razloge odabira pojedinoga teksta za čitanje

Samostalno izabire tekstove za čitanje, čita iz užitka te preporučuje tekstove za čitanje i navodi razloge zbog kojih predlaže izabrani tekst za čitanje drugim učenicima

D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU

GRAMATIKA

D.1.1.

Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice i koristi glavne znakove interpunkcije.

- identificira pojedine foneme postavljene na početku, na kraju i u sredini riječi (igre riječima: zamjena i / ili dodavanje fonema na početku, na kraju ili u sredini riječi; vlakovi i jezični nizovi ...);

- rastavlja jednostavne riječi na slogove i foneme;

- sintetizira niz izoliranih fonema za tvorbu jednostavnih riječi;

- otkriva i ispravno primjenjuje sva pravopisna pravila;

- poznaje funkciju znakova interpunkcije (točka, upitnik, uskličnik).

Uz pomoć učitelja prepoznaje i koristi glavna pravopisna pravila; isključivo na poticaj razumije strukturu rečenice; ne poštuje glavne znakove interpunkcije.

Povremeno ne prepoznaje i koristi glavna pravopisna pravila; na poticaj razumije strukturu rečenice; povremeno ne poštuje znakove interpunkcije.

Prepoznaje i koristi glavna pravopisna pravila ali povremeno griješi; razumije strukturu rečenice; poštuje glavne znakove interpunkcije.

Prepoznaje i koristi glavna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice; poštuje glavne znakove interpunkcije.

LEKSIK

D.1.2.

Učenik postepeno proširuje vokabular i ispravno koristi postepeno naučene riječi.

-postepeno proširuje vokabular;

-igra se riječima na način da ih rastavlja, preoblikuje, izmišlja i klasificira;

- u riječima prepoznaje sličnosti i razlike u zvuku i značenju;

-koristi prikladan leksik u razgovornom jeziku;

-razumije veze između riječi;

- valorizira dijalekt svoje regije.

Posjeduje siromašan vokabular, često ponavlja riječi te ga uz pomoć učitelja proširuje.

Posjeduje osnovni i generički vokabular, uz pomoć učitelja postepeno ga obogaćuje.

Posjeduje prikladan i raznovrstan vokabular. Postepeno usvaja riječi koje zatim koristi.

Posjeduje bogat, prilagođen i funkcionalan vokabular koji je primjeren kontekstu.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2. RAZRED – 175 sati

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINA USVOJENOSTI
		ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
USMENA INTERAKCIJA	- zauzima stav aktivnog i pažljivog slušača, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); - uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju; - sluša, pamti i razumije jednostavne zahtjeve, naredbe, upute, pravila igre i odgovara odgovarajućim ponašanjem; - obraća pažnju na sugovornika u razgovorima i raspravama, razumije tuđe ideje i percipira njihovu osjetljivost; - sluša i razumije tekstove koje čita učitelj, održava koncentraciju i zainteresiranost u prikladnom trajanju; - ispravno izgovara riječi obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem L; - na prikladan način sudjeluje u zajedničkim razgovorima/rasprava (poštuje temu); - razgovara i sluša poštujući trajanje i ispravan način razgovora; - na prikladan način sudjeluje u zajedničkim razgovorima; - dijeli i traži informacije, koristi rečenice s različitim svrhama govorenja: zahvala, isprika, zahtjev poziv - točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice.	Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog života; uz pomoć učitelja govori o vlastitim iskustvima na veoma sažet način.	Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog života; uz pomoć učitelja govori o vlastitim iskustvima na povezan i odgovarajući način.	Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog života; uz pomoć učitelja govori o vlastitim iskustvima na povezan i odgovarajući način koristeći prikladan rječnik.	Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog života; uz pomoć učitelja govori o vlastitim iskustvima na povezan i odgovarajući način koristeći bogat, prikladan i originalan rječnik.

A.2.1.
Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama tako da oblikuje jasne i svrhovite poruke, prepričava vlastite doživljaje, poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora.

VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA

A.2.2.

Učenik sluša, razumije i prepričava različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke .

◊ sluša i razumije objašnjenja, pripovijedanja i opise;

◊ razumije i pamti bitne sadržaje slušanih tekstova;

◊ analizira i razumije nove riječi naučene kroz slušanje;

◊ -postavlja pitanja koja su relevantna i korisna za razumijevanje slušanog teksta;

◊ provjerava razumijevanje odslušanog teksta kroz interakciju s drugim učenicima;

◊ poštuje vremenski slijed pri pripovijedanju glavnih događaja;

◊ odgovara na primjeran i uljudan način.

Sluša i razumije razne vrste tekstova; na poticaj, u razgovorima se izražava na jednostavan način.

Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se osnovnim pojmovima u razgovoru; izlaže bitne dijelove pripovijetke na nepovezan način.

Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se na odgovarajući način u razgovoru; izlaže priču na jasan i ispravan način.

Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se s lakoćom i na odgovarajući način u razgovoru; izlaže priču na jasan i ispravan način te obogaćuje razgovor vlastitim zapažanjima.

B) PISANJE

OBRADA

B.2.1.

Učenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezičnim razvojem uz pomoć smjernica; obrađuje tekstove dopunjavajući i preoblikujući ih.

- piše opisne tekstove na temelju smjernica;

- izmišlja ili mijenja uvod, intervenira u razvoj teksta; mijenja zaključak;

-mijenja radnje likova i/ili uvodi nove likove;

-otkriva riječi i izraze korisne za opisivanje

ljudi, životinja, predmeta;

-piše jednostavne pripovjedne tekstove prateći smjernice, uz pomoć slika ili pitanja smjernica;

- opisuje likove iz pročitanih tekstova i povezuje ih s vlastitim iskustvom.

Uz vodstvo učitelja piše jednostavne pripovjedne i opisne tekstove prateći smjernice; isključivo uz vodstvo učitelja obrađuje ili preoblikuje tekst.

Prateći smjernice piše jednostavne pripovjedne i opisne tekstove; uz povremenu pomoć učitelja obrađuje ili preoblikuje tekst

Prateći smjernice piše jednostavne pripovjedne i opisne tekstove vezane uz vlastito iskustvo; obrađuje tekst te ga pravilno preoblikuje.

Prateći smjernice piše jednostavne pripovjedne i opisne tekstove vezane uz vlastito iskustvo; obrađuje tekst, pravilno ga preoblikuje te obogaćuje njegov sadržaj.

SAMOSTALNA PRODUKCIJA

B.2.2.

Učenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izražava doživljaje, osjećaje, koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put.

- sastavlja kratke i strukturalno jednostavne tekstove, u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom

- opisuje ljude, životinje, predmete i okruženje u skladu sa zadanim uputama;

-piše o vlastitim iskustvima (školsko i/ili obiteljsko okruženje) poštujući logičke i vremenske sekvence;

- planira i samostalno proizvodi jednostavne pisane tekstove te uči razlikovati bitne od nebitnih elemenata i bira elemente u odnosu na primatelje i svrhu teksta;

-piše basne i bajke na temelju modela smjernica;

-opisuje likove iz pročitanih tekstova i povezuje ih s vlastitim iskustvom;

- piše tekstne vrste koje služe određenoj vrsti komunikacije: razglednice, čestitke, e-poruke.

Uz pomoć učitelja

piše jednostavne pripovjedne i opisne tekstove koji se odnose na vlastita iskustva, i to čini na osnovan način.

Samostalno

piše jednostavne pripovjedne i opisne tekstove koji se odnose na vlastita iskustva, i to čini na osnovan način.

Samostalno

piše artikulirane i jasne tekstove raznih vrsta, koji se odnose na vlastita iskustva na ispravan način; izražava vlastite osjećaje na ispravan i učinkovit način.

Samostalno

piše artikulirane, jasne i bogate tekstove raznih vrsta, koji se odnose na vlastita iskustva i učenje; izražava vlastite osjećaje na učinkovit, artikuliran i specifičan način.

C) ČITANJE

TEHNIKA I SADRŽAJ

C.2.1.

Učenik ovladava vještinom čitanja, naglas i u sebi, samostalno razumije razne vrste tekstova, uočava temu i oblikuje jednostavna vlastita mišljenja.

-utvrđuje izražajno čitanje: ispravno i tečno čita naglas, poštujući znakove interpunkcije i ispravnu intonaciju;

-čita u sebi uz primjenu odgovarajuće tehnike;

-interpretira književne i ne književne tekstove (recitira i dramatizira);

-čita i razumije globalan smisao jednostavnih pjesmica za djecu/poezija;

- uči napamet poetske tekstove;

-razumije razne vrste tekstova i njihovu svrhu (pripovijetka, bajka, opis itd.);

- razumije globalno značenje jednostavnih tekstova odgovaranjem na pitanja otvorenog tipa;

-postavlja pitanja o pročitanom tekstu;

-ubacuje informacije iz teksta u jednostavnu shemu, također uz pomoć slika.

Čita tekst s poteškoćama te ga razvlači; potreban mu je poticaj i pomoć učitelja kako bi shvatio sadržaj.

Čita samostalno i dovoljno tečno; ponekad ga treba voditi/potaknuti u razumijevanju sadržaja.

Čita poprilično tečno kako naglas tako i u sebi; komentira sadržaj pročitanog teksta.

Potpuno je ovladao vještinom čitanja naglas i u sebi, poštuje znakove interpunkcije i ima ispravnu intonaciju; komentira sadržaj pročitanog teksta i daje vlastitu interpretaciju.

STRUKTURA

C.2.2.

Učenik prepoznaje strukturu jednostavnih tekstova razne vrste.

-prepoznaje i razlikuje temeljnu strukturu teksta (uvod, slijed događaja i zaključak);

- prepoznaje bitne sastavnice poezije (stih, strofa, rima);

-čita i razumije pripovjedni tekst te raščlanjuje glavna strukturna i žanrovska obilježja (likovi, vrijeme itd.)

- analizira glavnu strukturu opisnog teksta: referenta (osoba, životinja ili predmet) i kvalitete referenta (opisani ili nabrojeni elementi referenta;)

-razumije glavne informacije iz teksta kako bi ga mogao sažeti;

-analizira i dijeli tekst u sekvence kako bi ga mogao sažeti.

Uz pomoć učitelja čita razne tekstove, odgovara na pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta i uočava temeljnu strukturu teksta.

Čita razne tekstove, ponekad ga učitelj mora potaknuti da odgovori na pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta i njegove strukture; uz vodstvo učitelja sažima sadržaj pročitanog teksta.

Čita razne tekstove, samostalno odgovara na pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta i njegove strukture; samostalno i ispravno prepričava sadržaj.

Čita razne tekstove, samostalno i detaljno odgovara na pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta i njegove strukture; samostalno, ispravno i temeljito prepričava sadržaj.

ČITANJE

C.2.3.

Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.

- redovito posjećuje knjižnicu i posuđuje knjige prikladne za svoju dob;

- čita, razumije i komentira odabrane tekstove iz knjiga za djecu;

-identificira i prepoznaje obilježja raznih vrsta tekstova za djecu;

-izražava mišljenja i osjećaje nakon čitanja književnog teksta;

- opisuje situacije, događaje i likove prisutne u književnom tekstu;

-čita tekstove koji se odnose na književnu produkciju Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihova obilježja;

- sastavlja popis pročitanih knjiga, i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika;

- izražava svoje mišljenje o pročitanom književnom tekstu;

- izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa.

Uz pomoć učitelja ili knjižničara izabire knjige za čitanje i čita prema vlastitome interesu

Samostalno izabire knjige za čitanje, čita knjige za djecu prema vlastitome interesu

Samostalno i redovito izabire knjige za čitanje, čita iz užitka i prema vlastitome interesu te izražava vlastito mišljenje o pročitanom književnom tekstu.

Samostalno i redovito izabire knjige za čitanje, čita iz užitka i prema vlastitome interesu; razlikuje vrste knjiga za djecu; izražava vlastito mišljenje o pročitanom književnom tekstu; preporučuje pročitane knjige drugim učenicima.

D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU

GRAMATIKA

D.2.1.

Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila; razumije strukturu rečenice, koristi glavne znakove interpunkcije i prepoznaje osnovne vrste riječi.

- mijenja i igra se riječima (dodavanje, ispuštanje, zamjena, udvostručenje slova, rebusi/zagonetke, anagrami, akrostisi);

- utvrđuje i ispravno koristi pravopisna pravila;

-rastavlja na slogove, pravilno piše naglasak (akcent),

apostrof, slovo h, ,,E" kao veznik- ,,È" koje objašnjava;

- poznaje i koristi glavne znakove interpunkcije (točka, zarez, upitnik, uskličnik);

- prepoznaje, koristi i razumije članove (određeni, neodređeni);

- prepoznaje i razlikuje obilježja imenice (osoba-životinja-stvar, opće-vlastite; rod i broj);

-prepoznaje i koristi glagol kao radnju;

-prepoznaje i koristi pridjev kao kvalitetu.

Površno poznaje i ne primjenjuje ispravno glavna pravopisna pravila; isključivo uz vodstvo učitelja prepoznaje obilježja vrsta riječi.

Poznaje ali bez dovoljne temeljitosti glavna pravopisna pravila; uz pomoć učitelja identificira i prepoznaje obilježja vrsta riječi.

Temeljito poznaje i ispravno primjenjuje glavna pravopisna pravila; identificira i prepoznaje obilježja vrsta riječi.

U potpunosti je savladao i ispravno primjenjuje glavna pravopisna pravila; identificira, prepoznaje i koristi vrste riječi prema njihovim obilježjima.

LEKSIK

D.2.2.

Učenik proširuje vokabular i ispravno koristi postepeno naučene riječi promišljajući o riječima i izrazima prisutnima u tekstovima kako bi proširio vlastiti vokabular.

-proširuje vokabular čitanjem i traženjem odgovarajućih riječi;

- vrši jednostavna pretraživanja riječi i izraza prisutnih u tekstovima;

-promišlja o leksiku, značenjima, glavnim odnosima između riječi (sličnosti, razlike);

-kreativno koristi leksik;

-razumije vezu između riječi;

- valorizira dijalekt svoje regije.

Ima osnovan i opći vokabular, uz pomoć učitelja postepeno obogaćuje vokabular promišljajući o riječima prisutnim u tekstu.

Ima osnovan i generički vokabular, postepeno usvaja riječi koje zatim koristi.; uz pomoć učitelja

promišlja o vokabularu i značenju riječi.

Ima i koristi raznovrstan vokabular prikladan kontekstu; samostalno promišlja o vokabularu i o značenju riječi te razumije njihove veze.

Ima i koristi bogat, raznovrstan, funkcionalan i vokabular koji je primjeren kontekstu i različitim situacijama; samostalno promišlja o vokabularu i o značenju riječi te razumije njihove veze.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

3. RAZRED – 175 sati

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINA USVOJENOSTI
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI	RAZRADA ISHODA	ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
USMENA INTERAKCIJA A.3.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne i svrhovite poruke, prepričava vlastite doživljaje, izražava vlastite misli i osjećaje poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora.	- zauzima stav pažljivog i aktivnog slušatelja, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); - uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju; - -spontano i značajno sudjeluje u razgovoru i čeka svoj red prije nego što počne govoriti; - -pamti i usmeno oblikuje rečenice vezane za vlastito iskustvo u školi ili drugom okruženju; - ispravno izgovara riječi obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem L; - prepričava događaje iz vlastitih iskustava ili izmišljene pripovijetke poštujući vremenski slijed i naglašavajući bitne informacije; - mijenja jezični registar prema situaciji (privatno, školsko ili javno okruženje) - komunicira asertivno (uvažava mišljenja sugovornika i njihov stav) i izbjegava nasilnu komunikaciju - oblikuje jasna i nedvosmislena pitanja vezana uz obrađenu temu i priopćava informacije; - točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice - dijeli i traži informacije, koristi rečenice s različitim svrhama govorenja: zahvala, isprika, zahtjev poziv.	Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog života; uz pomoć učitelja govori o vlastitim iskustvima na uredan način.	Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog života; samostalno govori o vlastitim iskustvima na uredan i odgovarajući način.	Sluša, razumije i sudjeluje u razgovorima o temama iz svakodnevnog života; govori o vlastitim iskustvima na uredan i odgovarajući način koristeći prikladan rječnik.	Sluša, razumije i samoinicijativno sudjeluje razgovorima o temama iz svakodnevnog života; govori o vlastitim iskustvima na uredan i odgovarajući način koristeći prikladan i originalan rječnik.

VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA

A.3.2.

Učenik sluša, razumije temu i ključne podatke govora ili teksta; izlaže usmene tekstove te poštuje vremenski i prostorni slijed događaja.

◊ sluša i razumije objašnjenja, pripovijedanje i opise te uočava njihov globalni smisao;

◊ razumije nove riječi ili izraze na temelju sadržaja;

◊ identificira središnju ideju, ključne riječi, razumije značenje slušanog teksta, identificira likove, vremenske sekvence, uzročne veze;

◊ gleda i sluša dokumentarne, igrane ili animirane filmove; izražava mišljenje i prepričava pogledani sadržaj;

◊ prepričava slušane tekstove i osobna iskustva na točan i potpun način u kronološkom slijedu događaja;

◊ odgovara na primjeran i uljudan način.

Uz pomoć učitelja sluša i razumije temu, izražava glavne informacije govora ili teksta te izlaže usmene tekstove poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.

Sluša ali ne razumije uvijek samostalno temu, nepotpuno izražava glavne informacije govora ili teksta te izlaže na jednostavan način usmene tekstove poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.

Sluša i samostalno razumije temu, potpuno izražava glavne informacije govora ili teksta te izlaže na prikladan i točan način usmene tekstove poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.

Sluša i samostalno razumije temu, potpuno i bogato izražava glavne informacije govora ili teksta te izlaže na prikladan, točan, kohezivan i koherentan način usmene tekstove poštujući vremenski i prostorni slijed događaja.

B) PISANJE

OBRADA

B.3.1.

Učenik piše tekstove raznih vrsta u skladu sa svojim iskustvima i jezičnim razvojem uz pomoć smjernica; ponovno obrađuje tekstove dopunjavajući i pretvarajući ih.

- piše opisne tekstove na temelju smjernica;

- piše kreativne tekstove na temelju smjernica (pjesmice, kratke priče, poeziju)

- izmišlja ili mijenja uvod, intervenira u razvoj teksta; mijenja zaključak;

-mijenja radnje likova i/ili uvodi nove likove;

-proizvodi jednostavne funkcionalne, pripovjedne i opisne tekstove u konkretne svrhe (osobne potrebe, komunikacija s drugima, za pamćenje sadržaja itd.) i povezane sa svakodnevnim događajima (školsko i/ili obiteljsko okruženje);

- piše jednostavne upute ili shematske nacrte za provođenje aktivnosti (pravila igre, recepti, sheme, sažetci itd.)

- piše zajedničke tekstove o školskim iskustvima ili temama učenja;

- vrste tekstova: pripovjedni (basna, bajka, priča), opisni, poezija.

Uz vodstvo učitelja i prateći smjernice piše jednostavne različite vrste tekstova; isključivo uz vodstvo učitelja obrađuje, preoblikuje ili nadopunjava tekst na elementaran način.

Prateći smjernice piše kratke različite vrste tekstova; obrađuje, preoblikuje ili nadopunjava tekst na elementaran način.

Prateći smjernice piše različite vrste tekstova tekstove vezane uz vlastito iskustvo i jezični razvoj; obrađuje, preoblikuje ili nadopunjava tekst koristeći odgovarajući i primjeren rječnik.

Prateći smjernice piše različite vrste tekstova tekstove vezane uz vlastito iskustvo i jezični razvoj; obrađuje, preoblikuje ili nadopunjava tekst koristeći odgovarajući, primjeren artikuliran rječnik uz mnoštvo detalja.

SAMOSTALNA PRODUKCIJA

B.3.2.

Učenik oblikuje jasne i koherentne tekstove raznih vrsta; izražava doživljaje, osjećaje, koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put

- sastavlja kratke i strukturalno jednostavne tekstove, u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom

- opisuje ljude, životinje, predmete i okruženje u skladu sa zadanim uputama;

-piše o vlastitim iskustvima (školsko i/ili obiteljsko okruženje) poštujući logičke i vremenske sekvence;

- planira i samostalno proizvodi jednostavne pisane tekstove te uči razlikovati bitne od nebitnih elemenata i bira elemente u odnosu na primatelje i svrhu teksta;

-piše basne i bajke na temelju modela smjernica;

-opisuje likove iz pročitanih tekstova i povezuje ih s vlastitim iskustvom;

- piše tekstne vrste koje služe određenoj vrsti komunikacije: razglednice, čestitke, e-poruke.

Uz pomoć učitelja

piše jednostavne tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i učenje i to čini na osnovan način; na poticaj izražava vlastite emocije i raspoloženja.

Samostalno piše tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i učenje i to čini koristeći artikulirane rečenice; izražava vlastite emocije i raspoloženja na način koji nije uvijek točan i učinkovit.

Samostalno i točno piše artikulirane i jasne tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i učenje; izražava vlastite emocije i raspoloženja na točan i učinkovit način.

Samostalno piše artikulirane, jasne i bogate tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i učenje; izražava vlastite emocije i raspoloženja na točan, artikuliran i specifičan način.

C) ČITANJE

TEHNIKA I SADRŽAJ

C.3.1.

Učenik čita i razumije razne vrste tekstova; koristi prikladne strategije za analiziranje sadržaja teksta, uočava temu i oblikuje vlastita mišljenja.

-savladao je izražajno čitanje: ispravno i tečno čita naglas, pazeći na izražajnost, i u sebi

-predviđa sadržaj jednostavnog teksta na temelju određenih elemenata poput naslova i slika, razumije značenje nepoznatih riječi uz pomoć konteksta;

-čita tekstove (basne, bajke, mitove i legende, pripovijetke, poeziju, opise, obavijesne tekstove i upute, stripove) uočavajući temu o kojoj se govori;

-razumije pripovjedne tekstove uočavajući: glavne i sporedne likove, vrijeme i mjesto radnje;

-prepoznaje i razlikuje fantastične elemente od realističnih;

-analizira opisne tekstove i prepoznaje osjetilne elemente;

-uočava glavne informacije teksta u svrhu izrade sažetka;

- čita, razumije i uči napamet poetski tekst;

-postavlja pitanja otvorenog tipa o pročitanome tekstu i odgovara na pitanja o istome;

- ubacuje informacije iz pročitanog teksta u jednostavnu shemu;

-oblikuje jednostavne osobne prosudbe te ih motivira;

- čita i razumije tekstove pisane na dijalektu, uočava vrijednosti, talijansku kulturu i izražava jednostavna mišljenja o tekstovima autora Talijanske nacionalne zajednice.

Čita tekst s poteškoćama; uz pomoć učitelja uočava elemente teksta i sadržaj.

Čita dovoljno tečno; razumije elemente teksta i sadržaj.

Čita jasno i tečno kako; uočava sve elemente teksta; razumije i komentira sadržaj.

Čita tečno uz dobru intonaciju; razumije i komentira sadržaj te daje vlastitu prosudbu.

STRUKTURA

C.3.2.

Učenik prepoznaje strukturu složenijih tekstova razne vrste.

-čita i razumije pripovjedni tekst

(realističan, fantastičan, pustolovni, mitološki) izdvajajući glavne strukturalne i žanrovske značajke (likovi, vrijeme radnje…).

-analizira temeljnu strukturu poetskog teksta stih, strofa, rima (unakrsna i parna), sličnost kao metrička figura,;

-analizira temeljnu strukturu pripovjednog teksta (uvod, slijed događaja i zaključak);

-analizira glavnu strukturu opisnog teksta: referenta (opisane osobe, životinje , predmete i prostor) i kvalitete (opisani ili nabrojeni elementi referenta);

-uočava glavne informacije iz teksta kako bi ga mogao sažeti;

-analizira strukturu informativnog teksta;

-prepoznaje značajke jezika stripa (niz sličica, vinjeta, okvir, crtež, oblačić, didaskalija);

-analizira i dijeli tekst u sekvence kako bi ga mogao sažeti i dodjeljuje naslov.

Uz pomoć učitelja čita razne tekstove, odgovara na pitanja koja se odnose na razumijevanje i uočava temeljnu strukturu teksta; ako ga učitelj vodi sažima tekst na elementaran način.

Čita razne tekstove, odgovora u potpunosti na pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta i uočava temeljnu strukturu teksta te prepoznaje jezik ali povremeno ga je potrebno voditi kako bi sažeo tekst na elementaran način.

Čita razne tekstove, odgovara primjerenim jezikom na pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta, uočava strukturu teksta, prepoznaje jezik te ga sažima na kohezivan i koherentan način.

Čita razne tekstove, odgovara primjerenim i bogatim rječnikom na pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta, uočava strukturu teksta, prepoznaje jezik te ga sažima na kohezivan, koherentan i artikuliran način.

ČITANJE

C.3.3.

Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.

- čita, razumije i komentira odabrane tekstove iz dječje književnosti;

- identificira i prepoznaje obilježja raznih vrsta tekstova za djecu;

- izražava mišljenja i osjećaje nakon čitanja književnog teksta;

- opisuje situacije, događaje i likove prisutne u književnom tekstu;

- čita tekstove koji se odnose na književnu produkciju Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihova obilježja;

- sastavlja popis pročitanih knjiga, i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika;

- redovito komentira i informira druge učenike o pročitanim knjigama te motivira svoj izbor, prosuđuje pročitanu knjigu te ju preporučuje drugim učenicima (okrugli stol);

- izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa;

- prepoznaje negativne i pozitivne stavove likova;

- pronalazi odgojne elemente unutar književnog teksta.

Uz pomoć učitelja ili knjižničara izabire knjige za čitanje i čita prema vlastitome interesu

Samostalno izabire knjige za čitanje, čita knjige za djecu prema vlastitome interesu.

Samostalno i redovito izabire knjige za čitanje, čita iz užitka i prema vlastitome interesu te izražava vlastito mišljenje o pročitanom književnom tekstu.

Samostalno i redovito izabire knjige za čitanje, čita iz užitka i prema vlastitome interesu; razlikuje vrste knjiga za djecu; izražava vlastito mišljenje o pročitanom književnom tekstu; preporučuje pročitane knjige drugim učenicima.

D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU

GRAMATIKA

D.3.1.

Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna pravopisna pravila i gramatička znanja u pisanoj produkciji; poznaje vrste riječi.

-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju (naglasak/akcent, apostrof, dvostruki zatvornici, dvoglasi, troglasi, upotreba slova ,,h”, rastavljanje na slogove);

-razumije značajke i varijacije imenica (jednostavne, izvedenice, apstraktne, konkretne, zbirne itd.) te ih koristi na ispravan način;

- uočava glagol unutar rečenice i pravilno upotrebljava glagolska vremena u prezentu, imperfektu, perfektu, futuru prvom/futur I);

- razlikuje i klasificira glagole prema trima konjugacijama (sprezanjima);

-poznaje i ispravno rabi glagole ,,BITI” i ,,IMATI” u njihovom značenju i kao pomoćne glagole;

- poznaje i koristi znakove interpunkcije (točka, zarez, upitnik, uskličnik, dvotočje, točku sa zarezom, trotočku) uključujući i znakove upravnog govora;

- prepoznaje strukturu jednostavne neproširene rečenice (subjekt i predikat).

Površno poznaje i ne primjenjuje ispravno glavna pravopisna i gramatička pravila; isključivo uz vodstvo učitelja prepoznaje obilježja vrsta riječi.

Površno poznaje i nedovoljno temeljito glavna pravopisna i gramatička pravila; uz pomoć učitelja identificira i prepoznaje obilježja vrsta riječi.

Temeljito poznaje i ispravno primjenjuje glavna pravopisna i gramatička pravila; uz pomoć učitelja identificira i prepoznaje obilježja vrsta riječi.

U potpunosti je savladao i ispravno primjenjuje glavna pravopisna i gramatička pravila; identificira, prepoznaje i koristi vrste riječi prema njihovim obilježjima.

LEKSIK

D.3.2.

Učenik proširuje vokabular ispravno promišljajući o značenju riječi, vršeći jednostavna pretraživanja rječnika te uočava različitosti i sličnosti između jezika/dijalekta, promišlja o vlastitim i tuđim tekstovima kako bi uočio leksičke razlike.

- razumije nove pojmove ili izraze iz konteksta;

- obogaćuje vokabular kroz jezične igre;

- koristi vokabular za traženje značenja nepoznatih pojmove;

- proširuje leksičku baštinu učeći napamet značenje određenih pojmova;

-razumije glavne odnose između riječi (sličnosti, razlike, pripadnost semantičkoj skupini);

-koristi sinonime, homonime i antonime na prikladan način;

-ponovno koristi novo naučene riječi na prikladan način;

- valorizira dijalekt svoje regije.

Posjeduje temeljan i generički vokabular, uz stalnu pomoć učitelja postepeno proširuje vokabular; pretraživanjem riječi u rječniku razlikuje sličnost i razlike; ako ga učitelj potakne izvršava jednostavne usporedbe s dijalektom.

Posjeduje osnovan vokabular,

postepeno koristi naučene riječi; promišlja o vokabularu uz povremenu pomoć učitelja i pretražuje značenje riječi u rječniku kako bi mogao razlikovati njihove sličnost i razlike; ako ga učitelj potakne izvršava usporedbe s dijalektom.

Posjeduje i koristi na odgovarajući način raznovrstan vokabular prikladan kontekstu; samostalno promišlja o vokabularu i pretražuje značenje riječi u rječniku kako bi mogao razlikovati njihove sličnost i razlike; izvršava usporedbe s dijalektom.

Vlada vokabularom te ga koristi na odgovarajući , raznovrstan način koji je primjeren kontekstu; samostalno promišlja o vokabularu i pretražuje značenje riječi u rječniku kako bi mogao razlikovati njihove sličnost i razlike; uočava razlike između standardnog jezika i dijalekta te vrednuje značajke; izvršava usporedbe s dijalektom.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

4. RAZRED – 175 sati

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINA USVOJENOSTI
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI	RAZRADA ISHODA	ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
USMENA INTERAKCIJA A.4.1. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama s vršnjacima i odraslima, oblikuje jasne i svrhovite poruke, poštujući pravila formalnog i neformalnog razgovora koristeći primjereni jezični registar.	- zauzima stav pažljivog i aktivnog slušatelja, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); - uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju; - ispravno izgovara riječi obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem L; - komunicira asertivno (uvažava mišljenja sugovornika i njihov stav) i izbjegava nasilnu komunikaciju - u razgovoru uočava stav koji su izrazili drugi učenici i izražava vlastito mišljenje, osjećaje i raspoloženja; - sudjeluje u komunikacijskim situacijama na jasan način, poštuje vremenski i logički slijed događaja te ubacuje prikladne pripovjedne elemente (pripovijeda, opisuje, obavještava) - razumije što znači zalaganje te praćenje uputa tijekom školskih i izvanškolskih aktivnosti, te traži potrebna pojašnjenja; - pravilno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice; - dijeli i traži informacije, oblikuje rečenice s različitim svrhama govorenja: zahvalu, ispriku, zahtjev poziv.	Sluša, razumije i sudjeluje u na poticaj; poštuje pravila, povremeno koristi neprikladan jezični registar.	Sluša, razumije i često ga je potrebno potaknuti da sudjeluje u razgovorima i raspravama; poštuje pravila, povremeno koristi jezični registar i leksik koji nije sasvim prikladan.	Sluša, razumije i spontano sudjeluje u razgovorima i raspravama; poštuje pravila, koristi točan i prikladan jezični registar i leksik.	Sluša, razumije i spontano sudjeluje u razgovorima i raspravama; poštuje pravila, koristi točan, prikladan i originalan jezični registar i leksik.

VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA

A.4.2.

Učenik sluša, razumije temu i ključne podatke govora ili slušanog teksta; izlaže usmene tekstove na logičan i artikuliran način

◊ - razumije temu razgovora i oblikuje

◊ pitanja i odgovore;

◊ -usmeno prepričava stvarnu ili fantastičnu priču, poštujući logički i / ili kronološki slijed;

◊ -tijekom slušanja prepoznaje pripovjedne tekstove, dokazuje da shvaća bitne elemente (likove, mjesto i vrijeme radnje);

◊ -razumije i izlaže teme i bitne informacije obavijesnih tekstova;

◊ -razumije svrhu i opću temu poruka koje prenose mediji (najave, priopćenja, reklame ...);

◊ -razumije temu i bitne informacije

◊ izlaganja (izravnog ili prenesenog);

◊ -razumije pripovjedne, opisne, obavijesne, informativne sheme za organizaciju vlastitog govora;

◊ -prilagođava jezični registar kontekstu;

◊ -gledati i sluša dokumentarne, igrane i animirane filmove;

◊ -izražava mišljenje o tome što je promatrao i čuo;

◊ -usmeno prepričava i uočava razlike između fabule (filmske priče) animiranog filma, igranog filma ili kazališne predstave.

Uz pomoć učitelja sluša i razumije temu; na poticaj prepoznaje glavne informacije govora ili teksta; uz pomoć učitelja izlaže usmene tekstove pružajući osnovne informacije o njima.

Sluša i samostalno razumije temu; uz povremeno vođenje prepoznaje glavne informacije govora ili teksta; izlaže usmene tekstove pružajući osnovne informacije o njima.

Sluša i samostalno razumije temu; prepoznaje glavne informacije govora ili teksta; izlaže usmene tekstove na točan, jasan, logičan, prikladan, koherentan i kohezivan način.

Sluša i samostalno razumije temu; prepoznaje glavne informacije govora ili teksta; izlaže usmene tekstove na točan, jasan, logičan, prikladan, koherentan, kohezivan i originalan način .

B) PISANJE

OBRADA

B.4.1.

Učenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izražava doživljaje, osjećaje, raspoloženja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put.

- piše opisne tekstove na temelju smjernica;

- piše kreativne tekstove na temelju smjernica (pjesmice, kratke priče, poeziju)

- izmišlja ili mijenja uvod, intervenira u razvoj teksta; mijenja zaključak;

- uvodi nove likove i mijenja njihove radnje;

-piše priču za zadanim zaključkom;

- piše jednostavne funkcionalne, pripovjedne i opisne tekstove te kronike (osobne potrebe, komunikacija s drugima, za pamćenje sadržaja itd.) i povezane sa svakodnevnim događajima (školsko i/ili obiteljsko okruženje);

- piše zajedničke tekstove o školskim iskustvima ili temama učenja;

-koristi i pretvara upravni i neupravni govor u pisanoj produkciji;

- prikuplja ideje, organizira ih po točkama, konceptualnim mapama, shemama.

Uz vodstvo učitelja i prateći smjernice piše jednostavne različite vrste tekstova; uređuje ih, sažima, nadopunjava, preoblikuje prema jezičnom razvoju.

Uz povremenu pomoć učitelja piše različite vrste tekstova; uređuje ih, sažima, nadopunjava, preoblikuje u odnosu na vlastita iskustva i prema jezičnom razvoju na način koji nije uvijek ispravan i učinkovit.

Piše različite vrste tekstova; uređuje ih, sažima, nadopunjava, preoblikuje u odnosu na vlastita iskustva i prema jezičnom razvoju koristeći točan i učinkovit rječnik.

Piše različite vrste tekstova; uređuje ih, sažima, nadopunjava, preoblikuje u odnosu na vlastita iskustva i prema jezičnom razvoju koristeći točan, učinkovit, artikuliran i specifičan rječnik.

SAMOSTALNA PRODUKCIJA

B.4.2.

Učenik piše jasne i koherentne tekstove raznih vrsta i tema; izražava doživljaje, osjećaje, raspoloženja i mišljenja koja se odnose na njegovo iskustvo i obrazovni put.

- sastavlja kratke i strukturalno jednostavne tekstove,

- piše kohezivne i koherentne tekstove raznih vrsta (pripovijedanje iskustva, opisivanje, smišljanje priča);

- izražava iskustva, osjećaje i raspoloženja u obliku dnevnika;

-piše sažetak jednostavnih tekstova, i u obliku pretvaranja upravnog u neupravni govor

-koristi jednostavne oblike samoispravljanja;

- prikuplja ideje, organizira ih po točkama, planira smjernice (modele) za prepričavanje priče/pripovijetke ili iskustva;

- izrađuje zajedničke tekstove u kojima se priča o školskim iskustvima;

- provodi tematske projekte (izvješća o istraživanju, monografije koje proizlaze iz grupnog rada itd.) i piše odgovarajuće tekstove na temelju uspostavljenog projekta (planiranje, revizija);

- - piše tekstne vrste koje služe određenoj vrsti komunikacije: pisma, razglednice, čestitke, e-poruke.

Uz pomoć učitelja

piše jednostavne tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i učenje i koji su ponekad nejasni i nekoherentni, i to čini na elementaran način.

Uz pomoć učitelja piše tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i učenje; izražava se artikuliranim rečenicama s dobrim i poprilično točnim sadržajem.

Samostalno piše jasne, koherentne i kohezivne tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i učenje; koristi artikulirane, ispravne, odgovarajuće i prikladne rečenice.

Samostalno piše jasne, koherentne i kohezivne tekstove raznih vrsta koji se odnose na vlastita iskustva i učenje; koristi odgovarajuće, prikladne, artikulirane, bogate i originalne rečenice.

C) ČITANJE

TEHNIKA I SADRŽAJ

C.4.1.

Učenik čita i razumije razne vrste tekstova; prepoznaje globalno značenje i glavne informacije, koristi prikladne strategije čitanja prilagođene svrsi; koristi prikladne strategije za analiziranje i sintetiziranje sadržaja teksta, uočava temu te oblikuje vlastita mišljenja.

-savladao je izražajno čitanje: ispravno i tečno čita naglas, pazeći na izražajnost, i u sebi

-uočava tragove korisne za razumijevanje;

-koristi podatke iz naslova, slika i didaskalija kako bi predvidio sadržaj eksta kojeg namjerava pročitati;

-čita realistične i fantastične pripovjedne i opisne tekstove i prepoznaje razliku između književne fikcije i stvarnosti;

-čita i razumije obilježja kronike (kao novinskog teksta) postavljanjem 5W pitanja (Tko? Što? Gdje? Kada? Zašto?);

-čita pripovjedne književne tekstove (basne, bajke, mitove i legende, priče, dnevnike) i jednostavne poetske tekstove uočavajući njihov smisao i najočitije značajke;

-razumije pripovjedne i obavijesne tekstove uočavajući njihove bitne elemente;

-prepoznaje ključne riječi i koristi ih za sažimanje teksta;

- primjenjuje tehnike koje pomažu razumijevanju: podcrtava, bilježi podatke, izrađuje mape i sheme;

-postavlja pitanja otvorenog tipa o pročitanome tekstu i odgovara na pitanja o istome;

-oblikuje jednostavne osobne prosudbe te ih motivira;

- čita i razumije tekstove pisane na dijalektu, uočava vrijednosti, talijansku kulturu i izražava jednostavna mišljenja o tekstovima autora Talijanske nacionalne zajednice.

Samostalno čita, i uz pomoć učitelja razumije i razlikuje razne vrste tekstova; odgovara na pitanja koja se odnose na tekst i razumije značenje pročitanog teksta .

Samostalno čita, razumije i razlikuje razne vrste tekstova; uočava bitne elemente, i uz pomoć učitelja, komentira značenje pročitanog teksta.

Samostalno čita, razumije i razlikuje razne vrste tekstova; uočava bitne elemente, detaljno ih komentira i razumije značenje pročitanog teksta.

Samostalno čita, razumije i razlikuje razne vrste tekstova; uočava bitne elemente, detaljno ih komentira i razumije značenje pročitanog teksta te daje vlastito mišljenje o istome.

STRUKTURA

C.4.2.

Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture usvojenih tekstova i razlikuje njihove vrste, sažima ih i oblikuje vlastita mišljenja.

-u pripovjednim tekstovima identificira: slijed glavnih događaja, uzročne veze, implicitne informacije kako bi mogao shvatiti i uočiti elemente strukture;

-identificira glavnu strukturu pripovjednog i objasnidbenog teksta te izvješća: uvod, razvoj događaja, zaključak;

- analizira glavnu strukturu opisnog teksta: referenta (osoba, životinja ili predmet) i kvalitete (opisani ili nabrojeni elementi referenta;)

-analizira temeljnu strukturu poetskog teksta: stih, strofa, rima (unakrsna, parna i obgrljena),

-uočava glavne stilske figure (personifikaciju, metaforu, poredbu, onomatopeju);

- raspoznaje glavne informacije iz teksta kako bi ga mogao sažeti;

-analizira i dijeli tekst u sekvence kako bi ga mogao sažeti i dodjeljuje naslov;

- prepoznaje neke narativne tehnike: raspoznaje autora i pripovjedača, upravni i neupravni govor, gledište.

Uz pomoć učitelja prepoznaje temeljne elemente strukture teksta, ako ga učitelj vodi analizira i razumije razne vrste tekstova, oblikuje veoma jednostavne vlastite prosudbe.

Prepoznaje temeljne elemente strukture teksta uz povremenu pomoć učitelja; ako ga učitelj vodi, analizira, sažima i razumije razne vrste tekstova, oblikuje vlastite prosudbe pomalo nesigurno.

Uočava elemente strukture teksta; analizira, sažima i razumije razne vrste tekstova, oblikuje vlastite prosudbe na jasan i točan način.

Uočava elemente strukture teksta; analizira, sažima i razumije razne vrste tekstova, oblikuje vlastite prosudbe na jasan, točan, artikuliran i originalan način.

ČITANJE

C.4.3.

Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom.

- redovito posjećuje knjižnicu i posuđuje knjige prikladne za svoju dob;

- čita kako bi tražio informacije, učio, iz užitka

- čita, razumije i komentira odabrane tekstove iz knjiga za djecu;

-identificira i prepoznaje obilježja raznih vrsta tekstova za djecu;

-izražava mišljenja i osjećaje nakon čitanja književnog teksta;

- opisuje situacije, događaje i likove prisutne u književnom tekstu;

-čita tekstove koji se odnose na narodnu tradiciju Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihova obilježja;

- sastavlja popis pročitanih knjiga, i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika;

Uz pomoć učitelja ili knjižničara izabire knjige za čitanje i čita prema vlastitome interesu

Samostalno izabire knjige za čitanje; čita knjige za djecu prema vlastitome interesu; prepoznaje vrste knjiga za djecu.

Samostalno izabire knjige za čitanje; čita iz užitka i prema vlastitome interesu; preporučuje pročitane knjige drugim učenicima.

Samostalno i redovito izabire knjige za čitanje, čita iz užitka i prema vlastitome interesu; razlikuje vrste knjiga za djecu.

D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU

GRAMATIKA

D.4.1.

Učenik prepoznaje i primjenjuje temeljna znanja o pravopisnim pravilima, na vrste riječi, sintaktičku organizaciju jednostavne rečenice i na glavne vezne riječi.

-primjenjuje pravopisna pravila u pisanju (naglasak/akcent, apostrof, dvostruki zatvornici, dvočlani izrazi, tročlani izrazi, upotreba slova ,,h”, rastavljanje na slogove);

- s razumijevanjem koristi znakove interpunkcije;

-razumije značajke i varijacije (rod i broj) umanjenica i uvećanica te složenih imenica;

-prepoznaje i koristi vrste riječi (određeni i neodređeni član, imenice, glagoli, zamjenice, prijedlozi, pridjevi i njihovo stupnjevanje) te ih zna slagati;

- prepoznaje i koristi glagolska vremena indikativa (prezent, imperfekt, perfekt, aorist i futur I);

- prepoznaje strukturu neproširene jednostavne rečenice: predikat, subjekt, objekt, priložne oznake vremena, mjesta i načina).

- provodi gramatičku i sintaktičku analizu rečenice;

- razlikuje obilježja upravnog i neupravnog govora.

Površno poznaje i ne primjenjuje ispravno osnovna pravopisna pravila; samo ako ga učitelj vodi prepoznaje vrste riječi; uz pomoć učitelja prepoznaje i primjenjuje osnovna znanja koja se odnose na sintaktičko ustrojstvo i glavne vezne riječi.

Ne primjenjuje uvijek ispravno osnovna pravopisna pravila; potrebna mu je pomoć učitelja za prepoznavanje vrsta riječi; ponekad ne prepoznaje i primjenjuje osnovna znanja koja se odnose na sintaktičko ustrojstvo i glavne vezne riječi.

Poznaje i ispravno primjenjuje osnovna pravopisna pravila; prepoznaje, koristi i primjenjuje osnovna znanja koja se odnose na sintaktičko ustrojstvo i glavne vezne riječi.

U potpunosti je savladao i ispravno primjenjuje osnovna pravopisna i gramatička pravila; prepoznaje, i ispravno koristi osnovne vrste riječi; prepoznaje, koristi i primjenjuje osnovna znanja koja se odnose na sintaktičko ustrojstvo i glavne vezne riječi.

LEKSIK

D.4.2.

Učenik proširuje rječničku baštinu promišljajući o značenju riječi, vršeći jednostavna pretraživanja rječnika te uočava različitosti i sličnosti između jezika/dijalekta, promišlja o vlastitim i tuđim tekstovima kako bi uočio različita značenja.

- razumije da riječi imaju različita značenja te identificira značenje koje se odnosi na riječ iz teksta;

-obogaćuje rječničku baštinu usmenom komunikacijom, čitanjem i pisanjem;

- razumije glavne odnose između riječi (sličnosti, razlike, pripadnost semantičkoj skupini);

-samostalno traži riječ u rječniku i nalazi značenja prikladno kontekstu;

-koristi sinonime, homonime i antonime na prikladan način;

- koristi novo naučene riječi na prikladan način;

- u najjednostavnijim i najčešćim slučajevima razumije figurativno značenje riječi (npr. idiomi i poslovice itd.)

- valorizira dijalekt svoje regije.

Posjeduje osnovni vokabular, koristi riječi postupno kako ih usvaja; uz pomoć učitelja razmišlja o vokabularu i pretražuje značenje riječi u rječniku ne bi li uočio razlike i sličnosti; otežano vrši usporedbe s dijalektom.

Posjeduje i koristi raznovrstan vokabular; samostalno promišlja o vokabularu i pretražuje značenje riječi u rječniku u ne bi li uočio razlike i sličnosti; vrši usporedbe s dijalektom.

Posjeduje i koristi na primjeren način raznovrstan vokabular koji odgovara kontekstu; samostalno promišlja o vokabularu i pretražuje značenje riječi u rječniku ne bi li uočio razlike i sličnosti; uočava razlike između standardnog jezika i dijalekta te vrši usporedbe s dijalektom.

Vlada vokabularom te ga koristi na odgovarajući , raznovrstan način koji je primjeren kontekstu; samostalno promišlja o vokabularu i pretražuje značenje riječi u rječniku ne bi li uočio razlike i sličnosti; uočava razlike između standardnog jezika i dijalekta te vrši usporedbe s dijalektom.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

5. RAZRED – 175 sati

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINA USVOJENOSTI
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI	RAZRADA ISHODA	ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
USMENA INTERAKCIJA A.5.1. Učenik aktivno sluša te zauzima primjeren stav dok iznosi vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjećaje i raspoloženja.	- zauzima stav pažljivog i aktivnog slušatelja i ne prekida ostale sugovornike, koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); - razumije sadržaj poruka, zahtjeva, naredbi, uputa te ih provodi u odgovarajućem trenutku; - komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju; - zauzima prikladan stav u različitim komunikacijskim situacijama i prepoznaje ton osobe koja govori; - razlikuje vrste govora u različitim situacijama (privatno, školsko ili javno okruženje) - razgovara i raspravlja o zadanim ili slobodno izabranim temama; - oblikuje jasna pitanja i potpune odgovore; - komunicira na suradnički način i poštuje logički i vremenski slijed; - ubacuje prikladne pripovjedne elemente (pripovijeda, opisuje, obavještava) prilikom uključivanja u komunikacijsku situaciju; - dijeli i traži informacije, oblikuje rečenice s različitim svrhama govorenja: zahvalu, ispriku, zahtjev poziv.	Aktivno sluša ako ga tema zanima i na poticaj; uz pomoć nastavnika izražava vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjećaje i raspoloženja koristeći ponekad oskudan vokabular.	Aktivno sluša ako ga tema zanima; uz pomoć nastavnika izražava vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjećaje i raspoloženja koristeći ponekad neprecizan vokabular	Aktivno, pažljivo i zainteresirano sluša; spontano izražava vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjećaje i raspoloženja koristeći točan i prikladan vokabular.	Aktivno, pažljivo i zainteresirano sluša; spontano izražava vlastita mišljenja, osobna i obrazovna iskustva, osjećaje i raspoloženja koristeći točan, prikladan i originalan vokabular.

VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA

A.5.2.

Učenik sluša i razumije usmene tekstove, vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju.

- uočava globalno značenje, osnove informacije i svrhu usmenog teksta;

- dok sluša, prepoznaje osnovne elemente pripovjednog, opisnog i objasnidbenog teksta:

- pri slušanju prepoznaje pojedinačne ritmičke i zvučne elemente poetskog teksta (stanke, onomatopeju, rimu);

- postavlja pitanja radi razjašnjenja elemenata za razumijevanje teksta;

- izabire informacije prema svrsi;

- vodi bilješke prateći ključne informacije;

- postavlja pitanja ostalim slušateljima;

- raspoznaje svrhu sudjelovanja u usmenom razgovoru, služeći se primjerima iz osobnog, školskog i javnog okruženja;

- usmeno sažima tekst na temelju bilježaka koje je zapisao tijekom slušanja;

- prenosi sadržaj na jasan i učinkovit način;

- prepričava i opisuje zadanu ili samostalno izabranu temu;

- prati logički i vremenski slijed;

- primjenjuje sposobnosti govornika: govori dovoljno jasno i glasno, dobro artikulira riječi, prati izrečeno neverbalnom komunikacijom.

Na poticaj, sluša i razumije veći dio usmenih tekstova; vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju, uz vodstvo nastavnika.

Sluša i razumije

usmene tekstove uz manje poteškoće; vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju i uz pomoć nastavnika.

Sluša i razumije

usmene tekstove;

vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju, i pritom koristi prikladan rječnik te se izražava na točan, jasan, logičan, prikladan i kohezivan način

Sluša i razumije

usmene tekstove;

vodi organizirani usmeni razgovor o temi koja je obrađena na satu koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju, i pritom koristi prikladan, sveobuhvatan i originalan rječnik te se izražava na točan, jasan, logičan, prikladan i kohezivan način

B) PISANJE

OBRADA

B.5.1.

Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, i preoblikuje ih.

- prikuplja ideje te ih organizira u natuknicama, konceptualnim mapama, shemama;

- obrađuje tekst kojeg uređuje postavljajući u ispravan kronološki redoslijed različite sekvence napisane u razbacanom redoslijedu;

- sažima tekst sintetizirajući ga;

- dopunjuje tekst ubacujući prikladne sekvence ili izmišljajući likove;

- nastavlja i zaključuje kratki tekst slijedeći upute i držeći se priče;

- preoblikuje tekst mijenjajući početnu situaciju, odvijanje radnje, zaključak;

- piše priču sa zadanim zaključkom;

- obogaćuje opis učinkovitim riječima i prikladnim usporedbama;

- pretvara objektivan opis u subjektivan i obratno;

- stvara nove opise predmeta i životinja;

- nanovo piše pripovjedne tekstove mijenjajući redoslijed sekvenci, uklanjanjem ili dodavanjem likova, mijenjajući okruženja i događaje;

- vrste tekstova: pripovjedni (basna, bajka, fantastična priča, mit), opisni, poetski.

Uz vodstvo nastavnika prerađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje ih, ponekad koristeći neprecizan rječnik koji nije uvijek prikladan temi.

Uz povremenu pomoć nastavnika prerađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje ih, koristeći prilično točan i učinkovit rječnik.

Prerađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje ih, svjesno koristeći ispravan i učinkovit rječnik.

Bez poteškoća prerađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje ih na originalan način, svjesno koristeći učinkovit, bogat i specifičan rječnik.

SAMOSTALNA PRODUKCIJA

B.5.2.

Učenik piše koherentne i kohezivne tekstove razne vrste

- samostalno piše, jasne i ispravne tekstove u pogledu sadržaja i forme, koje strukturira prema metodi 5W;

- piše kreativne tekstove na temelju smjernica (pripovjedne, opisne, poetske);

- slobodno eksperimentira s različitim oblicima pisanja (također i na računalu), prilagođavajući tekstualnom obliku vokabular, strukturu teksta i grafička rješenja,

Uz vodstvo nastavnika piše jednostavne tekstove razne vrste vezane uz iskustvo i učenje, koji nisu uvijek jasni, koherentni

Uz povremenu pomoć nastavnika organizira i piše tekstove razne vrste vezane uz iskustvo i učenje koji su gotovo uvijek jasni, koherentni i kohezivni,

Piše tekstove razne vrste vezane uz iskustvo i učenje koji su jasni, koherentni, kohezivni te

S lakoćom piše originalne tekstove razne vrste vezane uz iskustvo i učenje koji su jasni, koherentni i kohezivni te

vezane uz iskustva i učenje, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.

spajajući, eventualno, verbalni tekst s multimedijalnim materijalima

- piše basne, bajke i opisne tekstove slijedeći zadane upute;

- smišlja tekst polazeći od misterioznog događaja ili slike; zamišlja sebe u sličnoj situaciji;

- koristi tehnike pisanja poput: pripovjednih, opisnih, dijaloških i refleksivnih;

- pridržava se grafičkih pravila: datum, naslov, odlomak.

i kohezivni te organizira njihovu strukturu; koristi osnovne tehnike pisanja koje ponekad nisu prikladne sadržaju.

organizira njihovu strukturu pridržavajući se grafičkih pravila; koristi jednostavne tehnike pisanja.

organizira njihovu strukturu pridržavajući se grafičkih pravila; svjesno koristi tehnike pisanja i programe za obradu teksta i upotrebljava ispravan i prikladan rječnik.

organizira njihovu strukturu u potpunosti pridržavajući se grafičkih pravila; vlada tehnikama pisanja i upotrebom programa za obradu teksta i upotrebljava ispravan, prikladan, raznolik i specifičan rječnik.

B) ČITANJE

TEHNIKA I SADRŽAJ

C.5.1.

Učenik samostalno čita i razumije tekstove razne vrste te koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja teksta, uočava njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja.

- izražajno čita naglas, također i s više glasova; jasno artikulira riječi, pazi na znakove interpunkcije, stanke, glasnoću, brzinu, ritam jačinu i boju glasa;

- prepoznaje svrhu čitanja razlikujući osobno, školsko i javno područje;

- primjenjuje tehnike čitanja u sebi (usmjereno, selektivno, globalno, produbljeno);

- primjenjuje tehnike aktivnog čitanja: raspoznaje elemente teksta (naslov, podnaslov, ilustracije, fotografije, posebna slova i boje) te koristi te elemente

Samostalno čita jednostavne tekstove razne vrste i uz stalnu pomoć nastavnika koristi prikladne strategije za analiziranje i sintetiziranje sadržaja; otežano uočava karakteristične elemente te oblikuje jednostavna osobna mišljenja.

Samostalno čita tekstove razne vrste i koristi prikladne strategije za analiziranje i sintetiziranje sadržaja, ali to uvijek ne čini s razumijevanjem; uočava karakteristične elemente te oblikuje jednostavna osobna mišljenja.

Samostalno i izražajno čita tekstove razne vrste i koristi prikladne strategije za analiziranje i sintetiziranje sadržaja; točno uočava karakteristične elemente te oblikuje osobna mišljenja izražavajući ih na točan i primjeren način.

Samostalno i izražajno čita tekstove razne vrste i koristi prikladne strategija za analiziranje i sintetiziranje sadržaja;

precizno uočava karakteristične elemente te oblikuje osobna mišljenja izražavajući ih na točan, primjeren i originalan način uz upotrebu specifične i raznolike terminologije.

za stvaranje pretpostavki o sadržaju teksta;

- postavlja si pitanja prije i tijekom čitanja;

- prepoznaje ključne informacije te ih koristi za sažimanje teksta;

- primjenjuje pomoćne tehnike za razumijevanje (podvlači, bilježi informacije, izrađuje mape i sheme);

- primjenjuje metodu 5W;

- uspoređuje informacije iz različitih tekstova;

- oblikuje osobna motivirana mišljenja;

- prepoznaje svojstva mitova te interpretira njegove simboličke vrijednosti;

- vrste tekstova: pripovjedni (basna, bajka, fantastična priča, mit, pustolovni roman), opisni, poetski.

- ,,čita” posebne vrste tekstova: strip i animirani film te uočava ideje i sredstva izražavanja;

- čita, razumije i izražava jednostavna mišljenja o tekstovima Talijanske nacionalne zajednice.

STRUKTURA

C.5.2.

Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja .

- uočava grafičke elemente u tekstu (naslov, odlomci, tipografija);

- prepoznaje glavnu strukturu teksta: uvod, slijed događaja, zaključak;

- odvaja tekst u sekvence i prepoznaje njihovu tipologiju: (propovjedna, opisna, refleksivna i dijaloška) te dodjeljuje naslov svakoj od njih;

- prepoznaje neke narativne tehnike: uočava autora i pripovjedača, upravni i neupravni govor, stajalište;

Uz vodstvo nastavnika prepoznaje temeljne elemente strukture koji su karakteristični za tekst te prepoznaje tehnike pisanja.

Prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta uz povremenu pomoć nastavnika; s nekoliko pogrešaka uspijeva prepoznati tehnike pisanja.

Razumije karakteristične elemente strukture teksta; razumije tehnike pisanja čiju upotrebu može obrazložiti na jasan i prikladan način.

Bez poteškoća razumije karakteristične elemente strukture teksta; razumije tehnike pisanje koje može precizno obrazložiti.

upravni i neupravni govor, gledište;

- razumije i razlikuje objektivan i subjektivan opis;

- prepoznaje glavna formalna obilježja poetskog teksta; stih, rimu (unakrsna, parna, obgrljena, rima sa shemom aba bcb…), strofu/kiticu, opkoračenje;

- -prepoznaje glavne stilske figure (poredbu, metaforu, personifikaciju, onomatopeju);

- prepoznaje značajke jezika stripa: niz sličica, vinjeta, okvir, crtež, oblačić, didaskalija;

- vrste tekstova: pripovjedni (basna, bajka, fantastična priča, mit, pustolovni roman), opisni, poetski.

- čita i razumije pjesničke tekstove na dijalektu te prepoznaje njihove vrijednosti i izražava mišljenje o tekstovima autora Talijanske nacionalne zajednice.

D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU

GRAMATIKA

D.5.1.

Učenik poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne rečenice, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima.

- poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila te ih koristi za pregledavanje vlastitih i tuđih pisanih tekstova te za ispravak eventualnih pogrešaka koje pronađe u navedenim tekstovima;

- piše diktirani tekst poštujući pravopisna i fonološka pravila

- uočava i ispravno koristi značenje imenica;

- razlikuje rod i broj imenice, ispravno koristi imenice koje se tvore od m. roda dodavanjem sufiksa, imenice potpuno različitih oblika za m. i ž. rod, epicene (imenice istog oblika za m. i ž. rod i imenice koje imaju isti oblik u oba roda a mogu biti m. ili ž. roda, defektivne imenice, imenice s dvojakom množinom ( nomi mobili, indipendenti di genere comune e di genere promiscuo, nomi difettivi e sovrabbondanti ;)

Površno poznaje i ne primjenjuje ispravno temeljna pravopisna i fonološka pravila; uz vodstvo, prepoznaje, razumije i primjenjuje u različitim situacijama temeljna znanja o sintaktičkoj organizaciji jednostavnih rečenica, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima.

Posjeduje znanje o temeljnim pravopisnim i fonološkim pravilima koje nije uvijek zadovoljavajuće zbog čega ih ne primjenjuje uvijek; uz pomoć nastavnika prepoznaje, razumije i u različitim situacijama primjenjuje temeljna znanja

Poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i u različitim situacijama ispravno primjenjuje temeljna znanja o sintaktičkoj organizaciji jednostavnih rečenica,

Vlada temeljnim pravopisnim i fonološkim pravilima; prepoznaje, razumije te u različitim situacijama svjesno i s jednostavnošću primjenjuje temeljna znanja o sintaktičkoj organizaciji jednostavnih rečenica, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima.

- razlikuje i ispravno koristi korjenite imenice, izvedene imenice, umanjenice, uvećanice, te složene imenice;

- prepoznaje i ispravno koristi određene, neodređene i partitivne članove;

- prepoznaje pridjeve, razlikuje njihove funkcije;

- ispravno koristi razne vrste pridjeva (opisne, posvojne, pokazne, neodređene, upitne/usklične i brojevne)

- prepoznaje i ispravno koristi razne vrste zamjenica (osobne, posvojne, pokazne, upitne/usklične i odnosne)

- prepoznaje glagole i identificira njihovu strukturu (konjugaciju, način, vremena, lice i broj), funkciju i značenje u rečenici;

- prepoznaje i ispravno koristi glagolska vremena indikativa i razlikuje pomoćne od ostalih glagola;

- poznaje temeljne elemente jednostavne rečenice, subjekt i predikat (glagolski i imenski);

- poznaje temeljne elemente za proširenje jednostavne neproširene rečenice: atribut, apoziciju, objekt, atributni genitiv ;

o sintaktičkoj organizaciji jednostavnih

rečenica, o vrstama riječi i glavnim veznim riječima.

o vrstama riječi i glavnim veznim riječima.

- prepoznaje i točno koristi glavne vrste veznih riječi na funkcionalnoj razini ali bez da specificira morfološku i sintaktičku kategoriju kojoj iste pripadaju.

LEKSIK

D.5.2.

Učenik razumije da riječi imaju različita značenja i razumije značenje riječi u tekstu; svjestan je da se u komunikaciji koriste različite varijante jezika i dijalekata, koristi izvore znanja.

- obogaćuje rječničku baštinu usmenom komunikacijom, čitanjem i pisanjem;

- povezuje značenja riječi; razumije da riječi imaju različita značenja i uočava specifično značenje riječi u tekstu;

- u najjednostavnijim i najčešćim slučajevima razumije upotrebu i figurativno značenje riječi;

razumije i koristi specifične riječi i pojmove stručnog jezika;

- razumije i pamti riječi kratkoga teksta; predviđa riječi koje nedostaju u tekstu

- koristi prikladan i bogat vokabular;

postavlja leksičke hipoteze;

- koristi se rječnikom kao izvorom znanja;

- razumije vrijednost dijalekta svoje regije i važnosti višejezičnosti

Uz stalnu pomoć nastavnika razumije različita značenja riječi, ali ne razumije uvijek značenje riječi u tekstu; nije u potpunosti svjestan raznolikosti jezika i dijalekata; uz vodstvo, koristi izvore znanja.

Uz povremenu pomoć nastavnika razumije različita značenja riječi i u većini slučajeva razumije značenje riječi u tekstu; nije uvijek svjestan raznolikosti jezika i dijalekata; na poticaj, koristi izvore znanja.

Razumije različita značenja riječi i uočava značenje riječi u tekstu; svjestan je raznolikosti jezika i dijalekata; samostalno koristi izvore znanja.

S lakoćom razumije razna značenje riječi i bez poteškoća uočava značenje riječi u tekstu; svjestan je raznolikosti jezika i dijalekata; samostalno i redovito koristi izvore znanja.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

6. RAZRED – 175 sati

ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINE USVOJENOSTI
		ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
USMENA	- zauzima stav u kojem aktivno i pažljivo sluša, ne prekida sugovornike, a koristi i neverbalne znakove (znakovi odobravanja/neslaganja, mimika, gestikulacija); - uspijeva parafrazirati ono što je čuo kako bi pojasni vlastito mišljenje; - razumije značenje poruka, naredbi, uputa te ih provodi u istom trenutku i na najprikladniji način; - zauzima pozitivan stav i izbjegava nasilnu komunikaciju; - koristi oblike uljudnosti i pridržava se temeljnih pravila komunikacije; - zauzima stav prikladan različitim komunikacijskim situacijama i prepoznaje ton govornika; - na suvisli način sudjeluje u komunikaciji (poruku izražava na razumljiv i učinkovit način, govori jasno pridržavajući se teme, komunicira imajući u vidu osobu kojoj se obraća, vrijeme, mjesto i svrhu), pridržavajući se vremena, redoslijeda i načina govorenja; - izlaže i obrazlaže vlastito mišljenje; - usmeno komunicira svoje raspoloženje i iskustva, držeći se koherentnog redoslijeda (vremenski, logički i prostorno) te na povezan način.	Aktivno sluša ako ga tematika zanima i motivira; razumije stavove drugih uz pomoć nastavnika, izražava vlastito mišljenje, osobno i naučeno iskustvo na jednostavan način koristeći često uobičajene izraze, s djelomično nepotpunim rečenicama i nesuvislim izrazima, uz pomoć nastavnika prilagođava vokabular i prepoznaje svrhu komunikacije.	Aktivno sluša ako ga tematika zanima, razumije samo jasno izražena mišljenja, na općenit način izražava vlastito mišljenje, osobna i naučena iskustva, prilagođava vokabular uz nešto nesigurnosti, prepoznaje svrhu komunikacije.	Sluša aktivno, pažljivo i sa zanimanjem, pretežito razumije stajališta drugih; na pravilan i suvisli način, ali ograničavajući se na bitno, izražava vlastito mišljenje, osobna i naučena iskustva; prilagođava vokabular i prepoznaje svrhu komunikacije.	Sluša aktivno, pažljivo i sa zanimanjem, razumije stajališta drugih, na pravilan, suvisli i svojstven način izražava vlastito mišljenje, osobna i naučena iskustva, prilagođava vokabular i prepoznaje svrhu komunikacije.
INTERAKCIJA
A.6.1.
Učenik aktivno sluša, razumije stajališta drugih, izražava osobna i naučena mišljenja i iskustva na logičan i kronološki način, sa suvislim vokabularom, prepoznajući svrhu komunikacije.

VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA

A.6.2.

Učenik sluša i razumije usmene tekstove, priprema usmeni govor na temu koja je predstavljena na satu koristeći kratku argumentaciju pripremljenu unaprijed.

- razumije globalno značenje, osnove informacije i svrhu usmenog teksta;

- prepoznaje ključne izraze teksta koji je čuo, radi bilješke tijekom slušanja koje razrađuje;

- pri slušanju prepoznaje elemente za razlikovanje narativnog, deskriptivnog, izlagačkog, propisujućeg teksta;

- pri slušanju prepoznaje pojedinačne ritmičke i zvučne elemente pjesničkog teksta (reaktivira prethodno usvojene koncepte; aliteracija);

- postavlja pitanja radi razjašnjenja elemenata za razumijevanje teksta;

- odabire informacije prema svrsi;

- raspoznaje svrhu sudjelovanja u usmenoj komunikaciji, služeći se primjerima iz osobnog, školskog i javnog područja;

- na logičan i jasan način govori o onome što je čuo koristeći suvisli način izražavanja, prateći slijed misli te proizvodi strukturirani narativni, deskriptivni, izlagački i propisujući tekst;

- vodi službeni razgovor koristeći jasan izražaj i pridržavajući se relevantne tematike te logičkog i kronološkog redoslijeda

- primjenjuje vještine govornika: govori dovoljno jasno i glasno, dobro artikulira riječi, prati izrečeno neverbalnom komunikacijom koja je u skladu s verbalnom komunikacijom (sugovornika gleda u oči i vodi računa o držanju tijela).

Sluša i s blagim poteškoćama razumije usmene tekstove; priprema jednostavan usmeni govor o temi koja je predstavljena na satu koristeći kratku argumentaciju pripremljenu unaprijed uz pomoć nastavnika.

Sluša i razumije

usmene tekstove; na logičan i jasan način uz uporabu suvislog načina izražavanja priprema strukturiran usmeni govor na temu koja je predstavljena na satu koristeći kratku argumentaciju pripremljenu unaprijed.

Sluša i razumije

usmene tekstove; na logičan i jasan način uz uporabu suvislog i pravilnog načina izražavanja priprema strukturiran i suvisli usmeni govor na temu koja je predstavljena na satu koristeći kratku argumentaciju pripremljenu unaprijed.

Sluša i razumije usmene tekstove; na logičan i jasan način uz uporabu suvislog, pravilnog, svojstvenog i učinkovitog načina izražavanja priprema strukturiran, opsežan i suvisli usmeni govor na temu koja je predstavljena na satu koristeći kratku argumentaciju pripremljenu naprijed.

B) PISANJE
OBRADA	- prikuplja ideje te ih organizira u natuknicama, konceptualnim mapama, shemama; - sažima tekst sintetizirajući ga; - preuređuje i dopunjuje tekst uz pomoć: preoblikuje početnu situaciji, odvijanje radnje, zaključak, stvara različite ishode koji su u skladu s naracijom; - izrađuje razne vrste opisa (objekata, životinja, osoba i okruženja; subjektivni i objektivni); - nanovo piše tekst iz drugačije perspektive, pripovijeda u prvom i trećem licu, umeće preokrete; - uređeno piše upute za igru, recept ili točke nekog pravila; - koristi opisne, narativne i refleksivne sekvence kako bi upotpunio tekst; - sljedeći razne faze piše jednostavne tekstove, jasne i pravilne prema usvojenim modelima (narativni, izlagački, opisni i propisujući tekst).	Uz pomoć nastavnika obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih, koristeći netočan način izražavanja koji nije uvijek suvisao u odnosu na temu.	Uz povremenu pomoć nastavnika obrađuje tekstove, preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih, koristeći prilično točan i učinkovit način izražavanja.	Obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih, svjesno koristeći pravilan i učinkovit način izražavanja.	Bez poteškoća prerađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih na svojstven način, svjesno koristeći učinkovit, opsežan i specifičan način izražavanja.

B.6.1.

Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih.
SAMOSTALNA PRODUKCIJA	- samostalno piše narativne, izlagačke i pjesničke tekstove, jasne i pravilne u pogledu sadržaja i forme; - samostalno izrađuje razne vrste objektivnih i subjektivnih opisa, vodeći računa o pet čula; - uređeno piše upute za igru, recept ili točke nekog pravila; - slobodno eksperimentira s raznim oblicima pisanja (također i na računalo), prilagođavajući obliku teksta vokabular, strukturu teksta i grafička rješenja, uz mogućnost integracije verbalnog teksta uz pomoć multimedijalnih materijala; - samostalno piše kratke maštarske i vjerojatne priče; - koristi tehnike pisanje poput: narativne, deskriptivne, dijaloške i refleksivne sekvence; - poznaje i primjenjuje postupke smišljanja, planiranja, sastavljanja i revidiranja testa na temelju pisane zadaće; - pridržava se grafičkih pravila; - ostvaruje razne oblike kreativnog pisanja u prosi i stihovima.	Uz pratnju nastavnika piše jednostavne tekstove razne vrste vezane uz iskustvo i učenje, koji nisu uvijek jasni, suvisli i povezani te uređuje njihovu strukturu; koristi osnovne tehnike pisanja koje ponekad nisu suvisle u odnosu na sadržaj.	Uz povremenu pomoć nastavnika planira i piše tekstove razne vrste vezane uz iskustvo i učenje koji su gotovo uvijek jasni, suvisli i povezani, uređuje njihovu strukturu pridržavajući se grafičkih pravila; koristi jednostavne tehnike pisanje i elektroničke obrade tekstova.	Planira i piše tekstove razne vrste vezane uz iskustvo i učenje koji su jasni, suvisli i povezani te uređuje njihovu strukturu pridržavajući se grafičkih pravila; svjesno koristi tehnike pisanja i elektroničke obrade tekstova i upotrebljava pravilan i suvisli način izražavanja.	S lakoćom planira i piše svojstvene tekstove razne vrste vezane uz iskustvo i učenje koji su jasni, suvisli i povezani te uređuje njihovu strukturu potpuno pridržavajući se grafičkih pravila; vlada tehnikama pisanja i elektroničke obrade tekstova i upotrebljava pravilan, suvisao, raznolik i specifičan način izražavanja.

B.6.2.

Učenik piše suvisle i povezane tekstove razne vrste, vezane uz iskustva i učenje, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja.
C) ČITANJE
TEHNIKA I	- učvršćuje ekspresivno čitanje; - prepoznaje svrhu čitanja služeći se primjerima iz osobnog, školskog i javnog područja; - primjenjuje tehnike čitanja u sebi (orijentacijsko, selektivno, globalno, produbljeno); - razumije globalan smisao onoga što čita, prepoznaje svrhu i komunikacijsku namjeru pisca prepoznajući njegovo stajalište; - primjenjuje tehnike aktivnog čitanja: definira elemente teksta (naslov, podnaslov, ilustracije, fotografije, posebna slova i boje) te koristi te elemente za postavljanje hipoteza o sadržaju teksta; - zamišlja i vizualizira dok čita, percipira osjećaje koje sugeriraju riječi, sudjeluje u onome što čita, postavlja si pitanja; - razumije implicitne informacija i evidentira implicitne i eksplicitne informacije; - primjenjuje pomoćne tehnike za razumijevanje (podvlači, bilježi informacije, izrađuje mape i sheme); - primjenjuje metodu 5W; - uspoređuje informacije iz raznih tekstova; - oblikuje i obrazlaže osobna mišljenja;	Samostalno čita tekstove razne vrste i uz pomoć nastavnika koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja; razumije, ali ne uvijek svjesno, karakteristične elemente te oblikuje jednostavna osobna mišljenja.	Samostalno čita tekstove razne vrste i koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja; s ponekom pogreškom razumije karakteristične elemente i tipologiju teksta; oblikuje osobna mišljenje te ih izražava na pretežito pravilan i suvisli način.	Samostalno čita tekstove razne vrste i koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja; točno razumije karakteristične element i tipologiju teksta te oblikuje osobna mišljenja izražavajući ih na pravilan i suvisli način; koristi i obrađuje dobivene informacije.	Samostalno čita tekstove razne vrste i koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja; u potpunosti razumije sadržaj te razlikuje oblik i tipologiju teksta; koristi i obrađuje dobivene informacije; oblikuje opsežna osobna mišljenje te ih izražava na svojstven način.
SADRŽAJ C.6.1.
Učenik samostalno čita i razumije tekstove razne vrste te koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja teksta, razumije njegove karakteristične elemente te oblikuje vlastita mišljenja.
	- prepoznaje svojstva epske poezije, analizira osjećaje heroja, univerzalne i vječne vrijednosti koje ih potiču na djelovanje; - razumije civilizacijske aspekte u središtu Ilijade; - vrste tekstova: narativni (fantazijski), deskriptivni (portret), izlagački, propisujući, pjesnički, epski (Ilijada); - „čita“ posebne jezične izražaje: dokumentarni film - raspoznaje ideje i ekspresivna sredstva; - čita, razumije i izražava mišljenja o tekstovima Talijanske nacionalne zajednice.

STRUKTURA

C.6.2.

Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i tehnike pisanja.

- razumije grafičke elemente u tekstu (naslov, odlomci, tipografija);

- prepoznaje noseću strukturu teksta: uvod, razvoj, zaključak, radnja, fabula;

- dijeli tekstu u odlomke i prepoznaje njihovu tipologiju: narativna, deskriptivna, refleksivna i dijaloška;

- prepoznaje strukturu realističkih i fantastičnih tekstova;

- razlikuje između objektivnog i subjektivnog opisivanja;

- prepoznaje neke narativne tehnike: prepoznaje pisca i pripovjedača, upravni i neupravni govor, stajalište;

- razumije glavne formalne karakteristike (stečene dosada) pjesničkog teksta;

- razumije glavne stilske figure stečene dosada;

- prepoznaje tipična svojstva pisanja epske poezije: epitet, patronim, preneseno značenje;

- razumije mehanizam hiperteksta;

- razumije kinematografska sredstva izražavanja (kadar, prizor, perspektiva)

- vrste tekstova: narativni (fantazijski), deskriptivni (portret), izlagački, propisujući, pjesnički, epski (Ilijada);

- čita i razumije pjesničke tekstove na dijalektu te prepoznaje njihove vrijednosti i izražava mišljenje o tekstovima pisaca Talijanske nacionalne zajednice.

Uz pomoć nastavnika prepoznaje temeljne elemente strukture koji su karakteristični za tekst te prepoznaje tehnike pisanja.

Prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta uz povremenu pomoć nastavnika; s nekoliko pogrešaka uspijeva prepoznati tehnike pisanja i stilske figure.

Razumije karakteristične elemente strukture teksta; razumije tehnike pisanja koje može obrazložiti na jasan i suvisli način; prepoznaje stilske elemente teksta i stilske figure.

Bez poteškoća razumije karakteristične elemente strukture teksta; razumije tehnike pisanje koje može točno obrazložiti; razumije stilske elemente teksta i razlikuje stilske figure.

D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU
GRAMATIKA	- poznaje i primjenjuje temeljna ortografska i fonološka pravila i koristi ih za provjeru vlastite i tuđe pisane produkcije te za ispravljanje eventualnih pogrešaka koje pronađe; - prepoznaje i razlikuje glagole po predmetu radnje (prijelazni i neprijelazni); - poznaje i koristi sve glagolske oblike u aktivu; - prepoznaje riječi koje pripadaju razredu priloga; - prepoznaje razne funkcije priloga i priložnih oznaka; - razlikuje razne vrste priloga i priložnih oznaka i prepoznaje promijenjene i izvedene oblike kao i stupnjeve; - koristi prilog za modifikaciju značenje ostalih vrsti riječi; - na suvisli način koristi priloge, priložne oznake i prijedloge kao veznike teksta; - prepoznaje riječi koje pripadaju razredu prijedloga i njihovu funkciju; - razumije značenje prijedloga i prijedložnih izraza te ih koristi na suvisli način, služeći se paralelama u hrvatskom jeziku; - prepoznaje i razlikuje riječi koje pripadaju razredu usklika, prepoznaje njihovu funkciju i primjenjuje ih pravilno; - vlada temeljnim elementima jednostavne rečenice i glavnim načinima proširenja; - razlikuje izrani i neizravni objekt; - prepoznaje i učinkovito u svim njihovim oblicima koristi sljedeće dopune: dopune u dativu, vremena, mjesta, društva, načina, sredstva, namjere, uzorka, dopune u pasivu za živo i neživo.	Površno poznaje i ne primjenjuje pravilno temeljna ortografska i fonološka pravila; uz pomoć prepoznaje, razumije i u različitim situacijama primjenjuje temeljna znanja o sintaktičkoj organizaciji jednostavnih rečenica, o vrstama riječi i glavnim veznicima.	Posjeduje znanje o temeljnim ortografskim i fonološkim pravilima koje nije uvijek zadovoljavajuće zbog čega ga ne primjenjuje stalno; uz pomoć nastavnika prepoznaje, razumije i u različitim situacijama primjenjuje temeljna znanja o sintaktičkoj organizaciji jednostavnih rečenica, o vrstama riječima i glavnim veznicima.	Poznaje i primjenjuje temeljna ortografska i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i u različitim situacijama pravilno primjenjuje temeljna znanja o sintaktičkoj organizaciji jednostavnih rečenica, o vrstama riječi i glavnim veznicima.	Vlada temeljnim ortografskim i fonološkim pravilima; prepoznaje, razumije te u različitim situacijama svjesno i s jednostavnošću primjenjuje temeljna znanja o sintaktičkoj organizaciji rečenica, o vrstama riječi i glavnim veznicima.

D.6.1.

Učenik poznaje i primjenjuje temeljna ortografska i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i primjenjuje temeljna znanja o sintaktičnoj organizaciji jednostavne rečenice, o vrstama riječi i glavnim veznicima.

LEKSIK

- razumije i upotrebljava temeljni i složeniji vokabular;

- istražuje etimološko značenje riječi;

- na suvisli i kreativan način koristi leksik i stilske figure;

- razumije i koristi specifične riječi i pojmove stručnog jezika;

- postavlja leksičke hipoteze;

- izvodi značenje riječi u određenom kontekstu i razumije odnose u značenju između riječi;

- obogaćuje vokabular kroz jezične igre;

- samostalno se koristi rječnikom;

- zna upotrebljavati istoznačnice i protuznačnice;

- u pisanju koristi primjeren leksik i registar;

- poima vrijednost dijalekta svoje regije i važnost višejezičnosti.

Uz stalnu pomoć nastavnika razumije razna značenja riječi, ali ne razumije uvijek značenje neke riječi u tekstu; nije u potpunosti svjestan raznolikosti jezika i dijalekata; uz pomoć koristi izvore znanja.

Uz povremenu pomoć nastavnika razumije razna značenja riječi i u većini slučajeva razumije značenje neke riječi u tekstu; nije uvijek svjestan raznolikosti jezika i dijalekata; uz poticanje koristi izvore znanja.

Razumije razna značenja riječi i poima značenje neke riječi u tekstu; svjestan je raznolikosti jezika i dijalekata; samostalno koristi izvore znanja.

S jednostavnošću razumije razna značenje riječi i poima bez poteškoća značenje neke riječi u tekstu; svjestan je raznolikosti jezika i dijalekata; samostalno i redovno koristi izvore znanja.

D.6.2.

Učenik poima da riječi imaju različita značenja i razumije značenje neke riječi u tekstu; svjestan je da se u komunikaciji koriste različite varijante jezika i dijalekata, koristi izvore znanja.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

7. RAZRED – 140 sati

ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINE USVOJENOSTI
		ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
USMENA INTERAKCIJA	- zauzima stav u kojem aktivno i pažljivo sluša, se prekida ostale sugovornike te se također služi neverbalnim znakovima (znakovi odobravanje/negodovanja, mimika, gestikulacija); - zauzima stav prikladan različitim komunikacijskim situacijama i prepoznaje ton govornik; - uspijeva parafrazirati ono što je čuo kako bi pojasnio vlastito stajalište; - uspoređuje i vrednuje informacije koje je čuo; - razlikuje primarne i sekundarne informacije, eksplicitne i implicitne informacije; - uspijeva protumačiti neverbalnu komunikaciju sugovornika; - govori na suvisli način, odmjerava količinu informacija koje izlaže, uzima u obzir cilj i svrhu komunikacije; - zauzima pozitivan stav i izbjegava nasilnu komunikaciju; - razlikuje između raznih vrsta slušanja: onoga usredotočenog na govornika i njego raspoloženje i onoga fokusiranog na razumijevanje i pamćenje poruka; - izlaže ideje za koje uspijeva pronaći argumente, ustrajava na afirmaciji vlastitih ideja i mišljenja.	Ako je zainteresiran sudjeluje u komunikaciji koja je ponekad netočna i nesuvisla; uz pomoć nastavnika razumije specifične informacije i svrhu komunikacije; povremeno nedostaje poveznica s onim o čemu se govori.	Ako je zainteresiran aktivno sudjeluje u komunikaciji s pokojom nepreciznošću i ne uvijek na suvisli način; razumije specifične informacije i svrhu komunikaciju uz povremenu pomoć nastavnika; povremeno nedostaje poveznica s onim o čemu se govori.	Aktivno sudjeluje u komunikaciji, gotovo uvijek na pravilan, suvisli i svjestan način; gotovo u cijelosti razumije specifične informacije, karakteristike i svrhu komunikacije; govori na suvisli način.	Aktivno, na pravilan, suvisli i svjestan način sudjeluje u komunikaciji; razumije specifične informacije, karakteristike i svrhu komunikacije; govori na suvisli način, učinkovito i svojstveno.
A.7.1.

Učenik je u aktivnoj i svjesnoj komunikaciji, u stanju je razumjeti specifične informacije iz govora, svojstva i svrhu komunikacije; uspijeva postavljati hipoteze o sadržaju.

VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA	- razumije globalno značenje, tematiku, ključne informacije i svrhu usmenog teksta; - slušajući prepoznaje osnovne elemente narativnog, deskriptivnog, izlagačkog, propisujućeg, dramskog teksta; - prepoznaje, ponovno aktivira i učvršćuje određene ritmičke i zvučne elemente pjesničkog teksta koji su prethodno usvojeni; - postavlja pitanja radi pojašnjenja razumijevanja teksta; - razlikuje primarne i sekundarne informacije, eksplicitne i implicitne informacije; - uspoređuje i vrednuje informacije koje je čuo; - uređuje i tumači informacije pomoću natuknica, shema, tablica; - postavlja pitanja drugim slušateljima i po potrebi nadopunjuje njihove odgovore; - prepoznaje svrhu usmene interakcije služeći se primjerima iz osobnog, školskog i javnog područja; - čini poruku razumljivom i učinkovitom; - koristi se vještine govornika: govori dovoljno glasno, dobro artikulira riječi, služi se neverbalnom komunikacijom; - uspijeva pronaći primjerenu ravnotežu između verbalnog i neverbalnog jezika.	Sluša i razumije usmene tekstove; priprema strukturiran usmeni govor o temi koja je predstavljena na satu služeći se jednostavnom, unaprijed pripremljenom argumentacijom i suvislim vokabularom.	Sluša i razumije usmene tekstove; priprema strukturiran usmeni govor o temi koja je predstavljena na satu služeći se unaprijed pripremljenom argumentacijom, na logičan i jasan način i koristeći pravilan, suvisli i djelomično specifičan vokabular.	Sluša i razumije usmene tekstove; priprema strukturiran, opsežan i logičan usmeni govor o temi koja je predstavljena na satu s unaprijed pripremljenom argumentacijom, na logičan i jasan način i koristeći pravilan, suvisli i djelomično specifičan vokabular.	S jednostavnošću sluša i razumije usmene tekstove; priprema strukturiran i opsežan, logičan i učinkovit usmeni govor o temi koja je predstavljena na satu s temeljitijom i unaprijed pripremljenom argumentacijom, na logičan i jasan način i koristeći pravilan, suvisli i specifičan vokabular.

A.7.2.

Učenik sluša i razumije usmene tekstove; priprema usmeni govor na temu koja je predstavljena na satu koristeći kratku argumentaciju pripremljen unaprijed.

B) PISANJE
OBRADA	- prikuplja ideje te ih organizira u natuknicama, konceptualnim mapama, shemama; - sažima tekst sintetizirajući ga prema raznim gledištima; - dopunjava tekst stvarajući okruženja, likove, događaje; - stvara dijelove kako bi obogatio tekst ili tekstu podario drugačiji razvoj događaja; - preuređuje narativni tekst tako što preoblikuje početnu situaciji, odvijanje radnje, zaključak; stvara različite svršetke koji su koherentni s pričom; - preuređuje narativne tekst izmjenjujući redoslijed dijelova, izbacuje ili dodaje likove, izmjenjuje okruženja i epizode; - parafrazira i komentira pjesnički tekst u zadanim vježbama; - objašnjava i piše poredbe i metafore uz pomoć; - vrste tekstova: narativni (dnevnik, pismo, kriminalistička priča, autobiografija, reportaža, humoristična pripovijetka, putopis, avanturistička pripovijetka/roman, intervju, ljetopis, anegdota, izvještaj), hipertekst, dramski, pjesnički, epski tekst.	Uz pomoć nastavnika obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih, koristeći netočan način izražavanja koji nije uvijek suvisao u odnosu na temu.	Uz podršku nastavnika obrađuje tekstove, preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih, koristeći prilično točan i učinkovit način izražavanja.	Obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih, svjesno koristeći pravilan i učinkovit način izražavanja. Vlada osnovnim stilskim figurama te je u stanju izraditi komentar u zadanim vježbama.	Bez poteškoća prerađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih na svojstven način, svjesno koristeći učinkovit, opsežan i specifičan način izražavanja. Vlada osnovnim stilskim figurama te je u stanju izraditi komentar u zadanim vježbama.
B.7.1.
Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih.
SAMOSTALNA PRODUKCIJA	- samostalno piše na jasan i pravilan način narativni tekst (dnevnik, osobno pismo, autobiografija, kriminalistička i humoristična priča); - poštuje strukturu i svojstva za vrste tekstova; - piše pjesmo služeći se tehnikama pisanja koje je naučio;	Uz stalnu pomoć nastavnika radi nacrt i piše jednostavne tekstove razne vrste koji nisu vijek suvisli, povezani i	Uz povremenu pomoć nastavnika radi nacrt i piše tekstove razne vrste koji su gotove uvijek suvisli, povezani i pravilni u pogledu oblika	Radi nacrt i piše tekstove razne vrste koji su suvisli, povezani i pravilni u pogledu oblika i sadržaja te primjenjuje oblike kreativnog pisanja u	Bez poteškoća radi nacrt i piše tekstove razne vrste koji su suvisli, povezani i pravilni u pogledu oblika i sadržaja te s lakoćom primjenjuje

B.7.2.

Učenik piše suvisle i

povezane tekstove razne vrste koji su pravilni u obliku i sadržaju.	- poznaje i primjenjuje postupke pri zamišljanju, izradi nacrta, pisanju i pregledavanju teksta u okviru pisanih zadaća; - poštuje grafička pravila; - slobodno eksperimentira s raznim oblicima pisanja (također na računalu), prilagođavajući vokabular, strukturu teksta, grafička rješenja za oblikovanja teksta, uključujući po prilici verbalni tekst uz pomoć multimedijalnih materijala; - primjenjuje razne oblike kreativnog pisanja u prozi i stihovima.	pravilni u obliku i sadržaju, pri čemu poštuje temeljna grafička pravila.	i sadržaja te primjenjuje jednostavne oblike kreativnog pisanja u prozi i stihovima, pri čemu poštuje grafička pravila za pisanje i pisanje na računalu.	prozi i stihovima, pri čemu poštuje grafička pravila za pisanje i pisanje na računalu služeći se pravilnim i suvislim vokabularom.	svojstvene oblike kreativnog pisanja u prozi i stihovima pri čemu poštuje grafička pravila pisanja i pisanja na računalu služeći se pravilnim, suvislim, raznovrsnim i specifičnim vokabularom.
C) ČITANJE
TEHNIKA I SADRŽAJ	- učvršćuje tehnike čitanja u sebi; - objašnjava svrhu čitanja služeći se primjerima iz osobnog, školskog i javnog područja; - zamjećuje prateće elemente teksta, prisjeća se prethodno usvojenih znanja, postavlja hipoteze o daljnjem razvoju radnji; - razumije poruku, svrhu i komunikacijsku namjeru pisca; - primjenjuje pomoćne tehnike za razumijevanje (podvlači, bilježi informacije, izrađuje mape i sheme); - selekcionira i tumači ključne informacije u odnosu na svrhu teksta te ih koristi za sintetiziranje teksta; - razlikuje između eksplicitni i implicitnih informacija; - pojednostavljuje informacije; - uspoređuje informacije iz raznih tekstova;	Samostalno čita tekstove razne vrste tekstova i uz stalnu pomoć nastavnika koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja; razumije, ali ne uvijek svjesno, karakteristične elemente i tipologiju teksta; oblikuje jednostavna osobna mišljenja uz povremenu jezičnu nesigurnost.	Samostalno čita tekstove razne vrste i koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja, ali ne uvijek na temeljit način; razumije karakteristične elemente i tipologiju teksta; oblikuje osobna mišljenja te ih izražava na pretežito pravilan i suvisli način.	Samostalno čita tekstove razne vrste i koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja; ispravno razumije karakteristične elemente i tipologiju teksta; oblikuje osobna mišljenja te ih izražava na pravilan i suvisli način; koristi i obrađuje dobivene informacije.	Samostalno čita tekstove razne vrste i koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja; u potpunosti razumije sadržaj, razlikuje oblik i tipologiju teksta; svjesno koristi i obrađuje dobivene informacije; oblikuje osobna mišljenja te ih izražava na svojstven način.
C.7.1.
Učenik samostalno čita i razumije tekstove razne vrste te koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja teksta, razumije tematiku te oblikuje osobna mišljenja.

	- oblikuje i obrazlaže osobna mišljenja; - prepoznaje karakteristike epske poezije, analizira osjećaje heroja, univerzalne i vječne vrijednosti koje heroje potiču na djelovanje; - razumije civilizacijske aspekte u središtu Odiseje - radi usporedbe s Ilijadom; - okušava čitanje kao izvor zadovoljstva i osobne koristi i izvan okvira škole; - vrste tekstova: narativni (dnevnik, osobno pismo, autobiografija, kriminalistička priča/roman), pjesnički, epski, dramski; - „čita“ posebne jezike (igrani film) i prepoznaje ideja i izražajna sredstva; razlikuje vrste i uspoređuje film s književnim djelom. - čita, razumije i izražava mišljenja o tekstovima pisaca Talijanske nacionalne zajednice
STRUKTURA	- razumije strukturu teksta (oblik, dijelovi); - prepoznaje karakteristične elemente i tehnike pisanja u tekstovima razne vrste; - prepoznaje razne specifične narativne tehnike: razlikuje pisca i pripovjedača, upravni i neupravni govor, gledište, fabulu, zaplet, retrospektiva, anticipacija, pogled u budućnost, osvrt; - prepoznaje logički, kronološki i prostorni redoslijed prema kojem se razvija tekst; - prepoznaje glavne formalne karakteristike pjesničkog teksta (reaktivira prethodno	Uz pomoć nastavnika prepoznaje temeljne elemente strukture karakteristične za tekst i prepoznaje tehnike pisanja.	Prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta uz povremenu pomoć nastavnika; s ponekom pogreškom uspijeva prepoznati tehnike pisanja i stilske figure.	Razumije karakteristične elemente strukture teksta; razumije tehnika skrivanja i objašnjava njihovu uporabu na jasan i suvisli način; prepoznaste stilske elemente teksta i stilske figure.	S jednostavnošću razumije karakteristične elemente strukture teksta; razumije tehnike pisanja; razumije tehnike pisanja i na precizan način objašnjava njihovu uporabu; razumije stilske elemente teksta te razlikuje i pojašnjava stilske figure.

C.7.2.

Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i razlikuje tehnike pisanja.

	usvojene koncepte i uči prepoznati i objasniti alegoriju; - prepoznaje svojstva epske poezije (Odiseja), razumije njenu strukturu i narativne tehnike (epitet, patronim) - vrste tekstova: narativni (dnevnik, pismo, kriminalistička priča, autobiografija, reportaža, humoristična pripovijetka, putopis, avanturistička pripovijetka/roman, intervju, ljetopis, anegdota, izvještaj, hipertekst) pjesnički, epski, dramski tekst; - čita i razumije pjesničke tekstove na dijalektu, prepoznaje njihovu vrijednosti i izražava mišljenja o tekstovima pisaca Talijanske nacionalne zajednice.
D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU
GRAMATIKA	- poznaje i primjenjuje osnovna ortografska i fonološka pravila i koristi ih za provjeru vlastite i tuđe pisane produkcije te za ispravljanje eventualnih pogreški koje pronađe; - poznaje i razlikuje glagole po predmetu radnje (prijelazni i neprijelazni) i stanju (aktiv, pasiv, povratni) kao i nepravilne i posebne glagole; - razumije funkciju združivanja veznikom i razlikuje nezavisne i zavisne veznike; - razlikuje i prepoznaje veznike od ostalih vrsti riječi istog oblika;	Površno poznaje i ne primjenjuje redovito temeljna pravopisna i fonološka pravila; uz pomoć prepoznaje, razumije i u različitim situacijama primjenjuje osnovna znanja o sintaktičkom uređenju	Posjeduje znanje o temeljnim pravopisnim i fonološkim pravilima koje nije uvijek zadovoljavajuće te ih stoga ne primjenjuje uvijek; uz podršku nastavnika prepoznaje, razumije i u različitim	Poznaje i primjenjuje temeljna pravopisna i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i u različitim situacijama ispravno primjenjuje osnovna znanja o sintaktičkom uređenju	Vlada temeljnim pravopisnim i fonološkim pravilima; prepoznaje te svjesno i s lakoćom u različitim situacijama primjenjuje osnovna znanja o sintaktičkom uređenju jednostavne i složene rečenice, o
D.7.1.
Učenik poznaje i primjenjuje osnova ortografska i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i u različitim situacijama primjenjuje temeljna znanja o sintaktičkom uređenju jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i o vezničkim riječima.
	- prepoznaje rečenicu (zavisno i nezavisno složena rečenica) i razumije razliku između nezavisno i zavisno složenih te umetnutih rečenica; - prepoznaje nezavisno složene rečenice, njihove vrste i funkcije; - ispravno se služi parataksom; - prepoznaje zavisno složene rečenice (subjektna, objektna, izrična, upitna, načinska, vremenska, uzročna, namjerna), njihove stupnjeve, vrstu, oblik i funkciju.	jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i vezničkim riječima.	situacijama primjenjuje osnovna znanja o sintaktičkom uređenju jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi vezničkim riječima.	jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi vezničkim riječima.	vrstama riječi i vezničkim riječima.
LEKSIK	- na temelju školskih i izvanškolskih iskustava, lektire i posebnih aktivnosti širi vlastitu rječničku baštinu tako da je u stanju razumjeti i koristiti riječi cjelokupnog osnovnog vokabulara, uključujući i u različitim značenjima; - razumije i koristi riječi u prenesenom značenju; - razumije i služi se temeljnim i složenijim vokabularom; - razumije i služi se najčešćim specifičnim pojmovima iz školskih predmeta; - koristi primjeren leksik i registar - zna razlikovati denotativno i konotativno značenje, zna prepoznati polisemantične riječi; - obogaćuje vokabular kroz jezične igre; - samostalno se služi rječnikom; - poima vrijednost dijalekta svoje regije i važnost višejezičnosti.	Uz stalnu pomoć nastavnika razumije razliku i analogiju između različitih jezika i dijalekata te njihovu uporabu u društvu (registri) i komunikacije; ne razumije i primjenjuje uvijek osnovna znanja o leksiku i komunikaciji; uz pomoć koristi izvore znanje.	Uz povremenu pomoć nastavnika, razumije razliku i analogiju između različitih jezika i dijalekata te njihovu uporabu u društvu (registri) i komunikaciji; u većini slučajeva razumije i primjenjuje osnovna znanja o leksiku i komunikaciji; uz poticanje služi se izvorima znanja.	Razumije razliku i analogiju između različitih jezika i dijalekata te njihovu uporabu u društvu (registri) i komunikaciji; razumije i primjenjuje osnovna znanja o leksiku i komunikaciji; samostalno koristi izvore znanje.	S lakoćom razumije razliku i analogiju između različitih jezika i dijalekata te njihovu uporabu u društvu (registri) i komunikaciji; razumije i bez poteškoća primjenjuje osnovna znanja o leksiku i komunikaciji; samostalno i redovito upotrebljava izvore znanja.

D.7.2.

Učenik razumije razliku i analogiju između različitih jezika i dijalekata te njihovu uporabu u društvu (registri) i komunikaciji; razumije i u različitim situacijama primjenjuje temeljna znanja o leksiku i komunikaciji; služi se izvorima znanja.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

8. RAZRED – 140 sati

ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINE USVOJENOSTI
		ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
USMENA INTERAKCIJA	- sluša tekstove koji su proizveli druge osobe i koji se također distribuiraju putem medija, prepoznaje njihov izvor i svrhu, tematiku, glavne informacije i stajališta pisca i komunikacijsku svrhu; - sluša tekstove primjenjujući pomoćne tehnike za razumijevanje: tijekom slušanja (natuknice, ključne riječi, sažetci u kratkim rečenicama, uobičajeni simboli) te nakon slušanja (preuređivanje natuknica, pojašnjenje ključnih riječi itd.); - sudjeluje u komunikaicji i raspravi u razredu ili skupni na kompetentan i suvisli način, zauzima stajalište, poštuje vrijeme i redoslijed govorenja kao i mišljenja drugih, preoblikuje vlastiti govor na temelju reakcija drugih; - daje pozitivan osobni doprinos; - u funkciji slušanja koristi vlastito znanje o tipovima teksta; - suvislim redoslijedom i u povezanom obliku usmeno izražava raspoloženje, iskustva, stajališta.	Ako je zainteresiran, sudjeluje u komunikaciji, koja povremeno nije koherentna i suvisla, obrađuje informacije i razumije tekstove uz pomoć učitelja.	Ako je zainteresiran na aktivan način sudjeluje u komunikaciji, koja povremeno nije koherentna i suvisla, u većini slučajeva razumije tekstove koje sluša i prepoznaje njihov izvor; povremena obrada informacija je približna.	Aktivno, koherentno, suvislo i svjesno sudjeluje u komunikaciji, razumije tekstove razne vrste koje sluša i prepoznaje njihov izvor; informacije koje čuje obrađuje na pravilan, jasan i prilično precizan način.	Aktivno, koherentno, suvislo i svjesno sudjeluje u komunikaciji, razumije tekstove razne vrste koje sluša i prepoznaje njihov izvor; obrađuje informacije koje čuje te izražava vlastita mišljenja na pravilan, jasan, povezan, precizan suvisli i svojstven način.
A.8.1.

Učenik aktivno i svjesno sudjeluje komunikaciji; sluša i razumije tekstove razne vrste te prepoznaje njihov izvor; razrađuje mišljenja o raznim kulturnim i društvenim problemima.

VOĐENO SLUŠANJE I USMENA PRODUKCIJA

A.8.2.

Učenik sluša i razumije usmene tekstove; priprema usmeni govor s argumentacijom na temu koja je predstavljena na satu.

- sluša tekst uz pomoć s ciljem prepoznavanja svojstava narativnih, izlagačkih, raspravljačkih, novinarskih i dramskih tekstova;

- prepoznaje i učvršćuje određene ritmičke i zvučne elemente pjesničkog teksta koje je prethodno usvojio;

- uz pomoć konceptualnih mapa uređuje, uspoređuje, tumači i vrednuje informacije, pri čemu razlikuje između primarnih i sekundarnih te eksplicitnih i implicitnih informacija;

- prepoznaje svrhu usmenog govora koristeći se primjerima iz osobnog, školskog i javnog područja;

- priprema usmeno izlaganje, uređuje i organizira materijal te ga prezentira;

- priprema i uređuje raspravu, usvaja pravila ponašanje, sakuplja informacije i sudjeluje s argumentiranim i osobnim prijedlozima;

- sudjeluje u raspravi s ciljem opravdavanja, nagovaranja, uvjeravanja, kritiziranja i iznošenja prijedloga;

- uspijeva pronaći pravu ravnotežu između verbalne i neverbalne komunikacije.

Sluša i razumije usmene tekstove; priprema usmeni govor na temu koja je predstavljena na satu koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju, služi se osnovnim i općim vokabularom.

Sluša i razumije usmene tekstove; priprema strukturiran govor na obrađenu temu koristeći jednostavnu argumentaciju, izražavajući se na logičan i jasan način te služeći se pravilnim i suvislim, ali općim vokabularom.

Sluša i razumije usmene tekstove; priprema usmeni govor određene razine originalnost na obrađenu temu koristeći uvjerljivu argumentaciju i izražavajući se na logičan i jasan način te služeći se pravilnim, suvislim i djelomično specifičnim vokabularom.

Sluša i razumije usmene tekstove; pripremi svojstven usmeni govor na temu koja je predstavljena na satu koristeći temeljito argumentaciju, izražava se na logičan, jasan, učinkovit i funkcionalan način i služi se pravilnim, suvislim, tečnim, specifičnim i raznolikim vokabularom.

B) PISANJE
OBRADA	- prikuplja ideje te ih organizira u natuknicama, konceptualnim mapama, shemama; - preuređuje književne tekstove koristeći upute s kreativnim postupcima, vrši sadržajne i stilske izmjene; - parafrazira i komentira pjesnički tekst u zadanim vježbama; - objašnjava i uz pomoć piše poredbe, metafore i alegorije; - vrste tekstova: narativni (novela, pripovijetka, povijesni i društveni roman, znanstvenofantastični tekst), raspravljački, pjesnički, epski, dramski.	Uz pomoć nastavnika preuređuje tekstove: mijenja redoslijed, sažima, dopunjuje, preoblikuje, parafrazira, koristeći netočan vokabular koji nije uvijek suvisao u odnosu na temu.	Preuređuje tekstove: mijenja redoslijed, sažima, dopunjuje, preoblikuje, parafrazira koristeći gotovo uvijek pravilan i učinkovit vokabular. Vladara osnovnim stilskim figurama te je u stanju izraditi komentare u zadanim vježbama.	Preuređuje tekstove: mijenja redoslijed, sažima, dopunjuje, preoblikuje, parafrazira koristeći pravilan i učinkovit vokabular. Vlada osnovnim stilskim figurama te je u stanju izraditi jasne komentare u zadanim vježbama.	S lakoćom preuređuje tekstove: na svojstven način mijenja redoslijed, sažima, dopunjuje, preoblikuje, parafrazira, koristeći svjesno i s jednostavnošću učinkovit, opsežan i specifičan vokabular. Vlada osnovnim stilskim figurama te je u stanju izraditi jasne komentare i argumente u zadanim vježbama.
B.8.1.
Učenik obrađuje tekstove: preuređuje, sažima, dopunjuje, preoblikuje i parafrazira ih.
SAMOSTALNA PRODUKCIJA	- piše tekstove razne vrste (raspravljački, novinarski, otvorena pisama, priče, izvještaji, pjesnički tekstovi) koji logički i stilski jasni, usklađeni, pravilni, poštujući grafička pravila i upute; - svjesno vlada vremenom pripovijedanja; - slobodno eksperimentira s raznim oblicima pisanja (također na računalu), prilagođavajući obliku teksta vokabular, strukturu i grafička rješenja, uključujući po prilici verbalni tekst uz pomoć multimedijalnih materijala; - primjenjuje razne oblike kreativnog pisanja u prozi i stihovima.	Uz stalnu pomoć nastavnika radi nacrt i piše jednostavne tekstove razne vrste koji nisu vijek suvisli, povezani i pravilni u obliku i sadržaju, pri čemu poštuje temeljna grafička pravila.	Uz povremenu pomoć nastavnika radi nacrt i piše tekstove razne vrste koji su gotove uvijek suvisli, povezani i pravilni u pogledu oblika i sadržaja te primjenjuje jednostavne oblike kreativnog pisanja u prozi i stihovima, pri čemu poštuje grafička pravila za pisanje i pisanje na računalu.	Radi nacrt i piše tekstove razne vrste koji su suvisli, povezani i pravilni u pogledu oblika i sadržaja, stvara svojstvene, argumentirane i opsežne oblike kreativnog pisanja u prozi i stihovima, poštujući grafička pravila za pisanja i pisanje na računalu služeći se pravilnim i suvislim vokabularom.	Bez poteškoća radi nacrt i piše tekstove razne vrste koji su suvisli, povezani i pravilni u pogledu oblika i sadržaja te s jednostavnošću stvara svojstvene oblike kreativnog pisanja s osobnim osvrtima i temeljitom argumentacijom u prozi i stihovima, poštujući grafička pravila za pisanja i pisanje na računalu te služeći se

B.8.2.

Učenik piše suvisle i povezae tekstove razne vrste koji su pravilni u obliku i sadržaju.

					pravilnim, suvislim, raznovrsnim i specifičnim vokabularom.
C) PISANJE
TEHNIKA I SADRŽAJ	- vlada tehnikama čitanja u sebi i na glas; - razumije zaključke bilo koje vrste; - razumije poruku, svrhu i komunikacijsku namjeru pisca; - primjenjuje pomoćne tehnike za razumijevanje (podvlači, bilježi informacije, izrađuje mape i sheme); - selekcionira i tumači ključne informacije u odnosu na svrhu teksta te ih koristi za sintetiziranje teksta; - razlikuje između eksplicitni i implicitnih informacija koje pojednostavljuje i uspoređuje s drugima iz raznih tekstova; - oblikuje i obrazlaže osobna mišljenja; - prepoznaje karakteristike epske poezije, analizira osjećaje heroja, univerzalne i vječne vrijednosti koje heroje potiču na djelovanje; - razumije civilizacijske aspekte u središtu Eneide; - radi usporedbe s Ilijadom i Odisejom i grčkom civilizacijom; - okušava čitanje kao izvor zadovoljstva i osobne koristi i izvan okvira škole; - vrste tekstova: narativni (novela, pripovijetka, povijesni i društveni roman, znanstvenofantastični tekst), raspravljački, pjesnički, epski, dramski; - „čita“ posebne jezike (novinarski tekst), prepoznaje zamisli i sredstva izražavanja, razlikuje vrste; - čita, razumije i izražava mišljenja o tekstovima pisaca Talijanske nacionalne zajednice.	Samostalno čita tekstove razne vrste tekstova i koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja, ali ne uvijek na temeljit način; uz stalnu pomoć nastavnika prepoznaje karakteristične elemente i tipologiju teksta; oblikuje jednostavna osobna mišljenja uz povremenu jezičnu nesigurnost.	Samostalno čita tekstove razne vrste i koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja, ali ne uvijek na temeljit način; prepoznaje karakteristične elemente i tipologiju teksta; oblikuje osobna mišljenja te ih izražava na povremeno nesiguran način.	Samostalno čita tekstove razne vrste i koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja; svjesno prepoznaje karakteristične elemente i tipologiju teksta; oblikuje osobna mišljenja te ih izražava na pravilan i suvisli način; koristi i obrađuje dobivene informacije.	Samostalno čita tekstove razne vrste i koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja. svjesno prepoznaje karakteristične elemente i tipologiju teksta; oblikuje osobna mišljenje te ih izražava na pravilan način koristeći raznovrstan i učinkovit vokabular, daje temeljito obrazložene argumente; obrađuje informacije povezujući ih s vlastitim doživljajima i iskustvima.

C.8.1.

Učenik samostalno čita i razumije tekstove razne vrste te koristi strategije prikladne za analiziranje i sintetiziranje sadržaja teksta, razumije tematiku te oblikuje osobna mišljenja.

STRUKTURA

C.8.2.

Učenik prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta i razlikuje tehnike pisanja.

- prepoznaje svojstva strukture i tehnike pisanje raspravljačkog teksta (problematika, teza, argumenti u prilog tezi, antiteza, argumenti u prilog antitezi), narativnog (alijenacija) i novinarskog teksta te otvorenog pisma;

- reaktivira koncepte koje je do sada usvojio i prepoznaje osnovna svojstva oblika pjesničkog teksta;

- prepoznaje svojstva epske poezije (Eneida), razumije njenu strukturu i narativne tehnike;

- prepoznaje stav pisca prema tematici (pro i kontra, humor, ironija, satira);

- čita i razumije pjesničke tekstove na dijalektu, prepoznaje njihovu vrijednosti i izražava mišljenja o tekstovima pisaca Talijanske nacionalne zajednice.

Uz stalnu pomoć nastavnika prepoznaje elemente strukture karakteristične za tekst; s ponekom pogreškom uspijeva prepoznati tehnike pisanja teksta i stilske figure.

Prepoznaje elemente strukture karakteristične za tekst; prepoznaje tehnike pisanja i razumije njihovu uporabu; s povremenom pomoći nastavnika prepoznaje stilske elemente teksta i stilske figure.

Prepoznaje elemente strukture karakteristične za ekst; razumije tehnike pisanja i pojašnjava njihovu uporabu; prepoznaje stilske elemente teksta i stilske figure.

S jednostavnošću prepoznaje elemente strukture karakteristične za tekst; razumije tehnike pisanja i točno pojašnjava njihovu uporabu; bez poteškoća prepoznaje stav pisca, stilske elemente teksta; razlikuje i objašnjava stilske figure.

D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU
GRAMATIKA	- poznaje i primjenjuje ortografska i fonološka pravila i koristi ih za provjeru vlastite i tuđe pisane produkcije te za ispravljanje eventualnih pogrešaka koje pronađe; - prepoznaje logičko uređenje jednostavne rečenice; - prepoznaje logičku strukturu i hijerarhiju složene rečenice; - u tekstu poznaje vrste riječi i njihova gramatička svojstva; - poznaje sintaktičke veznike i tekstne konektore, znakove interpunkcije i njihovu specifičnu funkciju; - prepoznaje zavisne rečenice (odnosna i pogodbena rečenica – izricanje pogodbe); - poznaje i ispravno koristi upravni i neupravni govor i slaganje vremena; - prepoznaje osnove faze povijesti talijanskog jezika, razliku između jezika i lokalnog dijalekta i stanje dijalekata u Italiji.	Površno poznaje i ne primjenjuje redovito temeljna ortografska i fonološka pravila; uz pomoć prepoznaje, razumije i u različitim situacijama primjenjuje osnovna znanja o sintaktičkom uređenju jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i vezničkim riječima. Posjeduje slaba znanja o povijesti talijanskog jezika i o razlici između jezika i dijalekta.	Posjeduje znanje o temeljnim ortografskim i fonološkim pravilima koje nije uvijek zadovoljavajuće te ih stoga ne primjenjuje uvijek; uz podršku nastavnika prepoznaje, razumije i u različitim situacijama primjenjuje osnovna znanja o sintaktičkom uređenju jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i veznicima. Posjeduje skromna znanja o povijesti talijanskog jezika i o razlici između jezika i dijalekta.	Poznaje i primjenjuje temeljna ortografska i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i u različitim situacijama ispravno primjenjuje osnovna znanja o sintaktičkom uređenju jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i veznicima. Posjeduje dubinska znanja o povijesti talijanskog jezika i o razlici između jezika i dijalekta.	Vlada temeljnim ortografskim i fonološkim pravilima; prepoznaje te svjesno i s lakoćom u različitim situacijama primjenjuje osnovna znanja o sintaktičkom uređenju jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i veznicima. Posjeduje iscrpna znanja o povijesti talijanskog jezika i o razlici između jezika i dijalekta.
D.8.1.
Učenik poznaje i primjenjuje ortografska i fonološka pravila; prepoznaje, razumije i u različitim situacijama primjenjuje znanja o sintaktičkom uređenju jednostavne i složene rečenice, o vrstama riječi i o veznicima; posjeduje znanja o povijest talijanskog jezika; razlikuje između jezika i dijalekta.

LEKSIK

D.8.2.

Učenik razumije razliku i analogiju između različitih jezika i dijalekata te njihovu uporabu u društvu (registri) i komunikaciji; razumije i u različitim situacijama primjenjuje temeljna znanja o leksiku i komunikaciji; služi se izvorima znanja.

- na temelju školskih i izvanškolskih iskustava, lektire i posebnih aktivnosti širi vlastitu rječničku baštinu tako da je u stanju razumjeti i koristiti riječi cjelokupnog osnovnog vokabulara, uključujući i u različitim značenjima;

- razumije i koristi riječi u prenesenom značenju;

- razumije i na ispravan način koristi temeljnu stručnu terminologiju iz raznih područja kao iz područja osobnog interesa;

- odabire primjeren vokabular u odnosu na komunikacijsku situaciju, sugovornike i vrstu teksta;

- koristi vlastito znanje odnosa između značenja riječi (semantička polja i porodica riječi) i mehanizama za tvorbu riječi kao bi razumio nepoznate riječi u tekstu;

- služi se raznim vrstama rječnika; unutar natuknice u rječniku pronalazi informacije koje mu služe kako bi riješio poteškoće o jezičnim nedoumicama;

- poima vrijednost dijalekta svoje regije i važnost višejezičnosti.

Uz stalnu pomoć nastavnika razumije razliku i analogiju između različitih jezika i dijalekata te njihovu uporabu u društvu (registri) i komunikacije; ne razumije i primjenjuje uvijek osnovna znanja o leksiku i komunikaciji; uz pomoć koristi izvore znanja.

Uz povremenu pomoć nastavnika, razumije razliku i analogiju između različitih jezika i dijalekata te njihovu uporabu u društvu (registri) i komunikaciji; u većini slučajeva razumije i primjenjuje osnovna znanja o leksiku i komunikaciji; uz poticanje služi se izvorima znanja.

Razumije razliku i analogiju između različitih jezika i dijalekata te njihovu uporabu u društvu (registri) i komunikaciji; razumije i primjenjuje osnovna znanja o leksiku i komunikaciji; samostalno koristi izvore znanja.

U potpunosti je svjestan razlike i analogije između različitih jezika i dijalekata te njihove uporabe u društvu (registri) i komunikaciji;

S lakoćom razumije razliku i analogiju između različitih jezika i dijalekata te njihovu uporabu u društvu (registri) i komunikaciji; razumije i bez poteškoća primjenjuje osnovna znanja o leksiku i komunikaciji; samostalno i redovito upotrebljava izvore znanja.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik i književnost od 1. do 4. razreda srednje škole

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1. RAZRED – 140 sati

ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINE USVOJENOSTI
ISHODI	RAZRADA ISHODA	ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
KOMUNIKACIJA A 1.1. Učenik koristi govornu i leksičku baštinu talijanskog jezika potrebnu za upravljanje verbalnom komunikacijskom interakcijom u različitim kontekstima.	- služi se jezikom kao kodom za učinkovit prijenos poruka; - prepoznaje razne moguće svrhe komunikacijskog akta; - razumije usmene poruke razne vrste u formalnim i neformalnim situacijama, prepoznaje njihov sadržaj, logičke odnose, svrhu i registre komunikacije; - usmeno se izražava prilagođavajući komunikacijski registar različitim kontekstima, svrsi i primateljima poruke; - u stanju je rekonstruirati značajne trenutke i fenomene u povijesti talijanske književnost; - izražava i zastupa vlastiti stav i priznaje druge stavove.	Govori izlažući sadržaj jednostavnim vokabularom, informaciju prenosi u sekvencijama i situacijama koje nisu nepredviđene, sluša sugovornika i odgovara mu na suvisli način koristeći odgovarajući vokabular.	Govori na jasan i iscrpan način, u predvidljivim kontekstima i argumentira na temelju osnovnih dokumentiranih uporišta, odgovara na prikladan način na poticaje sugovornika koristeći odgovarajući vokabular.	U komunikaciji koja je pozorna i učinkovita u osobnom i školskom kontekstu, koristi suvisli vokabular, obrazlaže vlastite teze, izražava i zastupa vlastiti stav i odgovara na prikladan način na poticaje sugovornika.	U komunikaciji koja je pozorna, učinkovita i raznolika djeluje samostalno i okretno, vokabular i stil odabire ovisno o sugovornicima i zastupljene teze, koristeći velik broj dokumentiranih i spreman je suočiti se s oprečnim stajalištima, interakcija sa sugovornicima je učinkovita, koristi odgovarajući vokabular.


B) PISANJE
	- pravilan koristi strukture talijanskog jezika na različitim razinama sustava: fonologija, pravopis, morfologija, sintaksa glagola te jednostavne i složene rečenice; - ispravno primjenjuje grafička, ortografska, sintaktička i morfološka pravila pisanog izražavanja; - služi se stručnim rječnicima i priručnicima; - slijedeći upute piše analize lirskih, narativnih, dramskih i neknjiževnih tekstova; - piše izlažući svoje misli o pročitanim knjigama pri čemu slijedi radne upute za izradu u odnosu na propisanu lektiru, djela iz odabira nastavnika i druge suvremene teme; - piše i sastavlja tekstove temeljem kreativnog pisanja, prema mogućnosti i na lokalnom dijalektu; - piše i sastavlja razne vrste tekstova, sintaktički i morfološki ispravni, suvisli koji odgovaraju različitim komunikacijskim situacijama, pri čemu poštuje pravila za uporabu veznika i interpunkcije, prilagođavajući vokabular različitim kontekstima, svrsi i primateljima poruke; - sažima i parafrazira tekst na pravilan i jasan način koristeći suvisli vokabular; - radi natuknice i preuređuje sintezu i referate; - priprema pismenu komunikaciju prerađujući stečena znanja za razvoj vlastitog mišljenja.	Uz podršku nastavnika koristi sheme za produkciju tekstova u različitim komunikacijskim svrhama; slijedi upute te izlaže osnovni sadržaj koristeći jednostavni vokabular, pri čemu poštuje sva pravila.	Prema uputama nastavnika i u različitim komunikacijskih svrhama izrađuje sheme te izlaže sadržaj na pravilan i suvisli način, pri čemu poštuje sva pravila; vlastiti stav zastupa služeći se osnovnim dokumentiranim uporištima.	Samostalno stvara tekstove za različite komunikacijske svrhe; sadržaj izlaže na jasan i suvisli način te na odgovarajućoj leksičkoj razini; na ispravan način se služi svim pravilima, dok teze i vlastita stajališta zastupa na suvisli način sa širokim spektrom uporišta.	Samostalno stvara tekstove za različite komunikacijske svrhe, a sadržaj izlaže na suvisli i odgovarajući način; na ispravan način primjenjuje sva pravila; teze i vlastito stajalište zastupa koristeći bogat izbor dokumentiranih uporišta.
B.1.1.

Učenik vlada izražajnim alatima i stvara tekstove razne vrste u ovisno i u cilju različitih komunikacijskih svrha.

C) KNJIŽEVNOST
KORIŠTENJE TEKSTOVA	- čita različite tekstove (u prozi i u stihovima), prepoznaje njihovu poruku i komunikacijsku namjeru; - razumije ukupni smisao pripovijedanih događaja; - razumije osnovna svojstva koja obilježavaju likove; - prepoznaje i opisuje, uspoređuje i vrednuje okruženja, uzročne odnose, okolnosti, motive i teme; - razumije različite tekstove i s drugima dijeli dojmove, osjećaje, emotivne reakcije i iskustva koji proizlaze iz tih tekstova; - razumije književne i neknjiževne tekstove koji pripadaju različitim rodovima i razdobljima; - prepoznaje i razumije elemente koji određuju strukturu, uređenje i formalne aspekte književnog i neknjiževnog teksta; - usvaja instrumente potrebe za interpretaciju tekstova, jezičnu, retoričku i stilsku analizu; - prevodi (parafrazira) i analizira učeni i neučeni tekst, shvaća njegov smisao; - čita i razumije tekstove na dijalektu, prepoznaje vrijednosti talijanske kulture i izražava jednostavna mišljenje o tekstovima pisaca Talijanske nacionalne zajednice.	Uz podršku nastavnika čita, razumije i prepoznaje jednostavne informacije u književnim i neknjiževnim tekstovima. Uz pomoć nastavnika parafrazira, analizira, shvaća smisao prethodno obrađenog teksta.	Uz upute nastavnika čita, razumije i prepoznaje određene informacije i uspoređuje književne i neknjiževne tekstove. Parafrazira, analizira i shvaća smisao prethodno obrađenog teksta uz povremenu pomoć nastavnika.	Samostalno čita, razumije, prepoznaje različite izvore i uspoređuje književne i neknjiževne tekstove, razlikuje i prerađuje informacije te elemente koji određuju strukturu, uređenje i formalne aspekte teksta. Parafrazira i shvaća smisao te bez nesigurnosti analizira učeni tekst.	Samostalno čita, razumije, prepoznaje i prerađuje tekstove iz različitih izvora te uspoređuje književne i neknjiževne tekstove, razlikuje i prerađuje informacije, elemente koji odrađuju strukturu, uređenje i formalne aspekte teksta, instrumente potrebne za jezičnu, retoričku i stilsku analizu teksta. Parafrazira i analizira bez nesigurnosti i brzo shvaća smisao teksta i koji nije prethodno obrađen.

C.1.1.

Učenik čita, razumije, prepoznaje i uspoređuje književne i neknjiževne tekstove. U aktivnom čitanju raspoznaje i prerađuje informacije.

POVIJESNA KONTEKSTU-ALIZACIJA AUTORA, DJELA I KULTURNIH POKRETA

C.1.2.

Učenik stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prepoznajući kroz tekstove razvoj talijanske književnosti i odgovarajući kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

- poznaje osnove etape koje su obilježile razvoj talijanske književnosti, također u odnosu na razvoj društvenih i kulturnih uvjeta;

- svjestan je bogatstva i raznolikosti talijanske tradicije;

- prepoznaje kulturni i etičko-civilizacijski doprinos pisaca;

- stavlja pisce, djela te kulturne i književne pokrete u povijesni kontekst;

- prepoznaje temelje aspekte kulture i književne tradicije kroz učenje najvažnijih mislilačkih pravaca.

Uz podršku nastavnika stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst i u osnovnim crtama prepoznaje razvoj talijanske književnosti.

Uz upute nastavnika stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, poznaje informacije koje određuju razvoj talijanske književnosti.

Samostalno stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prema raznim izvorima poznaje razvoj talijanske književnosti i njen odgovarajući kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

Samostalno stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prema raznim izvorima obrađuje razvoj talijanske književnosti i njen odgovarajući kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

PORTRET PISCA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA

C.1.3.

Učenik poznaje glavne pisce i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine za razdoblje srednjeg vijeka, shvaća misao i poetiku.

- prepoznaje glavne pisce i osnovna djela talijanske i međunarodne kulturne baštine za razdoblje srednjeg vijeka,

- začeci književnosti (pisci, djela, misao i poetika);

- Dante: život, misao, poetika i djela;

- Petrarca: život, misao, poetika i djela;

- Boccaccio: život, misao, poetika i djela;

Uz podršku nastavnika pokazuje osnovno poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine te prepoznaje njihovu misao i poetiku.

Uz upute nastavnika pokazuje dobro poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine te prepoznaje njihovu misao i poetiku.

Samostalno i uz korištenje raznih izvora pokazuje široko poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine te poznaje njihovu misao i poetiku.

Samostalno te uz korištenje i obradu raznih izvora pokazuje široko poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine te poznaje njihovu misao i poetiku.

ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA	- vrednuje svrhovitost vlastitog razumijevanja teksta, prilagođavajući strategije čitanja koje primjenjuje; - radi izbor podataka i informacija i uređuje ih u komunikacijske oblike; - izravno čita tekstove koji su pretpostavka za interpretaciju književnih dijela; - približava se kritičkoj sintezi u odnosu na „čitanje“ bilo kojeg književnog, dramskog, kinematografskog ili drugog roda; - opsežnu čita; - prepoznaje (kroz čitanje, analizu, rasprave, usporedbe i osvrtanja) glavne rodove književnog pripovijedanja na temelju formalnih ili tematskih svojstava; - prepoznaje razne informacije izražene u tekstu; - u tekstovima prepoznaje sekundarna, neizravna značenja: moralna, etička, ideološka orijentacija, aluzija, alegorija itd.; - odabire i čita tekstove prema vlastitoj sklonosti te estetskom ukusu i razvijenom kritičkom mišljenju.	Uz podršku nastavnika razvija osnovno prosuđivanje o temama s kojima se suočava.	Vođen od strane nastavnika razvija prosuđivanje o temama s kojima se suočava.	Djelujući samostalno i koristeći razne izvore tumači i razvija kritičko mišljenje o temama s kojima se suočava.	Djelujući samostalno i koristeći razne izvore, obrađuje, tumači i razvija kritičko mišljenje o temama s kojima se suočava prepoznajući njihovo značenje.
C.1.4.
Učenik razvija kritičko mišljenje u odnosu na obrađene književne i neknjiževne tekstove te kulturne, dramske, kinematografske sadržaje koji su mu predloženi i kojima prisustvuje, prepoznajući njihovo značenje.
Preporuka : Odnosi sa na ishod glede ishoda u književnosti od C.1.1 do C.1.4. U gimnazijskim programima učenik u školskoj godini čita od šest do osam književnih djela prema kurikulumu, od kojih tri pripadaju baštini klasične talijanske književnosti i tri književnosti 20. stoljeća (ostali tekstovi prema slobodnom odabiru nastavnika). Jedno djelo učenik čita prema osobnom odabiru. U prilogu se nalazi popis pisaca i naslova na koje nastavnici mogu uputiti učenike. Za odabir tekstova preporuča se konzulatacija Kataloga za državnu maturu kako bi učenici što više svladali potrebno gradivo.

D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU
SVJESNA UPORABA JEZIKA NA SVIM RAZINAMA	- prepoznaje hijerarhiju informacija i uređuje ih u tablicama, shemama i konceptualnim mapama; - djeluje interaktivno u učenju raznih jezičnih sustava i stavlja u odnos poznavanje raznih jezika; - shvaća značenje leksika u odnosu na kontekst.	Uz podršku nastavnika prepoznaje hijerarhiju informacija te ih uređuje u tablice i sheme.	Uz upute nastavnika prepoznaje hijerarhiju informacija i uređuje ih u tablice i sheme i djeluje interaktivno u pogledu učenja raznih jezičnih sustava.	Djelujući samostalno koristi tehnike čiji je cilj učenje i usvajanje metoda za usavršavanje materinskog jezika.	Djelujući samostalno koristi tehnike čiji je cilj učenje i usvajanje metoda za usavršavanje materinskog jezika, djelujući interaktivno u učenju raznih jezičnih sustava te shvaća značenje vokabulara u odnosu na kontekst.
D.1.1.
Učenik usvaja tehnike čiji je cilj učenje i usvajanje metoda za usavršavanje materinskog jezika.

GRAMATIKA

D.1.2.

Učenik koristi savladane vještine za poboljšavanje kvalitete vlastite jezične produkcije te vlada izražajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju. U govoru/slušanju aktivno razlikuje i prilagođava informacije. Učenik pravilno koristi strukture jezika.

- razmišlja o strukturi talijanskog jezika na raznim razinama sustava: fonologija, pravopis, morfologija, sintaksa, leksik, tvorba riječi, jezične i geografske varijante, registri i posebni jezici;

- ispravno, suvislo i svjesno koristi morfološka, sintaktička i pravopisna pravila za pojedine vrste riječi;

- pomoću prikladnih vježbi uvježbava usmene jezične vještine;

- koristi talijanski jezik u ukupnosti njegovih struktura i razmišlja na metalingvističkoj razini o tradicionalnim razinama analize (gramatička, sintaktička, leksička, semantička);

- pravilno koristi jezične strukture: naglasak, apostrof, razlikuje eliziju i apokopu, razlikuje i pravilno primjenjuje rod i broj imenica i pridjeva, primjenjuje ispravna pravila interpunkcije itd.

Uz pomoć nastavnika prepoznaje svojstva strukture jezika kako bi poboljšao kvalitetu vlastite jezične produkcije.

Uz upute nastavnika prepoznaje svojstva strukture jezika i koristi savladane vještine za poboljšavanje kvalitete vlastite jezične produkcije.

Djelujući samostalno koristi savladane vještine za poboljšavanje kvalitete vlastite jezične produkcije i služi se izražajnim instrumentima potrebnim za komunikaciju;

na pravilan način koristi strukture jezika.

Djelujući samostalno vlada izražajnim instrumentima potrebnim za komunikaciju;

razlikuje i prilagođava informacije pravilno koristeći strukture jezika.

TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU

D.1.3.

U interkulturalnoj perspektivi učenik povezuje tradicije kulture na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini pri čemu osvješćuje proces razvoja talijanskog jezika.

- koristi leksičku baštinu za potrebe komunikacije u svrhu interkulturalne perspektive;

- razumije odnos između jezika, tradicija u kulturi i događaja u društvu;

- poznaje glavne jezične porodice i njihovu geografsku rasprostranjenost;

- poznaje stvarnost autohtone talijanske jezične manjine;

- prepoznaje glavne crte povijesti talijanskog jezika od latinskog do pučkom jeziku;

- svjestan je promjena koje nastaju u jeziku kroz vrijeme i složenosti „lingvističke geografije“.

Uz podršku nastavnika prepoznaje svojstva kulturne i povijesne baštine na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Uz upute nastavnike prepoznaje svojstva i razumije odnos između kulturne i povijesne baštine na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Djelujući samostalno služi se vještinama za povezivanje tradicija u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u interkulturalnoj perspektivi, pri čemu je svjestan procesa razvoja talijanskog jezika.

Djelujući samostalno koristi usavršene vještina za povezivanje tradicija u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u interkulturalnoj perspektivi, pri čemu je svjestan procesa razvoja talijanskog jezika i kompleksnosti njegove „lingvističke geografije“.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2. RAZRED – 140 sati

ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINE USVOJENOSTI
		ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
KOMUNIKACIJA	- služi se jezikom kao kodom za učinkovit prijenos poruka; - prepoznaje razne moguće svrhe komunikacijskog akta; - razumije usmene poruke razne vrste u formalnim i neformalnim situacijama, prepoznaje njihov sadržaj, logičke odnose, svrhu i registre komunikacije; - izražava se usmeno prilagođavajući komunikacijski vokabular različitim kontekstima, svrsi i primateljima poruke; - rekonstruira značajne trenutke i fenomene u povijesti talijanske književnost; - izražava i zastupa vlastiti stav i priznaje stav drugih.	Komunicira usmeno koristeći rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika služeći se jasnim i logičkim jezikom, sluša sugovornika i odgovara mu na suvisli način uz uporabu odgovarajućeg vokabulara. Rekonstruira glavne faze u povijesti talijanske književnosti.	Komunicira usmeno koristeći rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika, služeći se jasnim jezikom i uređenom logičkom strukturom u govoru. Argumentira dokumentiranim osnovnim uporištima i odgovara na način prikladan poticajima sugovornika koristeći odgovarajući vokabular. Poznaje glavne faze u povijest talijanske književnosti.	Usmena komunikacija je pozorna u kojoj na učinkovit način i u različitim kontekstima koristi rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika, zastupa vlastite teze i vlastito stajalište te odgovara na način prikladan impulsima sugovornika. Prepoznaje i pojašnjava značajne pojave u povijesti talijanske književnosti.	Djelujući samostalno usmeno komunicira na pozoran i učinkovit način koristeći rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika na kritičan način bogat sadržajima brzo izmjenjujući registar i stil u odnosu na različite sugovornike; zastupa svoju tezu koristeći bogat izbor dokumentiranih uporišta i služeći se odgovarajućim vokabularom. Rekonstruira značajne trenutke i pojava u povijesti talijanske književnosti.
A.2.1.
Učenik se služi govornom i leksičkom baštinom talijanskog jezika potrebnu za upravljanje verbalnom komunikacijskom interakcijom u različitim kontekstima.

B) PISMENO IZRAŽAVANJE
	- na pravilan način koristi strukture talijanskog jezika na različitim razinama sustava: fonologija, pravopis, morfologija, sintaksa glagola te jednostavne i složene rečenice; - ispravno primjenjuje grafička, ortografska, sintaktička i morfološka pravila u pismenom izražavanju; - služi se stručnim rječnicima i priručnicima; - slijedeći upute analizira pjesničke, narativne, dramske i neknjiževne tekstove; - piše referate izlažući slijedeći radne upute za izradu u odnosu na lektiru iz kurikuluma, djela iz odabira nastavnika i druge suvremene teme; - piše članke slijedeći radne upute za izradu; - stvara tekstove iz područja kreativnog pisanja, prema mogućnosti također i na lokalnom dijalektu; - stvara tekstove razne vrste koji su sintaktički i morfološki pravilni i suvisli te koji odgovaraju različitim komunikacijskim situacijama, pri čemu poštuje pravila za uporabu veznika interpunkcije, prilagođavajući vokabular različitim kontekstima, svrsi i primateljima poruke; - sažima i parafrazira tekst na pravilan i jasan način koristeći suvisli vokabular; - radi natuknice i preuređuje sintezu i referate; - priprema pismenu komunikaciju prerađujući stečena znanja za razvoj vlastitog mišljenja.	Uz podršku nastavnika na pravilan način koristi izražajne alate i stvara tekstove razne vrste u odnosu na različite komunikacijske svrhe, izlažući sadržaj jednostavnim vokabularom i poštujući sva pravila.	Uz upute nastavnika na pravilan način koristi izražajne alate i stvara tekstove razne vrste u odnosu na komunikacijske svrhe, izlažući sadržaj na suvisli i povezan način, zastupa vlastiti stav koristeći temeljna dokumentirana uporišta u odnosu na različite komunikacijske svrhe.	Djelujući samostalno na pravilan način koristi izražajne alate i stvara tekstove razne vrste u odnosu na različite komunikacijske svrhe, izlažući sadržaj na jasan, suvisli i odgovarajući način na leksičkoj razini te služeći se ispravno svim pravilima; zastupa vlastite teze na suvisli način sa širokim spektrom uporišta.	Djelujući samostalno na pravilan način koristi izražajne alate i stvara tekstove razne vrste u odnosu na različite komunikacijske svrhe, izlažući sadržaj na suvisli i odgovarajući način, opsežnim na leksičkoj razini, služeći se ispravno svim pravilima, zastupa vlastite teze koristeći bogat izbor dokumentiranih uporišta dajući svojstveno i obrazloženo osobno mišljenje.
B.2.1.
Učenik pravilno koristi izražajne alate i stvara tekstove razne vrste u odnosu na različite komunikacijske svrhe.

C) KNJIŽEVNOST
KORIŠTENJE TEKSTOVA	- razumije književne i neknjiževne tekstove koji pripadaju različitim rodovima i razdobljima; - razumije ukupni smisao pripovijedanih događaja; - razumije osnovna svojstva koja obilježavaju likove; - uspoređuje i vrednuje okruženja, uzročne odnose, okolnosti, motive i teme; - razumije elemente koji određuju strukturu, uređenje i formalne aspekte teksta; - usvaja instrumente potrebe za interpretaciju tekstova, jezičnu, retoričku i stilsku analizu; - prevodi (parafrazira) i analizira učeni (i neučeni) tekst, shvaća njegov smisao; - čita i razumije tekstove na dijalektu, prepoznaje vrijednosti talijanske kulture i izražava jednostavna mišljenje o tekstovima pisaca Talijanske nacionalne zajednice.	Uz podršku nastavnika čita i prepoznaje jednostavne informacije i kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. Parafrazira i analizira obrađeni tekst, shvaća njegov smisao i koristi alate za interpretaciju te lingvističku i stilsku analizu.	Uz upute nastavnika čita i razumije osnove informacije, kritički razmišlja i uspoređuje književne i neknjiževne tekstove. Parafrazira i analiza obrađeni tekst, shvaća njegov smisao, uspoređuje i vrednuje tekstove primjenjujući alate za interpretaciju te lingvističku, retoričku i stilsku analizu.	Djelujući samostalno, čita, parafrazira i razumije informacije iz raznih izvora. Kritički razmišlja uspoređujući književne i neknjiževne tekstove, raspoznaje i prerađuje informacije i elemente koji određuju strukturu, uređenje i formalno obilježje teksta. Bez nesigurnosti analizira obrađeni tekst primjenjujući alate potrebne za interpretaciju te lingvističku, retoričku i stilsku analizu.	Djelujući samostalno čita, parafrazira, razumije, promišlja i vrednuje informacije koje obrađuje uspoređujući književne i neknjiževne tekstove, raspoznaje i prerađuje informacije, elemente koji određuju strukturu, uređenje i formalna obilježja teksta. Bez nesigurnosti analizira obrađeni tekst i razumije smisao teksta primjenjujući lingvističku, retoričku i stilsku analizu.

C.2.1.

Učenik čita i kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. U aktivnom čitanju raspoznaje i prerađuje informacije.

POVIJESNA KONTEKSTU-ALIZACIJA PISACA, DJELA I KULTURNIH POKRETA

C.2.2.

Učenik stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prepoznajući kroz tekstove razvoj talijanske književnosti i odgovarajući kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

- poznaje osnove etape koje su obilježile razvoj talijanske književnosti, također u odnosu na razvoj društvenih i kulturnih uvjeta;

- svjestan je bogatstva i raznolikosti talijanske tradicije;

- prepoznaje kulturni i etičko-civilizacijski doprinos pisaca;

- stavlja pisce, djela te kulturne i književne pokrete u povijesni kontekst;

- prepoznaje temelje aspekte kulture i književne tradicije kroz učenje najvažnijih mislilačkih pravaca.

Uz podršku nastavnika stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni konteksti poznaje osnovne etape razvoja talijanske književnosti

Uz upute nastavnika stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, pronalazeći u temeljnim izvorima značajke koje određuju razvoj talijanske književnosti.

Samostalno stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, pronalazeći u raznim izvorima bogatstvo i raznolikost talijanske tradicije kao i razvoj talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

Samostalno stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, prepoznajući i obrađujući kroz razne izvore bogatstvo i raznolikost talijanske tradicije kao i razvoj talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

PORTRETI

PISCA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA

C.2.3.

Učenik poznaje glavne pisce i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine za razdoblje od humanizma do baroka, shvaća misao i poetiku.

- prepoznaje glavne pisce i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine za razdoblje od humanizma do baroka;

- književnost od humanizma do baroka (pisci, djela, misao i poetika);

- Lorenzo de' Medici, Angelo Poliziano, Luigi Pulci, Matteo Maria Boiardo, Leon Battista Alberti, Leonardo da Vinci itd.. (misao i djela);

- Ludovico Ariosto: život, misao, poetika i djela;

- Niccolò Machiavelli: život, misao, poetika i djela;

- Torquato Tasso: život, misao, poetika i djela;

- znanstvena misao (Galilei, Bruno, Campanella).

Uz podršku nastavnika pokazuje osnovno poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine te prepoznaje njihovu misao i poetiku.

Uz upute nastavnika pokazuje široko znanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine te prepoznaje njihovu misao i poetiku.

Samostalno i uz korištenje raznih izvora pokazuje temeljito poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine te poznaje njihovu misao i poetiku.

Samostalno te uz korištenje i obradu raznih izvora pokazuje široko i temeljito poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine te poznaje njihovu misao i poetiku.

ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA	- vrednuje svrhovitost vlastitog razumijevanja teksta, prilagođavajući strategije čitanja koje primjenjuje ukoliko se iste pokazuju neučinkovite; - radi izbor podataka i informacija i uređuje ih u komunikacijske oblike; - izravno čita tekstove koji su pretpostavka za interpretaciju književnih dijela; - približava se kritičkoj sintezi u odnosu na „čitanje“ bilo kojeg književnog, dramskog, kinematografskog ili drugog roda; - opsežno čita; - prepoznaje (kroz čitanje, analizu, rasprave, usporedbe i osvrtanja) glavne rodove književnog pripovijedanja na temelju formalnih ili tematskih svojstava; - prepoznaje razne informacije izražene u tekstu; - u tekstovima prepoznaje sekundarna, neizravna značenja: moralno, etičko, ideološka orijentacija, aluzija, alegorija itd.; - odabire i čita tekstove prema vlastitoj sklonosti te estetskom ukusu i razvijenoj kritičkoj misli.	Uz podršku nastavnika usavršava osnovno rasuđivanje o temama s kojima se suočava.	Uz orijentacijsku pomoć nastavnika usavršava rasuđivanje o temama s kojima se suočava.	Djelujući samostalno i koristeći razne izvore tumači i usavršava kritičko mišljenje o temama s kojima se suočava.	Djelujući samostalno i koristeći razne izvore, obrađuje, tumači i usavaršava kritičko mišljenje o temama s kojima se suočava prepoznajući njihovo značenje.
C.2.4.
Učenik razvija kritičko mišljenje u odnosu na obrađene književne i neknjiževne tekstove te kulturne, dramske, kinematografske sadržaje koje su mu predložene i kojima prisustvuje, prepoznajući njihovo značenje.
Preporuka : Odnosi sa na ishod glede ishoda u književnosti od C.2.1 do C.2.4. U gimnazijskim programima učenik u školskoj godini čita od šest do osam književnih djela prema kurikulumu, od kojih tri pripadaju baštini klasične talijanske književnosti i tri književnosti 20. stoljeća (ostali tekstovi prema slobodnom odabiri nastavnika). Jedno djelo učenik čita prema osobnom odabiru. U prilogu se nalazi popis pisaca i naslova na koje nastavnici mogu uputiti učenike. Za odabir tekstova preporuča se konzultacija Kataloga za državnu maturu kako bi učenici što više savladali potrebno gradivo.

D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU
SVJESNA UPORABA JEZIKA NA SVIM RAZINAMA	- prepoznaje hijerarhiju informacija i uređuje ih u tablicama I shemama (konceptualnim mapama); - djeluje interaktivno u učenju raznih jezičnih sustava; - shvaća značenje leksika u odnosu na kontekst.	Uz podršku nastavnika prepoznaje hijerarhiju informacija te ih uređuje u sheme, razumije značenje leksika u odnosu na kontekst.	Uz upute nastavnika prepoznaje hijerarhiju informacija i uređuje ih u sheme, u interakciji uči jezične sustave i razumije značenje leksika u odnosu na kontekst.	Djelujući samostalno koristi usvojene tehnike za učenje i usvajanje metoda za usavršavanje materinskog jezika, razmišlja o korištenju rječničke i izražajne baštine u različitim kontekstima.	Djelujući samostalno koristi tehnike čiji je cilj učenje i usvajanje metoda za usavršavanje materinskog jezika, djelujući interaktivno u učenju raznih jezičnih sustava te razumije značenje leksika u odnosu na kontekst.
D.2.1.

Učenik usvaja tehnike čiji je cilj učenje i usvajanje metoda za usavršavanje materinskog jezika.

GRAMATIKA

D.2.2.

Učenik pravilno koristi izražajne alate potrebna za komunikaciju. U aktivnom govoru/slušanju prilagođava informacije.

- ispravno, suvislo i svjesno koristi morfološka, sintaktička i pravopisna pravila za pojedine vrste riječi;

- pomoću prikladnih vježbi uvježbava usmene jezične vještine;

- koristi talijanski jezik u cjelini njegovih struktura i razmišlja na metalingvističkoj razini o tradicionalnim razinama analize (gramatička, sintaktička, leksička, semantička);

- pravilno koristi jezične strukture: glagolski načini, glagolska vremena i primjenjuje ispravna ortografska pravila.

Uz pomoć nastavnika razmišlja o svojstvima strukture jezika kako bi poboljšao kvalitetu vlastite jezične produkcije.

Uz upute nastavnika razmišlja o svojstvima strukture jezika i koristi savladane vještine za poboljšavanje kvalitete vlastite jezične produkcije.

Samostalno razmišlja o jezičnim strukturama te koristi savladane vještine za poboljšavanje kvalitete vlastite jezične produkcije i služi se izražajnim alatima potrebnim za komunikaciju; na pravilan način koristi strukture jezika.

Samostalno na metalingvističkoj razini razmišlja o tradicionalnim razinama analize; vlada izražajnim sredstvima potrebnim za komunikaciju, razlikuje i prilagođava informacije koristeći na pravilan način strukture jezika.

TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU

D.2.3.

U interkulturalnoj perspektivi učenik povezuje tradicije u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini pri čemu osvješćuje procesa razvoja talijanskog jezika.

- koristi leksičku baštinu za potrebe komunikacije u svrhu interkulturalne perspektive;

- razumije odnos između jezika, tradicija u kulturi i događaja u društvu;

- poznaje glavne jezične porodice i njihovu geografsku rasprostranjenost;

- poznaje stvarnost autohtone talijanske jezične manjine;

- prepoznaje glavne crte povijesti talijanskog jezika od latinskog prema pučkom jeziku;

- svjestan je promjena koje u jeziku nastaju kroz vrijeme i kompleksnosti lingvističke geografije.

Uz podršku nastavnika određuje svojstva kulturne i povijesne baštine na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Prepoznaje proces razvoja materinskog jezika kao elementa vlastitog identiteta.

Uz upute nastavnike određuje svojstva i razumije odnos između kulturne i povijesne baštine na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Razumije povijesni razvoj talijanskog jezika i prepoznaje vrijednost materinskog jezika kao elementa vlastitog identiteta.

Samostalno koristi vještine za određivanje veza između tradicija u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u interkulturalnoj perspektivi pri čemu je svjestan procesa razvoja talijanskog jezika prepoznajući vrijednost materinskog jezika kao elementa vlastitog identiteta.

Samostalno primjenjuje usavršene vještine za određivanje veza između tradicija u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u interkulturalnoj perspektivi razvojnog procesa talijanskog jezika i složenosti njegove „lingvističke geografije“; samostalno prepoznaje vrijednost materinskog jezika kao temeljnog elementa vlastitog identiteta.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

3. RAZRED – 140 sati

ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINE USVOJENOSTI
		ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
KOMUNIKACIJA	- služi se jezikom kao kodom za prijenos poruka; - prepoznaje razne moguće svrhe komunikacijskog akta; - razumije usmene poruke razne vrste u formalnim i neformalnim situacijama, prepoznaje njihov sadržaj, logičke odnose, svrhu i registre komunikacije; - izražava se usmeno prilagođavajući komunikacijski rječnik različitim kontekstima, svrsi i primateljima poruke; - izražava se poštujući tematiku i slijedeći suvisli tematski redoslijed, s pravilnim leksikom i ispravnom morfosintaksom; - zna rekonstruirati značajne trenutke i fenomene u povijesti talijanske književnost stavljajući ih u kontekst europske perspektive; - izražava i zastupa vlastito stajalište i priznaje druga stajališta.	Komunicira usmeno koristeći govornom i leksičkom baštinom talijanskog jezika, služi se jasnim vokabularom i uređenom logičkom strukturom govora, sluša sugovornike i odgovara im na suvisli način.	Komunicira usmeno koristeći govornom i leksičkom baštinom baštinu talijanskog jezika na jasan i iscrpan način, zna argumentirati koristeći temeljna dokumentirana uporišta, odgovora na odgovarajući način na poticaje sugovornika.	Komunicira usmeno koristeći govornom i leksičkom baštinom baštinu talijanskog jezika na pozoran i učinkovit način u osobom i školskom okviru, zastupa vlastite teze na strukturiran način, izražava i zastupa vlastito stajalište i na primjeren način odgovara na poticaje sugovornika.	Komunicira usmeno koristeći govornom i leksičkom baštinom baštinu talijanskog jezika na pozoran, učinkovit i kritičan način bogat sadržajima; vješto mijena registar i stil u odnosu na različite sugovornike i zastupa svoju tezu s bogatim izborom dokumentiranih uporišta, pri čemu se suočava i s oprečnim stajalištima; interakciju sa sugovornicima providi na učinkovit način služeći se odgovarajućim vokabularom.
A.3.1.
Učenik se služi govornom i leksičkom baštinom talijanskog jezika potrebnu za upravljanje verbalnom komunikacijskom interakcijom u različitim kontekstima.

B) PISANO IZRAŽAVANJE
	- pravilno i svjesno koristi strukture talijanskog jezika na različitim razinama sustava: fonologija, pravopis, morfologija, sintaksa glagola te jednostavne i složene rečenice; - slijedeći upute analizira pjesničke, narativne, dramske i neknjiževne tekstove; - piše eseje slijedeći radne upute za izradu; - piše seminarske radove slijedeći radne upute za izradu; - piše referate izlažući slijedeći radne upute za izradu u odnosu na lektiru iz kurikuluma, djela iz odabira nastavnika i druge suvremene teme; - piše članke slijedeći radne upute za izradu; - stvara tekstove iz područja kreativnog pisanja, prema mogućnosti također i na lokalnom dijalektu; - koristi izvore znanje, uključujući one multimedijalne, prerađuje informacije u jasnom obliku; - koristi različite jezične registre ovisno o kontekstima i komunikacijskim svrhama; - priprema pismenu komunikaciju prerađujući usvojena znanja za razvoj vlastitog mišljenja; - primjenjuje načela jezične prikladnosti, povezanosti, jasnoće i ispravnosti.	Uz podršku nastavniku i vođen odgovarajućim smjernicama, stvara prikladne i suvisle tekstove u odnosu na postavljene zahtjeve, koristi jasnu sintaksu, uobičajeni vokabular koji je prikladan svrsi i poštujući sva pravila, argumentira koristeći temeljna dokumentirana uporišta.	Uz upute nastavnika stvara prikladan, suvisli i povezan tekst u odnosnu na postavljene zahtjeve, koherentan i kohezivan, s jednostavnom sintaksom i ponekad složenom; koristi registar i vokabular koji su prikladni svrsi, slijedeći sva pravila i argumentirajući vlastito stajalište opsežnim uporištima.	Samostalno stvara prikladan, suvisli i povezan tekst u odnosu na postavljene zahtjeve, uspostavljajući povremeno međupredmetne poveznice s odgovarajućim vokabularom; pridržava se svih pravila i zastupa vlastite teze i vlastito stajalište služeći se bogatim izborom dokumentiranih uporišta.	Samostalno stvara prikladan, suvisli i povezan tekst u odnosu na postavljene zahtjeve, s registrom koji odgovara svrsi, sa strukturiranom sintaksom, raznolikim vokabularom; ispravno primjenjuje sva pravila, zastupa vlastite teze i vlastito stajališta služeći se bogatim izborom dokumentiranih uporišta dajući svojstvenu interpretaciju.
B.3.1.

Učenik vlada izražajnim alatima i stvara tekstove razne vrste u odnosu na različite komunikacijske svrhe.

C) KNJIŽEVNOST
KORIŠTENJE TEKSTOVA	- razumije književne i neknjiževne tekstove koji pripadaju različitim rodovima i razdobljima; - razmišlja o ukupnom smislu pripovijedanih događaja; - razmišlja o osnovnim svojstvima koja obilježavaju likove; - uspoređuje i vrednuje okruženja, uzročne odnose, okolnosti, motive i teme, također u pogledu vještina usvojenih u književnom obrazovanju; - razumije elemente koji određuju strukturu, uređenje i formalne aspekte teksta; - usvaja instrumente potrebe za interpretaciju tekstova, jezičnu, retoričku i stilsku analizu; - radi izvantekstualne usporedbe (odnos teksta prema drugim tekstovima, prema kulturnom kontekstu itd.); - razumije različite tekstove i s drugima dijeli dojmove, osjećaje, emotivne reakcije i iskustva koji proizlaze iz tih tekstova; - razmišlja o raznim tekstovima, prepoznaje njihovu poruku komunikacijsku namjeru; - parafrazira i analizira tekst o kojemu je učio (i o kojemu nije), shvaća njegov smisao; - čita i razumije tekstove na dijalektu, prepoznaje vrijednosti talijanske kulture i izražava jednostavna mišljenje o tekstovima pisaca Talijanske nacionalne zajednice.	Uz podršku nastavnika čita i prepoznaje informacije, kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima, prepoznaje njihova svojstva. Parafrazira i analizira obrađeni tekst i razumije njegov smisao.	Uz upute nastavnika, čita i razumije tekstove, prepoznaje ključne informacije i analizira književne i neknjiževne tekstove o kojima kritički razmišlja. Parafrazira i analizira obrađeni tekst i razumije njegov smisao, vrednuje tekstove primjenjujući alate za interpretaciju te lingvističku, retoričku i stilsku analizu.	Samostalno čita, parafrazira i razumije informacije iz raznih izvora. Kritički razmišlja uspoređujući književne i neknjiževne tekstove, raspoznaje i prerađuje informacije i elemente koji određuju strukturu, uređenje i formalne aspekte. Bez nesigurnosti analizira obrađeni tekst primjenjujući alate potrebne za interpretaciju te lingvističku, retoričku i stilsku analizu.	Samostalno čita, parafrazira, kritički razmišlja i obrađuje tekstove iz raznih izvora i uspoređuje književno i neknjiževne tekstove, produbljuje obrađenu problematiku, bez nesigurnosti analizira i brzo poima smisao također u odnosu na tekst koji nije prethodno obrađen.

C.3.1.

Učenik čita i kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. U aktivnom čitanju tumači i procjenjuje informacije.

VALORIZACIJA KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA

C.3.2.

Učenik valorizira književne i neknjiževne tekstove određujući jezična svojstva i estetsku dimenziju.

- formulira opažanja o jezičnim svojstvima tekstova koje čita;

- valorizira tekstove koji pripadaju književnoj tradiciji;

- valorizira estetsku dimenziju.

Uz podršku nastavnika valorizira osnovne crte književnih i neknjiževnih tekstova, određujući jezična svojstva i estetsku dimenziju.

Uz upute nastavnika općenito valorizira književne i neknjiževne tekstove, određujući jezična svojstva i estetsku dimenziju.

Samostalno i koristeći razne izvore, opširno valorizira književne i neknjiževne tekstove, određujući jezična svojstva i estetsku dimenziju. .

Samostalno produbljujući i obrađujući razne izvore opširno i u okviru konteksta valorizira književne i neknjiževne tekstove, određujući jezična svojstva i estetsku dimenziju.

POVIJESNA KONTEKSTU-ALIZACIJA PISACA, DJELA I KULTURNIH POKRETA

C.3.3.

Učenik stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, uspoređujući u europskoj perspektivi proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

- poznaje osnove faze koje su obilježile razvoj talijanske književnosti, također u odnosu na razvoj društvenih i kulturnih uvjeta;

- svjestan je bogatstva i raznolikosti talijanske tradicije;

- prepoznaje kulturni i etičko-civilizacijski doprinos pisaca;

- stavlja pisce, djela te kulturne i književne pokrete u povijesni kontekst;

- prepoznaje temelje aspekte kulture i književne tradicije kroz učenje najvažnijih mislilačkih pravaca;

- povezuje tradicije u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u geopolitičkoj i interkulturnoj perspektivi;

- stavlja u kontekst književne tekstove talijanske tradicije uzimajući u obzir i europsku i europsku pozadinu;

- prepoznaje interkulturnu perspektivu elemenata identiteta i različitosti između talijanske kulture i kulture drugih zemalja.

Uz podršku nastavnika u osnovnim crtama stavlja pisce, kulturne pokrete i književno stvaralaštvo u povijesni kontekst. U europskoj perspektivi uspoređuje proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

Uz upute nastavnika stavlja glavne informacije o piscima, kulturnim pokretima i književnom stvaralaštvu u povijesni kontekst. Prepoznaje svjesne poveznice i u europskoj perspektivi uspoređuje proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

Samostalno stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst obrađujući razne izvore. Prepoznaje svjesne poveznice, tumači i u europskoj perspektivi uspoređuje proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

Samostalno stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst, produbljujući i obrađujući razne izvore. Kroz interkulturnu perspektivu prepoznaje elemente identiteta i različitosti između talijanske kulture i kulture drugih zemalja uspoređujući u europskoj dimenziji proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

PORTRETI PISCA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA

C.3.4.

Učenik poznaje glavne pisce i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine za razdoblje od 18. do 19. stoljeća.

- prepoznaje glavne pisce i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine za razdoblje 18. i 19. stoljeća;

- književnost 18. i 19. stoljeća (pisci, djela, misao i poetika);

- Carlo Goldoni: život, misao, poetika i djela;

- Giuseppe Parini: život, misao, poetika i djela;

- Vittorio Alfieri: život, misao, poetika i djela;

- Ugo Foscolo: život, misao, poetika i djela;

- Alessandro Manzoni: život, misao, poetika i djela;

- Giacomo Leopardi: život, misao, poetika i djela;

- Giovanni Verga: život, misao, poetika i djela

Uz podršku nastavnika pokazuje osnovno znanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine, prepoznaje njihovu misao i poetiku.

Uz upute nastavnika pokazuje dobro poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine, prepoznaje njihovu misao i poetiku.

Samostalno i koristeći razne izvore pokazuje široko znanje o glavnim piscima i djelima talijanske i međunarodne kulturne baštine te razumije njihovu misao i poetiku.

Samostalno te koristeći i obrađujući razne izvore pokazuje široko znanje o glavnim piscima i djelima talijanske i međunarodne kulturne baštine te razumije njihovu misao i poetiku.

ČITANJE I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA	- vrednuje svrhovitost vlastitog razumijevanja teksta; - izravno čita tekstove koji su pretpostavka za interpretaciju književnih dijela; - približava se kritičkoj sintezi u odnosu na „čitanje“ bilo kojeg književnog, dramskog, kinematografskog ili drugog roda; - prepoznaje glavne rodove književnog pripovijedanja; - u tekstovima prepoznaje sekundarna, neizravna značenja: moralno, etičko, ideološka orijentacija, aluzija, alegorija itd.; - odabire i čita tekstove prema vlastitoj sklonosti te estetskom ukusu i razvijenoj kritičkoj misli.	Uz podršku nastavnika dorađuje temeljni način promišljaja o temi s kojom se susreće.	Uz uputu nastavnika dorađuje i usavršava način promišljanja o temi s kojom se susreće.	Samostalno i koristeći razne izvore dorađuje i usavršava način promišljanja kritički razmišljajući o temi s kojom se susreće..	Samostalno i koristeći razne izvore, koje obrađuje tijekom svog razvojnog procesa i sazrijevanja vlastitih pogleda kritički razmišljajući o temi s kojom se susreće.
C.3.5.
Učenik razvija kritičko mišljenje u odnosu na obrađene književne i neknjiževne tekstove te kulturne, dramske, kinematografske manifestacije koje su mu predložene i kojima prisustvuje, prepoznajući njihovo značenje i obrađujući ga u svom razvojnom procesu i kroz zrelost vlastitih pogleda.
Preporuka : Odnosi sa na ishod glede ishoda u književnosti od C.3.1 do C.3.5. U gimnazijskim programima učenik u školskoj godini čita od šest do osam književnih djela prema kurikulumu, od kojih tri pripadaju baštini klasične talijanske književnosti i tri književnosti 20. stoljeća (ostali tekstovi prema slobodnom odabiri nastavnika). Jedno djelo učenik čita prema osobnom odabiru. U prilogu se nalazi popis pisaca i naslova na koje nastavnici mogu uputiti učenike. Za odabir tekstova preporuča se konzultacija Kataloga za državnu maturu kako bi učenici što više svladali potrebno gradivo.

D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU
SVJESNA UPORABA JEZIKA NA SVIM RAZINAMA	- koristi usavršene vještine kako bi poboljšao kvalitetu komunikacije i tekstove koje stvara; - djeluje interaktivno u učenju raznih jezičnih sustava; - koristi rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika sukladno komunikacijskim potrebama u različitim kontekstima.	Uz podršku nastavnika koristi usavršene vještine, rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika i prepoznaje hijerarhiju informacija koje uređuje u shemama.	Uz upute nastavnika koristi usavršene vještine, rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika te prepoznaje hijerarhiju informacija djelujući interaktivno u učenju raznih jezičnih sustava.	Djelujući samostalno i koristeći usavršene vještine pokazuje da je usvojio tehnike za usavršavanje materinskog jezika. Služi se rječničkom i izražajnom baštinom talijanskog jezika u različitim kontekstima i vlada hijerarhijom informacija.	Djelujući samostalno i koristeći usavršene vještine pokazuje da je usvojio tehnike čiji je cilj učenje i usvajanje metoda za usavršavanje materinskog jezika, uspoređujući ih pri učenju raznih jezičnih sustava te prepoznaje značenje leksika u različitim kontekstima u okviru savršenog vladanja jezikom.
D.3.1.
Učenik usvaja tehnike čiji je cilj učenje i usvajanje metoda za usavršavanje materinskog jezika.
GRAMATIKA	- razmišlja o strukturi talijanskog jezika na raznim razinama sustava: fonologija, pravopis, morfologija, sintaksa, leksik, tvorba riječi, jezične i geografske varijante, registri i posebni jezici; - ispravno, suvislo i svjesno koristi morfološka, sintaktička i pravopisna pravila za pojedine vrste riječi; - koristi talijanski jezik u ukupnosti njegovih struktura i razmišlja na metalingvističkoj razini o tradicionalnim razinama analize (gramatička, sintaktička, leksička, semantička);	Uz pomoć nastavnika razmišlja o strukturama jezika i koristi savladane vještine za poboljšanje kvalitete vlastite usmene i pismene jezične produkcije.	Uz upute nastavnika razmišlja o svojstvima strukture jezika i koristi savladane vještine za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije.	Samostalno koristi savladane vještine za poboljšanje kvalitete vlastite usmene i pismene jezične produkcije na svim razinama.	Samostalno koristi savladane vještine za poboljšanje vlastite jezične produkcije te vlada izražajnim instrumentima potrebnim za
D.3.2.
Učenik se služi savladanim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije, usmenog i pismenog, na svim razinama.

	-učenik pravilno koristi sve leksičke strukture i primjenjuje ortografska pravila.				usmenu i pisanu komunikaciju na svim razinama.
TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU	- koristi leksičku baštinu za potrebe komunikacije u svrhu interkulturalne perspektive mobilnosti na području obrazovanja i rada; - razumije odnos između jezika, tradicija u kulturi i događaja u društvu; - poznaje stvarnost autohtone talijanske jezične manjine; - prepoznaje glavne crte povijesti talijanskog jezika od baroka do rješenja jezičnog pitanja iz 19. stoljeća; - prepoznaje vrijednosti i potencijale kulturnih i književnih dobara u pogledu njihovog pravilnog iskorištavanja i valorizacije; - svjestan je promjena koje u jeziku nastaju kroz vrijeme i kompleksnosti lingvističke geografije; - razumije da je materinski jezik bitan element vlastitog osobnog i nacionalnog identiteta.	Uz podršku nastavnika prepoznaje svojstva kulturne i povijesne baštine na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini; prepoznaje vrijednost materinskog jezika kao elementa vlastitog identiteta.	Uz upute nastavnika prepoznaje svojstva i razumije odnos između kulturne i povijesne baštine na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini; prepoznaje vrijednost materinskog jezika kao bitnog elementa vlastitog identiteta.	Samostalno prepoznaje vrijednost i potencijale kulturnih i književnih dobara, povezuje tradicije u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u interkulturalnoj perspektivi pri čemu je svjestan procesa razvoja talijanskog jezika; prepoznaje vrijednost materinskog jezika kao bitnog elementa vlastitog identiteta.	Samostalno prepoznaje vrijednost i potencijale kulturnih i književnih dobara, povezuje tradicije u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u interkulturalnoj perspektivi pri čemu je svjestan procesa razvoja talijanskog jezika; prepoznaje vrijednost materinskog jezika kao bitnog elementa vlastitog identiteta, kao i mogućnost i potencijal koji bi se mogao koristiti u svrhu mobilnosti na području obrazovanja i rada.
D.3.3.
U interkulturalnoj perspektivi učenik povezuje tradicije u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini pri čemu je svjestan procesa razvoja talijanskog jezika

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

4 . RAZRED – 140 sati

ISHODI	RAZRADA ISHODA	RAZINE USVOJENOSTI
		ZADOVOLJAVAJUĆA	DOBRA	VRLO DOBRA	IZNIMNA
A) KOMUNIKACIJA (SLUŠANJE I GOVORENJE)
KOMUNIKACIJA	- služi se jezikom kao kodom za učinkovit prijenos poruka; - prepoznaje razne moguće svrhe komunikacijskog akta; - razumije usmene poruke razne vrste u formalnim i neformalnim situacijama, prepoznaje njihov sadržaj, logičke odnose, svrhu i registre komunikacije; - izražava se usmeno prilagođavajući komunikacijski rječnik različitim kontekstima, svrsi i primateljima poruke; - izražava se poštujući tematiku i slijedeći suvisli tematski redoslijed, s pravilnim leksikom i ispravnom morfosintaksom; - rekonstruira značajne trenutke i fenomene u povijesti talijanske književnost stavljajući ih u kontekst europske perspektive; - izražava i zastupa vlastito stajalište i priznaje druga stajališta.	Komunicira usmeno koristeći rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika na jasan i iscrpan način, sluša sugovornike i odgovara im na suvisli način.	Komunicira usmeno koristeći rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika na jasan i iscrpan način, zna argumentirati koristeći temeljna dokumentirana uporišta, odgovora na odgovarajući način na poticaje sugovornika.	Komunicira usmeno koristeći rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika na pozoran i učinkovit način u osobom i školskom okviru, zastupa vlastite teze na strukturiran način, izražava i zastupa vlastito stajalište i odgovara na odgovarajući način na poticaje sugovornika.	Komunicira usmeno koristeći rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika na pozoran, učinkovit i kritičan način bogat sadržajima, vješto mijena registar i stil u odnosu na različite sugovornike i zastupa svoju tezu s bogatim izborom dokumentiranih uporišta, pri čemu se suočava i s oprečnim stajalištima, interakciju sa sugovornicima providi na učinkovit način služeći se odgovarajućim vokabularom.

A.4.1.

Učenik se služi govornom i leksičkom baštinom talijanskog jezika potrebnu za upravljanje verbalnom komunikacijskom interakcijom u različitim kontekstima.

B) PISANO IZRAŽAVANJE
	- pravilno koristi strukture talijanskog jezika na različitim razinama sustava: fonologija, pravopis, morfologija, sintaksa glagola te jednostavne i složene rečenice; - samostalno analizira pjesničke, narativne, dramske i neknjiževne tekstove; - piše eseje slijedeći radne upute za izradu; - piše seminarske radove slijedeći radne upute za izradu; - piše referate izlažući slijedeći radne upute za izradu u odnosu na lektiru iz kurikuluma, djela iz odabira nastavnika i druge suvremene teme; - piše članke slijedeći radne upute za izradu; - stvara tekstove iz područja kreativnog pisanja, prema mogućnosti također i na lokalnom dijalektu; - priprema pismenu komunikaciju prerađujući usvojena znanja za razvoj vlastitog mišljenja; - primjenjuje načela jezične prikladnosti, povezanosti, jasnoće i ispravnosti.	Uz podršku nastavniku i vođen odgovarajućim smjernicama stvara suvisle i koherentne tekstove poštujući sva pravila, argumentira koristeći osnova dokumentirana uporišta, tekstove razne vrste u odnosu na različite komunikacijske svrhe.	Uz upute nastavnika stvara prikladne, suvisle i povezane tekstove u odnosu na postavljenje zahtjeve, pridržava se svih prava i zastupa vlastito stajalište koristeći opsežna uporišta, tekstove razne vrste u odnosu na različite komunikacijske svrhe.	Samostalno stvara tekstove razne vrste u odnosu na različite komunikacijske svrhe. Vlada izražajnim sredstvima i zastupa vlastite teze i vlastito stajalište bogatim izborom dokumentiranih uporišta.	Samostalno proizvodi tekstove razne vrste u odnosu na različite komunikacijske svrhe. Vlada izražajnim sredstvima i zastupa vlastite teze i vlastito stajalište bogatim izborom dokumentiranih uporišta i dajući svojstvenu interpretaciju.
B.4.1.
Učenik vlada izražajnim alatima i stvara tekstove razne vrste u odnosu na različite komunikacijske svrhe.

C) KNJIŽEVNOST
KORIŠTENJE TEKSTOVA	- razumije književne i neknjiževne tekstove koji pripadaju različitim rodovima i razdobljima; - razmišlja o ukupnom smislu pripovijedanih događaja; - razmišlja o osnovnim svojstvima koja obilježavaju likove; - uspoređuje i vrednuje okruženja, uzročne odnose, okolnosti, motive i teme, također u pogledu vještina usvojenih u književnom obrazovanju; - razumije elemente koji određuju strukturu, uređenje i formalne aspekte teksta; - usvaja instrumente potrebe za interpretaciju tekstova, jezičnu, retoričku i stilsku analizu; - radi izvantekstualne usporedbe (odnos teksta prema drugim tekstovima, prema kulturnom kontekstu itd.), dijeleći s drugim dojmove, osjećaje, emotivne reakcije i iskustva; - razmišlja o raznim tekstovima, prepoznaje njihovu poruku komunikacijsku namjeru; - parafrazira i analizira učeni (i neučeni) tekst, shvaća njegov smisao; - čita i razumije tekstove na dijalektu, prepoznaje vrijednosti talijanske kulture i izražava jednostavna mišljenje o tekstovima pisaca Talijanske nacionalne zajednice.	Uz podršku nastavnika čita, prepoznaje i vrednuje informacija tijekom aktivnog čitanja, kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. Parafrazira i analizira obrađeni tekst i u stanju je razumjeti njegov smisao.	Uz upute nastavnika čita, razumije i vrednuje informacija koje određuju tekst i analizira književne i neknjiževne tekstove, kritički razmišlja o istima. Parafrazira i analizira tekst i shvaća njegovu smisao, s drugima dijeli dojmove, osjećaje, reakcije.	Samostalno čita, parafrazira i vrednuje informacije određujući razne izvore. Kritički razmišlja, produbljuje obrađenu problematiku i analizira tekstove čiji smisao razumije, s drugima dijeli dojmove, osjećaje, reakcije.	Samostalno čita, parafrazira i vrednuje informacije koje obrađuje iz raznih izvora, stavljajući u odnos književne i neknjiževne tekstove. Kritički razmišlja, produbljuje obrađenu problematiku i analizirajući bez nesigurnosti bez poteškoća shvaća smisao teksta, s drugima dijeli dojmove, osjećaje, reakcije.

C.4.1.

Učenik čita i kritički razmišlja o književnim i neknjiževnim tekstovima. U aktivnom čitanju tumači i vrednuje informacije.

VALORIZACIJA KNJIŽEVNIH I NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA

C.4.2.

Učenik valorizira razne tekstove objašnjavajući i formulirajući jezična svojstva i estetsku dimenziju.

- čita i komentira tekstove u prozi i stihovima;

- formulira opažanja o jezičnim svojstvima tekstova koje čita;

- valorizira tekstove koji pripadaju književnoj tradiciji;

- valorizira estetsku dimenziju;

- vrednuje tekstove što također obrazlaže i na temelju kritičkih tekstova;

- uzima na znanje i valorizira cjelokupni književni opus, od početaka do sadašnjice, formulirajući suvislo i zrelo mišljenje o velikim imenima talijanske književnosti (Dante, Petrarca, Boccaccio, Ariosto itd.) u globalnom kontekstu;

- aktualizira doprinose lokalne, talijanske i međunarodne književne tradicije s ciljem usavršavanja kritičkog mišljenja.

Uz podršku nastavnika u osnovnim crtama valorizira književne i neknjiževne tekstove, određuje njihova jezična svojstva i estetsku dimenziju te svijetu sadašnjice prepoznaje kontinuitet kritičke misli velikih pisaca.

Uz upute nastavnika valorizira uz korištenje temeljnih uporišta književne i neknjiževne tekstove, određuje njihova jezična svojstva i estetsku dimenziju, interpretirajući sinkronično i dijakronično kontinuitet kritičke misli velikih pisaca u svijetu današnjice.

Djelujući samostalno i koristeći razne izvore opširno valorizira književne i neknjiževne tekstove, određuje jezična svojstva i estetsku dimenziju, usavršava kritičko mišljenje kroz aktualizaciju doprinosa talijanske književne tradicije i njeno sinkronično i dijakronično vrednovanje.

Djelujući samostalno te produbljujući i obrađujući razne izvore, opširno valorizira književne i neknjiževne tekstove, određuje jezična svojstva i estetsku dimenziju, usavršava kritičko mišljenje kroz aktualizaciju doprinosa lokalne, talijanske i međunarodne književne tradicije i njeno sinkronično i dijakronično vrednovanje.

POVIJESNA KONTEKST-UALIZACIJA PISACA, DJELA I KULTURNIH POKRETA

C.4.3.

- poznaje osnove etape koje su obilježile razvoj talijanske književnosti, također u odnosu na razvoj društvenih i kulturnih uvjeta;

- svjestan je bogatstva i raznolikosti talijanske tradicije;

- prepoznaje kulturni i etičko-civilizacijski doprinos pisaca;

- stavlja pisce, djela te kulturne i književne pokrete u povijesni kontekst;

- povezuje tradicije u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u geopolitičkoj i interkulturnoj perspektivi;

- stavlja u kontekst književne tekstove talijanske tradicije uzimajući u obzir i europsku i europsku pozadinu;

- prepoznaje interkulturnu perspektivu elemenata identiteta i različitosti između talijanske kulture i kulture drugih zemalja;

- prepoznaje temelje aspekte kulture i književne tradicije kroz učenje najvažnijih mislilačkih struja.

Uz podršku nastavnika stavlja ključne informacije o piscima, kulturnim pokretima i književnom stvaralaštvu u povijesni kontekst. Uspoređuje europsku perspektivu, proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

Uz upute nastavnika stavlja ključne informacije o piscima, kulturnim pokretima i književnom stvaralaštvu u povijesni kontekst. Prepoznaje svjesne poveznice i u europskoj perspektivi uspoređuje proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

Samostalno stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst obrađujući razne izvore, također uzima u obzir i europsku i globalnu pozadinu, prepoznaje svjesne poveznice, tumači i uspoređuje proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

Samostalno stavlja pisce, djela i kulturne pokrete u povijesni kontekst produbljujući i obrađujući razne izvore. Uzimajući u obzir također europsku i globalnu pozadinu kroz interkulturalnu perspektivu prepoznaje elemente identiteta i različnosti između talijanske kulture i kulture drugih zemalja, uspoređujući ih, kao i proces razvoja talijanske književnosti i njen kulturni, etički i civilizacijski doprinos.

PORTRETI PISCA I SUSRETI S KNJIŽEVNIM DJELIMA

C.4.4.

Učenik poznaje glavne pisce i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine za razdoblje 20. stoljeća kao i za suvremeno razdoblje.

- prepoznaje glavne pisce i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine za razdoblje 20. stoljeća i suvremeno razdoblje;

- književnost 20. stoljeća (pisci, djela, misao i poetika);

- Gabriele D'Annunzio: život, misao i djela;

- Giovanni Pascoli: život, misao, poetika i djela;

- Luigi Pirandello: život, misao, poetika i djela;

- Italo Svevo: život, misao, poetika i djela;

- sutonski pjesnici (crepuscolari) i futuristi;

- hermetizam i Umberto Saba;

- neorealizam: život, misao, poetika i djela;

- suvremeni pisci.

Uz podršku nastavnika pokazuje temeljno poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine, prepoznaje njihovu misao i poetiku.

Prema upućivanju nastavnika pokazuje dobro poznavanje glavnih i pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine, prepoznaje njihovu misao i poetiku.

Djelujući samostalno i koristeći razne izvore pokazuje široko poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine, razumije njihovu misao i poetiku.

Djelujući samostalno te koristeći i obrađujući razne izvore, pokazuje široko poznavanje glavnih pisaca i djela talijanske i međunarodne kulturne baštine, razumije njihovu misao i poetiku.

ČITANJE

I RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA

C.4.5.

Učenik razvija kritičko mišljenje u odnosu na obrađene književne i neknjiževne tekstove te kulturne, dramske, kinematografske manifestacije koje su mu predložene i kojima prisustvuje, prepoznajući njihovo značenje i obrađujući ga u svom razvojnom procesu i kroz zrelost vlastitih pogleda.

- vrednuje svrhovitost vlastitog razumijevanja teksta;

- izravno čita tekstove koji su pretpostavka za interpretaciju književnih dijela;

- približava se kritičkoj sintezi u odnosu na „čitanje“ bilo kojeg književnog, dramskog, kinematografskog ili drugog roda;

- prepoznaje glavne rodove književnog pripovijedanja;

- u tekstovima prepoznaje sekundarna, neizravna značenja: moralno, etičko, ideološka orijentacija, aluzija, alegorija itd.;

- odabire i čita tekstove prema vlastitoj sklonosti te estetskom ukusu i razvijenoj kritičkoj misli.

Uz podršku nastavnika dorađuje temeljni način promišljaja o temi s kojom se susreće i približava se sintezi u odnosu na „čitanje“, razvijajući temeljnu kritičku misao.

Uz uputu nastavnika dorađuje i usavršava način promišljanja o temi s kojom se susreće, približava se sintezi u odnosu na „čitanje“, razvijajući dobru kritičku misao.

Samostalno koristi razne izvore, približava se sintezi u odnosu na „čitanje“, razvijajući strukturiranu kritičku misao obrađuje temu s kojom se susreće.

Djeluje samostalno i koristi razne izvore, obrađuje ih unutar njihovog razvojnog procesa, razvija zrelu i strukturiranu kritičku misao o temi s kojom se susreće. Približava se kritičkoj sintezi u odnosu na predmetno „čitanje“ kroz zrelost vlastitih pogleda.

Preporuka : Odnosi sa na ishod glede ishoda u književnosti od C.4.1 do C.4.5. U gimnazijskim programima učenik u školskoj godini čita od šest do osam književnih djela prema kurikulumu, od kojih tri pripadaju baštini klasične talijanske književnosti i tri književnosti 20. stoljeća (ostali tekstovi prema slobodnom odabiri nastavnika). Jedno djelo učenik čita prema osobnom odabiru. U prilogu se nalazi popis pisaca i naslova na koje nastavnici mogu uputiti učenike. Za odabir tekstova preporuča se konzultacija Kataloga za državnu maturu kako bi učenici što više savladali potrebno gradivo.
D) PROMIŠLJANJE O JEZIKU
SVJESNA UPORABA JEZIKA NA SVIM RAZINAMA	- koristi usavršene vještine kako bi poboljšao kvalitetu komunikacije i tekstove koje stvara; - djeluje interaktivno u učenju raznih jezičnih sustava; - koristi rječničku i izražajnu baštinu talijanskog jezika sukladno komunikacijskim potrebama u različitim kontekstima.	Uz podršku nastavnika razmišlja o uporabi rječničke i izražajne baštine talijanskog jezika i prepoznaje hijerarhiju informacija koje organizira u shemama.	Uz upute nastavnika razmišlja o uporabi rječničke i izražajne baštine talijanskog jezika i prepoznaje hijerarhiju informacija djelujući interaktivno u učenju raznih jezičnih sustava.	Samostalno razmišlja o uporabi rječničke baštine i pokazuje da je usvojio tehnike za usavršavanje materinskog jezika. Izražajnu baštinu talijanskog jezika koristi u različitim kontekstima i vlada hijerarhijom informacija.	Samostalno razmišlja o uporabi rječničke baštine i pokazuje da je usvojio tehnike čiji je cilj učenje i usvajanje metoda za usavršavanje materinskog jezika, uspoređujući ih pri učenju raznih jezičnih sustava te prepoznaje značenje leksika u različitim kontekstima u okviru savršenog vladanja jezikom.
D.4.1.
Učenik usvaja tehnike čiji je cilj učenje i usvajanje metoda za usavršavanje materinskog jezika.

GRAMATIKA

D.4.2.

Učenik se služi usavršenim vještinama za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije i vlada izražajnim instrumentima potrebnim za komunikaciju.

- razmišlja o strukturi talijanskog jezika na raznim razinama sustava: fonologija, ortografija, morfologija, sintaksa, leksik, tvorba riječi, jezične i geografske varijante, registri i posebni jezici;

- ispravno, suvislo i svjesno koristi morfološka, sintaktička i ortografska pravila za pojedine vrste riječi;

- koristi talijanski jezik u ukupnosti njegovih struktura i razmišlja na metalingvističkoj razini o tradicionalnim razinama analize (gramatička, sintaktička, leksička, semantička);

- učenik pravilno koristi sve leksičke strukture i primjenjuje ortografska pravila.

Uz podršku nastavnika koristi usavršene vještine za poboljšanje kvalitete vlastite usmene i pismene jezične produkcije, primjenjujući izražajna sredstva potrebna za komunikaciju.

Uz upute nastavnika prepoznaje svojstva strukture jezika i koristi usavršene vještine za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije, primjenjujući izražajna sredstva potrebna za komunikaciju.

Samostalno koristi usavršene vještine za poboljšanje kvalitete vlastite usmene i pismene jezične produkcije na svim razinama, vlada svim izražajnim alatima potrebnim za komunikaciju.

Samostalno koristi usavršene vještine za poboljšanje kvalitete vlastite jezične produkcije i vlada izražajnim alatima potrebnim za usmenu i pisanu komunikaciju na svim razinama.

TALIJANSKI JEZIK U KONTEKSTU

D.4.3.

U interkulturalnoj perspektivi učenik povezuje tradicije u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini pri čemu je svjestan procesa razvoja talijanskog jezika

- koristi rječničku baštinu za potrebe komunikacije u svrhu interkulturalne perspektive mobilnosti na području obrazovanja i rada;

- razumije odnos između jezika, tradicija u kulturi i događaja u društvu;

- poznaje stvarnost autohtone talijanske jezične manjine;

- prepoznaje glavne crte povijesti talijanskog jezika u 20. stoljeću;

- prepoznaje vrijednosti i potencijale kulturnih i književnih dobara u pogledu njihovog pravilnog iskorištavanja i valorizacije;

- svjestan je promjena koje u jeziku nastaju kroz vrijeme i kompleksnosti lingvističke geografije;

- razumije da je materinski jezik bitan element vlastitog osobnog i nacionalnog identiteta.

Uz podršku nastavnika uspostavlja poveznice između tradicija u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, prepoznajući vrijednost materinskog jezika kao elementa vlastitog identiteta.

Uz upute nastavnika uspostavlja poveznice između tradicija u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, prepoznajući vrijednost materinskog jezika kao bitnog elementa vlastitog identiteta.

Samostalno razmišlja i valorizira potencijale kulturnih i književnih dobara, uspostavlja poveznice između tradicija u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u interkulturalnoj perspektivi pri čemu je svjestan procesa razvoja talijanskog jezika, prepoznajući vrijednost materinskog jezika kao bitnog elementa vlastitog identiteta.

Samostalno razmišlja i valorizira potencijale kulturnih i književnih dobara, uspostavlja poveznice između tradicija u kulturi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u interkulturalnoj perspektivi pri čemu je svjestan procesa razvoja talijanskog jezika. Prepoznaje vrijednost materinskog jezika kao bitnog elementa vlastitog identiteta, ali također i koje potencijale iskoristiti u svrhu mobilnosti na području obrazovanja i rada.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA TALIJANSKI JEZIK / TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Talijanski jezik je jezik podučavanja u osnovnim i srednjim školama Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog naseljavanja te je stoga sastavni dio Nacionalnog kurikuluma.

Kurikulum Talijanskog jezika / Talijanskog jezika i književnosti dio je Jezično-komunikacijskog područja prema kojem se jezik smatra sredstvom izražavanja i komunikacije. Ovim putem se izražavaju mišljenja, koncepti, osjećaji, razmatranja te u ovom smislu jezik zauzima središnju poziciju ne samo u gore navedenom području, već u cjelokupnom kurikulumu, postajući točka susreta s Društveno-humanističkim područjem i Umjetničkim područjem.

Pomoću jezičnog izražavanja stvaraju se međuljudski odnosi, razvija se prihvaćanje drugog i različitog, valorizira se i štiti povijesno, kulturno i književno naslijeđe, osobni identitet te nasljeđe Talijanske nacionalne zajednice.

Cilj Kurikuluma za talijanski jezik je doprinijeti u sinergiji s ostalim nastavnim predmetima:

- usvajanju digitalne kompetencije za komunikaciju te pronalazak, vrednovanje, očuvanje, stvaranje, predstavljanje, razmjenu i uporabu informaciju u najrazličitijim oblicima;

- usvajanju stručnih jezika s ciljem promicanja stjecanja odgovarajućih znanja iz područja znanosti i tehnologije;

- senzibiliziranju u odnosnu na znanstvene, društvene i kulturne problemati ke koje su povezane s područjima odgoja i obrazovanja koja se tiču okruženja, zdravlja, aktivnog građanstva, tolerancije, a u pogledu inkluzije u društvo i svijet rada, odgovorne potrošnje itd.

Skup ciljeva, uključujući prihvaćanje međupredmetnog projektnog pristupa, odnosi se na odgojno-obrazovne aspekte koji su neizostavni u pogledu predloženih pristupa Kurikuluma. Posebna namjera je poticanje i promicanje pune zrelosti i potpunog kognitivnog i emotivnog osobnog i društvenog razvoja učenika kroz aktivnosti koje svjesno ciljaju ka usvajanju:

- vještine učiti kako učiti, u pogledu metakognitivnih aspekata povezanih sa sposobnošću samokontrole metoda i faza usvajanja, uporabom učinkovitih tehnika i strategija razumijevanja i produkcije tekstova, obradom i usvajanjem novih znanja te poboljšanjem sposobnosti učenja radi uporabe i primjene znanja i vještina u svim kontekstima;

- društvenih i građanskih vještina kroz aktivnosti interakcije, dijaloga, promišljanja, rasprave s ciljem razvoja sposobnosti međuljudske i interkulturalne komunikacije i upravljanja konfliktnim situacija s ciljem omogućavanja aktivnog i demokratskog sudjelovanja u društvenom i radnom životu;

- vještina povezanih s duhom inicijative i poduzetničkim duhom u svezi s egzistencijalnim i društvenim temama u sklopu kojih se primjenjuju sposobnost kritičkog, kreativnog i inovativnog mišljenja te preuzimanje odluka i rizika za svjesno planiranje i projektiranje čija je svrha postizanje ciljeva uz svjesnost o etičkim vrijednostima te poticanje dobrog vladanja.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

F. UČENJE I POUČAVANJE TALIJANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1. Pristup učenju

Vladanje talijanskim jezikom i poznavanje talijanske književnosti su neophodne pretpostavke za svjesno i kritičko izvođenje svakog oblika komunikacije; to su elementi koji su zajednički svim kontekstima učenja te predstavljaju ciljeve nastavnih predmeta koji pripadaju četirima osovinama: jezičnoj, matematičkoj, znanstveno-tehnološkoj i povijesno-društvenoj.

U školskom kontekstu talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj neophodno je vladanje talijanskim jezikom u svrhu izražavanja, sporazumijevanja i stupanja u odnos s drugima, za razvoj svijesti o sebi i o stvarnosti, za prikladnu interakciju u mnoštvu komunikacijskih situacija te za potpuno obnašanje aktivnog građanstva.

Promišljanje o uporabi leksičke baštine ima za svrhu usvajanje tehnika čiji je cilj učenje i ovladavanje metodama za usavršavanje materinskog jezika u odnosnu na usvajanje raznih jezičnih sustava. Na ovaj način učenik poima leksičko značenje u odnosu na različite kontekste uz savršeno vladanje jezikom.

Učenje Talijanskog jezika / Talijanskog jezika i književnost cilja ka oblikovanju učenika koji će znati samostalno i svjesno iskoristiti ono što usvoje u školi, vladati sadržajima kako bi postali zrele i potpune ličnosti.

U okviru podučavanja i učenja naglasak se stavlja na komunikacijske vještine koje su funkcionalne u odnosu na ciljeve usvajanja koji su definirani u kurikulumu na području komunikacije, književnosti, pismenog izražavanje i promišljanja o jeziku.

Izrada programa, planova, provođenje i vrednovanje usvajanja počivaju na sposobnostima primjene i usporedbe informacija koje proizlaze iz različitih izvora, a koje su odabrane na temelju pouzdanosti i funkcionalnosti. Nadalje, prepoznaju vrijednost materinskog jezika kao bitnog elementa vlastitog identiteta, ali također u pogledu korištenja potencijala u svrhu mobilnosti u području obrazovanja i rada.

Podučavanje predmeta postaje alat, sredstvo učenja zahvaljujući kojem učenik razvija komunikacijske vještine korištenja te usmene i pismene produkcije u njihovoj interakciji.

Strategije, metode i oblici učenja i podučavanja odnose se na sadržaje iz područja predmeta: komunikacija, pisanje, čitanje/književnost, promišljanja o jeziku. Ostvaruju se uz pomoć niza aktivnosti na temelju kojih učenik aktivno usvaja znanje i razvija vještine, usvaja strategije istraživanja i poznavanja. Koristeći usavršene kompetencije i iskustva učenja ističe njihovu važnost te prisvaja instrumente koji mu omogućuju samostalno učenje. Na taj način učenik preuzima odgovornost za razvoj vlastitog znanja i zauzima kritički stav pri razvoju vlastitih pogleda.

Usvajanje jezika uvjetovano je jezičnim, društvenim, kognitivnim kontekstom te interakcijom ovih elemenata. Posebna pozornost koja se posvećuje izražavanju treba biti takva da učeniku omogući da savršeno vlada materinskim jezikom u kontekstu koji predviđa korištenje drugog jezika u društvenom okruženju.

Opismenjavanje je dugačak, trajan i složen proces. Za usvajanje komunikacijskih kompetencija početno čitanje i pismeno izražavanje su uvjeti sine qua non za temeljno usvajanje materinskog jezika u osnovnoškolskom obrazovanju.

Uzimanje u obzir predznanja učenika u predškolskom obrazovanju i ono u prvom ciklusu školovanja omogućuje i potiče uživanje u usvajanju i učenje oslobođeno straha. U prvim ciklusima usvajanja odlučujući ulogu imaju aktivnosti prepoznavanje i utvrđivanje predznanja učenika s ciljem određivanja svrsishodnih metodologija.

Tijekom drugog i trećeg ciklusa učenja, učenici usvajaju temeljna jezična pravila standardnog talijanskog jezika: fonetička, pravopisna, morfosintaktička i leksička. Nova znanja se proširuju i produbljuju u skladu s prirodnim razvojem jezičnog izražavanja.

U četvrtom i u petom ciklusu se nastavlja razvoj osnovnih vještina, znanja i sposobnosti u okviru sustava vladanja jezikom koji su složeniji i zahtjevniji u pogledu strukture.

Odabir tekstova relevantnih za usvajanje jezika se temelji na načelu tekstualne diferencijacije i valorizacije standardnog jezika i lokalnih govora, određivanja i definiranja estetskih elemenata, razmišljanja o jeziku i kreativnosti.

Učenika se potiče na jačanje komunikacijskih vještina i postupno ga se osposobljavanja za razvoj vještina samostalnog ispravljanja, sa stalnom preporukom korištenja materinskog jezika u društvenom kontekstu koji ne pruža mnogo prilika za korištenje jezika.

Pristup učenju književnosti se temelji na emotivnoj recepciji doživljenoga i sazrijevanju osjećajima, estetici, povijesti i književnosti – s ciljem razvoja kritičke interpretacija i kritičkog vrednovanja.

Popis lektirnih djela kao sastavni dio kurikuluma prema odabiru nastavnika i/ili učenika na temelju kriterija književnog roda, tematika, pisaca, također se odnosi na međunarodnu i talijansku književnost. Detaljirani plan područja i ishoda predviđa određeni broj čitanja lektirnih djela za pojedine razrede.

Poseban naglasak se stavlja na slobodan izbor individualne lektire učenika koji omogućuje emotivno aktivniji odnos s ciljem razvoja navike čitanja. Za razliku od popisa obvezne lektire, za djela po slobodnom izboru ne predviđa brojčano ograničenja.

Imajuću u vidi i europsku te globalnu pozadinu, nastavnik motivira učenika da kroz interkulturalnu perspektivu prepozna elemente identiteta i različitosti između talijanske kulture i kulture drugih zemalja, uspoređujući ih. Nadalje, također na području književnosti, učenik usvaja proces razvoja talijanske književnosti te njenog kulturnog, etičkog i civilizacijskog utjecaja na globalnoj razini.

Usvajanje posebno naglašava valorizaciju tekstova, određivanje jezičnih svojstava i estetske dimenzije s ciljem usavršavanja kritičke misli u pogledu na lokalnu, talijansku i međunarodnu književnost.

Postizanje kritičkog mišljenja od strane učenika u odnosu na tekstove s kojima se susreće te kulturne, dramske, kinematografske manifestacije koje su mu predložene i kojima nazoči, potiče na prepoznavanje značenja koje učenik obrađuje tijekom svog razvojnog procesa.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2. Uloga učitelja / nastavnika

Učitelj / Nastavnik primjenjuje suvremene pristupe u didaktici talijanskog jezika i književnosti, sa stalnim i detaljnim usavršavanjem vlastitih znanja i kompetencija ciljem zadržavanje visoke kvalitete podučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenog društva.

Određuje i služi se kreativnim i funkcionalnim didaktičkim oblicima s ciljem poticanja učenika na učenje. Razlikuje potrebe pojedinaca prepoznajući njihove posebnosti, sposobnosti, mišljenja i osobnosti. U izradi programa nastave i pri izbori didaktičkih materijala nastavnik uzima u obzir predznanje i sposobnosti učenikâ, kulturno i društveno okruženje iz kojeg potječu, dob i stavove, provjeravajući konstantno razred.

U postupku usvajanja učitelj / nastavnik vodi računa o interakciji učenika s drugima, o njegovoj sposobnosti da preuzme inicijativu, potiče njegovu sposobnost izražavanja, razvoj individualnosti i smisao za identitet. U pogledu stvaranja otvorenosti prema različitim vidicima potiče učenika na izražavanje vlastitih osjećaja i vlastitog mišljenja, uzimajući u obzir osjećaje i mišljenja drugih.

Glavna zadaća učitelja / nastavnika je poticanje, aktivacija, razvoj motivacije učenike kroz prikladne strategije koje se sastoje od određivanja ostvarivih ciljeva učenja (također uzimajući u obzir različite psihološke faze razvoja), stvaranje povoljnih prostornih i kulturnih uvjeta, korištenja stimulacija, osiguranje kontinuiranog i dubokog zanimanja.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

3. Izvori znanja i didaktička sredstva i pomagala

Podučavanje se ostvaruje kako izravnom interakcijom između nastavnika i učenika, tako uvođenjem suvremenih komunikacijskih sredstava i tehnologija za razvoj odgojno-obrazovnih ciljeva i posebnih vještina određenih kurikulumom.

Učenje Talijanskog jezika / Talijanskog jezika i književnosti počiva na analiza različitih vrsta tekstova, rodova, sadržaja i struktura prisutnih u knjigama te na gledanju kazališnih i filmskih ostvarenja raznih rodova.

Materijali i izvori bit će raznoliki i osim nastavnicima pristupačni i učenicima s ciljem optimalizacije usvajanja kroz svijest o:

- različitosti jezikâ i jedinstvenosti njihove funkcije;

- vezi između jezika i kulture;

- varijabilnosti registara i svrhe komunikacije;

- o verbalnom i neverbalnom aspektu komunikacije;

- o svojstvima govora, pisanja, slušanja i čitanja;

- o leksičkim svojstvima i tvorbi riječi;

- o konvencionalnosti u pisanju;

- o potrebi korištenja rječnika i ostalih priručnika.

U svrhu postizanja ciljeva i ishoda određenih ovim kurikulumom upućuje se na potrebu korištenja tekstova autora unutar Talijanske nacionalne zajednice, pored knjiga izdanih u Italiji i korištenih u cjelokupnom školskom ciklusu.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

4. Okružje

Nastavni proces se pretežito odvija u razredu, ali i u širim izvanškolskim kulturnim i društvenim kontekstima, posebice institucionalnim i neinstitucionalnim, u sklopu Talijanske nacionalne zajednice. Učenik aktivno nazoči kulturnim manifestacijama, virtualnoj nastavi, međupredmetnim procesima, ostvaruje konceptualne mape, panel rasprave, multimedijalne prezentacije, predstave, uključen je u virtualnu zajednicu itd. Kroz učestalo vođenje ekskurzija i intenzivno sudjelovanje, između ostalog, ima priliku učvrstiti svoja znanja i poboljšati jezičnu komunikaciju.

Odnos između učitelja / nastavnika i učenika se temelji na uzajamnom poštovanju i na načelima tolerancije. Učitelj / Nastavnik se na pravedan način odnosi prema svim učenicima, bez predrasuda bilo koje vrste. Uzimajući u obzir posebnost i osobnost svakog učenika u svakome od njih potiče samopoštovanje, osjećaj odgovornosti i uzajamnu toleranciju.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

5. Nastavni plan

Podučavanje Talijanskog jezika / Talijanskog jezika i književnosti strukturirana je u 5 didaktičkih ciklusa.

U prvih šest razreda predviđeno je ukupno 5 sati tjedno (godišnje 175 sati). Od VII. razreda, tjedni fond sati smanjuje se na 4 (140 godišnje).

U srednjim školama se razlikuju gimnazijski (140 sati godišnje) i strukovni programi (105 sati godišnje).

Učitelj / Nastavnik planira nastavni sat, uvježbavanje, ponavljanje, utvrđivanje gradiva i vrednuje uzimajući u obzir postignuće ishoda predviđeni kurikulumom. Broj sati se raspoređuje imajući u vidu četiri domena definirane ovim kurikulumom i njihovu međusobnu interakciju. Tijekom jednog nastavnog sata, na primjer, moguće je paralelno vježbati sadržaje iz sve četiri domene.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

6. Razred kao odgojno-obrazovna zajednica učenika

Učenici su grupirani u razrede koji su podjednaki prema starosnoj dobi, koji se mogu podijeliti u grupe u slučaju da surađuju u sklopu određenog projekta ili uvodeći načelo kooperativnog usvajanja. Kroz ostvarenje klime suradnje učenici nastoje zajedno postići neki cilj, vrednuje ih se prema zajedničkim kriterijima za ono što ostvare (kognitivni cilj) te za način na koji to ostvaruju (društveni cilj). Uče kako više dati nego dobiti, osjećati se međusobno ovisni, vezani jedni uz druge pri postizanju zajedničkog cilja. Svatko se osjeća odgovornim za vlastito učenje, ali i za učenje drugih, što omogućuje društvenu integraciju, razvoj smisla za osobni identitet, pozitivnu suradnju između osoba te korelaciju ciljeva.

Ako se radi o virtualnim projektima, moguća je interakcija s učenicima druge nacionalne i međunarodne stvarnosti. Potonji aspekt je od velikog interesa za škole talijanske nacionalne manjine kojima je potrebno usredotočiti se u kulturne i umjetničke aspekte te u identitetske vrijednosti matične nacije.

Kako bi zadovoljio odgojno-obrazovne potrebe učenika s poteškoćama, ovaj Kurikulum slijedi smjernice Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.

Kako bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe nadarenih učenika, upućuje se na Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje obrazovnih postignuća nadarene djece.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Vrednovanje na području nastavnog predmeta Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnost je kontinuirani i strukturirani proces koji prati i sijedi razvoj kurikuluma, a temelji se na cijelom nizu informacija o napretcima svakog učenika, u potpunosti uzimajući u obzir psihofizički, emocionalni i kognitivni razvoj. Namjera ovog postupka je slojevita: aktivira didaktičke i metodičke radnje koje se moraju provesti, regulira one pokrenute te kritički vrednuje rezultate onih koje su završene. Radi se zapravo o formativnom vrednovanju koje prati proces usvajanja i potiče na stalno usavršavanje dajući učeniku, roditelju i nastavniku važan odgovor te o sumativnom vrednovanju koje se pak odnosni na provjeru ukupnih postignuća po završetku didaktičkog procesa.

Elementi vrednovanja koncipirani su prema predmetnom Kurikulumu za Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnost (usmena komunikacija-A, pisanje-B, čitanje/književnost-C, promišljanje o jeziku-D) te ocijenjeni kako slijedi:

Talijanski jezik – elementi vrednovanja u osnovnoj školi i udio u postotcima u zaključnom vrednovanju:

1. razumijevanje tekstova (20 %)

2. usmeno izražavanje i stvaralaštvo (20 %)

3. pismeno izražavanje i stvaralaštvo (20 %)

4. elementi funkcionalnog jezika (20 %)

5. lektira i masovni mediji (15 %)

6. odnos prema radu (5 %)

Zaključno vrednovanje rezultat je uravnoteženosti elemenata vrednovanja koji se međusobno nadopunjuju.

RAZUMIJEVANJE TEKSTOVA / LEKTIRA – provode se pisane formativne provjere znanja čitanja-strukturirane, objektivne i detaljne provjere koje provjeravaju tekstove različitih rodova i vrsta sa zadacima čiji je cilj primjena raznih postupaka čitanja i vježbi slušanja. Svaka provjera se odnosi na tekstualne, leksičke i gramatičke kompetencije.

Sumativne provjere koje se mogu objektivno vrednovati uz pomoć bodova i postotaka odnose se na glavne vrste teksta, sa zadacima koji se tiču razumijevanja teksta, leksika i gramatičkih znanja (mogu se vrednovati i odvojeno).

Nadalje, provode se povremene usmene provjere razumijevanja teksta tijekom kojih se uzimaju u obzir jezična i leksička ispravnost.

MASOVNI MEDIJI – u segmentu masovnih medija preporuča se korištenje različitih posebnih jezika (strip, kino i kazalište) koji se tiču tema koje su također obrađivane u pročitanim i analiziranim tekstovima. Vrednovanje se provodi kroz ispitne listove za provjeru razumijevanja ili rasprave koje vode učitelj / nastavnik i / ili sami učenici.

USMENO IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO – provode se konstantne provjere razumijevanja teksta, prepoznavanja osnovnih informacija, komunikacijskih svrha i namjera. Prepoznaje se globalni smisao i provode izlaganja predmetnih sadržaja i osobnih iskustava. Vrednuju se: poznavanje obrađenih tema, sposobnost povezivanja tema, sposobnost obrađivanja sadržaja (sve uz korištenje i posebnih pomoćnih sredstava), sposobnost izražavanja osobnog vrednovanja i svojstvo jezika (leksički i gramatički).

IZRAŽAVANJE I PISANO STVARALAŠTVO – provode se pisane formativne provjere znanja, strukturirane i stupnjevane prema razinama težine. U prvom koraku se radi uz pomoć smjernica, a potom se predlaže aktivnost samostalnog i kreativnog pisanja.

ELEMENTI JEZIKA – kako proizlazi iz opisa prethodnih elemenata, elementi jezika se vrednuju ili u odnosu na iste ili u obliku formativnih i sumativnih provjera znanja vezanih isključivo uz gramatičke teme (fonologija, ortografija, morfologija, sintaksa).

ODNOS PREMA RADU – smatra se potrebnim uzeti u obzir opće kompetencije učenika za praćenje nastave na temelju sljedećih pokazatelja: odgovornost, suradnja, poduzetnost, konstantnost.

Talijanski jezik i književnost – elementi za vrednovanje u srednjim školama i udio u postotcima u zaključnom vrednovanju:

Vrednovanje nastavnog predmeta Talijanski jezik i književnost obuhvaća sljedeće elemente:

1. književnost (30 %)

2. pismeno izražavanje (30 %)

3. komunikacija (25 %)

4. lektira (15%)

Zaključno vrednovanje rezultat je uravnoteženosti elemenata vrednovanja koji se međusobno nadopunjuju.

KOMUNIKACIJA (slušanje i govor) – Prema potrebi provode se usmene provjere, kolokviji, ispitivanja, sudjelovanje, rasprave o temama koje se uče, izlaganje aktivnosti tijekom kojih se uzimaju u obzir tekstualne vještine, jezična i leksička ispravnost.

KNJIŽEVNOST – Provode se usmene i pisane provjere. Provjera razumijevanja i razvojnog napretka uz pomoć ciljanih pismenih pitanja može bitu u obliku eseja, u obliku strukturiranih i polustrukturiranih provjera. Izvodi se prema potrebi slijedeći didaktički plan. Svaka provjera se odnosi na književne, tekstualne, leksičke i gramatičke kompetencije.

PISANO IZRAŽAVANJE - Na početku se rade ispiti o pisanoj produkciji s pomoći u obliku uputa, nakon toga oblici samostalnog i kreativnog pisanja u kojima se uzimaju u obzir tekstualna kompetencija, jezična i leksička ispravnost.

Provode se provjere kritičkih sposobnosti kroz pisanje školskih zadaća (raspravljački , narativni i izlagački tekstovi).

LEKTIRA – Provode se usmene i pisane formativne provjere znanja koje se odnose na tekstualne kompetencije i jezičnu i leksičku ispravnost. Provjera kritičkog čitanja koja se odnosi na djela predviđena lektirom iz kurikuluma i prema slobodnom izboru, može biti u obliku seminara, projekta ili predstavljena u obliku rasprave.

Postupak vrednovanja u okviru nastavnog predmeta Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnost obuhvaća tri pristupa:

1) Vrednovanje za učenje – radi se o dijagnostičkom ili inicijalnom vrednovanju koje služi za određivanje početne razine kod učenika, za provjeru posjeduju li učenici potrebne pretpostavke, promicanju aktivnosti nastavnika i učenika te za prilagodbu aktivnosti podučavanja.

U vrednovanju postignuća ishoda u srednjoj školi se uzima u obzir vladanje i svijest o jeziku postignuti tijekom osnovne škole te se veći naglasak stavlja na sposobnost razvijanja kritičkog mišljenja, na što veću svijest o književnoj i kulturnoj baštini na lokalnoj i međunarodnoj razini, na zrelost pogleda.

2) Vrednovanje kao učenje (učiti kako učiti) – radi se o formativnom ili usputnom vrednovanju; cilj je prikupljanje stalnih informacija o postupku usvajanja. Pogoduje samostalno vrednovanje od strane učenike, a Učitelju / nastavniku daje smjernice za aktiviranje eventualnih ispravaka u didaktičkom radu ili za određivanje vježbi ponavljanja i utvrđivanja gradiva.

3) Vrednovanja naučenog – radi se o sumativnom ili zaključnom avršnom vrednovanju koje se provodi na kraju didaktičkog procesa ili na kraju školske godine; služi za utvrđivanje u kojoj mjeri su postignuti ishodi te za davanje završne (pr)ocjene uzimajući u obzir pretpostavke i unaprijed određene ishode.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

ZAKLJUČNA (PR)OCJENA

Završna (pr)ocjena nije proizvod aritmetičke sredine svih pojedinih ocjena, već pokazatelj razvoja učenikovih vještina, znanja i kompetencija.

U oblikovanju završne (pr)ocjene neće svi elementi imati jednaki udio kao što je vidljivo iz gore navedenih postotaka.

Završnu (pr)ocjenu samostalno određuje svaki pojedini nastavnik prema svojoj procjeni na temelju vrednovanja rezultata koje je učenik postigao tijekom cijele školske godine.

U određivanju završne (pr)ocjene također se uzimaju u obzir i razine usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda, izraženih u četiri kategorije: dovoljan, dobar, vrlo dobar i izvrstan.

Iako ove razine ne predstavljaju izravno ocjene, mogu poslužiti u izradi nacrta profila učenika na temelju usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda tijekom cijele školske godine. Razina „dovoljan“ neizravno određuje ocjenu nedovoljan za usvojeno znanje, sposobnosti, vještine i zauzeti stav te je na učitelju / nastavniku da odredi koju razinu učenik mora dostići kako bi dobio dovoljnu završnu ocjenu.

Ako učenik na kraju školske godine ne postigne razinu „dovoljan“ za ishode planirane prema ovom kurikulumu, bit će ocjenjen ocjenom nedovoljan.

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

DODATAK KURIKULUMU - POPIS PREDLOŽENIH KNJIŽEVNIH DJELA I PISACA KOJE JE MOGUĆE KORISTITI U PLANIRANJU NASTAVE

Lektira iz kurikuluma ima temeljnu važnost u učenju Talijanskog jezika, tj. u razdoblju od prvog do osmog razreda. Učenici prelaze s prvog pristupa pisanoj riječi na relativno samostalan izbor tekstove i uporabu strategija za razumijevanja kao i na razvoj vlastitog ukusa. Uzimajući isto u obzir te individualnost u razvoju čitateljskih sposobnosti, izbor lektire neće biti određen na nijedan način, već će izbor biti prepušten nastavniku (u pogledu roda, teme i težine) na način da potakne ljubav prema čitanju, promičući razvoj i širenje zanimanja za teme i književne rodove. Po pitanju količine lektire (preporuča se provođenje sustavne korelacije s Hrvatskim jezikom), nastavnik će ju moći varirati (preporučena brojka je od 3 do 5 godišnje).

Cjelovito čitanje je jedno od osnovnih elemenata za učenje nastavnog predmeta Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnost. Ista omogućuje razvoj sposobnosti u odnosu na komunikaciju, pismeno izražavanje te poznavanje i razumijevanje samoga sebe te kulturnog okruženja. Otvara nove perspektive i kritička razmišljanje o svijetu, o samom sebi i o drugima u društvenom i vrijednosnom kontekstu koji potiče individualno čitanje.

S ciljem da obrada tema književnog obrazovanja bude što bliža iskustvu učenika upućuje se na prijedlog preporučene lektire za srednje škole (koji je isključivo indikativan). Budući da je riječ o prijedlogu, popis klasičnih i suvremenih tekstova, međunarodne, nacionalne i lokalne književnosti može biti mijenjan od srane nastavnika.

Izbor naslova se međutim uvijek temelji na sljedećim kriterijima:

1. intrinsična vrijednost knjiga;

2. sposobnost učenika da samostalno pristupi integralnom čitanju;

3. stupanj zanimanje i afiniteti u odnosnu na zrelost učenika.

Nadalje, načelo na temelju kojeg je izrađen odabir pisaca i djela mora poštivati internu međupredmetnu izradu programa u pojedinim školama.

Sljedeći popis predlaže pisce i naslove na koje se nastavnici mogu pozivati pri davanju preporuka za lektiru iz kurikuluma ili pri obradi različitih tema.

Niccolò Ammaniti, Nije me strah

Isaac Asimov, Galaktička trilogija

Jane Austen, Ponos i predrasude

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Alessandro Baricco, Mr. Gwyn, Svila, Ocean more

Giorgio Bassani, Stari obiteljski vrt

Samuel Beckett, U očekivanju Godota

Ray Bradbury, Fahrenheit 451

Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca

Emily Brontë, Orkanski visovi

Michail Bulgakov, Majstor i Margarita

Dino Buzzati, Tatarska pustinja

Pedro Calderon de la Barca, Život je san

Italo Calvino, Staza do paukovih gnijezda , Ako jedne zimske noći neki putnik

Albert Camus, Stranac

Carlo Cassola, Bubina djevojka

Anton P. Cechov, Galeb

Miguel de Cervantes, Don Quijote

Agatha Christie, Deset malih crnaca

Paulo Coelho, Alkemičar ili drugo

Joseph Conrad, Srce tame

Carlo Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina ili drugo

Daniel Defoe, Robinson Crusoe

Grazia Deledda, Trske na vjetru

Charles Dickens, Zapisi kluba Pickwick

Fedor Dostoevskij, Zločin i kazna , Braća Karamazov

Alexandre Dumas, Grof Monte Cristo

Umberto Eco, Ime ruže

Thomas S. Eliot, Ubojstvo u katedrali

Euripid, Medeja

John Fante, Zapitaj prah

William Faulkner, Krik i bijes

Gustave Flaubert, Gospođa Bovary

Dario Fo, Mistero buffo

Antonio Fogazzaro, Mali starinski svijet

Ugo Foscolo, Posljednja pisma Jacopa Ortisa

Carlo E. Gadda, Ta gadna zbrka u ulici Merulana

Natalia Ginzburg, Dani jedne obitelji

Pietro Giordano, Samoća primarnih brojeva

Johann W. Goethe, Faust

Nikolaj V. Gogolj, Nos, Kabanica

William Golding, Gospodar muha

Ernest Hemingway, Zbogom oružje , Kome zovno zvoni

Hermann Hesse, Siddharta

Victor Hugo, Jadnici

Henrik Ibsen, Lutkina kuća

James Joyce, Dublinci

Franz Kafka, Preobrazba, Proces i drugo

Jack Kerouac, Sulla strada

Carlo Levi, Krist se zaustavio u Eboliju

Primo Levi, Zar je to čovjek

Federico Garcia Lorca, Spjev dubokog pjeva

Nelida M. Kruljac, Anna M. Mori, Bora

Nelida M. Kruljac, Kofer od kartona i drugo

Claudio Magris, Dunav, Mikrokozmi

Thomas Mann, Čarobna gora, Smrt u Veneciji

Alessandro Manzoni, Zaručnici

Dacia Maraini, Nijema vojvotkinja

Gabriel Garcia Marquez, Sto godina samoće

Guy de Maupassant, Bel-Ami

Hermann Melville, Moby Dick

Jean B. Molière, Umišljeni bolesnik

Elsa Morante, Povijest, Izmišljotina i čarolija

Alberto Moravia, Ravnodušni ljudi

Robert Musil, Čovjek bez osobina

Pablo Neruda, Elementarne ode

George Orwell, Životinjska farma, 1984

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA TALIJANSKI JEZIK / TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Ovidije, Metamorfoze

Pier Paolo Pasolini, Uličari

Cesare Pavese, Prije nego što se pijetao javi

Petronije, Satirikon

Luigi Pirandello, Pokojni Mattia Pascal, Novele za godinu dana, Šest lica traži autora i drugo

Plaut, Škrtac, Hvalisavi vojnik

Edgar A. Poe, Pripovjetke

Vasco Pratolini, Kronika o siromašnim ljubavnicima, Gradska četvrt

Marcel Proust, U potrazi za izgubljenim vremenom

Aleksandr S. Puškin, Kapetanova kći, Jevgenij Onjegin

Osvaldo Ramous, Konj od prešanog papira, Borba sa sjenom i ostale pripovjetke, Pjesme

Rainer M. Rilke, Devinske elegije

Antoine de Saint-Exupéry, Mali princ

Jerome D. Salinger, Lovac u žitu

Jean Paul Sartre, Mučnina

Leonardo Sciascia, Mafija

William Shakespeare, Romeo i Julija i drugo

Scipio Slataper, Moj Kras

Sofoklo, Antigona

John Steinbeck, Plodovi gnjeva

Stendhal, Crveno i crno

Robert L. Stevenson, Neobičan slučaj dr. Jekylla i gospodina Hydea

Italo Svevo, Zenova savjest , Senilnost i drugo

Jonathan Swift, Gulliverova putovanja

Antonio Tabucchi, Pereira tvrdi

Susanna Tamaro , Pođi kamo te srce vodi

John R. R. Tolkien, Gospodar prstenova

Lev Tolstoj, Rat i mir, Ana Karenjina

Giuseppe Tomasi di Lampedusa, Gepard

Fulvio Tomizza, Bolji život i drugo

Giovanni Verga, Obitelj Malavoglia , Život na poljima, Seoske novele

Elio Vittorini, Ljudi i neljudi, Razgovor na Siciliji

Voltaire, Candide

Oscar Wilde, Slika Doriana Graya

Virginia Woolf, Prema svjetioniku , Svoj vlastiti prostor, Gospođa Dalloway

Marguerite Yourcenar, Hadrijanovi memoari

Émile Zola, Nana, Germinal

Giacomo Scotti

Mario Schiavato

Lucifero Martini

Eros Sequi

Umberto Matteoni

Anita Forlani

Ligio Zanini

Loredana Bogliun

Ester Sardoz Barlessi

Gianna Dallemulle Ausenak

Claudio Ugussi

Marisa Madieri

Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani

uredi obriši prikaži sakrij

Zastario!

dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

A.OPIS OBRAZOVNOGA PREDMETA

B.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK/TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

C.DOMENE KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK / TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK/ TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama

Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama

Razrada odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Talijanski jezik od 1. do 8. razreda osnovne škole

1. RAZRED – 175 sati

A.1.2.

Učenik sluša i razumije različite vrste tekstova te izdvaja ključne podatke.

◊ sluša i razumije kratke pripovijetke koje je ispričao učitelj, održavajući koncentraciju te ih prikazuje crtežom;

◊ razumije i pamti bitne sadržaje slušanih tekstova;

◊ analizirati i razumije nove riječi naučene kroz slušanje;

◊ ponovno koristi nove riječi na način koji odgovara kontekstu;

◊ shvaća glavne informacije iz jednostavnog slušanog teksta, odgovarajući na pitanja na logičan i koherentan način;

◊ izlaže u kronološkom slijedu ispričani sadržaj;

◊ odgovara na primjeran i uljudan način.

Otežano sluša i razumije razne vrste tekstova, ako ga se potakne otežano se izražava u razgovoru; ukoliko je vođen, izlaže bitne dijelove pripovijetke.

Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se osnovnim pojmovima u razgovoru; oskudno i površno izlaže bitne dijelove pripovijetke.

Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se na odgovarajući način u razgovoru; izlaže priču na jasan i ispravan način.

Sluša i razumije razne vrste tekstova; izražava se s lakoćom i na odgovarajući način u razgovoru; izlaže priču na jasan i ispravan način te obogaćuje razgovor vlastitim zapažanjima.

TEHNIKA PISANJA

- grafički organizira stranicu

- poštuje prostor definiran na listu i piše unutar zadanog prostora;

- crta i reproducira smjerove i linije (postupci početnog opismenjavanja)

- usavršava pokret ruke za izradu grafičkog znaka;

- razumije i vlada vezom fonem-grafem

- grafički oblikuje samoglasnike, suglasnike, slogove, digrafe i teške foneme;

- piše slova, riječi i rečenice velikim i malim rukopisnim slovima prema modelu;

- prepoznaje i reproducira abecedu pismeno i usmeno;

- piše diktirane riječi i rečenice velikim rukopisnim slovima

- piše riječi uz pomoć slika;

- prepisuje kratke tekstove.

Uz pomoć učitelja prepisuje i piše slova, riječi i kratke rečenice velikim rukopisnim slovima prateći model.

Uz povremenu pomoć učitelja piše slova, riječi i kratke rečenice velikim rukopisnim slovima prateći model.

Samostalno piše slova, riječi i kratke rečenice velikim rukopisnim slovima prateći model; oblikuje kratke rečenice.

Samostalno piše slova, riječi i kratke rečenice velikim rukopisnim slovima prateći model; oblikuje kratak tekst.

Učenik piše slova, riječi i rečenice jasnim rukopisnim pismom.

- piše mala i velika rukopisna slova;

- prepoznaje, razlikuje i ovladava pisanje različitih slova;

- samostalno piše riječi i rečenice rukopisnim pismom;

- piše diktat rukopisnim pismom.

Uz pomoć učitelja prepisuje i piše slova, riječi i kratke rečenice rukopisnim slovima uz primjenu pravopisnih pravila.

Samostalno prepisuje i piše slova, riječi i kratke rečenice rukopisnim slovima uz primjenu pravopisnih pravila.

Piše rečenice i kratke tekstove rukopisnim slovima uz primjenu pravopisnih pravila.

Samostalno piše rečenice i kratke tekstove rukopisnim slovima uz primjenu pravopisnih pravila

B.1.3.

Učenik piše kratke rečenice koje se odnose na vlastita iskustva i prema jezičnom razvoju

- zadanim riječima piše rečenice različitoga značenja;

-samostalno piše rukopisnim slovima jednostavne kohezivne rečenice (poruke, podnaslove, dovršavanje rečenica)

- izrađuje jednostavne rečenice o vlastitim iskustvima;

- dovršava priču s rečenicama;

- oblikuje jednostavne pisanje tekstove;

- piše tekstove u cilju priopćavanja: razglednice, čestitke i slično.

Uz pomoć učitelja

piše jednostavne rečenice koje se odnose na vlastita iskustva, i to čini na osnovan način.

Samostalno piše jednostavne rečenice koje se odnose na vlastita iskustva, i to čini na osnovan način.

Samostalno piše povezane i artikulirane rečenice koje se odnose na vlastita iskustva.

Samostalno piše povezane, kohezivne i artikulirane rečenice koje se odnose na vlastita iskustva.

* NAPOMENA: učitelj može ostvariti ishod B.1.2. do kraja prvog polugodišta drugog razreda, uzimajući u obzir motoričke poteškoće vezane uz pisanje.

- čita slike i riječi (globalno čitanje);

- razumije i vlada vezom fonem-grafem;

- čita slogove, digrafe i teško izgovorive glasove;

- razumije značenje pročitanih riječi;

- vrši sintezu slogova fonema za tvorbu riječi;

-koristi globalno čitanje tekstova raznih vrsta (kratki pripovjedni tekstovi, opisni tekstovi, bajke, dječje pjesmice);

- razlikuje velika od malih slova;

- prilagođava intonaciju glasa prema vrsti teksta

-sudjeluje u grupnim igrama i grafički prikazuje pročitane tekstove;

-prepoznaje ključne sadržaje i informacije u tekstu (likovi, vremena i mjesta);

- opisuje situacije iz pročitanog teksta,

komentira ih u odnosu na vlastito iskustvo.

Čita tekst s poteškoćama; uz pomoć učitelja prepoznaje ključne informacije u tekstu.

Čita na zadovoljavajući način; razumije ključne informacije u tekstu.

Čita jasno i tečno; razumije ključne informacije u tekstu.

Čita tečno i s dobrom intonacijom; u potpunosti razumije sadržaj teksta.

- redovito posjećuje knjižnicu i posuđuje knjige prikladne za svoju dob;

-identificira i prepoznaje obilježja raznih vrsta tekstova za djecu;

- čita, razumije i komentira odabrane tekstove;

-čita tekstove koji se odnose na narodnu tradiciju Talijanske nacionalne zajednice;