I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavaka 1. i 2. i članka 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

U srpnju 2014. godine započela je i u ožujku 2016. završena izrada Studijske dokumentacije za pripremu projekata zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe iz fondova Europske unije. Najznačajniji rezultat Studijske dokumentacije je Studija izvedivosti za Projekt zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko- moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije (u nastavku: Projekt) koji se sastoji od nasipa i drugih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uključujući pregradu Brodarci s pratećim objektima i prokop Korana s pratećim objektima.

Studijom izvedivosti vrijednost Projekta je procijenjena na iznos od 120 mil. eura (900.287.000,00 kn), s omjerom koristi i troškova 3,71 i internom stopom rentabilnosti 19,4%.

Studija izvedivosti pripremljena je u skladu s CBA vodičem za sufinanciranje iz strukturnih fondova Europske unije (Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects Structural Funds, Cohesion Fund and Instrument for Pre-Accession), a sve u cilju apliciranja Projekta za sufinanciranje sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj (u daljnjem tekstu: EFRR), kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija (u daljnjem tekstu: OPKK) 2014-2020:

◊ prioritetna os 5: Klimatske promjene i upravljanje rizicima,

◊ investicijski prioritet 5b: Poticanje ulaganja za rješavanje specifičnih rizika, osiguravanje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava upravljanja u slučaju katastrofa,

◊ specifični cilj 5b1: Poboljšanje nacionalnih sustava upravljanja u kriznim situacijama.

Sufinanciranje Projekta kao javne investicije, a bez komponenti koje generiraju bilo kakve prihode, bilo bi u omjeru 85% EFRR – 15% nacionalna sredstva.

Daljnja priprema Projekta je u tijeku. Nastavno na Studiju izvedivosti, ugovorena je izrada Studije utjecaja na okoliš za definirano idejno rješenje optimalnoga sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe. Dio Projekta koji se odnosi na zaštitu od poplava Karlovca pod nazivom „Projekt zaštite od poplava grada Karlovca“ Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je 9. listopada 2017. uvrstilo na listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske. Temelj sustava zaštite od poplava na području Projekta čine oteretni kanal Kupa-Kupa s pratećim regulacijskim građevinama i prirodna retencija Kupčina. Kanal treba provesti višak vode zahvaćen uzvodno od Karlovca kod Brodaraca, usporedo s rijekom Kupom, do izlaznog profila rijeke Kupe kod naselja Jamnička Kiselica. Dio rasterećenih vodnih količina, neprihvatljiv za nizvodni dio riječnog sustava, privremeno se zadržava u bočnoj retenciji Kupčina.

Upravljanje cijelim sustavom postiže se izgradnjom brane Brodarci na profilu spoja rijeke Kupe i kanala Kupa-Kupa. Na pojedinim lokalnim potezima, na kojima je to potrebno, izvode se linijski sustavi za obranu od poplava (nasipi i zidovi), primjerice na sisačkom području i području Odranskog polja te duž toka rijeka Dobre, Mrežnice i Korane, a prije njihovih ušća. Iznimka je područje grada Karlovca, na kojem se u cijelosti dovršava planirani linijski sustav obrane od poplava, dopunjen i s prokopom na ušću rijeke Korane u rijeku Kupu.

Kanal Kupa-Kupa i retencija Kupčina čine funkcionalnu cjelinu. Retencija je projektirana kao zatvoreni prostor koji se kontrolirano puni i prazni preko regulacijskih objekata na oteretnom kanalu. Retenciju omeđuju: na jugu desni nasip kanala Kupa-Kupa, na zapadnoj strani lijevi nasip Spojnog kanala, na sjevernoj strani visoki teren i nasip ribnjaka Crna Mlaka, a na istočnoj strani tzv. Istočni nasip retencije Kupčina.

Područje Projekta je najizloženije poplavnim rizicima u odnosu na sve ostale dijelove ukupnog sliva, kako u pogledu ranjivosti tako i u pogledu šteta od poplava, iako su u proteklom razdoblju ulagana značajna sredstva u poboljšanje postojećeg sustava obrane od poplava.

Na ovom prostoru, u sadašnjem stanju sustava obrane od poplava, osim gradova Karlovca i Siska, poplavnim događajima je izložen veliki dio prigradskih naselja i drugih urbaniziranih površina, komunalna, industrijska i prometna infrastruktura te niz značajnih pojedinačnih objekata (javnih i kulturno-povijesnih). Posebno je značajna izloženost lokalnog stanovništva poplavama te izloženost ukupnog prostora ostalim indirektnim štetama od poplava.

Ugroženost od poplava stalno je prisutna i povećava se zadnjih godina, a posljedice plavljenja su teške. Samo tijekom 2014. godine, u veljači, rujnu i listopadu, kao i u listopadu 2015. godine došlo je do pojave poplavnih valova rijeke Kupe koji se po veličini nalaze među prvih pet u posljednjih 60 godina.

Projektom se, za područja s vrlo visokim rizikom od poplava, utvrđuju mjere za smanjivanje opasnosti i rizika od poplavnih događaja, a kojima bi se, na prihvatljiviju razinu, smanjilo:

◊ ugrožavanje ljudskih života, zdravlja i socijalnih odnosa te izazivanje drugih novčano nemjerljivih šteta u funkcioniranju komunalne infrastrukture i javnih usluga, ugrožavanje mogućih izvora onečišćenja i kulturno-povijesne baštine,

◊ izazivanje direktnih novčano mjerljivih šteta na materijalnoj imovini te u gospodarskim aktivnostima kao što su: poljoprivreda, akvakultura, industrija i usluge,

◊ izazivanje indirektnih novčano mjerljivih šteta kao što su: štete zbog prekida prometa, opskrbe pitkom vodom i električnom energijom, intervencije, čišćenja, sanacije i sl.

Osim rješavanja navedenih problema, Projektom bi se stvorili povoljniji uvjeti u sustavu obrane od poplava na slivu, kroz provedbu mjera smanjivanja rizika od poplava, a kojima bi se smanjili troškovi i učestalost provedbe redovitih i izvanrednih mjera obrane od poplava.

Projekt treba sufinanciranje iz fondova Europske unije iz razloga što je sadašnja neto financijska vrijednost investicije, bez doprinosa iz europskih fondova (FNPV/C= -646.961.242)  negativna.

Projekt je poželjan s ekonomskog gledišta (ENPV>0 - ENPV= 1.670.138.005 HRK), društvu (regiji/državi) je bolje s projektom, jer njegove koristi premašuju njegove troškove, a doprinos iz fondova Europske unije je potreban kako bi bio financijski održiv (FNPV/C

Republika Hrvatska se mora usredotočiti na pripremu i provedbu ovog Projekta u cilju sprečavanja budućih šteta od poplava na području Karlovačke županije i Sisačko- moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije .

Vodeći računa o činjenici da je za izgradnju sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe potrebno riješiti imovinsko pravne odnose na oko 15.000 nekretnina te ishoditi akte za gradnju u što kraćem roku, a kako bi u planiranom razdoblju Projekt aplicirali za sredstva iz Europske unije (do kraja 2019. godine) i izgradili regulacijske i zaštitne vodne građevine predviđene Projektom (do kraja 2023. godine), potrebno je pristupiti izradi posebnog propisa (lex specialis) kojim bi se predmetno reguliralo unutar hrvatskog zakonodavstva.

Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Glavni ciljevi koji se planiraju postići kroz Zakon su posebna pravila za provedbu Projekta i izgradnju sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe , kompatibilna s načelima postojećih propisa o izvlaštenju i određivanju naknade, državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prostornom uređenju i gradnji ali, u cilju žurnosti, traže određena pojedinačna normativna rješenja koja čine djelomične iznimke u odnosu postojeće zakonsko uređenje u navedenim propisima.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem Zakona omogućit će se realizacija strateškog investicijskog projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko-moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije .

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu Nacrta prijedloga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju posebna pravila po kojima se provodi projekt zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe, a osobito se određuje projekt i njegov obuhvat, primjena posebnih propisa, interes Republike Hrvatske, etapno i fazno građenje, uvjeti parcelacije građevinskog zemljišta, potvrda parcelacijskog elaborata, pretpostavke za izvlaštenje nekretnina, o siguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine koje prethodi postupku izvlaštenja, prijedlog za izvlaštenje i građenje bez građevinske dozvole, s ciljem pravodobne prevencije i smanjenja povećanih i učestalih rizika od poplava.

Projekt

Članak 2.

(1) Projekt obuhvaća sljedeće zahvate:

1. Na području Karlovačke županije i Zagrebačke županije

◊ gradnja lijevoobalnog nasipa rijeke Kupe od željezničkog mosta do Brodaraca (III etapa)

◊ gradnja nasipa uz lijevu i desnu obalu Korane i desnu obalu Mrežnice za zaštitu naselja Mala Švarča, Logorište i Turanj

◊ gradnja desnog nasipa Korane, desnog nasipa Kupe i prokopa Korana s rješenjem odvodnje na području Gornjeg Mekušja

◊ gradnja nasipa uz lijevu i desnu obalu Korane i lijevu obalu Mrežnice i regulacija potoka Sajevac vezani uz izgradnju državne ceste D1- splitski pravac- brza cesta kroz Karlovac

◊ gradnja regulacijskih (obaloutvrde) i zaštitnih (nasip, zid) vodnih građevina s pripadajućim objektima odvodnje zaobalja  na lijevoj obali Kupe od naselja Selce do Rečice

◊ gradnja regulacijskih (obaloutvrde) i zaštitnih (nasip, zid) vodnih građevina s pripadajućim objektima odvodnje zaobalja i crpnom stanicom na desnoj obali  Kupe od Brodaraca do Karlovačke pivovare

◊ gradnja i rekonstrukcija objekata odvodnje (glavni odvodni kanal, sabirni kanali, ustava i crpna stanica) lijevog zaobalja rijeke Kupe od naselja Selce do Rečice i

◊ gradnja pregrade Brodarci na Kupi, gradnja nasipa uz lijevu i desnu obalu Kupe i lijevu obalu Dobre, gradnja ustave Šišljavić na kanalu Kupa- Kupa, gradnja istočnog nasipa retencije Kupčina sa regulacijom vodotoka Znanovit i Brebernica, rekonstrukcija kanala Kupa- Kupa i rekonstrukcija  nasipa za zaštitu ribnjaka Crna Mlaka

2. Na području Sisačko-moslavačke županije

◊ rekonstrukcija lijevog kupskog nasipa od naselja Staro Pračno do naselja Stara Drenčina

◊ gradnja regulacijskih (obaloutvrde) i zaštitnih (nasip, zid) vodnih građevina s pripadajućim objektima odvodnje zaobalja i crpnom stanicom Moščenica na lijevoj i desnoj obali Kupe nizvodno od Jamničke Kiselice

◊ gradnja nasipa (dionica Tišina Kaptolska- Suša, dionica Greda- Sela- Stupno), gradnja crpne stanice Stupno i  rekonstrukcija nasipa (na području Siska, Žabnog, Odre Sisačke, Lekenika, Tišine Kaptolske) u Odranskom polju i

◊ gradnja transverzalnog nasipa od oteretnog kanala Odra do savskog nasipa kod sela Suša.

(2) Naziv projekta iz stavka 1. ovog članka je „Projekt zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe“ (u nastavku: Projekt).

Primjena propisa

Članak 3.

(1) Na pitanja izvlaštenja nekretnina, za potrebe Projekta, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje izvlaštenje i određivanje naknade.

(2) Na pitanja državne izmjere i katastra nekretnina za potrebe Projekta, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

(3) Na pitanja prostornog uređenja, za potrebe Projekta, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o prostornom uređenju.

(4) Na pitanja gradnje, za potrebe Projekta, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o gradnji.

(5) Na pitanja strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske, za potrebe Projekta, koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske.

(6) Na pitanja zaštite okoliša, za potrebe Projekta, primjenjuju se odredbe propisa o zaštiti okoliša.

(7) Na pitanja zaštite prirode, za potrebe Projekta, primjenjuju se odredbe propisa o zaštiti prirode.

(8) Na pitanja zaštite od štetnog djelovanja voda, za potrebe Projekta, primjenjuju se odredbe propisa o vodama.

Interes Republike Hrvatske

Članak 4.

Građenje građevina i izvođenje radova u okviru Projekta, u interesu je Republike Hrvatske radi sprječavanja štetnih posljedica od poplava po život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturno naslijeđe i gospodarsku aktivnost u slivu rijeke Kupe.

Etapno i fazno građenje

Članak 5.

Građevine u okviru Projekta mogu se graditi etapno i fazno u skladu s glavnim projektom, izradi kojeg nije prethodilo izdavanje lokacijske dozvole.

Uvjeti parcelacije građevinskog zemljišta

Članak 6.

(1) Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s:

1. lokacijskom dozvolom

2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice

3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina

4. urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000

5. prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na temelju članka 171. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj  153/13 i 65/17)  

6. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta, sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama

7. prostornim planom područne (regionalne) razine, odnosno prostornim planom lokalne razine ili

8. parcelacijskim elaboratom odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojeg se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu čestice zgrada i drugih građevina, u skladu s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

(2) Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevnog područja nije dopuštena.

Potvrda parcelacijskog elaborata

Članak 7.

Parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u katastru na temelju elaborata iz članka 6. stavka 1. točke 8. ovog Zakona za koji je upravno tijelo odnosno Ministarstvo, u smislu propisa o prostornom uređenju, izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s prostornim planom područne (regionalne) razine odnosno prostornim planom lokalne razine.

Članak 8.

(1) Sastavni dio idejnog projekta odnosno glavnog projekta iz odredbi ovog Zakona, umjesto geodetskog projekta iz propisa o prostornom uređenju i propisa o gradnji, je elaborat iz članka 6. stavka 1. točke 8. ovog Zakona, na temelju kojeg se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, provodi formiranje građevne čestice u katastru te evidentiranje načina uporabe u katastru.

(2) Elaboratom iz članka 6. stavka 1. točke 8. ovog Zakona prikazuje se smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice koja se formira.

Pretpostavke za izvlaštenje nekretnina

Članak 9.

(1) Nekretnina se može izvlastiti za potrebe izgradnje građevina ili izvođenje radova u okviru Projekta.

(2) Izvlaštenje čestica se provodi u skladu s izvršnom lokacijskom dozvolom ili idejnim projektom odnosno glavnim projektom, izrađenim u skladu s propisima o prostornom uređenju, odnosno propisima o gradnji.

(3) Postupke izvlaštenja i postupke osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine provodi mjesno nadležni ured državne uprave, neovisno o tome je li Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom proglasila Projekt, u cjelini ili dijelom,  strateškim, u skladu s propisima o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske.

Osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine

Članak 10.

U postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, koji prethodi postupku izvlaštenja, uz prijedlog za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, korisnik izvlaštenja mora podnijeti izvršnu lokacijsku dozvolu ili idejni projekt odnosno glavni projekt, izrađen u skladu s propisima o prostornom uređenju odnosno propisima o gradnji i predložiti tri stalna sudska vještaka za procjenu nekretnina ili tri stalna sudska procjenitelja odgovarajuće struke, a s obzirom na karakteristike nekretnine za koju se procjena obavlja.

Članak 11.

U postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, koji prethodi postupku izvlaštenja, stranka se ne poziva da se suglasi s jednim od predloženih procjenitelja ili predloži do tri procjenitelja odgovarajuće struke.

Članak 12.

U postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, koji prethodi postupku izvlaštenja nadležno tijelo iz članka 9. stavak 3. ovog Zakona, bez odgode će osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine povjeriti jednom od predloženih procjenitelja iz svakog stručnog područja za koje se obavlja procjena, bez obavljanja očevida i obavještavanja vlasnika, odnosno posjednika nekretnine i korisnika izvlaštenja, o tome.

Prijedlog za izvlaštenje

Članak 13.

Uz prijedlog za izvlaštenje mora se podnijeti:

◊ dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine, ustanovljenja služnosti odnosno ustanovljenja zakupa na određenoj nekretnini

◊ dokaz o utvrđenom interesu Republike Hrvatske za izgradnju građevine ili izvođenje radova na toj nekretnini

◊ procjembeni elaborat iz članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju nakade (Narodne novine, broj 74/14 i 69/17 ), koji nije stariji od dvije godine

◊ dokaz da korisnik izvlaštenja ima osigurana posebna sredstva položena u banci, u visini približno potrebnoj za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu odnosno dokaz o osiguranoj drugoj odgovarajućoj nekretnini

◊ dokaz da korisnik izvlaštenja ima osigurana posebna sredstva položena u banci, u visini približno potrebnoj za snošenje svog dijela troška postupka

◊ izvršna  lokacijska dozvola za izgradnju građevine ili izvođenje radova na nekretnini za koju se predlaže izvlaštenje ili idejni projekt odnosno glavni projekt, izrađen u skladu s propisima o prostornom uređenju odnosno propisima o gradnji i

◊ parcelacijski elaborat ako on nije sastavni dio lokacijske dozvole, ili idejnog odnosno glavnog projekta a predmet potpunog izvlaštenja je manji od obuhvata zahvata u prostoru koji je određen tom lokacijskom dozvolom.

Članak 14.

Kao dokaz iz članka 13. podstavka 1. ovog Zakona smatrat će se dokaz o objavi ponude vlasnicima nekretnina na način opisan u članku 32. stavku 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

Građenje bez građevinske dozvole

Članak 15.

(1) Na građenje građevina u Projektu primjenjuje se članak 129. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17), a građenje se izvodi na temelju glavnog projekta.

(2) Opasnost od nastupa događaja ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, na području obuhvata Projekta, se predmnijeva.

Nadzor

Članak 16.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Za Projekt, odnosno dijelove Projekta, u pojedinim se prethodno pokrenutim postupcima, koriste i sljedeći nazivi: EU projekt zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja, Sustav obrane od poplava rijeke Kupe i Projekt zaštite od poplava grada Karlovca.

Članak 18.

Postupci koji se odnose na Projekt, a započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona, dovršit će se po odredbama ovog Zakona.

Članak 19.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.  

III. OBRAZLOŽENJE

Članak 1.

Uređuje se predmet Zakona.

Članak 2.

Definira se što je Projekt i njegov obuhvat.

Članak 3.

Uređuje se supsidijarna i puna primjena posebnih propisa na ovaj Zakon.

Kao supsidijarni propisi (t. na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom) primjenjuju se:

◊ propisi kojima se uređuje izvlaštenje i određivanje naknade

◊ propisi o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

◊ propisi o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske

◊ propisi o prostornom uređenju i

◊ propisi o gradnji.

U punom se opsegu na odredbe ovog Zakona primjenjuju:

◊ propisi o zaštiti okoliša

◊ propisi o zaštiti prirode i

◊ propisi o vodama.

Članak 4.

Utvrđuje se interes Republike Hrvatske za građenje građevina i izvođenje radova u okviru Projekta.

Ovaj se Projekt konačno konzumira gradnjom regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

Regulacijske i zaštitne vodne građevine, u smislu članka 22. stavka 1. točke 1. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) su nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama.

Članak 22. stavak 4. Zakona o vodama izričito određuje: „Građenje i održavanje vodnih građevina iz ovoga članka u interesu je Republike Hrvatske.“ U svrhu isključenja svake dvojbe kakve su po svom sadržaju građevine koje se grade i radovi koji se izvode u okviru Projekta, u članku 4. Konačnog prijedloga ovog Zakona predložena je odredba koja glasi: „Građenje građevina i izvođenje radova u okviru Projekta, u interesu je Republike Hrvatske“.

Članak 5.

Ovim se člankom uređuje posebno pravilo u odnosu na članak 125. točku 5. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj  153/13 i 65/17).

Članak 125. točka 5. Zakona o prostornom uređenju glasi:

„Lokacijska dozvola izdaje se za:

5. etapno i/ili fazno građenje građevine“

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona predviđa da se građevine Projekta mogu etapno ili fazno graditi i bez izdavanja lokacijske dozvole, a u skladu s glavnim projektom.

Ovim se omogućuje da se građenje provede etapno i fazno temeljem glavnog projekta, izradi kojeg nije prethodilo izdavanje lokacijske dozvole, što je u skladu s prijedlogom uređenja članka 6. stavka 1. točke 8. i članka 15.  Konačnog prijedloga ovog Zakona.  

Članak 6.

Ovim se člankom uređuju posebna pravila u odnosu na članak 160. Zakona o prostornom uređenju.

Članak 160. Zakona o prostornom uređenju glasi:

„(1) Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s:

1. lokacijskom dozvolom

2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice

3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina

4. urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000

5. prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na temelju članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno

6. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama.

(2) Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevnog područja nije dopuštena.“

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona predviđa da se parcelacija građevinskog zemljišta može provoditi i u skladu s parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojeg se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu čestice zgrada i drugih građevina, u skladu s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

U točki 7., kao posebni planski dokumenti, predviđeni su prostorni plan područne (regionalne) razine odnosno prostorni plan lokalne razine, važeći na području Projekta, s obzirom da se izgradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina planira u planskim dokumentima ovog tipa.

Razlozi: Postupci ishođenja lokacijskih dozvola, koji u pravilu ne traju kraće od godinu dana, predstavljaju vremenski najdulji dio pravnih postupaka do ishođenja građevinske dozvole ili drugog akta o odobrenju građenja. Ishođenje posebnih uvjeta predstavlja pak najdulji dio postupka izdavanja lokacijske dozvole. Sve ovo znatno usporava postupke rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u projektima. Naime, akti iz članka 160. stavka 1. točke 1. do 6. Zakona o prostornom uređenju su akti na temelju kojih se mogu pokrenuti (a) postupak parcelacije prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i (b) postupak izvlaštenja prema propisima o izvlaštenju i određivanju naknade. Najveći izazov ovog Projekta je veliki broj čestica za koje je potrebno provesti otkup ili izvlaštenje (oko 15.000 zemljišnih čestica). Smisao ove odredbe je omogućiti da se na temelju novopredloženog akta o parcelaciji (parcelacijski elaborat odnosno drugi geodetski elaborat na temelju kojeg se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu čestice zgrada i drugih građevina) pokrenu i dovrše postupci parcelacije, otkupa i izvlaštenja.

Članak 7.

Ovim se člankom uređuju posebna pravila u odnosu na članak 162. Zakona o prostornom uređenju.

Članak 162. Zakona o prostornom uređenju glasi:

„ (1) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s aktima, odnosno planovima iz članka 160. stavka 1. i članka 161. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.

(2) Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s rješenjem, odnosno presudom iz članka 161. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno presudom, a što utvrđuje katastarski ured.

(3) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na formiranje građevne čestice u katastru u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno građevinskom dozvolom čiji je sastavni dio geodetski projekt.“

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona predviđa odredbu koja je prilagođena smislu i izričaju ovog Zakona: „ Parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u katastru na temelju elaborata iz članka 6. stavka 1. točke 8. ovog Zakona za koji je upravno tijelo odnosno Ministarstvo, u smislu propisa o prostornom uređenju, izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s prostornim planom područne (regionalne) razine odnosno prostornim planom lokalne razine.“

Članak 8.

Ovim se člankom uređuju posebna pravila u odnosu na članak 129. Zakona o prostornom uređenju i članku 70. Zakona o gradnji:

Članak 129. Zakona o prostornom uređenju propisuje:

(1) Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici uz nacrte i dokumente iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona je i geodetski projekt.

(2) Geodetskim projektom prikazuje se smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se formiranje određuje lokacijskom dozvolom.

(3) Geodetski projekt izrađuje se kao zasebni dio idejnog projekta.

(4) Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje građevne čestice u katastru, iskolčenje građevine i evidentiranje građevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar.

(5) Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih čestica zgrada i drugih građevina.

Članak 70. Zakona o gradnji uređuje.

(1) Sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se određuje formiranje građevne čestice i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici uz projekte iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona je i geodetski projekt.

(2) Geodetski projekt iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se i ovjerava na isti način te ima isti sadržaj i značenje kao i geodetski projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole prema posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje.

(3) Geodetskim projektom prikazuje se smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se formiranje određuje građevinskom dozvolom.

(4) Geodetski projekt izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta.

(5) Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru, iskolčenje građevine i evidentiranje građevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnim propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar.

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona predviđa:

„(1)Sastavni dio idejnog projekta odnosno glavnog projekta iz odredbi ovog Zakona, umjesto geodetskog projekta iz propisa o prostornom uređenju i propisa o gradnji, je elaborat iz članka 6. stavka 1. točke 8. ovog Zakona, na temelju kojeg se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, provodi formiranje građevne čestice te evidentiranje načina uporabe u katastru.

(2) Elaboratom iz članka 6. stavka 1. točke 8. ovog Zakona prikazuje se smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice koja se formira.“

Razlozi: Izričaj posebnih pravila se prilagodio potrebama gradnje vodnih građevina u Projektu, izbjegava se uređivanje pitanja koja se ne odnose na Projekt, a mogla bi prouzročiti dvojbe u upravnoj praksi. Tako je uređen i izričaj o „evidentiranju načina uporabe u katastru“ umjesto „evidentiranja građevine u katastru“ koji je prilagođen propisima i praksi u provedbi propisa o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prema kojima se regulacijske i zaštitne vodne građevine (nasipi i dr.) evidentiraju u katastru kao način uporabe.

Članak 9.

Člankom 9. uređuju se posebna pravila u odnosu na članak 9. i 16. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj 74/14 i 69/17):

Članak 9. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade glasi:

„(1) Nekretnina se može izvlastiti nakon što je na način propisan ovim Zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju građevine ili izvođenje radova.

(2) Izgradnja građevine ili izvođenje radova iz stavka 1. ovog članka mora biti u skladu s pravomoćnom lokacijskom dozvolom.“

Članak 16. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade uređuje:

„(1) Postupak u vezi s pripremnim radnjama u svrhu izvlaštenja i postupak izvlaštenja provodi stvarno i mjesno nadležni ured državne uprave odnosno nadležni ured Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo).

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) provodi postupak izvlaštenja ako se izvlaštenje provodi radi izgradnje građevine ili izvođenja radova za koje je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske.“

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona predviđa:

„(1) Nekretnina se može izvlastiti za potrebe izgradnje građevina ili izvođenje radova u okviru Projekta.

(2) Izvlaštenje čestica se provodi  u skladu s izvršnom lokacijskom dozvolom ili idejnim projektom odnosno glavnim projektom, izrađenim u skladu s propisima o prostornom uređenju, odnosno propisima o gradnji.

(3) Postupke izvlaštenja i postupke osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine provodi mjesno nadležni ured državne uprave, neovisno o tom je li Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom proglasila Projekt, u cjelini ili dijelom, strateškim, u skladu s propisima o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske.“

Razlozi: Ishođenje pravomoćnih lokacijskih dozvola (najkraće godinu dana) predstavljaju vremenski najdulji dio pravnih postupaka do ishođenja građevinske dozvole ili drugog akta o odobrenju građenja. Inače, upućivanje na pravomoćnost u Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade je terminološki pogrešno, jer je lokacijska dozvola izvršna u trenutku izvršnosti. Ishođenje posebnih uvjeta predstavlja pak najdulji dio postupka izdavanja lokacijske dozvole. Pravomoćna lokacijska dozvola je akt na temelju kojeg se može pokrenuti postupak izvlaštenja prema propisima o izvlaštenju i određivanju naknade. Najveći izazov ovog Projekta je veliki broj čestica za koje je potrebno provesti otkup ili izvlaštenje (oko 15.000 zemljišnih čestica). Osim što je postupak ishođenja pravomoćne lokacijske dozvole dugotrajan, njime se ne bi postigla nikakva kvaliteta u prostoru, jer su i tako svi opći i posebni uvjeti vezani za vodoplavni prostor uz rijeku, koji je i inače predviđen za izgradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

Ovim uređenjem posebnih pravila u odnosu na Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade postupak izvlaštenja bi se pokretao temeljem izvršne lokacijske dozvole ili idejnog ili glavnog projekta u kojima je sadržan grafički prikaz zahvata u prostoru te, ovisno o vrsti i namjeni zahvata u prostoru, daje rješenje uređenja građevne čestice ili obuhvata zahvata, kao i drugi grafički prikazi i shematski prilozi koji na primjeren način prikazuju tehničko rješenje zahvata.

Opcijom prijenosa nadležnosti sa središnjeg tijela državne uprave nadležnog za pravosuđe na mjesno nadležne urede državne uprave omogućuje se brži postupak i ostvarenje načela supsidijarnosti.

Dio Projekta koji se odnosi na područje grada Karlovca nalazi se na listi strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske.

Članak 10.

Ovim se člankom uređuju posebna pravila u odnosu na članak 26. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade .

Članak 26. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade glasi:

„Uz prijedlog za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine korisnik izvlaštenja mora podnijeti pravomoćnu lokacijsku dozvolu i predložiti tri stalna sudska vještaka za procjenu nekretnina ili tri stalna sudska procjenitelja (u daljnjem tekstu: procjenitelj) odgovarajuće struke, a s obzirom na karakteristike nekretnine za koju se procjena obavlja.“

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona predviđa da se, u skladu s uređenjem iz članka 15. ovog Zakona:

„(1) Na građenje građevina u Projektu primjenjuje se članak 129. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17), a građenje se izvodi na temelju glavnog projekta.

(2) Opasnost od nastupa događaja ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, na području obuhvata Projekta, se predmnijeva.“

Razlozi: Ovim uređenjem posebnih pravila, u odnosu na Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade, postupak izvlaštenja bi se mogao pokrenuti i temeljem izvršne lokacijske dozvole ili idejnog ili glavnog projekta u kojima je sadržan grafički prikaz zahvata u prostoru te, ovisno o vrsti i namjeni zahvata u prostoru, daje rješenje uređenja građevne čestice ili obuhvata zahvata, kao i drugi grafički prikazi i shematski prilozi koji na primjeren način prikazuju tehničko rješenje zahvata.

Članak 11.

Ovim se člankom uređuje posebno pravilo u odnosu na članak 27. stavke 1.i 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

Članak 27. stavci 1. i 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade  glase:

„(1) Ministarstvo odnosno nadležno tijelo bez odgode će, a najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog prijedloga za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, pozvati vlasnika nekretnine odnosno posjednika nekretnine da se u roku od osam dana suglasi s jednim od predloženih procjenitelja ili predloži do tri procjenitelja odgovarajuće struke, a s obzirom na karakteristike nekretnine za koju se procjena obavlja.

(2) Ako vlasnik nekretnine odnosno posjednik nekretnine u utvrđenom roku ne izabere ni jednog predloženog procjenitelja ili ne predloži procjenitelja, smatrat će se da je suglasan da se osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine povjeri bilo kojem od predloženih procjenitelja.“

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona predviđa da se, u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, koji prethodi postupku izvlaštenja, stranka ne poziva da se suglasi s jednim od predloženih procjenitelja ili da predloži do tri procjenitelja odgovarajuće struke.

Razlozi: Isključuje se primjena instituta davanja suglasnosti stranaka na osobe predloženih procjenitelja. Ova faza postupka se izvršava dostavom pisanih zaključaka stranaka, održavanjem usmene rasprave, suglašavanjem odnosno nesuglašavanjem stranaka, ili djelomičnim suglašavanjem ili nesuglašavanjem stranaka, davanjem stranačkih prijedloga za do tri procjenitelja, što u konačnici rezultira samostalnom odlukom postupajućeg javno-pravnog tijela, neovisno o suglasnosti, odnosno nesuglasnosti stranaka. Ovaj institut ne donosi novu kvalitetu u postupak, ali konzumira iznimno puno vremena na izjašnjavanje stranaka, koje na kraju ove faze postaje nebitno, jer se odluka donosi neovisno o pojedinačnoj suglasnosti, odnosno nesuglasnosti. Njegovim se isključenjem ne uskraćuju prava strankama, jer su one, u kasnijoj fazi postupka ako nisu zadovoljne procjenom vještaka, ovlaštene na usmenoj raspravi, zatražiti ponovno vještačenje, sukladno članku 66. stavku 6. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09).

Članak 12.

Ovim se člankom uređuje posebno pravilo u odnosu na članak 27. stavak 3. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

Članak 27. stavak 3. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade glasi:

„Ministarstvo odnosno nadležno tijelo bez odgode će osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine povjeriti jednom od predloženih procjenitelja iz svakog stručnog područja za koje se obavlja procjena i istodobno odrediti vrijeme obavljanja očevida i o tome obavijestiti vlasnika odnosno posjednika nekretnine i korisnika izvlaštenja.“

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona predviđa: „ U postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, koji prethodi postupku izvlaštenja iz članka 9. stavak 3. ovog Zakona, bez odgode će osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine povjeriti jednom od predloženih procjenitelja iz svakog stručnog područja za koje se obavlja procjena, bez obavljanja očevida i obavještavanja vlasnika, odnosno posjednika nekretnine i korisnika izvlaštenja, o tome.“

Razlozi: Očevid je postupovni institut u kojem voditelj postupka neposrednim opažanjem utvrđuje činjenice i okolnosti kako bi se utvrdila ili razjasnila određena pitanja relevantna za rješavanje  stvari koja je predmet postupka. Procjenitelji iz pojedinog stručnog područja izlaze na teren i neposrednim opažanjem, u skladu s pravilima struke, utvrđuju sve činjenice bitne za utvrđivanje vrijednosti nekretnine, a stranke imaju mogućnost kasnije u postupku izvlaštenja, kada procjenitelj izloži nalaz i mišljenje, na usmenoj raspravi postavljati pitanja i tražiti obrazloženja o izloženom te može zatražiti ponovno vještačenje.

Članak 13.

Ovim se člankom uređuje posebno pravilo u odnosu na članak 30. podstavak 6. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

Članak 30. podstavak 6. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade glasi:

„Uz prijedlog za izvlaštenje mora se podnijeti:

– pravomoćna lokacijska dozvola za izgradnju građevine ili izvođenje radova na nekretnini za koju se predlaže izvlaštenje“

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona predviđa dodatni sadržaj prijedloga za izvlaštenje tj. da se uz prijedlog za izvlaštenje, može podnijeti izvršna lokacijska dozvola, idejni projekt ili glavni projekt, izrađen u skladu s propisima o prostornom uređenju odnosno propisima o gradnji.

Razlozi: Ovim uređenjem se, nastavno na uređenje iz članka 9. ovoga Konačnog prijedloga Zakona, dodaju alternativni prilozi potrebni uz prijedlog za izvlaštenje.

Članak 14.

Ovim se člankom uređuje posebno pravilo u odnosu na članak 31. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

Članak 31. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade glasi:

„Kao dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine, ustanovljenja služnosti odnosno ustanovljenja zakupa na određenoj nekretnini smatrat će se i pokušaj dostave pisane ponude vlasniku nekretnine.“

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona, kao jedini dokaz o pokušaju sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima i posjednicima nekretnina, predviđa objavu ponude vlasnicima nekretnina na način opisan u članku 32. stavku 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

Članak 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade glasi:

„Ponuda se objavljuje u dnevnom tisku ili na lokalno uobičajen način javnog priopćavanja (radio, televizija, društvene mreže i slično) te sadrži naznaku objekta koji se planira graditi, naznaku katastarskih čestica i katastarskih općina koje su obuhvaćene planom izvlaštenja te visinu tržišne naknade koja se nudi za stjecanje prava vlasništva, ustanovljenja služnosti ili ustanovljenja zakupa na tim nekretninama s rokovima isplate.“

Razlozi: Ovim se uređenjem, kao jedini dokaz o pokušaju sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima i posjednicima nekretnina, predviđa objava ponude vlasnicima i posjednicima nekretnina. Naime, dostava pojedinačnih pisanih ponuda, znatno konzumira vrijeme, a osobito zbog odbijanja i pogrešnih dostava. Umjesto pojedinačnih dostava ponuda, kao dokaza o pokušaju sporazumnog rješavanja pitanja stjecanja prava vlasništva određene nekretnine, predlaže se zadržati samo javnu o bjavu ponude vlasnicima nekretnina u dnevnom tisku ili na lokalno uobičajen način javnog priopćavanja (radio, televizija, društvene mreže i slično). Na ovaj se način vlasnicima i posjednicima ne uskraćuje pravo na potpunu obaviještenost o sadržaju ponude jer će o njoj, ako nisu spoznali iz javne ponude, sve doznati prilikom obvezne osobne dostave procjembenog elaborata u skladu s člankom 27. stavkom 5. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

Članak 15.

Članak 129. Zakona o gradnji glasi:

„(1) U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.

(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja ukloniti.

(3) U slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz stavka 1. ovoga članka za istu se mora ishoditi građevinska dozvola.“

Uređenje iz Konačnog prijedloga ovog Zakona predviđa:

„(1) Na građenje građevina u Projektu primjenjuje se članak 129. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17), a građenje se izvodi na temelju glavnog projekta.

(2) Opasnost od nastupa događaja ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, na području obuhvata Projekta, se predmnijeva.“

Razlozi: Ovim Zakonom se definitivno opredjeljuje na primjenu članka 129. Zakona o gradnji, tj. građenju bez građevinske dozvole za potrebe Projekta. Zakon o gradnji, u članku 129., nije uredio tko utvrđuje i kako se dokazuje „neposredno ugrožavanje ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja“ ili „opasnost od tih događaja“. Navedeno je uređeno ovim Konačnim prijedlogom Zakona na način da se „opasnost od nastupa događaja ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda“ predmnijeva po sili ovog Zakona.

Isto tako je definirano da se građenje izvodi temeljem glavnog projekta.  

Članak 16.

Uređuje se tko provodi nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Članak 17.

Upućuje na različita imena Projekta ili pojedinih dijelova Projekta koji se spominju u ranije pokrenutim pravnim postupcima (prihvatljivosti zahvata u prostoru na okoliš, postupci proglašenja Projekta strateškim investicijskim projektom) radi izbjegavanja svake dvojbe je li riječ o ovom Projektu ili nekom drugom projektu i primjenjuje li se ovaj Zakon na njega.

Č lanak 18.

Ovim se uređenjem odstupa od ustaljenog pravila po kojem se započeti postupci okončavaju prema propisu po kojem su i započeti. Smisao ove predložene odredbe je jednak ukupnom smislu ovog Zakona, a to je da se postupci ubrzaju, a buduće štete pravodobno preveniraju.

Čla nak 19. 

Uređuje dan stupanja na snagu ovog Zakona.