ZAKONA O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA
Zagreb, rujan 2018.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA
ZAKONA O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se pravila, postupci i instrumenti za sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, zatim ovlasti i zadaci sanacijskih i nadležnih tijela te osnivanje, financiranje i korištenje sredstava sanacijskog fonda i upravljanje njime.
Važeći Zakon, zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, u potpunosti je usklađen s Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU).
Financijska kriza pokazala je da je na razini Europske unije postojao značajan nedostatak odgovarajućih instrumenata za djelotvorno rješavanje problema nezdravih ili posrnulih kreditnih institucija i investicijskih društava (u daljnjem tekstu: institucija). Stoga je donesena Direktiva 2014/59/EU s namjerom uspostavljanja sustava koji će nadležnim i sanacijskim tijelima država članica pružiti skup instrumenata za dovoljno ranu i brzu intervenciju u instituciji koja propada, ili će vjerojatno propasti, kako bi se osigurao nastavak ključnih funkcija institucije, uz istovremeno ograničavanje utjecaja propadanja institucije na gospodarski i financijski sustav na najmanju moguću mjeru. Zbog velike međusobne povezanosti financijskih tržišta Europske unije, rješavanje takvih problematičnih institucija bilo je potrebno uskladiti na razini Europske unije.
U skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije predlaže se donošenje Zakona, a radi usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27. 12. 2017., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2017/2399).
Direktivom 2014/59/EU utvrđeno je da se na sve institucije u Europskoj uniji primjenjuje minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze (u daljnjem tekstu: minimalni zahtjev), specifičan za svaku instituciju. Cilj minimalnog zahtjeva jest osigurati da institucije u Europskoj uniji raspolažu dostatnim kapacitetom za pokriće gubitaka i dokapitalizaciju kako bi se osiguralo neometano i brzo pokriće gubitaka te dokapitalizacija s minimalnim utjecajem na financijsku stabilnost i nastojalo izbjeći utjecaj na porezne obveznike. U skladu s Direktivom 2014/59/EU institucije, na zahtjev sanacijskog tijela, djelomično ispunjavaju minimalni zahtjev pomoću podređenih obveza kako bi u najvećoj mogućoj mjeri smanjile rizik pravnog pobijanja od strane vjerovnika na temelju većih gubitaka vjerovnika u sanaciji od gubitaka koje bi pretrpjeli da je nad institucijom bio otvoren stečajni postupak (načelo prema kojem niti jedan vjerovnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj).
Kako bi se poboljšala mogućnost sanacije institucija, Direktiva (EU) 2017/2399 predviđa uspostavu nove kategorije dužničkih instrumenata (n epovlašteni neosigurani dužnički instrumenti) kod kojih bi tražbine njihovih imatelja u stečajnom postupku ulazile u viši isplatni red u odnosu na tražbine imatelja regulatornog kapitala te u niži isplatni red u odnosu na tražbine kod kojih između vjerovnika i institucije nije ugovoreno da su podređene. Nova kategorija dužničkih instrumenata bila bi prihvatljiva za potrebe ispunjavanja zahtjeva za podređenost, dok bi institucije u svrhu vlastitog financiranja ili koju drugu operativnu svrhu mogle koristiti obične, odnosno nepodređene dužničke instrumente kao cjenovno povoljnije.
Budući da je glavna svrha izdavanja nove kategorije dužničkih instrumenata ispunjavanje minimalnog zahtjeva, odredbe važećeg Zakona u dijelu ispunjavanja minimalnog zahtjeva dopunjene su odredbama o nepovlaštenim neosiguranim dužničkim instrumentima , kao novoj kategoriji dužničkih instrumenata koji, osim uvjeta za prihvatljivost za minimalni zahtjev iz članka 24. važećeg Zakona, moraju za potrebe ispunjavanja zahtjeva za podređenost ispunjavati dodatne kriterije.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA
Članak 1.
U Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15) članak 2. mijenja se i glasi:
"Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27. 12. 2017.).".
Članak 2.
U članku 4. stavku 2. točki 112. iza riječi: "krajnjeg matičnog društva u Republici Hrvatskoj" briše se točka i dodaje se riječ: "i".
Iza točke 112. dodaje se točka 113. koja glasi:
"113) " nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti " su obveznice i ostali oblici prenosivog duga te instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug, koji dužnički instrumenti ispunjavaju uvjete iz članka 24.a stavka 2. ovoga Zakona.".
Članak 3.
Iza članka 24. dodaju se naslov iznad članka i članak 24.a koji glase:
" Nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti
Članak 24.a
(1) S ciljem ispunjavanja minimalnog zahtjeva institucija može, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 24. ovoga Zakona, izdavati nepovlaštene neosigurane dužničke instrumente.
(2) Nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti su dužnički instrumenti koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
a) izvorni rok dospijeća dužničkog instrumenta je najmanje godina dana
b) dužnički instrument ne sadržava ugrađenu izvedenicu te nije izvedenica i
c) u skladu s ugovorom ili prospektom tražbina imatelja dužničkog instrumenta smatra se tražbinom kod koje je između vjerovnika i institucije ugovoreno da će se vjerovnik u stečajnom postupku namirivati prije imatelja instrumenata redovnog osnovnog, dodatnog osnovnog i dopunskog kapitala, a nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova.
(3) Za potrebe stavka 2. točke b) ovoga članka dužnički instrument s promjenjivom kamatnom stopom koja se temelji na široko korištenoj referentnoj stopi i dužnički instrument koji nije iskazan u domaćoj valuti izdavatelja, pod uvjetom da su glavnica, otplata i kamate iskazani u istoj valuti, ne smatraju se dužničkim instrumentom s ugrađenom izvedenicom samo zbog tih svojstava.".
ZAVRŠNA ODREDBA
Stupanje na snagu
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Izmijenjenim člankom 2. ažurira se direktiva Europske unije koja se Zakonom prenosi u pravni poredak Republike Hrvatske.
Uz članak 2.
Ovim se člankom dopunjuje članak 4. na način da se uvodi novi pojam " nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti" za potrebe razlikovanja od već postojećeg pojma " dužnički instrumenti" te daljnjeg ujednačavanja značenja tih pojmova kroz cijeli Zakon.
Uz članak 3.
Ovim se člankom dodaje članak 24.a kojim se uređuje mogućnost institucija da minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze ispunjavaju pomoću nepovlaštenih neosiguranih dužničkih instrumenata pri čemu isti, osim uvjeta iz članka 24. Zakona, trebaju ispunjavati i posebne uvjete koji su detaljno propisani ovim člankom.
Uz članak 4.
Ovim člankom je određeno da se ovaj Zakon objavljuje u Narodnim novinama i stupa na snagu osmoga dana od dana objave.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Usklađenost s propisima Europske unije
Članak 2.
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L EU173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU).
Pojmovi
Članak 4.
(1) U ovom Zakonu se za propise Europske unije upotrebljavaju sljedeći skraćeni nazivi:
1) Uredba (EU) br. 575/2013 je Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 176, 27. 6. 2013.)
2) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 je Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L EU 287, 29. 10. 2013.)
3) Uredba (EU) br. 648/2012 je Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 201, 27. 2. 2012.)
4) Uredba (EU) br. 1093/2010 je Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L EU 331, 15. 12. 2010.)
5) Direktiva 2013/36/EU je Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 176, 27. 6. 2013.)
6) Direktiva 2014/49/EU je Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12. 6. 2014.)
7) Direktiva 2009/65/EZ je Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 302, 17. 11. 2009.)
8) Direktiva 2002/47/EZ je Direktiva 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu (SL L EU 168, 27. 6. 2002.)
9) Direktiva 98/26/EZ je Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L EU 166, 11. 6. 1998.)
10) Direktiva 97/9/EZ je Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknade štete za investitore (SL L EU 84, 26. 3. 1997.)
11) Direktiva 2014/65/EU je Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12.6.2014.)
12) Direktiva Vijeća 2001/23/EZ je Direktiva Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona (SL L EU 82, 22. 3. 2001.)
13) Preporuka Komisije 2003/361/EZ je Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 124, 20. 5. 2003.).
(2) Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) » sanacija « je primjena instrumenta sanacije ili instrumenta iz članka 56. stavka 8. ovoga Zakona kako bi se postigao barem jedan od ciljeva sanacije iz članka 6. ovoga Zakona
2) » kreditna institucija « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, ne uključujući u Republici Hrvatskoj kreditne unije i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, a u drugim državama članicama subjekte na koje se ne primjenjuju bonitetni zahtjevi
3) » investicijsko društvo « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koje podliježe zahtjevu za inicijalnim kapitalom od 730 000 eura, a u Republici Hrvatskoj to je investicijsko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 35. Zakona o tržištu kapitala
4) » financijska institucija « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013
5) » društvo kći « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
6) » matično društvo « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. podtočkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013
7) » konsolidirana osnova « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 47. Uredbe (EU) br. 575/2013
8) » institucionalni sustav zaštite « kako je uređeno člankom 113. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
9) » financijski holding « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013
10) » mješoviti financijski holding « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013
11) » mješoviti holding « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013
12) » matični financijski holding u Republici Hrvatskoj « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013
13) » matični financijski holding u Europskoj uniji « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013
14) » matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013
15) » matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013
16) » ciljevi sanacije « kako je uređeno člankom 6. ovoga Zakona
17) » podružnica « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
18) » sanacijsko tijelo « je tijelo koje je u državi članici ovlašteno primjenjivati instrumente sanacije i izvršavati sanacijske ovlasti, a u Republici Hrvatskoj kako je definirano člankom 8. ovoga Zakona
19) » instrument sanacije « kako je uređeno člankom 56. stavkom 1. ovoga Zakona
20) » ovlast za sanaciju « kako je uređeno glavom X. ovoga Zakona
21) » nadležno tijelo « je nadležno tijelo države članice kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući Europsku središnju banku u vezi posebnih zadaća koje su joj dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, a u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za kreditnu instituciju u skladu s člankom 11. Zakona o kreditnim institucijama je Hrvatska narodna banka (u daljnjem tekstu: Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo), a nadležno tijelo za investicijsko društvo u skladu s člankom 3. Zakona o tržištu kapitala je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo)
22) » nadležno ministarstvo « je ministarstvo financija ili drugo ministarstvo države članice koje je odgovorno za ekonomske, financijske i proračunske odluke na nacionalnoj razini u skladu s nacionalnim nadležnostima i koje je država članica imenovala za izvršavanje funkcije nadležnog ministarstva, a u Republici Hrvatskoj je to Ministarstvo financija
23) » institucija « je kreditna institucija ili investicijsko društvo
24) » upravljačko tijelo « je tijelo odnosno tijela institucije, imenovano u skladu s nacionalnim pravom, koje je ovlašteno odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije, a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a u Republici Hrvatskoj uključuje upravu, nadzorni odbor ili upravni odbor institucije
25) » više rukovodstvo « su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar institucije, a koje su odgovorne i odgovaraju upravljačkom tijelu za svakodnevno upravljanje institucijom, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno člankom 3. točkom 53. Zakona o kreditnim institucijama i člankom 4. točkom 36. Zakona o tržištu kapitala
26) » grupa « je matično društvo i njegova društva kćeri promatrani zajedno
27) » prekogranična grupa « je grupa koja ima članice grupe u više od jedne države članice
28) » izvanredna javna financijska potpora « je državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) ili bilo koja druga javna financijska potpora na nadnacionalnoj razini koja bi, da se dodjeljuje na nacionalnoj razini činila državnu potporu, a koja se dodjeljuje s ciljem očuvanja ili obnavljanja održivosti, likvidnosti ili solventnosti institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ili grupe u čijem su sastavu takva institucija ili subjekt
29) » hitna likvidnosna pomoć « je osiguravanje likvidnosti od strane središnje banke, ili bilo koja druga pomoć koja može rezultirati povećanjem likvidnosne podrške središnje banke, solventnoj instituciji ili grupi solventnih institucija, a koja ima privremene probleme s likvidnošću, a da takva mjera nije dio mjera monetarne politike
30) » sistemska kriza « je poremećaj u financijskom sustavu koji potencijalno može imati ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo. Sve vrste financijskih posrednika, tržišta i infrastrukture mogu potencijalno biti sistemski važni do određene mjere
31) » članica grupe « je pravna osoba koja je dio grupe
32) » značajna podružnica « je podružnica koja je propisanim postupkom utvrđena kao značajna, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno člankom 203. ili 204. Zakona o kreditnim institucijama ili člancima 275.c do 275.e Zakona o tržištu kapitala
33) » ključne funkcije « jesu aktivnosti, usluge ili djelatnosti čiji bi prestanak pružanja u jednoj ili više država članica vjerojatno doveo do prekida usluga bitnih za realno gospodarstvo ili do poremećaja financijske stabilnosti zbog veličine, tržišnog udjela, vanjske i unutarnje međusobne povezanosti, složenosti ili prekograničnih aktivnosti institucije ili grupe, a osobito s obzirom na zamjenjivost tih aktivnosti, usluga ili djelatnosti
34) » temeljne poslovne linije « jesu poslovne linije i pripadajuće usluge koje čine bitne izvore prihoda, dobiti ili vrijednost franšize za instituciju ili grupu kojoj institucija pripada
35) » konsolidirajuće nadzorno tijelo « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013
36) » regulatorni kapital « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013
37) » uvjeti za sanaciju « kako je uređeno člankom 28. stavkom 1. i 4. ovoga Zakona
38) » sanacijska mjera « je odluka o otvaranju postupka sanacije institucije ili subjekta iz članka 3. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona u skladu s glavom IV. ovoga Zakona, primjena instrumenata sanacije u skladu s glavom IX. ovoga Zakona ili izvršavanje jedne ili više sanacijskih ovlasti iz glave X. ovoga Zakona
39) » sanacijski plan « je plan sanacije institucije sastavljen u skladu s člankom 13. ovoga Zakona
40) » sanacija grupe « je:
a) poduzimanje sanacijskih mjera na razini matičnog društva ili institucije koja podliježe superviziji odnosno nadzoru na konsolidiranoj osnovi ili
b) koordinacija primjene instrumenata sanacije i provedba sanacijskih ovlasti sanacijskih tijela u odnosu na članice grupe koji ispunjavaju uvjete za sanaciju
41) » sanacijski plan za grupu « je plan sanacije grupe sastavljen u skladu s člancima 16. do 20. ovoga Zakona
42) » sanacijsko tijelo za grupu « je sanacijsko tijelo u državi članici u kojoj se nalazi konsolidirajuće nadzorno tijelo
43) » sanacijski program za grupu « je plan koji je sastavljen u svrhu sanacije grupe u skladu s člankom 30. ili 31. ovoga Zakona
44) » sanacijski kolegij « je kolegij uspostavljen u skladu s glavom XI. ovoga Zakona, a za izvršavanje zadataka iz glave XI. ovoga Zakona
45) » redovni postupak zbog insolventnosti « je postupak zbog insolventnosti koji dovodi do djelomične ili potpune prodaje imovine dužnika i imenovanja likvidatora ili stečajnog upravitelja, koji se uobičajeno primjenjuje na institucije prema nacionalnom pravu te se ili zasebno primjenjuju na te institucije ili se općenito primjenjuje za svaku fizičku ili pravnu osobu, a u Republici Hrvatskoj je to stečajni postupak odnosno prisilna likvidacija (u daljnjem tekstu: stečaj)
46) » dužnički instrumenti « navedeni u članku 83. stavku 3. točkama g) i h) ovoga Zakona su obveznice i ostali oblici prenosivog duga, instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug te instrumenti koji daju pravo na stjecanje dužničkih instrumenata
47) » matična institucija u Republici Hrvatskoj « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 28. Uredbe (EU) br. 575/2013
48) » matična institucija u Europskoj uniji « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29. Uredbe (EU) br. 575/2013
49) » kapitalni zahtjevi « kako je uređeno člancima 92. do 98. Uredbe (EU) br. 575/2013
50) » kolegij nadzornih tijela « je kolegij nadzornih tijela koji je osnovalo konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to kolegij supervizora kako je definiran člankom 283. Zakona o kreditnim institucijama, te kolegij nadzornih tijela kako je definiran člankom 269.a Zakona o tržištu kapitala
51) » pravni okvir Unije za državne potpore « kako je uređeno člancima 107., 108. i 109. UFEU-a te uredbama i svim aktima Europske unije uključujući komunikacije i obavijesti sastavljene ili donesene u skladu s člankom 108. stavkom 4. ili člankom 109. UFEU-a
52) » prestanak poslovanja « je unovčenje i podjela imovine institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona
53) » instrument odvajanja imovine « je mehanizam za izvršavanje prijenosa imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji od strane sanacijskog tijela nositelju upravljanja imovinom u skladu s glavom IX.4 ovoga Zakona
54) » nositelj upravljanja imovinom « je pravna osoba koja ispunjava zahtjeve iz članka 64. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
55) » instrument unutarnje sanacije « je mehanizam kojim sanacijsko tijelo u skladu s glavom IX.5 ovoga Zakona otpisuje i pretvara obveze institucije u sanaciji
56) » instrument prodaje « je mehanizam kojim sanacijsko tijelo u skladu s glavom IX.2 ovoga Zakona prenosi dionice ili druge vlasničke instrumente koje je izdala institucija u sanaciji, ili imovinu, prava ili obveza institucije u sanaciji na kupca koji nije prijelazna institucija
57) » prijelazna institucija « je pravna osoba koja ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 59. ovoga Zakona
58) » instrument prijelazne institucije « je mehanizam za prijenos dionica ili drugih vlasničkih instrumenata koje izdaje institucija u sanaciji ili imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji na prijelaznu instituciju u skladu s glavom IX.3 ovoga Zakona
59) » vlasnički instrument « je dionica, drugi instrument koji daje pravo na vlasništvo, instrument koji se može pretvoriti u dionicu ili koji daje pravo stjecanja dionice ili drugog vlasničkog instrumenta, te instrument koji predstavlja vlasništvo dionice ili drugog vlasničkog instrumenta
60) » dioničar « je dioničar ili imatelj drugog vlasničkog instrumenta
61) » ovlasti za prijenos « su ovlasti definirane člankom 83. stavkom 3. točkama c) ili d) ovoga Zakona za prijenos dionica ili drugih vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza ili bilo koje kombinacije ovih stavki s institucije u sanaciji na primatelja
62) » središnja druga ugovorna strana « kako je uređeno člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012
63) » izvedenica « kako je uređeno člankom 2. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 648/2012
64) » ovlast za smanjenje vrijednosti i pretvaranje « kako je uređeno glavom VI. ovoga Zakona i člankom 83. stavkom 3. točkama e) do i) i stavkom 4. točkama a) i b) ovoga Zakona
65) » osigurana obveza « je obveza kod koje je pravo vjerovnika na naplatu ili drugi oblik ispunjenja osigurano teretom, zalogom, založnim pravom ili ugovorom o financijskom osiguranju uključujući prava koja proizlaze iz repo transakcija i drugih ugovora o kolateralu s pravom prijenosa vlasništva nad točno određenom imovinom
66) » instrumenti redovnog osnovnog kapitala « su instrumenti kapitala koji ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 28. stavcima 1. do 4., članku 29. stavcima 1. do 5. ili članku 31. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
68) » podložne obveze « su obveze i instrumenti kapitala institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, koji nisu uključeni u redovni osnovni kapital, dodatni osnovni kapital ili dopunski kapital, te koje nisu isključene iz područja primjene instrumenta unutarnje sanacije u skladu s člankom 66. stavkom 2. ovoga Zakona
69) » sustav osiguranja depozita « je sustav osiguranja depozita kojeg na svom državnom području primjenjuje i priznaje država članica, a u Republici Hrvatskoj to je sustav osiguranja depozita kako je uređen zakonom koji uređuje osiguranje depozita
70) » instrumenti dopunskog kapitala « su instrumenti kapitala ili podređeni krediti koji ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 63. Uredbe (EU) br. 575/2013
71) » relevantni instrumenti kapitala « za potrebe glave IX.5 i glave VI. ovoga Zakona su instrumenti dodatnog osnovnog kapitala i instrumenti dopunskog kapitala
72) » stopa pretvaranja « znači stopu po kojoj se jedan instrument određene kategorije ili određena jedinica podložne obveze pretvara u određenu nominalnu vrijednost dionica ili drugih vlasničkih instrumenata
73) » pogođeni vjerovnik « je vjerovnik čija je tražbina povezana s obvezom koja je smanjena ili pretvorena u dionicu ili drugi vlasnički instrument provedbom ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje primjenom instrumenta unutarnje sanacije
74) » pogođeni imatelj « je imatelj dionica ili drugog vlasničkog instrumenta čiji se vlasnički instrument povlači u skladu s ovlasti iz članka 83. stavka 4. točke a) ovoga Zakona
75) » mjerodavno tijelo « je tijelo države članice koje je prema nacionalnom pravu te države odgovorno za utvrđivanje uvjeta za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, a u Republici Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
76) » relevantna matična institucija « je matična institucija u Republici Hrvatskoj, matična institucija u Europskoj uniji, financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji, mješoviti matični holding u Republici Hrvatskoj ili mješoviti matični holding u Europskoj uniji, u vezi s kojima se primjenjuje instrument unutarnje sanacije
77) » primatelj « je subjekt na kojeg se prenosi dionica ili drugi vlasnički instrument, dužnički instrument, imovina, prava, obveze ili bilo koja kombinacija tih stavki s institucije u sanaciji
78) » radni dan « je bilo koji dan osim subote, nedjelje ili državnog praznika u toj državi članici
79) » pravo otkaza « je pravo na otkaz ugovora, pravo na prijevremeno ispunjenje, otkaz ili prijeboj obveze ili bilo koja slična odredba kojom se suspendira, mijenja ili gasi neka obveza ugovorne strane ili odredba kojom se sprječava nastanak neke obveze iz ugovora koja bi inače nastala
80) » institucija u sanaciji « je institucija, financijska institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj ili matični mješoviti holding u Europskoj uniji, nad kojim se provodi sanacijska mjera
81) » Europsko društvo kći « je institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici, a koja je društvo kći institucije treće zemlje ili matičnog društva treće zemlje
82) » matično društvo u Europskoj uniji « je matična institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji
83) » institucija treće zemlje « je subjekt čije sjedište je u trećoj zemlji i koji bi, da ima sjedište u Europskoj uniji, bio obuhvaćen definicijom institucije
84) » matično društvo treće zemlje « je matično društvo, matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding, koji ima sjedište u trećoj zemlji
85) » sanacijski postupak u trećoj zemlji « je postupanje u skladu s pravom treće zemlje radi sanacije institucije treće zemlje ili matičnog društva treće zemlje koja je, u smislu ciljeva i predviđenih rezultata, usporediva sa sanacijskim mjerama u okviru ovoga Zakona
86) » Europska podružnica « je podružnica institucije iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici
87) » relevantno tijelo treće zemlje « je tijelo treće zemlje odgovorno za provođenje ovlasti usporedivih s ovlastima sanacijskih ili nadležnih tijela u skladu s ovim Zakonom i Direktivom 2014/59/EU
88) » aranžman financiranja grupe « je aranžman financiranja ili aranžmani financiranja dostupni u državi članici u kojoj se nalazi sanacijsko tijelo za grupu
89) » naizmjenična transakcija « ( engl. back-to-back ) je transakcija izvršena između dvije članice grupe za potrebe potpunog ili djelomičnog prijenosa rizika proizašlog iz druge transakcije između jedne od tih članica grupe i treće strane
90) » jamstvo unutar grupe « je ugovor prema kojem jedna članica grupe jamči trećoj strani za obveze druge članice grupe
91) » osigurani depoziti « je dio podložnog depozita koji ne prelazi razinu pokrića, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita
92) » podložni depoziti « su depoziti koji podliježu osiguranju, odnosno koji nisu isključeni od bilo kakve isplate od strane sustava osiguranja depozita, a u Republici Hrvatskoj depoziti koji podliježu osiguranju kako je uređeno propisima kojim se uređuje osiguranje depozita
93) » pokrivene obveznice « su obveznice koje zadovoljavaju propisane uvjete za pokrivene obveznice, a koje izdaje kreditna institucija koja ima registrirano sjedište u državi članici i koja je, prema zakonu, predmet posebnog javnog nadzora kojemu je svrha zaštita imatelja obveznica. U Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje investicijskih fondova s javnom ponudom
94) » ugovor o financijskom kolateralu s pravom prijenosa vlasništva « je ugovor, uključujući i ugovor o povratnoj kupnji, sukladno kojem davatelj kolaterala prenosi puno pravo vlasništva nad financijskim kolateralom primatelju kolaterala u svrhu osiguranja ili nekog drugog načina namirivanja relevantnih financijskih obveza, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje financijsko osiguranje
95) » sporazum o netiranju « je sporazum u okviru kojeg se niz tražbina ili obveza može preoblikovati u jedan neto zahtjev, uključujući sporazume o netiranju putem zatvaranja transakcije prema kojima se prilikom nastanka događaja izvršenja (bez obzira kako i kojim propisom je taj događaj definiran) obveze strana ubrzavaju tako da odmah postaju dospjele ili prestaju te su u svakom slučaju pretvorene u jedan neto zahtjev ili su njime zamijenjene, uključujući:
– »odredbe o konačnom netiranju« koje predstavljaju odredbe ugovora o financijskom kolateralu, ili ugovora koji uključuje financijski kolateral, ili, u nedostatku takve odredbe, svaka zakonska odredba kojom se, u slučaju nekog događaja izvršenja, izazvanog operacijom netiranja, usklađivanja ili na neki drugi način:
i. obveze stranaka ubrzavaju kako bi odmah dospjele i kako bi se izrazile kao obveza plaćanja iznosa koji predstavlja njihovu procijenjenu trenutnu vrijednost, ili se ukidaju i zamjenjuju obvezom plaćanja tog iznosa; i/ili
ii. obavlja obračun dospjelih iznosa jedne stranke prema drugoj u smislu ovih obveza te je stranka koja drugoj stranci duguje veći iznos dužna platiti neto iznos koji odgovara saldu tog računa i
– »netiranje« koje predstavlja pretvaranje u jedno neto potraživanje ili jednu neto obvezu potraživanja i dugovanja koja proizlaze iz naloga za prijenos koje sudionik ili sudionici izdaju na ili primaju od jednog ili više drugih sudionika što dovodi do toga da se može imati samo neto potraživanje ili imati samo neto dugovanje,
a u Republici Hrvatskoj uključujući »obračunavanje (netiranje)« kako je uređeno zakonom kojim se uređuje financijsko osiguranje i »obračunavanje« kako je uređeno zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
96) » sporazum o prijeboju « je sporazum prema kojem se za dvije tražbine ili više njih ili dvije obveze ili više njih koje međusobno duguju institucija u sanaciji i druga ugovorna strana može međusobno izvršiti prijeboj
97) » financijski ugovor « uključuje sljedeće ugovore i sporazume:
a) ugovor o vrijednosnim papirima, uključujući:
– ugovor za kupnju, prodaju ili zajam vrijednosnog papira, skupine ili indeksa vrijednosnih papira
– opciju na vrijednosni papir, skupinu ili indeks vrijednosnih papira
– repo transakcije ili obratne repo transakcije bilo kojeg od tih vrijednosnih papira, skupine ili indeksa vrijednosnih papira
b) ugovor o robi, uključujući:
– ugovor za kupnju, prodaju ili zajam robe, skupine ili indeksa robe za buduću isporuku
– opcije na robu, skupinu ili indeks robe
– repo transakcije ili obratne repo transakcije bilo koje od tih roba, skupine ili indeksa robe
c) terminski ugovor i nestandardizirani terminski ugovor uključujući ugovor (koji nije ugovor o robi) za kupnju, prodaju ili prijenos robe ili imovine bilo koje druge vrste, usluge, prava ili udjela po dogovorenoj cijeni na budući datum
d) sporazum o zamjeni, uključujući:
– zamjenu i opciju u vezi s kamatnim stopama, sporazum o promptnom ili drugom trgovanju deviza, valuta indeks vlasničkog kapitala ili vlasnički kapital, dužnički indeks ili dug, indekse robe ili robu; vrijeme; emisije ili inflaciju
– ukupni povrat, razlika kamatne stope kredita i nerizične kamatne stope (engl. credit spread) ili zamjenu kredita
– bilo koji sporazum ili transakciju koji su slični sporazumu iz prve ili druge alineje ove podtočke kojima se periodično trguje na tržištima zamjena ili izvedenica
e) međubankovni sporazum o zajmu ako je rok zajma tri mjeseca ili manje
f) okvirni sporazum za bilo koji ugovor ili sporazum iz podtočaka a) do e) ove točke
98) » mjera za sprječavanje krize « je izvršenje ovlasti za izravno uklanjanje nedostataka ili prepreka oporavku u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava, izvršenje ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije u skladu s člankom 21., 22. ili 23. ovoga Zakona, primjenu supervizorskih mjera u fazi rane intervencije u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava ili izvršenje ovlasti smanjenja vrijednosti i pretvaranja u skladu s glavom VI. ovoga Zakona
99) » mjera za upravljanje krizom « je sanacijska mjera ili imenovanje sanacijske uprave u skladu s člancima 44. i 45. ovoga Zakona i kao osoba zaduženih za izradu reorganizacijskog plana u skladu s člankom 74. ovoga Zakona ili člankom 93. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona
100) » mogućnost oporavka « je mogućnost institucije da obnovi svoj financijski položaj nakon njegovog znatnog pogoršanja
101) » deponent « znači imatelj ili, u slučaju zajedničkog računa, svaki od imatelja depozita, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita
102) » ulagatelj « je svaka osoba koja je povjerila novac ili instrumente investicijskom društvu u vezi s investicijskim poslom, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
103) » imenovano nacionalno makrobonitetno tijelo « znači tijelo države članice kojem je povjerena provedba makrobonitetne politike iz Preporuke B1 Preporuke Europskog odbora za sistemske rizike od 22. prosinca 2011. o makrobonitetnim ovlastima nacionalnih tijela (ESRB/2011/3), a u Republici Hrvatskoj to je Vijeće za financijsku stabilnost
104) » mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća « kako je uređeno s obzirom na kriterij godišnjeg prihoda iz članka 2. stavka 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ
105) » uređeno tržište « znači multilateralni sustav kojim upravlja i/ili kojeg vodi tržišni operater, a spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata – u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima – na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje prema njegovim pravilima i/ili sustavima, i koje posjeduje odobrenje za rad i funkcionira redovito, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
106) » potkonsolidirana osnova « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013
107) » upravljački informacijski sustav « je sveobuhvatnost tehnološke infrastrukture, organizacije, ljudi i postupaka za prikupljanje, obradu, generiranje, pohranu, prijenos, prikaz te distribuciju informacija kao i raspolaganje njima. Informacijski sustav moguće je definirati i kao međudjelovanje informacijske tehnologije, podataka i postupaka za procesiranje podataka te ljudi koji prikupljaju navedene podatke i njima se koriste
108) » grupa institucija u Europskoj uniji « je grupa kojoj je nadređeno društvo matično društvo u Europskoj uniji
109) » grupa institucija u Republici Hrvatskoj « je grupa kojoj je nadređeno društvo matično društvo u Republici Hrvatskoj
110) » sredstava i imovina klijenta « su sredstava i imovina klijenta koje institucija drži, administrira ili kojima upravlja u ime i za račun klijenta
111) » operater sustava « jest subjekt odgovoran za rad sustava koji može djelovati i kao agent za namiru, središnja druga ugovorna strana ili klirinška organizacija, a na način kako je uređeno zakonom koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
112) » povrijeđena zaštićena vrijednost « jest očuvanje stabilnosti financijskog sustava i zaštita sredstava i imovine klijenata koja se za svrhe prekršajnog i drugog sudskog postupka, a s ciljem ostvarivanja svrhe kažnjavanja izražava kao neto prihod u poslovnoj godini koja prethodi godini počinjenja djela objavljen u registru godišnjih financijskih izvještaja koji vodi Financijska agencija. Iznimno, ako je prekršaj počinilo društvo koje je društvo kći matičnog društva u Republici Hrvatskoj, relevantni neto prihod utvrđuje se iz konsolidiranog godišnjeg financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva u Republici Hrvatskoj.
Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze
Članak 24.
(1) Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze (u daljnjem tekstu: minimalni zahtjev) izračunava se kao odnos između zbroja regulatornog kapitala i podložnih obveza i zbroja regulatornog kapitala institucije i ostalih ukupnih obveza koje nisu uključene u regulatorni kapital, izražen kao postotak.
(2) U izračun minimalnog zahtjeva uključuju se samo podložne obveze koje ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
a) instrument je izdan i uplaćen u cijelosti
b) vjerovnik obveze nije sama institucija, obveza nije osigurana od strane same institucije i nije pokrivena jamstvom te institucije
c) ta institucija nije izravno ili neizravno financirala kupnju instrumenta
d) preostali rok do dospijeća obveze je najmanje godina dana, a ako je ugovoreno pravo na prijevremeno ispunjenje, preostali rok do dospijeća te obveze izračunava se kao preostali rok do dana kada bi vjerovnik mogao ostvariti pravo na prijevremeno ispunjenje obveze
e) obveza ne proizlazi iz izvedenice i
f) obveza ne ulazi u treći ili četvrti viši isplatni red.
(3) Pri izračunu ostalih ukupnih obveza iz stavka 1. ovoga članka, obveze s osnove izvedenica uključuju se na način da se ugovoreno pravo druge ugovorne strane na netiranje u potpunosti priznaje te se obveza po izvedenicama utvrđuje u neto iznosu.
(4) Institucija ne smije pri izračunu minimalnog zahtjeva u podložne obveze uključiti obveze koje proizlaze iz obveznih odnosa na koje se primjenjuje pravo treće zemlje ako prema pravu te treće zemlje odluka sanacijskog tijela u Republici Hrvatskoj o smanjenju vrijednosti ili pretvaranju te obveze nije izvršiva, uzimajući u obzir uvjete ugovora kojim je obveza uređena, međunarodne sporazume o priznavanju sanacije i druga relevantna pitanja. Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može zatražiti od institucije da dokaže izvršivost odluka iz ovoga stavka prema pravu te treće zemlje.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA
ZAKONA O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA
Zagreb, rujan 2018.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA
ZAKONA O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se pravila, postupci i instrumenti za sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, zatim ovlasti i zadaci sanacijskih i nadležnih tijela te osnivanje, financiranje i korištenje sredstava sanacijskog fonda i upravljanje njime.
Važeći Zakon, zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, u potpunosti je usklađen s Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU).
Financijska kriza pokazala je da je na razini Europske unije postojao značajan nedostatak odgovarajućih instrumenata za djelotvorno rješavanje problema nezdravih ili posrnulih kreditnih institucija i investicijskih društava (u daljnjem tekstu: institucija). Stoga je donesena Direktiva 2014/59/EU s namjerom uspostavljanja sustava koji će nadležnim i sanacijskim tijelima država članica pružiti skup instrumenata za dovoljno ranu i brzu intervenciju u instituciji koja propada, ili će vjerojatno propasti, kako bi se osigurao nastavak ključnih funkcija institucije, uz istovremeno ograničavanje utjecaja propadanja institucije na gospodarski i financijski sustav na najmanju moguću mjeru. Zbog velike međusobne povezanosti financijskih tržišta Europske unije, rješavanje takvih problematičnih institucija bilo je potrebno uskladiti na razini Europske unije.
U skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije predlaže se donošenje Zakona, a radi usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27. 12. 2017., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2017/2399).
Direktivom 2014/59/EU utvrđeno je da se na sve institucije u Europskoj uniji primjenjuje minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze (u daljnjem tekstu: minimalni zahtjev), specifičan za svaku instituciju. Cilj minimalnog zahtjeva jest osigurati da institucije u Europskoj uniji raspolažu dostatnim kapacitetom za pokriće gubitaka i dokapitalizaciju kako bi se osiguralo neometano i brzo pokriće gubitaka te dokapitalizacija s minimalnim utjecajem na financijsku stabilnost i nastojalo izbjeći utjecaj na porezne obveznike. U skladu s Direktivom 2014/59/EU institucije, na zahtjev sanacijskog tijela, djelomično ispunjavaju minimalni zahtjev pomoću podređenih obveza kako bi u najvećoj mogućoj mjeri smanjile rizik pravnog pobijanja od strane vjerovnika na temelju većih gubitaka vjerovnika u sanaciji od gubitaka koje bi pretrpjeli da je nad institucijom bio otvoren stečajni postupak (načelo prema kojem niti jedan vjerovnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj).
Kako bi se poboljšala mogućnost sanacije institucija, Direktiva (EU) 2017/2399 predviđa uspostavu nove kategorije dužničkih instrumenata (n epovlašteni neosigurani dužnički instrumenti) kod kojih bi tražbine njihovih imatelja u stečajnom postupku ulazile u viši isplatni red u odnosu na tražbine imatelja regulatornog kapitala te u niži isplatni red u odnosu na tražbine kod kojih između vjerovnika i institucije nije ugovoreno da su podređene. Nova kategorija dužničkih instrumenata bila bi prihvatljiva za potrebe ispunjavanja zahtjeva za podređenost, dok bi institucije u svrhu vlastitog financiranja ili koju drugu operativnu svrhu mogle koristiti obične, odnosno nepodređene dužničke instrumente kao cjenovno povoljnije.
Budući da je glavna svrha izdavanja nove kategorije dužničkih instrumenata ispunjavanje minimalnog zahtjeva, odredbe važećeg Zakona u dijelu ispunjavanja minimalnog zahtjeva dopunjene su odredbama o nepovlaštenim neosiguranim dužničkim instrumentima , kao novoj kategoriji dužničkih instrumenata koji, osim uvjeta za prihvatljivost za minimalni zahtjev iz članka 24. važećeg Zakona, moraju za potrebe ispunjavanja zahtjeva za podređenost ispunjavati dodatne kriterije.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15) članak 2. mijenja se i glasi:
"Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27. 12. 2017.).".
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 4. stavku 2. točki 112. iza riječi: "krajnjeg matičnog društva u Republici Hrvatskoj" briše se točka i dodaje se riječ: "i".
Iza točke 112. dodaje se točka 113. koja glasi:
"113) " nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti " su obveznice i ostali oblici prenosivog duga te instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug, koji dužnički instrumenti ispunjavaju uvjete iz članka 24.a stavka 2. ovoga Zakona.".
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
Iza članka 24. dodaju se naslov iznad članka i članak 24.a koji glase:
" Nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 24.a
(1) S ciljem ispunjavanja minimalnog zahtjeva institucija može, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 24. ovoga Zakona, izdavati nepovlaštene neosigurane dužničke instrumente.
(2) Nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti su dužnički instrumenti koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
a) izvorni rok dospijeća dužničkog instrumenta je najmanje godina dana
b) dužnički instrument ne sadržava ugrađenu izvedenicu te nije izvedenica i
c) u skladu s ugovorom ili prospektom tražbina imatelja dužničkog instrumenta smatra se tražbinom kod koje je između vjerovnika i institucije ugovoreno da će se vjerovnik u stečajnom postupku namirivati prije imatelja instrumenata redovnog osnovnog, dodatnog osnovnog i dopunskog kapitala, a nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova.
(3) Za potrebe stavka 2. točke b) ovoga članka dužnički instrument s promjenjivom kamatnom stopom koja se temelji na široko korištenoj referentnoj stopi i dužnički instrument koji nije iskazan u domaćoj valuti izdavatelja, pod uvjetom da su glavnica, otplata i kamate iskazani u istoj valuti, ne smatraju se dužničkim instrumentom s ugrađenom izvedenicom samo zbog tih svojstava.".
ZAVRŠNA ODREDBA
Stupanje na snagu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Izmijenjenim člankom 2. ažurira se direktiva Europske unije koja se Zakonom prenosi u pravni poredak Republike Hrvatske.
Uz članak 2.
Ovim se člankom dopunjuje članak 4. na način da se uvodi novi pojam " nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti" za potrebe razlikovanja od već postojećeg pojma " dužnički instrumenti" te daljnjeg ujednačavanja značenja tih pojmova kroz cijeli Zakon.
Uz članak 3.
Ovim se člankom dodaje članak 24.a kojim se uređuje mogućnost institucija da minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze ispunjavaju pomoću nepovlaštenih neosiguranih dužničkih instrumenata pri čemu isti, osim uvjeta iz članka 24. Zakona, trebaju ispunjavati i posebne uvjete koji su detaljno propisani ovim člankom.
Uz članak 4.
Ovim člankom je određeno da se ovaj Zakon objavljuje u Narodnim novinama i stupa na snagu osmoga dana od dana objave.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Usklađenost s propisima Europske unije
Članak 2.
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L EU173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU).
Pojmovi
Članak 4.
(1) U ovom Zakonu se za propise Europske unije upotrebljavaju sljedeći skraćeni nazivi:
1) Uredba (EU) br. 575/2013 je Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 176, 27. 6. 2013.)
2) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 je Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L EU 287, 29. 10. 2013.)
3) Uredba (EU) br. 648/2012 je Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 201, 27. 2. 2012.)
4) Uredba (EU) br. 1093/2010 je Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L EU 331, 15. 12. 2010.)
5) Direktiva 2013/36/EU je Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 176, 27. 6. 2013.)
6) Direktiva 2014/49/EU je Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12. 6. 2014.)
7) Direktiva 2009/65/EZ je Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 302, 17. 11. 2009.)
8) Direktiva 2002/47/EZ je Direktiva 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu (SL L EU 168, 27. 6. 2002.)
9) Direktiva 98/26/EZ je Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L EU 166, 11. 6. 1998.)
10) Direktiva 97/9/EZ je Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknade štete za investitore (SL L EU 84, 26. 3. 1997.)
11) Direktiva 2014/65/EU je Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12.6.2014.)
12) Direktiva Vijeća 2001/23/EZ je Direktiva Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona (SL L EU 82, 22. 3. 2001.)
13) Preporuka Komisije 2003/361/EZ je Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 124, 20. 5. 2003.).
(2) Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) » sanacija « je primjena instrumenta sanacije ili instrumenta iz članka 56. stavka 8. ovoga Zakona kako bi se postigao barem jedan od ciljeva sanacije iz članka 6. ovoga Zakona
2) » kreditna institucija « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, ne uključujući u Republici Hrvatskoj kreditne unije i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, a u drugim državama članicama subjekte na koje se ne primjenjuju bonitetni zahtjevi
3) » investicijsko društvo « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koje podliježe zahtjevu za inicijalnim kapitalom od 730 000 eura, a u Republici Hrvatskoj to je investicijsko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 35. Zakona o tržištu kapitala
4) » financijska institucija « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013
5) » društvo kći « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
6) » matično društvo « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. podtočkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013
7) » konsolidirana osnova « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 47. Uredbe (EU) br. 575/2013
8) » institucionalni sustav zaštite « kako je uređeno člankom 113. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
9) » financijski holding « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013
10) » mješoviti financijski holding « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013
11) » mješoviti holding « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013
12) » matični financijski holding u Republici Hrvatskoj « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013
13) » matični financijski holding u Europskoj uniji « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013
14) » matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013
15) » matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013
16) » ciljevi sanacije « kako je uređeno člankom 6. ovoga Zakona
17) » podružnica « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
18) » sanacijsko tijelo « je tijelo koje je u državi članici ovlašteno primjenjivati instrumente sanacije i izvršavati sanacijske ovlasti, a u Republici Hrvatskoj kako je definirano člankom 8. ovoga Zakona
19) » instrument sanacije « kako je uređeno člankom 56. stavkom 1. ovoga Zakona
20) » ovlast za sanaciju « kako je uređeno glavom X. ovoga Zakona
21) » nadležno tijelo « je nadležno tijelo države članice kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući Europsku središnju banku u vezi posebnih zadaća koje su joj dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, a u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za kreditnu instituciju u skladu s člankom 11. Zakona o kreditnim institucijama je Hrvatska narodna banka (u daljnjem tekstu: Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo), a nadležno tijelo za investicijsko društvo u skladu s člankom 3. Zakona o tržištu kapitala je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo)
22) » nadležno ministarstvo « je ministarstvo financija ili drugo ministarstvo države članice koje je odgovorno za ekonomske, financijske i proračunske odluke na nacionalnoj razini u skladu s nacionalnim nadležnostima i koje je država članica imenovala za izvršavanje funkcije nadležnog ministarstva, a u Republici Hrvatskoj je to Ministarstvo financija
23) » institucija « je kreditna institucija ili investicijsko društvo
24) » upravljačko tijelo « je tijelo odnosno tijela institucije, imenovano u skladu s nacionalnim pravom, koje je ovlašteno odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije, a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a u Republici Hrvatskoj uključuje upravu, nadzorni odbor ili upravni odbor institucije
25) » više rukovodstvo « su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar institucije, a koje su odgovorne i odgovaraju upravljačkom tijelu za svakodnevno upravljanje institucijom, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno člankom 3. točkom 53. Zakona o kreditnim institucijama i člankom 4. točkom 36. Zakona o tržištu kapitala
26) » grupa « je matično društvo i njegova društva kćeri promatrani zajedno
27) » prekogranična grupa « je grupa koja ima članice grupe u više od jedne države članice
28) » izvanredna javna financijska potpora « je državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) ili bilo koja druga javna financijska potpora na nadnacionalnoj razini koja bi, da se dodjeljuje na nacionalnoj razini činila državnu potporu, a koja se dodjeljuje s ciljem očuvanja ili obnavljanja održivosti, likvidnosti ili solventnosti institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ili grupe u čijem su sastavu takva institucija ili subjekt
29) » hitna likvidnosna pomoć « je osiguravanje likvidnosti od strane središnje banke, ili bilo koja druga pomoć koja može rezultirati povećanjem likvidnosne podrške središnje banke, solventnoj instituciji ili grupi solventnih institucija, a koja ima privremene probleme s likvidnošću, a da takva mjera nije dio mjera monetarne politike
30) » sistemska kriza « je poremećaj u financijskom sustavu koji potencijalno može imati ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo. Sve vrste financijskih posrednika, tržišta i infrastrukture mogu potencijalno biti sistemski važni do određene mjere
31) » članica grupe « je pravna osoba koja je dio grupe
32) » značajna podružnica « je podružnica koja je propisanim postupkom utvrđena kao značajna, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno člankom 203. ili 204. Zakona o kreditnim institucijama ili člancima 275.c do 275.e Zakona o tržištu kapitala
33) » ključne funkcije « jesu aktivnosti, usluge ili djelatnosti čiji bi prestanak pružanja u jednoj ili više država članica vjerojatno doveo do prekida usluga bitnih za realno gospodarstvo ili do poremećaja financijske stabilnosti zbog veličine, tržišnog udjela, vanjske i unutarnje međusobne povezanosti, složenosti ili prekograničnih aktivnosti institucije ili grupe, a osobito s obzirom na zamjenjivost tih aktivnosti, usluga ili djelatnosti
34) » temeljne poslovne linije « jesu poslovne linije i pripadajuće usluge koje čine bitne izvore prihoda, dobiti ili vrijednost franšize za instituciju ili grupu kojoj institucija pripada
35) » konsolidirajuće nadzorno tijelo « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013
36) » regulatorni kapital « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013
37) » uvjeti za sanaciju « kako je uređeno člankom 28. stavkom 1. i 4. ovoga Zakona
38) » sanacijska mjera « je odluka o otvaranju postupka sanacije institucije ili subjekta iz članka 3. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona u skladu s glavom IV. ovoga Zakona, primjena instrumenata sanacije u skladu s glavom IX. ovoga Zakona ili izvršavanje jedne ili više sanacijskih ovlasti iz glave X. ovoga Zakona
39) » sanacijski plan « je plan sanacije institucije sastavljen u skladu s člankom 13. ovoga Zakona
40) » sanacija grupe « je:
a) poduzimanje sanacijskih mjera na razini matičnog društva ili institucije koja podliježe superviziji odnosno nadzoru na konsolidiranoj osnovi ili
b) koordinacija primjene instrumenata sanacije i provedba sanacijskih ovlasti sanacijskih tijela u odnosu na članice grupe koji ispunjavaju uvjete za sanaciju
41) » sanacijski plan za grupu « je plan sanacije grupe sastavljen u skladu s člancima 16. do 20. ovoga Zakona
42) » sanacijsko tijelo za grupu « je sanacijsko tijelo u državi članici u kojoj se nalazi konsolidirajuće nadzorno tijelo
43) » sanacijski program za grupu « je plan koji je sastavljen u svrhu sanacije grupe u skladu s člankom 30. ili 31. ovoga Zakona
44) » sanacijski kolegij « je kolegij uspostavljen u skladu s glavom XI. ovoga Zakona, a za izvršavanje zadataka iz glave XI. ovoga Zakona
45) » redovni postupak zbog insolventnosti « je postupak zbog insolventnosti koji dovodi do djelomične ili potpune prodaje imovine dužnika i imenovanja likvidatora ili stečajnog upravitelja, koji se uobičajeno primjenjuje na institucije prema nacionalnom pravu te se ili zasebno primjenjuju na te institucije ili se općenito primjenjuje za svaku fizičku ili pravnu osobu, a u Republici Hrvatskoj je to stečajni postupak odnosno prisilna likvidacija (u daljnjem tekstu: stečaj)
46) » dužnički instrumenti « navedeni u članku 83. stavku 3. točkama g) i h) ovoga Zakona su obveznice i ostali oblici prenosivog duga, instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug te instrumenti koji daju pravo na stjecanje dužničkih instrumenata
47) » matična institucija u Republici Hrvatskoj « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 28. Uredbe (EU) br. 575/2013
48) » matična institucija u Europskoj uniji « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29. Uredbe (EU) br. 575/2013
49) » kapitalni zahtjevi « kako je uređeno člancima 92. do 98. Uredbe (EU) br. 575/2013
50) » kolegij nadzornih tijela « je kolegij nadzornih tijela koji je osnovalo konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to kolegij supervizora kako je definiran člankom 283. Zakona o kreditnim institucijama, te kolegij nadzornih tijela kako je definiran člankom 269.a Zakona o tržištu kapitala
51) » pravni okvir Unije za državne potpore « kako je uređeno člancima 107., 108. i 109. UFEU-a te uredbama i svim aktima Europske unije uključujući komunikacije i obavijesti sastavljene ili donesene u skladu s člankom 108. stavkom 4. ili člankom 109. UFEU-a
52) » prestanak poslovanja « je unovčenje i podjela imovine institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona
53) » instrument odvajanja imovine « je mehanizam za izvršavanje prijenosa imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji od strane sanacijskog tijela nositelju upravljanja imovinom u skladu s glavom IX.4 ovoga Zakona
54) » nositelj upravljanja imovinom « je pravna osoba koja ispunjava zahtjeve iz članka 64. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
55) » instrument unutarnje sanacije « je mehanizam kojim sanacijsko tijelo u skladu s glavom IX.5 ovoga Zakona otpisuje i pretvara obveze institucije u sanaciji
56) » instrument prodaje « je mehanizam kojim sanacijsko tijelo u skladu s glavom IX.2 ovoga Zakona prenosi dionice ili druge vlasničke instrumente koje je izdala institucija u sanaciji, ili imovinu, prava ili obveza institucije u sanaciji na kupca koji nije prijelazna institucija
57) » prijelazna institucija « je pravna osoba koja ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 59. ovoga Zakona
58) » instrument prijelazne institucije « je mehanizam za prijenos dionica ili drugih vlasničkih instrumenata koje izdaje institucija u sanaciji ili imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji na prijelaznu instituciju u skladu s glavom IX.3 ovoga Zakona
59) » vlasnički instrument « je dionica, drugi instrument koji daje pravo na vlasništvo, instrument koji se može pretvoriti u dionicu ili koji daje pravo stjecanja dionice ili drugog vlasničkog instrumenta, te instrument koji predstavlja vlasništvo dionice ili drugog vlasničkog instrumenta
60) » dioničar « je dioničar ili imatelj drugog vlasničkog instrumenta
61) » ovlasti za prijenos « su ovlasti definirane člankom 83. stavkom 3. točkama c) ili d) ovoga Zakona za prijenos dionica ili drugih vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza ili bilo koje kombinacije ovih stavki s institucije u sanaciji na primatelja
62) » središnja druga ugovorna strana « kako je uređeno člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012
63) » izvedenica « kako je uređeno člankom 2. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 648/2012
64) » ovlast za smanjenje vrijednosti i pretvaranje « kako je uređeno glavom VI. ovoga Zakona i člankom 83. stavkom 3. točkama e) do i) i stavkom 4. točkama a) i b) ovoga Zakona
65) » osigurana obveza « je obveza kod koje je pravo vjerovnika na naplatu ili drugi oblik ispunjenja osigurano teretom, zalogom, založnim pravom ili ugovorom o financijskom osiguranju uključujući prava koja proizlaze iz repo transakcija i drugih ugovora o kolateralu s pravom prijenosa vlasništva nad točno određenom imovinom
66) » instrumenti redovnog osnovnog kapitala « su instrumenti kapitala koji ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 28. stavcima 1. do 4., članku 29. stavcima 1. do 5. ili članku 31. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
67) » instrumenti dodatnog osnovnog kapitala « su instrumenti kapitala koji ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 52. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
68) » podložne obveze « su obveze i instrumenti kapitala institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, koji nisu uključeni u redovni osnovni kapital, dodatni osnovni kapital ili dopunski kapital, te koje nisu isključene iz područja primjene instrumenta unutarnje sanacije u skladu s člankom 66. stavkom 2. ovoga Zakona
69) » sustav osiguranja depozita « je sustav osiguranja depozita kojeg na svom državnom području primjenjuje i priznaje država članica, a u Republici Hrvatskoj to je sustav osiguranja depozita kako je uređen zakonom koji uređuje osiguranje depozita
70) » instrumenti dopunskog kapitala « su instrumenti kapitala ili podređeni krediti koji ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 63. Uredbe (EU) br. 575/2013
71) » relevantni instrumenti kapitala « za potrebe glave IX.5 i glave VI. ovoga Zakona su instrumenti dodatnog osnovnog kapitala i instrumenti dopunskog kapitala
72) » stopa pretvaranja « znači stopu po kojoj se jedan instrument određene kategorije ili određena jedinica podložne obveze pretvara u određenu nominalnu vrijednost dionica ili drugih vlasničkih instrumenata
73) » pogođeni vjerovnik « je vjerovnik čija je tražbina povezana s obvezom koja je smanjena ili pretvorena u dionicu ili drugi vlasnički instrument provedbom ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje primjenom instrumenta unutarnje sanacije
74) » pogođeni imatelj « je imatelj dionica ili drugog vlasničkog instrumenta čiji se vlasnički instrument povlači u skladu s ovlasti iz članka 83. stavka 4. točke a) ovoga Zakona
75) » mjerodavno tijelo « je tijelo države članice koje je prema nacionalnom pravu te države odgovorno za utvrđivanje uvjeta za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, a u Republici Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
76) » relevantna matična institucija « je matična institucija u Republici Hrvatskoj, matična institucija u Europskoj uniji, financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji, mješoviti matični holding u Republici Hrvatskoj ili mješoviti matični holding u Europskoj uniji, u vezi s kojima se primjenjuje instrument unutarnje sanacije
77) » primatelj « je subjekt na kojeg se prenosi dionica ili drugi vlasnički instrument, dužnički instrument, imovina, prava, obveze ili bilo koja kombinacija tih stavki s institucije u sanaciji
78) » radni dan « je bilo koji dan osim subote, nedjelje ili državnog praznika u toj državi članici
79) » pravo otkaza « je pravo na otkaz ugovora, pravo na prijevremeno ispunjenje, otkaz ili prijeboj obveze ili bilo koja slična odredba kojom se suspendira, mijenja ili gasi neka obveza ugovorne strane ili odredba kojom se sprječava nastanak neke obveze iz ugovora koja bi inače nastala
80) » institucija u sanaciji « je institucija, financijska institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj ili matični mješoviti holding u Europskoj uniji, nad kojim se provodi sanacijska mjera
81) » Europsko društvo kći « je institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici, a koja je društvo kći institucije treće zemlje ili matičnog društva treće zemlje
82) » matično društvo u Europskoj uniji « je matična institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji
83) » institucija treće zemlje « je subjekt čije sjedište je u trećoj zemlji i koji bi, da ima sjedište u Europskoj uniji, bio obuhvaćen definicijom institucije
84) » matično društvo treće zemlje « je matično društvo, matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding, koji ima sjedište u trećoj zemlji
85) » sanacijski postupak u trećoj zemlji « je postupanje u skladu s pravom treće zemlje radi sanacije institucije treće zemlje ili matičnog društva treće zemlje koja je, u smislu ciljeva i predviđenih rezultata, usporediva sa sanacijskim mjerama u okviru ovoga Zakona
86) » Europska podružnica « je podružnica institucije iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici
87) » relevantno tijelo treće zemlje « je tijelo treće zemlje odgovorno za provođenje ovlasti usporedivih s ovlastima sanacijskih ili nadležnih tijela u skladu s ovim Zakonom i Direktivom 2014/59/EU
88) » aranžman financiranja grupe « je aranžman financiranja ili aranžmani financiranja dostupni u državi članici u kojoj se nalazi sanacijsko tijelo za grupu
89) » naizmjenična transakcija « ( engl. back-to-back ) je transakcija izvršena između dvije članice grupe za potrebe potpunog ili djelomičnog prijenosa rizika proizašlog iz druge transakcije između jedne od tih članica grupe i treće strane
90) » jamstvo unutar grupe « je ugovor prema kojem jedna članica grupe jamči trećoj strani za obveze druge članice grupe
91) » osigurani depoziti « je dio podložnog depozita koji ne prelazi razinu pokrića, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita
92) » podložni depoziti « su depoziti koji podliježu osiguranju, odnosno koji nisu isključeni od bilo kakve isplate od strane sustava osiguranja depozita, a u Republici Hrvatskoj depoziti koji podliježu osiguranju kako je uređeno propisima kojim se uređuje osiguranje depozita
93) » pokrivene obveznice « su obveznice koje zadovoljavaju propisane uvjete za pokrivene obveznice, a koje izdaje kreditna institucija koja ima registrirano sjedište u državi članici i koja je, prema zakonu, predmet posebnog javnog nadzora kojemu je svrha zaštita imatelja obveznica. U Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje investicijskih fondova s javnom ponudom
94) » ugovor o financijskom kolateralu s pravom prijenosa vlasništva « je ugovor, uključujući i ugovor o povratnoj kupnji, sukladno kojem davatelj kolaterala prenosi puno pravo vlasništva nad financijskim kolateralom primatelju kolaterala u svrhu osiguranja ili nekog drugog načina namirivanja relevantnih financijskih obveza, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje financijsko osiguranje
95) » sporazum o netiranju « je sporazum u okviru kojeg se niz tražbina ili obveza može preoblikovati u jedan neto zahtjev, uključujući sporazume o netiranju putem zatvaranja transakcije prema kojima se prilikom nastanka događaja izvršenja (bez obzira kako i kojim propisom je taj događaj definiran) obveze strana ubrzavaju tako da odmah postaju dospjele ili prestaju te su u svakom slučaju pretvorene u jedan neto zahtjev ili su njime zamijenjene, uključujući:
– »odredbe o konačnom netiranju« koje predstavljaju odredbe ugovora o financijskom kolateralu, ili ugovora koji uključuje financijski kolateral, ili, u nedostatku takve odredbe, svaka zakonska odredba kojom se, u slučaju nekog događaja izvršenja, izazvanog operacijom netiranja, usklađivanja ili na neki drugi način:
i. obveze stranaka ubrzavaju kako bi odmah dospjele i kako bi se izrazile kao obveza plaćanja iznosa koji predstavlja njihovu procijenjenu trenutnu vrijednost, ili se ukidaju i zamjenjuju obvezom plaćanja tog iznosa; i/ili
ii. obavlja obračun dospjelih iznosa jedne stranke prema drugoj u smislu ovih obveza te je stranka koja drugoj stranci duguje veći iznos dužna platiti neto iznos koji odgovara saldu tog računa i
– »netiranje« koje predstavlja pretvaranje u jedno neto potraživanje ili jednu neto obvezu potraživanja i dugovanja koja proizlaze iz naloga za prijenos koje sudionik ili sudionici izdaju na ili primaju od jednog ili više drugih sudionika što dovodi do toga da se može imati samo neto potraživanje ili imati samo neto dugovanje,
a u Republici Hrvatskoj uključujući »obračunavanje (netiranje)« kako je uređeno zakonom kojim se uređuje financijsko osiguranje i »obračunavanje« kako je uređeno zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
96) » sporazum o prijeboju « je sporazum prema kojem se za dvije tražbine ili više njih ili dvije obveze ili više njih koje međusobno duguju institucija u sanaciji i druga ugovorna strana može međusobno izvršiti prijeboj
97) » financijski ugovor « uključuje sljedeće ugovore i sporazume:
a) ugovor o vrijednosnim papirima, uključujući:
– ugovor za kupnju, prodaju ili zajam vrijednosnog papira, skupine ili indeksa vrijednosnih papira
– opciju na vrijednosni papir, skupinu ili indeks vrijednosnih papira
– repo transakcije ili obratne repo transakcije bilo kojeg od tih vrijednosnih papira, skupine ili indeksa vrijednosnih papira
b) ugovor o robi, uključujući:
– ugovor za kupnju, prodaju ili zajam robe, skupine ili indeksa robe za buduću isporuku
– opcije na robu, skupinu ili indeks robe
– repo transakcije ili obratne repo transakcije bilo koje od tih roba, skupine ili indeksa robe
c) terminski ugovor i nestandardizirani terminski ugovor uključujući ugovor (koji nije ugovor o robi) za kupnju, prodaju ili prijenos robe ili imovine bilo koje druge vrste, usluge, prava ili udjela po dogovorenoj cijeni na budući datum
d) sporazum o zamjeni, uključujući:
– zamjenu i opciju u vezi s kamatnim stopama, sporazum o promptnom ili drugom trgovanju deviza, valuta indeks vlasničkog kapitala ili vlasnički kapital, dužnički indeks ili dug, indekse robe ili robu; vrijeme; emisije ili inflaciju
– ukupni povrat, razlika kamatne stope kredita i nerizične kamatne stope (engl. credit spread) ili zamjenu kredita
– bilo koji sporazum ili transakciju koji su slični sporazumu iz prve ili druge alineje ove podtočke kojima se periodično trguje na tržištima zamjena ili izvedenica
e) međubankovni sporazum o zajmu ako je rok zajma tri mjeseca ili manje
f) okvirni sporazum za bilo koji ugovor ili sporazum iz podtočaka a) do e) ove točke
98) » mjera za sprječavanje krize « je izvršenje ovlasti za izravno uklanjanje nedostataka ili prepreka oporavku u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava, izvršenje ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije u skladu s člankom 21., 22. ili 23. ovoga Zakona, primjenu supervizorskih mjera u fazi rane intervencije u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava ili izvršenje ovlasti smanjenja vrijednosti i pretvaranja u skladu s glavom VI. ovoga Zakona
99) » mjera za upravljanje krizom « je sanacijska mjera ili imenovanje sanacijske uprave u skladu s člancima 44. i 45. ovoga Zakona i kao osoba zaduženih za izradu reorganizacijskog plana u skladu s člankom 74. ovoga Zakona ili člankom 93. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona
100) » mogućnost oporavka « je mogućnost institucije da obnovi svoj financijski položaj nakon njegovog znatnog pogoršanja
101) » deponent « znači imatelj ili, u slučaju zajedničkog računa, svaki od imatelja depozita, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita
102) » ulagatelj « je svaka osoba koja je povjerila novac ili instrumente investicijskom društvu u vezi s investicijskim poslom, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
103) » imenovano nacionalno makrobonitetno tijelo « znači tijelo države članice kojem je povjerena provedba makrobonitetne politike iz Preporuke B1 Preporuke Europskog odbora za sistemske rizike od 22. prosinca 2011. o makrobonitetnim ovlastima nacionalnih tijela (ESRB/2011/3), a u Republici Hrvatskoj to je Vijeće za financijsku stabilnost
104) » mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća « kako je uređeno s obzirom na kriterij godišnjeg prihoda iz članka 2. stavka 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ
105) » uređeno tržište « znači multilateralni sustav kojim upravlja i/ili kojeg vodi tržišni operater, a spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata – u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima – na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje prema njegovim pravilima i/ili sustavima, i koje posjeduje odobrenje za rad i funkcionira redovito, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
106) » potkonsolidirana osnova « kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013
107) » upravljački informacijski sustav « je sveobuhvatnost tehnološke infrastrukture, organizacije, ljudi i postupaka za prikupljanje, obradu, generiranje, pohranu, prijenos, prikaz te distribuciju informacija kao i raspolaganje njima. Informacijski sustav moguće je definirati i kao međudjelovanje informacijske tehnologije, podataka i postupaka za procesiranje podataka te ljudi koji prikupljaju navedene podatke i njima se koriste
108) » grupa institucija u Europskoj uniji « je grupa kojoj je nadređeno društvo matično društvo u Europskoj uniji
109) » grupa institucija u Republici Hrvatskoj « je grupa kojoj je nadređeno društvo matično društvo u Republici Hrvatskoj
110) » sredstava i imovina klijenta « su sredstava i imovina klijenta koje institucija drži, administrira ili kojima upravlja u ime i za račun klijenta
111) » operater sustava « jest subjekt odgovoran za rad sustava koji može djelovati i kao agent za namiru, središnja druga ugovorna strana ili klirinška organizacija, a na način kako je uređeno zakonom koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
112) » povrijeđena zaštićena vrijednost « jest očuvanje stabilnosti financijskog sustava i zaštita sredstava i imovine klijenata koja se za svrhe prekršajnog i drugog sudskog postupka, a s ciljem ostvarivanja svrhe kažnjavanja izražava kao neto prihod u poslovnoj godini koja prethodi godini počinjenja djela objavljen u registru godišnjih financijskih izvještaja koji vodi Financijska agencija. Iznimno, ako je prekršaj počinilo društvo koje je društvo kći matičnog društva u Republici Hrvatskoj, relevantni neto prihod utvrđuje se iz konsolidiranog godišnjeg financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 24.
(1) Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze (u daljnjem tekstu: minimalni zahtjev) izračunava se kao odnos između zbroja regulatornog kapitala i podložnih obveza i zbroja regulatornog kapitala institucije i ostalih ukupnih obveza koje nisu uključene u regulatorni kapital, izražen kao postotak.
(2) U izračun minimalnog zahtjeva uključuju se samo podložne obveze koje ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
a) instrument je izdan i uplaćen u cijelosti
b) vjerovnik obveze nije sama institucija, obveza nije osigurana od strane same institucije i nije pokrivena jamstvom te institucije
c) ta institucija nije izravno ili neizravno financirala kupnju instrumenta
d) preostali rok do dospijeća obveze je najmanje godina dana, a ako je ugovoreno pravo na prijevremeno ispunjenje, preostali rok do dospijeća te obveze izračunava se kao preostali rok do dana kada bi vjerovnik mogao ostvariti pravo na prijevremeno ispunjenje obveze
e) obveza ne proizlazi iz izvedenice i
f) obveza ne ulazi u treći ili četvrti viši isplatni red.
(3) Pri izračunu ostalih ukupnih obveza iz stavka 1. ovoga članka, obveze s osnove izvedenica uključuju se na način da se ugovoreno pravo druge ugovorne strane na netiranje u potpunosti priznaje te se obveza po izvedenicama utvrđuje u neto iznosu.
(4) Institucija ne smije pri izračunu minimalnog zahtjeva u podložne obveze uključiti obveze koje proizlaze iz obveznih odnosa na koje se primjenjuje pravo treće zemlje ako prema pravu te treće zemlje odluka sanacijskog tijela u Republici Hrvatskoj o smanjenju vrijednosti ili pretvaranju te obveze nije izvršiva, uzimajući u obzir uvjete ugovora kojim je obveza uređena, međunarodne sporazume o priznavanju sanacije i druga relevantna pitanja. Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može zatražiti od institucije da dokaže izvršivost odluka iz ovoga stavka prema pravu te treće zemlje.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija