PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2019. GODINU
PRILOG 2.
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
ZA 2019. GODINU
Stručni nositelj:
Ministarstvo poljoprivrede
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
Nacrt prijedloga zakona o prehrambeno-tehnološkoj, biotehnološkoj i nutricionističkoj djelatnosti (PUP)
II. tromjesečje
2.
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije
III. tromjesečje
3.
Nacrt prijedloga zakona o biljnom zdravstvu (EU)
IV. tromjesečje
PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum:
Uputa:
Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku "(PUP)"
Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku "(EU)"
Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku "(RM)"
Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)
Ukupno komentara:
Ukupno općih komentara:
Ukupno nadopuna teksta:
0
Komentiraj
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKOJ, BIOTEHNOLOŠKOJ I NUTRICIONISTIČKOJ DJELATNOSTI
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo poljoprivrede
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o prehrambeno-tehnološkoj, biotehnološkoj i nutricionističkoj djelatnosti
1.3.
Datum:
3. rujna 2018. godine
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Naziv akta:
Plan zakonodavne aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2019. godinu
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Potrebno je regulirati prehrambeno-tehnološku, biotehnološku i nutricionističku djelatnost. Naime, navedene djelatnosti do sad nisu bile regulirane, a sektori prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma su vrlo značajni sektori u području razvoja gospodarstva i zaštite javnog interesa i zdravlja u RH.
U sektoru prehrambene tehnologije i biotehnologije susrećemo se sa tržištem, domaćim i stranim, koje je postavilo visoke standarde za proizvodnju sigurne i kvalitetne hrane. Naime, jedan od glavnih strateških ciljeva Ministarstva poljoprivrede RH je zaštita zdravlja i interesa potrošača, čije se ostvarenje postiže kroz zadavanje posebnih ciljeva poput proizvodnje sigurne i kvalitetne hrane, unapređenje sustava sigurnosti i kvalitete hrane, organizaciju učinkovitog sustava službenih kontrola u tom području itd. Također, cilj je i podići razinu konkurentnosti i ostvariti preduvjet za bolji plasman hrvatskih proizvoda, uključujući i hranu, kako na tržištu EU tako i na stranim tržištima te je stoga potrebno raditi na razvoju novih i inovativnih tehnologija na području prehrambene tehnologije, uključujući i biotehnologiju. U tu svrhu prehrambena tehnologija i biotehnologija bi se trebala temeljiti na primjeni znanosti i inženjerstva u proizvodnji, preradi, pakiranju, distribuciji, pripremanju i uporabi zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane. Polazište suvremene prehrambene tehnologije temelji se na funkciji prehrane u životu ljudi i ulozi koju ona ima u razvoju pojedinog društva. Naime, osiguranje dovoljnih količina razmjerno jeftine hrane, koja svojom kvalitetom u biološkom i organoleptičkom pogledu odgovara kriterijima suvremene znanosti o prehrani, dugoročan je i trajan zadatak svakog društva. Za ostvarivanje navedenih ciljeva ključno je reguliranje prehrambeno-tehnološke i biotehnološke djelatnosti kako bi se osigurao značajni dio preduvjeta i najviši standardi za kvalitetno planiranje, projektiranje i vođenje prehrambeno-tehnoloških i biotehnoloških procesa. Također, reguliranje navedenih djelatnosti izravno će utjecati zaštitu zdravlja i interesa potrošača.
Nadalje, sektor nutricionizma se kontinuirano razvija uslijed znanstveno dokazane povezanosti između prehrane i zdravlja. Stoga se javlja sve veća potreba za kvalificiranim stručnjacima iz područja nutricionizma koji će koristiti najnovija znanstvena istraživanja u području prehrane i javnog zdravstva te ih pretočiti u praktične smjernice koje će potrošačima omogućiti odabir pravilne prehrane prilagođene njihovim osobnim potrebama. Također, stručnjaci iz područja nutricionizma trebaju biti kvalificirani za procjenu prehrambenog statusa pojedinca i izbor prehrambenih smjernica ovisno prehrambenom statusu i zdravstvenom stanju kao i za izradu i organizaciju planova i smjernica prehrane, jelovnika i sl. za posebne skupine potrošača (dojenčad, djeca, adolescenti, osobe s prekomjernom težinom i pretile osobe, sportaši, trudnice, starije osobe, itd.). Na kraju, nutricionistička djelatnost je jedan od značajnih preduvjeta za uspostavu kvalitetnog sustava prevencije razvoja kroničnih nezaraznih bolesti budući da je danas općepoznata činjenica da pravilna prehrana igra pri tome ključnu ulogu. Budući da je stopa oboljelih od ovakvih bolesti u RH vrlo visoka, pravo je vrijeme da se regulira ovu djelatnost na način da se propisu uvjeti za obavljanje nutricionističke djelatnosti koji trebaju postaviti visoke standarde za odgovarajuće obrazovanje i kompetencije. Naime, ovdje je riječ o djelatnosti koja često ima izravan utjecaj na zdravlje i prevenciju bolesti kod pojedinca te je potrebno poduzeti sve mjere da se spriječe negativne posljedice uslijed obavljanja ove djelatnosti od strane kadra koji je nema odgovarajuće obrazovanje i kompetencije za obavljanje nutricionističke djelatnosti.
Problem nepostojanja javnog tijela koje bi štitilo ugled, čast i prava prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, potrebno je riješiti osnivanjem Hrvatske komore prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista čija bi uloga bila i osiguranje visokih standarda u provedbi prehrambeno-tehnološke, nutricionističke i biotehnološke djelatnosti i primjene etičkih načela, zakonske regulative i normi u struci.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Potrebno je osigurati profesionalno obavljanje djelatnosti (prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke) koje su od visokog značaja za gospodarski i zdravstveni sektor u Republici Hrvatskoj. Nadalje, potrebno je zadati pravnu osnovu za osnivanje Hrvatske komore prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista ima ulogu čuvanja ugleda, časti i prava svojih članova prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista kao i zastupanje i usklađivanje interesa članova pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Komora vodi registar svojih članova, uspostavlja i provodi stručne ispite unutar djelatnosti, osigurava i potiče kontinuirano usavršavanje svojih članova, objavljuje stručne publikacije i povezuje stručnjake u mrežu i omogućava priliku za raspravu i razmjenu mišljenja u stručnim pitanjima od zajedničkog interesa te osigurava visoke standarde za obavljanje prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke djelatnosti i primjenu etičkih načela, zakonske regulative i norme u struci.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Poslove prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke djelatnosti trenutno obavljaju razne struke, međutim često neadekvatne i na nekvalitetan način. Primjerice, u slučaju nutricionista, brojni „samoprozvani“ nutricionisti bez odgovarajućih znanja i kompetencija dijele savjete o prehrani koji mogu na izravan način negativno utjecati na zdravlje pojedinaca. Istovremeno, stručnjaci za obavljanje prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke djelatnosti nemaju ovlašteno tijelo koje bi štitilo struku i zastupalo njene interese.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Reguliranjem prehrambeno-tehnološke, nutricionističke i biotehnološke djelatnosti ostvarit će se značajni dio preduvjeta za:
-Postizanje visokih standarda u proizvodnji sigurne i kvalitetne hrane
-Razvoj novih tehnologija u području prehrambene tehnologije i biotehnologije
-Edukaciju i savjetovanje potrošača i skupina potrošača o pravilnoj prehrani koja je prilagođena njihovim individualnim potrebama
-Uspostavljanje sustava poticanja pravilne prehrane kao dijela zdravog životnog stila i prevencije nastanka bolesti
-Osnivanje Hrvatske komore prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista
-Olakšavanje pristupa tržištu rada prehrambenim tehnolozima, biotehnolozima i nutricionistima te podizanje razine konkurentnosti ovih struka na tržištu rada.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Stručno i kvalitetno obavljanje prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke djelatnosti te olakšavanje pristupa tržištu rada prehrambenim tehnolozima, biotehnolozima i nutricionistima.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Stupanje na snagu ovog Zakona je predviđeno za IV. kvartal 2019. godine. Promjene se očekuju postepeno kroz godine budući da će biti osiguran prijelazni period za zatečeno stanje.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi propis koji regulira prehrambeno-tehnološku, biotehnološku i nutricionističku djelatnost te postavlja zahtjeve za osnivanje Hrvatske komore prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista.
Obrazloženje: Reguliranje predmetne djelatnosti se događa po prvi put. Stoga je potrebno osigurati novi zakonodavni okvir.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
-
Obrazloženje: Reguliranje djelatnosti se rješava normativno. Do sad nije bila praksa korištenja nenormativnih rješenja za ovu problematiku.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Da
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati: prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i nutricionisti
Ne
Da
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2019. GODINU
PRILOG 2.
OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
ZA 2019. GODINU
Stručni nositelj:
Ministarstvo poljoprivrede
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
Nacrt prijedloga zakona o prehrambeno-tehnološkoj, biotehnološkoj i nutricionističkoj djelatnosti (PUP)
II. tromjesečje
2.
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Z akona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije
III. tromjesečje
3.
Nacrt prijedloga zakona o biljnom zdravstvu (EU)
IV. tromjesečje
PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum:
Uputa:
Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku " (PUP) "
Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku " (EU) "
Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku " (RM) "
Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKOJ, BIOTEHNOLOŠKOJ I NUTRICIONISTIČKOJ DJELATNOSTI
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo poljoprivrede
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o prehrambeno-tehnološkoj, biotehnološkoj i nutricionističkoj djelatnosti
1.3.
Datum:
3. rujna 2018. godine
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za hranu i fitosanitarnu politiku
Marija Batinić Sermek
+385 1 610 9950
marija.b-sermek@mps.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da /Ne:
Naziv akta:
Plan zakonodavne aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2019. godinu
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/ Ne :
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Potrebno je regulirati prehrambeno-tehnološku, biotehnološku i nutricionističku djelatnost. Naime, navedene djelatnosti do sad nisu bile regulirane, a sektori prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma su vrlo značajni sektori u području razvoja gospodarstva i zaštite javnog interesa i zdravlja u RH.
U sektoru prehrambene tehnologije i biotehnologije susrećemo se sa tržištem, domaćim i stranim, koje je postavilo visoke standarde za proizvodnju sigurne i kvalitetne hrane. Naime, jedan od glavnih strateških ciljeva Ministarstva poljoprivrede RH je zaštita zdravlja i interesa potrošača, čije se ostvarenje postiže kroz zadavanje posebnih ciljeva poput proizvodnje sigurne i kvalitetne hrane, unapređenje sustava sigurnosti i kvalitete hrane, organizaciju učinkovitog sustava službenih kontrola u tom području itd. Također, cilj je i podići razinu konkurentnosti i ostvariti preduvjet za bolji plasman hrvatskih proizvoda, uključujući i hranu, kako na tržištu EU tako i na stranim tržištima te je stoga potrebno raditi na razvoju novih i inovativnih tehnologija na području prehrambene tehnologije, uključujući i biotehnologiju. U tu svrhu prehrambena tehnologija i biotehnologija bi se trebala temeljiti na primjeni znanosti i inženjerstva u proizvodnji, preradi, pakiranju, distribuciji, pripremanju i uporabi zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane. Polazište suvremene prehrambene tehnologije temelji se na funkciji prehrane u životu ljudi i ulozi koju ona ima u razvoju pojedinog društva. Naime, osiguranje dovoljnih količina razmjerno jeftine hrane, koja svojom kvalitetom u biološkom i organoleptičkom pogledu odgovara kriterijima suvremene znanosti o prehrani, dugoročan je i trajan zadatak svakog društva. Za ostvarivanje navedenih ciljeva ključno je reguliranje prehrambeno-tehnološke i biotehnološke djelatnosti kako bi se osigurao značajni dio preduvjeta i najviši standardi za kvalitetno planiranje, projektiranje i vođenje prehrambeno-tehnoloških i biotehnoloških procesa. Također, reguliranje navedenih djelatnosti izravno će utjecati zaštitu zdravlja i interesa potrošača.
Nadalje, sektor nutricionizma se kontinuirano razvija uslijed znanstveno dokazane povezanosti između prehrane i zdravlja. Stoga se javlja sve veća potreba za kvalificiranim stručnjacima iz područja nutricionizma koji će koristiti najnovija znanstvena istraživanja u području prehrane i javnog zdravstva te ih pretočiti u praktične smjernice koje će potrošačima omogućiti odabir pravilne prehrane prilagođene njihovim osobnim potrebama. Također, stručnjaci iz područja nutricionizma trebaju biti kvalificirani za procjenu prehrambenog statusa pojedinca i izbor prehrambenih smjernica ovisno prehrambenom statusu i zdravstvenom stanju kao i za izradu i organizaciju planova i smjernica prehrane, jelovnika i sl. za posebne skupine potrošača (dojenčad, djeca, adolescenti, osobe s prekomjernom težinom i pretile osobe, sportaši, trudnice, starije osobe, itd.). Na kraju, nutricionistička djelatnost je jedan od značajnih preduvjeta za uspostavu kvalitetnog sustava prevencije razvoja kroničnih nezaraznih bolesti budući da je danas općepoznata činjenica da pravilna prehrana igra pri tome ključnu ulogu. Budući da je stopa oboljelih od ovakvih bolesti u RH vrlo visoka, pravo je vrijeme da se regulira ovu djelatnost na način da se propisu uvjeti za obavljanje nutricionističke djelatnosti koji trebaju postaviti visoke standarde za odgovarajuće obrazovanje i kompetencije. Naime, ovdje je riječ o djelatnosti koja često ima izravan utjecaj na zdravlje i prevenciju bolesti kod pojedinca te je potrebno poduzeti sve mjere da se spriječe negativne posljedice uslijed obavljanja ove djelatnosti od strane kadra koji je nema odgovarajuće obrazovanje i kompetencije za obavljanje nutricionističke djelatnosti.
Problem nepostojanja javnog tijela koje bi štitilo ugled, čast i prava prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, potrebno je riješiti osnivanjem Hrvatske komore prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista čija bi uloga bila i osiguranje visokih standarda u provedbi prehrambeno-tehnološke, nutricionističke i biotehnološke djelatnosti i primjene etičkih načela, zakonske regulative i normi u struci.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Potrebno je osigurati profesionalno obavljanje djelatnosti (prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke) koje su od visokog značaja za gospodarski i zdravstveni sektor u Republici Hrvatskoj. Nadalje, potrebno je zadati pravnu osnovu za osnivanje Hrvatske komore prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista ima ulogu čuvanja ugleda, časti i prava svojih članova prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista kao i zastupanje i usklađivanje interesa članova pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Komora vodi registar svojih članova, uspostavlja i provodi stručne ispite unutar djelatnosti, osigurava i potiče kontinuirano usavršavanje svojih članova, objavljuje stručne publikacije i povezuje stručnjake u mrežu i omogućava priliku za raspravu i razmjenu mišljenja u stručnim pitanjima od zajedničkog interesa te osigurava visoke standarde za obavljanje prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke djelatnosti i primjenu etičkih načela, zakonske regulative i norme u struci.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Poslove prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke djelatnosti trenutno obavljaju razne struke, međutim često neadekvatne i na nekvalitetan način. Primjerice, u slučaju nutricionista, brojni „samoprozvani“ nutricionisti bez odgovarajućih znanja i kompetencija dijele savjete o prehrani koji mogu na izravan način negativno utjecati na zdravlje pojedinaca. Istovremeno, stručnjaci za obavljanje prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke djelatnosti nemaju ovlašteno tijelo koje bi štitilo struku i zastupalo njene interese.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Reguliranjem prehrambeno-tehnološke, nutricionističke i biotehnološke djelatnosti ostvarit će se značajni dio preduvjeta za:
-Postizanje visokih standarda u proizvodnji sigurne i kvalitetne hrane
-Razvoj novih tehnologija u području prehrambene tehnologije i biotehnologije
-Edukaciju i savjetovanje potrošača i skupina potrošača o pravilnoj prehrani koja je prilagođena njihovim individualnim potrebama
-Uspostavljanje sustava poticanja pravilne prehrane kao dijela zdravog životnog stila i prevencije nastanka bolesti
-Osnivanje Hrvatske komore prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista
-Olakšavanje pristupa tržištu rada prehrambenim tehnolozima, biotehnolozima i nutricionistima te podizanje razine konkurentnosti ovih struka na tržištu rada.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Stručno i kvalitetno obavljanje prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke djelatnosti te olakšavanje pristupa tržištu rada prehrambenim tehnolozima, biotehnolozima i nutricionistima.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Stupanje na snagu ovog Zakona je predviđeno za IV. kvartal 2019. godine. Promjene se očekuju postepeno kroz godine budući da će biti osiguran prijelazni period za zatečeno stanje.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi propis koji regulira prehrambeno-tehnološku, biotehnološku i nutricionističku djelatnost te postavlja zahtjeve za osnivanje Hrvatske komore prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista.
Obrazloženje: Reguliranje predmetne djelatnosti se događa po prvi put. Stoga je potrebno osigurati novi zakonodavni okvir.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
-
Obrazloženje: Reguliranje djelatnosti se rješava normativno. Do sad nije bila praksa korištenja nenormativnih rješenja za ovu problematiku.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Da
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati: prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i nutricionisti
Ne
Da
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
DA
veliki